Te Ke Faʻifaʻitaki ki he Meesi ʻa e ʻOtuá?
“Mou hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina.”—EFESO 4:32 [ʻEf 5:1, PM].
1. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga kātoa ʻi he faʻifaʻitaki ki ha niʻihi?
KI HE lelei pe ki he kovi, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau faʻifaʻitaki ki ha niʻihi. Ko kinautolu ʻa ia ʻoku tau feohi mo iá pea mo kinautolu te tau faʻifaʻitaki nai ki aí, ʻe malava ke lahi ʻenau uesia kitautolú. Naʻe fakatokanga ʻe he tokotaha-tohi fakamānavaʻi ʻo e Palōvepi 13:20: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: Ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” Ko ia, ʻoku ʻuhinga lelei ʻa e pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOua te ke faʻifaʻitaki ki he kovi, ka ki he lelei. Ko ia ʻoku fai lelei ko e tupu mei he ʻOtua ia.”—3 Sione 11.
2. Ko hai ʻoku totonu ke tau faʻifaʻitaki ki aí, pea ʻi he ngaahi founga fē?
2 ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mātuʻaki lelei ʻi he Tohitapú ʻa e kau tangata mo e kau fefine ʻa ia te tau malava ʻo faʻifaʻitaki ki ai. (1 Kolinitō 4:16; 11:1; Filipai 3:17) Ka, ko e tokotaha tuʻu-ki-muʻa taha ke tau faʻifaʻitaki ki aí ko e ʻOtuá. ʻI he tohi ʻEfesō 4:31–33 [ʻEf 4:31–5:2, PM], ʻosi hono fakahā ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi tōʻonga ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hano faí, naʻe naʻinaʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke tau “manavaʻofa, pea . . . fefakamolemoleʻaki.” Naʻe taki atu ʻa e meʻá ni ki he tefito ʻo e lea: “Ko ia, mou hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina: pea fou ʻi he ʻofa.”
3, 4. Kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamatala fēfē ʻo kau kiate ia, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakakaukau ki heʻene hoko ko e ʻOtua ʻo e fakamaau totonú?
3 Ko e hā ʻa e ngaahi founga mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ʻoku totonu ke tau faʻifaʻitaki ki aí? ʻOku lahi ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo hono angá mo ʻene ngaahi ngāue, ʻa ia ʻe lava ke ʻilo ki ai mei he founga ʻo ʻene fakamatalaʻi ʻa ia tonu kia Mōsesé: “Ko Jihova koe Otua, oku aloofa [fai meesi, NW], mo ofa mataatā, oku kataki fuoloa, bea mohu i he agalelei moe mooni. Oku ne fakaha ae aloofa ki he gaahi toko afe, i he fakamolemole ae hia, moe talagataa, moe agahala, bea e ikai aubito fakatonuhiaʻi ae halaia; oku aahi aki ki he fānau ae hia ae mātua, bea ki he hako oe nau fānau.”—ʻEkisoto 34:6, 7, PM.
4 Koeʻuhi ko Sihova ʻoku “ofa ia ki he maonioni moe fakamāu,” ʻoku mātuʻaki totonu ke tau ʻilo mo faʻifaʻitaki ki he tafaʻaki ko eni ʻo hono ʻulungaangá. (Sāme 33:5, PM; Sam 37:28) Ko e Tokotaha-fakatupú ia, pea pehē foki ko e Fakamaau mo e Tokotaha-faifono ʻaoniu ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko ia ʻokú ne fai ʻa e fakamaau totonu ki he tokotaha kotoa pē. (ʻAisea 33:22) ʻOku fakahā mahino ʻa e meʻá ni ʻi he founga ko ia naʻá ne fiemaʻu ai ʻa e fakamaau totonú peá ne fakatupunga ke fakahoko ia ki hono kakai ʻIsilelí pea ki mui mai ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané.
Ko e Fakahoko ʻo e Fakamaau Totonu Fakaeʻotuá
5, 6. Naʻe fēfē ʻa e eʻa ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene feangai mo e kakai ʻIsilelí?
