Ko e Hā Kuo Fuʻu Fuoloa Ai ke Fakaleleiʻi ʻa e Polé?
NAʻE ʻikai ke fai ha pole ia ki he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá ki muʻa ʻi he taʻu nai ʻe 6,000 kuo maliu atú. ʻI he fakaʻosi ʻa ʻene ngaahi ngāue fakaofo ʻo e fakatupú, “naʻe ʻafio ʻa e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe kuo ne ngaohi, pea tā kuo lelei ʻaupito.” (Sēnesi 1:31) Naʻá ne toki hū atu leva ki ha vahaʻa taimi lōloa ʻo e “mālōlō”; ʻo ʻikai koeʻuhi ko haʻane ongosia fakaekakano. Ka, naʻá ne mālōlō ʻi he ʻuhinga naʻá ne tuku ʻa ʻene ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻi he māmaní, ʻo ne falala ʻe lavameʻa fakaʻaufuli ʻa ʻene taumuʻa lelei ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni.—Sēnesi 2:1-3; ʻAisea 55:11.
Ko e hā ʻa e taumuʻa ko iá? Naʻe tuku ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki ongo meʻa ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha feituʻu naʻe ui ko e ngoue ko ʻĪteni. Ko hona ʻuluaki fatongiá ke na tokanga ki hona ʻapi fakapalataisí, kau ki ai mo e fuʻu faʻahinga kehekehe ʻo e fanga monumanú. Pehē foki, ke na maʻu mo tauhi ha fānau. ʻE faifai atu pē, ʻi he tupu hake ʻa hona fāmilí, te na fakalahi atu ʻa e Palataisí ki he ngataʻanga ʻo e māmaní ʻi he talangofua ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá ke ‘puleʻi ʻa e māmani.’ Ko ia ʻe faifai atu pea hoko ʻa e māmaní ko ha ʻapi fisifisimuʻa, kuo fakafonu ʻi he fāmili fiefia mo fāʻūtaha ʻoku tauhi ki heʻenau Tamai fakahēvaní. Ko e ʻuluaki taumuʻa pē ia ʻa e ʻOtuá.—Sēnesi 1:27, 28; 2:8, 15, 20-22.
ʻE kau ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki hono fakahoko ʻa e taumuʻa fakaofo ko ʻení ki hono ngataʻangá? ʻE fakatuʻunga ia mei haʻana hokohoko atu ʻaki ʻena talangofua ki hona Tokotaha-fakatupú. ʻE ʻikai ke fai taʻefakakaukauʻi pē ʻa ʻena talangofuá. Naʻe ʻoange pē kiate kinaua ʻa e tauʻatāina ke fili, he naʻe fiemaʻu kinaua ʻe he ʻOtuá ke na tauhi kiate ia ʻi ha loto-houngaʻia. Naʻá ne fai ha ʻahiʻahi faingofua ko ha fakamanatu hā mai ia ʻa e totonu ʻo hono tuʻunga-haú. Naʻe lava ke na ngāueʻaki ha tokonaki pē ʻi he ngoué tukukehe pē ʻa e meʻa ʻe taha. Naʻe fekauʻaki mo ha fua ʻo ha fuʻu ʻakau ʻa ia naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “He ko e ʻaho te ke kai mei ai kuo pau te ke mate.”—Sēnesi 2:16, 17.
ʻOku fakahā ʻe he ngaahi lea ko ʻení naʻe ʻikai ke fakatupu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na tupu ʻo motuʻa pea mate. ʻE toki hoko mai pē ʻa e maté ia ʻo kapau te na talangataʻa ki he fekau faingofua ko ʻení. Kapau naʻe kei nofo talangofua pē ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá, ʻokú na kei moʻui pē ʻi māmani ʻi he ʻahó ni ko ha ongo mātuʻa ʻo ha fāmili ʻi he māmani lahí ʻo e hako haohaoa.—Sio ki he tefitoʻi moʻoni kuo fakahā ʻi he Sāme 37:29.
Kaekehe, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa moʻui ko e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá, kuo ui ʻi he taimí ni ko Sētané, naʻe hoko ia ke ne fakaangaʻi ʻa e founga pule ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa ʻIvi ke ne kai ʻa e fuaʻi ʻakau naʻe tapuí, ʻo ne fokotuʻu kākā ʻaki ʻene pehē ʻe lelei ange kia ʻIvi ke ne tauʻatāina mei he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá. Ka neongo ia, ko e taumuʻa moʻoni ʻa Sētané ia ko e holi ke hoko ko e ʻotua ʻo e fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe hokó.—Sēnesi 3:1-5; Mātiu 4:8, 9; Sione 8:44.