5 ʻI heʻene fili ʻa e kakai ʻIsilelí ko hono kakaí, naʻe ʻeke ange ʻe he ʻOtuá pe te nau ‘matuʻaki tokanga ki hono leʻó mo tauhi ʻene fuakavá.’ ʻI heʻenau fakatahataha ʻi he veʻe Moʻunga Sainaí, naʻa nau tali: “Ko e meʻa kotoa kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihova te mau fai.” (ʻEkisoto 19:3-8) Ko ha toki talaʻofa māfatukituki ʻeni! Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻIsilelí ʻo fakafou ʻi he kau ʻāngeló ʻa e ngaahi lao ʻe 600 nai, ʻa ia ko honau fatongiá ke tauhi ia ʻi honau tuʻunga ko e kakai kuo fakatapui kiate ia. Kae fēfē ʻo kapau ʻe ʻi ai ha taha heʻikai te ne fai ia? Ko e tokotaha poto makehe ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá naʻá ne fakamatalaʻi: “Naʻe pau leva ʻa e lea naʻe talafonoʻaki ʻe he kau angelo, pea ʻilonga ha laka kehe pe ha talangataʻa naʻe to ki ai hono totongi totonu [ʻo fehoanaki mo e fakamaau totonu, NW].”—Hepelū 2:2.
6 ʻIo, ko ha taha ʻIsileli heʻikai te ne talangofuá ʻe fehangahangai ia mo e “totongi totonu ʻo fehoanaki mo e fakamaau totonu,” ʻo ʻikai ko e fakamaau taʻe kakato ʻa e tangatá, ka ko e fakamaau totonu mei hotau Tokotaha-fakatupú. Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tautea kehekehe ki he maumaulaó. Ko e tautea mamafa tahá ko e “tuʻusi,” pe tāmateʻi fakalao. Naʻe ngāueʻaki ia ki he maumaulao mamafa, ʻo hangē ko e lotu tamapua, tono, feʻauaki mo e kāinga ofi, feʻauaki mo e manu totolo, fehokotaki fakasino ʻi hoto faʻahinga pē, feilaulauʻi ʻo e fānau, fakapō, pea mo e ngāuehalaʻaki ʻo e totó. (Livitikō 17:14; 18:6-17, 21-29) ʻIkai ko ia pē, naʻe malava ke “tuʻusi” ha taha ʻIsileli kuó ne maumauʻi fai loto ki ai, mo taʻe fakatomala ha ngaahi lao fakaeʻotua. (Nōmipa 4:15, 18; 15:30, 31) ʻI hono fakahoko ʻa e fakamaau fakaeʻotua ko ení, ko hono olá ʻe hoko ʻo ongoʻi nai ia ʻe he hako ʻo kinautolu ʻo e kau faihalá.
7. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hono fakahoko ʻa e fakamaau totonú ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuo hilí?
7 Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ngaahi tautea peheé ʻa e mamafa ʻo hono maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātā, kapau ʻe ʻi ai ha foha ʻo ha taha ʻe hoko ʻo faʻa konā mo faʻa kai, ʻe ʻomai ia ki he kau fakamaau matuʻotuʻá. Kapau te nau ʻilo ʻokú ne fai loto ki ai pea ko e tokotaha faihala ʻikai ke fakatomala ia, ko ʻene ongo mātuʻá te na kau ʻi hono fakahoko ʻa e tautea ʻa e fakamaaú. (Teutalōnome 21:18-21) Ko e faʻahinga ʻo kitautolu ko e ngaahi mātuʻá ʻoku malava ke tau fakakaukau atu ʻoku ʻikai ko ha meʻa faingofua ʻa hono fai ʻa e meʻá ni. Ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke fai koeʻuhi ke ʻoua ʻe toe fakamovete ʻa e fulikivanú ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku lotu moʻoní. (ʻIsikeli 33:17-19) Ko e fokotuʻutuʻu ʻeni naʻe fai ʻe he Tokotaha ʻa ia ʻoku leaʻaki ʻo kau ki ai ʻo pehē: “Ko ʻene ngaahi founga kotoa ko e fakamaau totonu. Ko e ʻOtua ʻo e angatonu, ʻa ia ʻoku ʻikai ha fakamaau taʻetotonu; ʻokú ne māʻoniʻoni mo angatonu.”—Teutalōnome 32:4, NW.