Koeʻuhi naʻe ʻosi ʻoange ʻe Sihova ki he ʻuluaki ongo meʻá ʻa e meʻa hono kotoa pē naʻe fiemaʻu kiate kinauá, naʻe totonu ke poupouʻi ʻe ʻIvi ʻa hono tuʻunga-haú ka ne talitekeʻi ʻa e fokotuʻu loi ʻa Sētané. Kaekehe ko e meʻa pangó, naʻá ne hoko atu ʻo maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Hili iá, naʻe fili ʻe ʻĀtama ke kau mo hono uaifí ʻi hono ʻalunga taʻe fakapotopotó. Ko ia ai, ko e ongo meʻa taʻe fie fanongó ni, pea pehē kia Sētane, naʻa nau angatuʻu ki he ʻOtuá, pea naʻe langaʻi ai ʻa e poleʻi ʻo e tuʻunga-hau fakaʻotuá.—Sēnesi 3:6.
Fiemaʻu ha Taimi ke Fakaleleiʻi ai ʻa e Ngaahi Pole Mātuʻaki Mahuʻinga
Naʻe malava pē kia Sihova ke ne fakaʻauha ai leva ʻa e kau angatuʻu ʻe toko tolú ni he taimi pē ko iá. Ka ʻe ʻikai ke lava ʻo fakaleleiʻi tā tuʻo taha ai ʻa e ngaahi fehuʻi kuo malanga hake ʻi heʻenau angatuʻú. ʻE malava ke pule lavameʻa ʻa e tangatá kiate ia pē ʻo ʻikai ke kau ki ai ʻa e ʻOtuá? Ko ha fakamaau totonu ia ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá ke kouna ʻa e anganofo ki hono tuʻunga-haú? ʻIkai ko ia pē, ʻi he vakai atu ki he angafai ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻe ʻi ai ha faʻahinga ʻo e tangatá ʻe fili ʻo ʻikai ke siokita ke tauhi ki he ʻOtuá ʻi heʻenau loto pē ki ai—neongo kapau ʻe ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻe Sētane? (Siope 1:7-11; 2:4) ʻE fiemaʻu ha taimi ke fai ai ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻE toe fiemaʻu foki mo ha taimi ke lavaʻi ai ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ʻuluaki angatuʻu ko iá pea fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ʻai ʻa e māmaní ko ha palataisi pea nofoʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangata taʻeangahalaʻia. ʻOku tau kei talitali ki he fakaleleiʻi fakaʻosi ʻo e ngaahi pole ko ʻení.
Fakatatau mo ʻene laó, naʻe toʻo ʻe he ʻOtuá meia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e monū ko e moʻui taʻengatá. Naʻe ʻikai te na kei taau ke kau ki hono fakahoko ʻo ʻene taumuʻa fakaofó. Kaekehe, ki muʻa ke na maté, naʻe fakangofua pē ke na fakatupu mo tauhi hona hakó. Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke kei lava ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ia ke tuku atu ki hona hakó ʻa e moʻui taʻeangahalaʻiá. (Loma 5:12) Ka neongo ko e ngaahi toʻutangata naʻe hoko atú naʻe fanauʻi angahalaʻia mo tonu pā ki he mate, naʻe maʻu ʻe ha niʻihi tokolahi ʻa e faingamālie ke fakahā ʻa e tafaʻaki naʻa nau kau ki ai ʻo fekauʻaki mo e pole lahi ki he tuʻunga-haú.