8. Naʻe fēfē ʻa e hoko ʻa e fakamaau totonú ke ne fakaʻilongaʻi ʻa e feangai ʻa e ʻOtuá mo e fakatahaʻanga Kalisitiané?
8 ʻI he hili ʻa e ngaahi senituli lahi ne fakataleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e puleʻanga ʻIsilelí pea fili ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Ka naʻe ʻikai ke liliu ai ʻa Sihova ia. Naʻá ne kei piki pē ki he fakamaau totonú pea naʻe malava ke ui ia “ko e afi fakaʻauha.” (Hepelū 12:29; Luke 18:7, 8) Ko ia ai, naʻá ne hokohoko atu ke kei ʻi ai ʻa e tokonaki ke fokotuʻu maʻu ʻa e manavahē faka-ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e fakatahaʻangá ʻaki hono kapusi mei ai ʻa e kau faihalá. ʻE tuʻusi ʻa e kau Kalisitiane fakatapui kuo nau hoko ko e kau faihala taʻe fakatomalá.
9. Ko e hā ʻa e tuʻusí, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne hanga ʻo fakahokó?
9 Ko e hā ʻoku kau ʻi he tuʻusi ʻo ha taha? ʻOku tau maʻu ha fakatātā ʻo e meʻá ni ʻi he founga ki hono fai ha ngāue ki ha palopalema ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe fai ʻe ha Kalisitiane ʻi Kolinitō ʻa e ʻulungaanga taʻetaau mo e uaifi ʻo ʻene tamaí pea ʻikai ke fakatomala, ko ia naʻe fakahinohino ʻe Paula ke kapusi ia mei he fakatahaʻangá. Naʻe pau ke fai ʻa e meʻá ni ke maluʻi ʻa e maʻa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, he “ka lave ha meʻi levani ki he takaonga ma, ta ʻoku levani hono kotoa.” Ko hono kapusi ʻa e tokotaha ko ení ʻe malava ke taʻofi ai ʻa e hanga ʻe heʻene anga-fulikivanú ʻo fakaongoongokoviʻi ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí fakatouʻosi. Ko e akonaki mamafa ko eni ki hono tuʻusí ʻe hoko nai ko hono ueʻi ke ne kamata ke fakakaukau lelei pea fokotuʻu maʻu ʻiate ia mo e fakatahaʻangá ʻa e manavahē totonu ki he ʻOtuá.—1 Kolinitō 5:1-13; fehoanaki mo Teutalōnome 17:2, 12, 13.
10. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻo kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻe tuʻusi?
10 ʻOku fakahā ʻe he fekau faka-ʻOtuá ʻo pehē kapau ʻe kapusi ha taha faikovi, kuo pau ki he kau Kalisitiané ke “oua naa fakataha mo ha taha behe, bea oua naa kai mo ia.”a Ko e tokotahá ni kuo tuʻusi ia mei he kaungā-feohí, kau ai mo ha feohi fakasōsiale fakataha mo kinautolu ʻoku mateaki mo ʻapasia mo fiemaʻu ke nau ʻaʻeva ʻo fakatatau ki he lao ʻa e ʻOtuá. Ko e niʻihi ʻo e kau mateaki ko e kāinga nai ʻoku ʻikai ko e kau mēmipa ʻoku nau nofo fakataha ʻi ha fale ʻe taha. ʻE faingataʻa nai ki he ngaahi kāinga peheé ke ngāueʻaki ʻa e tataki fakaeʻotua ko ení, ʻo hangē pē ko ia ko e ʻikai ke faingofua ki he ngaahi mātuʻa Hepelū ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé ke nau kau ki hono tāmateʻi ʻa e foha angakoví. Ka ʻoku hā mahino ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá; ko ia ke tau fakapapauʻi ʻoku totonu ke tuʻusi.—1 Kolinitō 5:1, 6-8, 11, PM; Taitusi 3:10, 11; 2 Sione 9-11; toe vakai ki he Ko e Taua Leʻo (English), Sepitema 15, 1981, peesi 26-31; mo e Ko e Taua Leʻo ʻOkatopa 1, 1988, peesi 28-31.
11. ʻOku malava fēfē ke eʻa ʻa e ngaahi ʻulungaanga kehekehe ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa ʻo fekauʻaki mo e tuʻusí?
11 Kaekehe, manatuʻi, ko hotau ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he totonú; ʻoku toe “lahi ene aloofa, oku faa fakamolemole eia ae agahala moe fai mea kovi.” (Nōmipa 14:18, PM) ʻOku fakahā mahino ʻe heʻene Folofolá ʻoku malava ke fakatomala ʻa e tokotaha ko ia ʻoku tuʻusí, ʻo fekumi ki he fakamolemoleʻi mei he ʻOtuá. Pea hā leva? ʻE fakataha mo ia ha kau ʻovasia taukei ke fakapapauʻi ʻi he lotu mo e tokanga pe ʻokú ne fakahā ha fakamoʻoni ʻokú ne fakatomala ʻi he faihala naʻá ne tataki ai ia ke tuʻusí. (Fehoanaki mo Ngāue 26:20) Kapau ʻoku pehē, ʻe malava ke toe fakafoki ia ki he fakatahaʻangá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻia 2 Kolinitō 2:6-11 naʻe hoko ki he tangata ʻi Kolinitoó. Ka ʻoku ʻi ai ha faʻahinga kuo tuʻusi kuo nau mamaʻo mei he fakatahaʻanga ʻa e ʻOtuá ʻo laui taʻu, ko ia ʻe toe ʻi ai ha meʻa ʻe lava ʻo fai ke tokoni kiate kinautolu ke nau sio ki ha hala ke toe foki mai ai?
Mafamafatatau ʻa e Fakamaau Totonú mo e Meesí
12, 13. Ko e hā ʻoku totonu ai ʻi heʻetau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá ke toe fakakau atu ke lahi ange ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fakahā ʻo ʻene fakamaau totonú?
12 Ko e meʻa kuo tau ʻosi lāulea ki aí naʻe lave fakatautefito ki ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻia ʻEkisoto 34:6, 7. Kaekehe, ko e ngaahi veesi ko iá ʻoku nau fakahā ai ha meʻa lahi ange ia he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, pea ko kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ke faʻifaʻitaki kiate iá heʻikai ke fakahangataha pē ʻenau sió ki hono fakamālohiʻi ʻo e fakamaau totonú. Kapau te ke ngaohi ha sīpinga ʻo e temipale ko ia naʻe langa ʻe Solomoné, te ke sio tāfataha pē ki ha taha pē ʻo hono ngaahi poú? (1 Tuʻi 7:15-22) ʻIkai, heʻikai ke malava ke ke maʻu ai ha vakai mafamafatatau fekauʻaki mo e tuʻunga mo e anga ʻo e temipalé. ʻI he founga meimei tatau pē, kapau ʻoku tau feinga ke faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau faʻifaʻitaki ki he niʻihi kehe ʻo ʻene ngaahi foungá mo hono ngaahi ʻulungaangá, ʻo hangē ko ia “oku aloofa [fai meesi, NW], mo ofa mataatā, oku kataki fuoloa, bea mohu i he agalelei moe mooni. Oku ne fakaha ae aloofa ki he gaahi toko afe, i he fakamolemole ae hia.”
13 Ko e meesí mo e faʻa fakamolemolé ko e ongo ʻulungaanga tefito ia ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku tau sio ʻoku hā mei he founga ʻo ʻene feangai mo e kakai ʻIsilelí. Naʻe ʻikai ke tuku taʻe tautea kinautolu ʻe he ʻOtua ʻo e fakamaau totonú ʻi heʻenau faʻa fai angahalá, ka naʻá ne fakahā ʻene meesi mo e fakamolemole feʻunga. “Naʻa ne fakaha hono ngaahi founga kia Mosese, pea ki haʻa Isileli ʻene ngaahi ngaue. ʻOku manavaʻofa [fai meesi, NW] mo angalelei ʻa Sihova! ʻOku ne tuai ki he houhau, pea mohu ʻaloʻofa. ʻE ʻikai fai ai pe ʻene tautea, pea ʻe ʻikai te ne tauhi ʻene ʻita ʻo taʻengata.” (Sāme 103:7-9; 106:43-46) ʻIo, ko ha toe vakai ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he kuo hilí ʻo kau ki heʻene ngaahi feangai ʻi he taʻu ʻe laui teau kuo ʻosí ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ko ení.—Sāme 86:15; 145:8, 9; Maika 7:18, 19.