Ko Hono Fakaleleiʻi ʻa e Polé
ʻE anga-fēfē hano fakaleleiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻo fekauʻaki mo hono tuʻunga-haú? ʻI ha ʻuhinga ʻe taha ko e ngaahi fehuʻi naʻe langaʻi hake ki muʻa atu ʻi ʻĪtení kuo ʻosi tali ia ʻi he taimí ni. Kuo fakamoʻoniʻi ʻi he mamahi ʻe he laui afeʻi taʻu ʻo e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ko e pehē ko ia ʻe Sētane ʻe lelei ange kia ʻIvi ke ne tauʻatāina mei he ʻOtuá kuo loi ia. ʻOku hokohoko taʻe malava ʻa e pule ʻa e tangata ʻa ia ʻokú ne liʻaki ʻa e ʻOtuá. ʻOku hangē pē ko e lau ʻa e Tohitapú: “ʻI he taimi naʻe pule ai ha tangata ki he kakai ke nau kovi ai.”—Koheleti 8:9.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuo lahi ʻa e ngaahi meʻa lelei kuo fakahā lolotonga ʻa e ngaahi taʻu lahi talu mei he fai angahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví. Ko e tokolahi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau fakahāhā ʻa e pipiki taʻemamotu ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová, ko e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa lahi tahá ko e “Fanautama ʻa tangata,” ko Sīsū Kalaisi tonu ia. (Mātiu 20:18; Hepelū 11:1–12:3) Ko kinautolu kuo nau muimui ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá mo tokaʻi hono tuʻunga-haú kuo nau ʻilo ko e moʻoni ko e founga lelei tahá pē ia. Kuo nau hokosia ʻa e moʻoni ʻo e palōvepí: “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: Pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.” (Palōvepi 10:22) ʻIkai ko ia pē, ka ʻo makatuʻunga ʻi he tokonaki ʻo e toetuʻú, te nau hoko ai ke kau ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá.—Sione 5:28, 29.
Kuo ʻikai ke ngalo ʻia Sihova ʻa ʻene ʻuluaki taumuʻá. Ko kinautolu ʻoku nau talitekeʻi hono tuʻunga-haú ʻe ʻikai ke tuku ke nau pule ʻo taʻengata ʻi he māmaní, pea ʻoku fakatokanga mai ʻe he Tohitapú kuo vavé ni ke fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa kiate kinautolu. ʻOku tau lau: “He ʻoku fakaeʻa mei langi ha houhau ʻo e ʻOtua ki he ngaahi fakaʻotumate.” (Loma 1:18) Ko e fakahāhā tuʻunuku maí ni ʻo e houhau ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ui ʻe he Tohitapú ko ʻĀmaketoné, te ne fakahāhā ʻo ʻikai ha toe veiveiua ʻokú ne ʻi ai moʻoni. Ko kinautolu pē ʻoku nau tali ʻa ʻene tuʻunga-haú te nau hao moʻui atu ʻi he meʻa ko iá. “He ko e kau angatonu te nau nofoʻia ʻa e fonua, pea ko e haohaoa te ne ʻi ai ai pe. Ka ko e kakai kovi ʻe tuʻusi mei he fonua.”—Palōvepi 2:21, 22.
Ko e Pole Lahí pea mo Koe
ʻI he vakai ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ʻení, ko kitautolu taki taha—ʻo hangē ko ʻIvi mo ʻĀtamá—kuo pau ke fai ha fili. Te tau feinga ke moʻui tauʻatāina mei he ʻOtuá? Pe te tau anganofo ki hono tuʻunga-haú? Manatuʻi, ko e pole mātuʻaki mahuʻinga lahi taha ʻeni ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní. Ko e ngaahi pole kehé, neongo ʻoku nau ngali mahuʻinga, ʻoku ʻi ai ʻa ʻenau fekauʻaki mo hoʻo moʻui lolotongá pē. Ka ko e pole ia ko ʻení ʻoku felāveʻi ia mo e moʻui taʻengatá. Ko e fili te ke fai ʻe kaunga ia ki ho kahaʻu taʻengatá.
ʻE anga-fēfē haʻo fakahāhā ʻokú ke tali ʻa e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá? ʻAki haʻo ako fakamākukanga ʻa ʻene Folofolá, ko e Tohitapú, pea fekumi ke talangofua ki hono finangaló ʻi he feohi mo e kau Kalisitiane moʻoni kehé. (Sēfanaia 2:2, 3) Kapau te ke fai pehē, te ke maʻu ʻa e ʻamanaki fiefia ko e sio ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá. Te ke aʻu ai ʻo sio ki hono fakahoko ʻa e talaʻofa fakaofo ko ʻení: “ʻIo ʻoku toe siʻi pea mole ʻa ia ʻoku fai kovi;. . . Ka ʻe maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.” (Sāme 37:10, 11) Ko ha meʻa fakaʻofo ē ʻe hoko kiate kinautolu hono kotoa pē ʻoku nau anganofo ki he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá! Ko ha ʻuhinga mālohi ē ke fai ha fili fakapotopoto ʻi he meʻa mahuʻinga lahi taha ko ʻení!