14. Naʻe fēfē ʻa hono fakahā ʻe Sīsū naʻá ne faʻifaʻitaki ki he meesi ʻa e ʻOtuá?
14 Koeʻuhi ko Sīsū Kalaisi “ko e toko taha ʻa ia ko e ulo atu ʻo hono langilangi [ʻOtua], mo e imisi ʻo ʻene ʻafio moʻoni,” ʻoku totonu ke tau ʻamanekina meiate ia ke fakahā ʻa e meesi mo e loto fakamolemole tatau. (Hepelū 1:3) Naʻá ne fai ʻeni, hangē ko ia ʻoku fakahā ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne fai ki he niʻihi kehé. (Mātiu 20:30-34) Naʻá ne toe fakamamafaʻi ʻa e meesí ʻi heʻene ngaahi lea ʻoku tau lau ʻia Luke vahe 15. Ko e ngaahi talanoa fakatātā ʻe tolu ʻi aí ʻokú ne fakamoʻoniʻi naʻe faʻifaʻitaki ʻa Sīsū kia Sihova, pea ʻoku nau tokonaki mai ha ngaahi lēsoni mātuʻaki mahuʻinga maʻatautolu.
Tokanga ki he Meʻa Naʻe Mole
15, 16. Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Sīsū ke ne fai ʻa e talanoa fakatātā ʻia Luke 15?
15 Ko e ngaahi talanoa fakatātā ko iá ʻokú ne hanga ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e meesi mo e mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he kau angahalá, ʻo ne fakahā ha fakatātā fehoanaki maʻatautolu ke tau faʻifaʻitaki ki ai. Fakakaukau atu ki he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi talanoa fakatātaá: “Pea naʻe toutou feʻunui atu ʻa e kau popilikane [tānaki tukuhau, NW] kotoa pe mo e kau angahala ke fanongo kiate ia [Sīsū]. Pea femuhumuhuʻi ai ʻa e kau Falesi, mo e kau sikalaipe foki, ʻo nau pehē, Ko e siana ni ʻoku ne tali ʻa e kau angahala, mo ne keinanga mo kinautolu.”—Luke 15:1, 2.
16 Ko e kakai kotoa ko ení ko e kakai Siu. Ko e kau Fālesí mo e kau sikalaipé naʻa nau pōlepole ʻiate kinautolu ʻi heʻenau piki fakamākukanga lau pē ki he Lao ʻa Mōsesé, ko e faʻahinga māʻoniʻoni fai pau ki he tuʻutuʻuni fakalaó. Ka, naʻe ʻikai ke fehoanaki ʻa e māʻoniʻoni tala pē ʻe kinautolú mo e ʻOtua. (Luke 16:15) ʻOku hā mahino, ko e kau tānaki tukuhau naʻe lave ki aí ko e kakai Siu naʻa nau tānaki ʻa e ngaahi tukuhau maʻá e kau Lomá. Koeʻuhi ko e tokolahi naʻa nau fakamālohiʻi ke fuʻu lahi ʻa e tukuhau mei honau kaungā-kakai Siú, naʻe hoko ʻa e kau tānaki tukuhaú ko e kakai ke taʻetokaʻi. (Luke 19:2, 8) Naʻe fakakalasi kinautolu mo e “kau angahala,” ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e kakai anga-taʻetaau mo e kau feʻauaki. (Luke 5:27-32; Mātiu 21:32) Ka naʻe ʻeke ʻe Sīsū ki he kau taki lotu naʻa nau lāungá:
17. Ko e hā ʻa e ʻuluaki talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻia Luke 15?
17 “Tau lau ko e toko taha ʻiate kimoutolu, ko e tangata, ʻoku ʻi ai ʻene fanga sipi ʻe toko teau pea kuo mole hanau taha, ʻikai te ne tuku ʻa e toko hivangofulu ma hiva ʻi he toafa, ka ne ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo mole kaeʻoua ke ne ʻilo ʻa e toko taha ko ia? Pea ka ʻilo leva ia, te ne fiefia, mo fua ia ʻi hono uma oʻona. Pea ʻi heʻene aʻu ki ʻapi, te ne fakataha hono ngaahi kaumeʻa, mo hono ngaahi kaungaʻapi, mo ne pehē kiate kinautolu, Tau fakafiefia; he kuo u ʻilo ʻeku sipi naʻe mole. Tala atu, ʻe pehē ha fiefia ʻi he langi ʻi he fakatomala ʻa ha foʻi angahala ʻe toko taha, ʻio, ʻo hulu atu ʻi ha toko hivangofulu ma hiva faitotonu, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke fakatomala ai.” Naʻe lava ʻo mahino ki he kau taki lotú ʻa e fakatātā ko ení, he ko e fanga sipí mo e kau tauhi-sipí ko e meʻa ʻoku nau anga-maheni ki ai. Koeʻuhi ko e tokangá, naʻe tuku ʻe he tauhi-sipí ʻa e fanga sipí ʻe toko 99 ke nau nofo ʻi he manafa anga-mahení lolotonga ʻene ʻalu ʻo kumi ki he sipi naʻe heé. ʻI heʻene kīvoi kaeʻoua kuó ne ʻilo iá, naʻá ne fua fakaalaala ʻa e sipi kuo manavaheé ʻo fakafoki ia ki he tākangá.—Luke 15:4-7.
18. Hangē ko ia ʻoku fakaeʻa ʻi he talanoa fakatātā hono ua ʻa Sīsū ʻia Luke 15, ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa e fiefiá?
18 Naʻe tānaki atu ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā hono uá: “Ko ha fefine, ʻoku ʻi ai ʻene paʻanga ʻe hongofulu; pea ka mole ha foʻi paʻanga ʻe taha, ʻikai te ne tutu ha māma, pea tafi ʻa e fale, ʻo kumi fakamātoato kaeʻoua ke ʻilo? Pea ʻi heʻene ʻilo leva te ne fakataha ʻa e kau fefine ʻoku nau kaumeʻa, mo e kaungaʻapi, mo ne pehē, Tau fakafiefia: he kuo u ʻilo ʻa e paʻanga naʻe mole. Tala atu, ʻe hoko ha fiefia pehē ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau angelo ʻa e ʻOtua ʻi he fakatomala ʻa ha foʻi angahala ʻe toko taha.” (Luke 15:8-10) Ko e mahuʻinga ʻo e foʻi paʻangá naʻe meimei ko e vāhenga ia ha ngāue ki he ʻaho ʻe taha. Ko e foʻi paʻanga ʻa e fefiné mahalo ko ha koloa tukufakaholo, pe ko ha konga ʻo ha meʻa teuteu. ʻI heʻene molé, naʻá ne kumi mālohi ke ʻilo ʻa e paʻangá, pea toki fakafiefia ʻa e fefiné mo hono kaungāfefiné. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahā kiate kitautolu ʻi he meʻá ni ʻo kau ki he ʻOtuá?
Fiefia ʻi Hēvani—ʻI he Hā?
19, 20. Ko e ongo talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻia Luke 15 naʻe fakatefito ʻo kau kia hai, pea ko e hā ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻokú ne fokotuʻú?
19 Ko e ongo talanoa fakatātā ko ení ko e tali ia ki he fakaanga naʻe fai kia Sīsuú, ʻa ia naʻá ne fakapapauʻi he ngaahi māhina ki muʻa atu ai ko e “tauhi lelei” ʻa ia te ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko ʻene fanga sipí. (Sione 10:11-15) Ka neongo ia, ko e ongo talanoa fakatātaá naʻe ʻikai ke ʻuhinga tefito pē kia Sīsū. Ko e ngaahi lēsoni naʻe fiemaʻu ke ʻilo ki ai ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí naʻe fakatefito ia ki he ngaahi anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá ki ha ngaahi meʻa mo ʻene ngaahi foungá. Ko ia naʻe pehē ai ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi hēvani ʻi he fakatomala ʻa ha angahala. Naʻe taukaveʻi ʻe he kau tangata lotu ko ení ʻoku nau tauhi kia Sihova, ka naʻe ʻikai te nau faʻifaʻitaki kiate ia. Kae ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ko e ngaahi founga meesi ʻa Sīsuú, ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí.—Luke 18:10-14; Sione 8:28, 29; 12:47-50; 14:7-11.
20 Kapau ko e tokotaha mei he toko teau naʻe fakatuʻunga ai ʻa e fiefiá, ko e foʻi paʻanga ʻe taha mei he hongofulu naʻe toe lahi ange ai ʻa e fiefiá. Naʻa mo e ʻahó ni, te tau lava ke ʻilo ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e kau fefine naʻa nau fiefia ʻi he toe ʻilo ʻa e foʻi paʻangá! ʻOku toe fakatefito ʻa e lēsoni ko ení ʻi hēvani, he ko e “kau angelo ʻa e ʻOtua” ʻoku nau fiefia mo Sihova “ʻi he fakatomala ʻa ha foʻi angahala ʻe toko taha.” Fakatokangaʻi ʻa e foʻi lea ko ení, “fakatomala.” Ko hono moʻoní ko e ongo talanoa fakatātā ko ení naʻe kau ki he kau angahala ʻoku nau fakatomalá. Pea ʻoku malava ke ke sio ki hono fakamamafaʻi fakatouʻosi ai ʻa e feʻungamālie ʻa hono maʻu ʻo e fiefia ʻi heʻenau fakatomalá.
21. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku totonu ke tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻia Luke 15?
21 Ko e kau taki lotu ʻalu hē naʻa nau ongoʻi fiemālie ʻiate kinautolu pē ʻenau fai fakangalilelei ʻo e Laó naʻe ʻikai te nau fakatokangaʻi ko e ʻOtuá ʻoku “aloofa [fai meesi, NW], mo ofa mataatā, . . . fakamolemole ae hia, moe talagataa, moe agahala.” (ʻEkisoto 34:6, 7, PM) Ka ne nau faʻifaʻitaki ki he tuʻunga ko eni ʻo e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá mo hono ʻulungaangá, ne nau hoko ʻo mahuʻingaʻia ʻi he meesi ʻa Sīsū ki he kau angahala ne nau fakatomalá. Fēfē kitautolu? ʻOku tau tukulotoʻi ʻa e lēsoni ko ení mo ngāueʻaki ia? Fakatokangaʻi ʻa e talanoa fakatātā hono tolu ʻa Sīsuú.
Ko e Ngāue ʻa e Fakatomalá mo e Meesí
22. Fakamatala nounou, ko e hā ʻa e talanoa fakatātā hono tolu ʻa Sīsū ʻia Luke 15?
22 ʻOku faʻa ui maʻu pē ʻeni ko e talanoa fakatātā ʻo fekauʻaki mo e foha maumau koloá. Ka, ʻi heʻetau lau iá te ke lava ke sio ki he ʻuhinga ʻoku faʻa fakakaukau ai ʻa e faʻahinga ko e pealapeli ʻo fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e tamaí. ʻOku tala ʻo kau ki he foha siʻisiʻi ʻi ha fāmili, ʻa ia naʻá ne maʻu hono ʻinasi mei heʻene tamaí. (Fehoanaki mo Teutalōnome 21:17) ʻOku fononga atu ʻa e foha ko ení ki ha fonua mamaʻo, ʻa ia ʻokú ne fakamole noaʻia kotoa ia ʻi he anga-fulikivanu, pea ʻoku pau ke ne ngāue ko e tauhi fanga puaka, peá ne hoko ʻo tō lalo ki he tuʻunga ke ne fiemaʻu ʻa e meʻakai ʻa e puaká. Naʻá ne toki fakakaukau lelei peá ne fili ke foki ki ʻapi, ke ne ngāue totongi pē ki heʻene tamaí. ʻI heʻene fakaofi atu ki ʻapí, ʻoku fai ʻe heʻene tamaí ʻa e meʻa pau ʻo talitali lelei ia, ʻo aʻu ʻo ne fai ʻa e kātoanga. Ko hono tokoua naʻe motuʻa angé, ʻa ia naʻe nofo maʻu ʻi ʻapi ʻo ngāué, ʻokú ne loto mamahi ʻi he meesi kuo fakahaá. Ka ʻoku pehē ʻe he tamaí ʻoku totonu ke nau fiefia koeʻuhi ko e foha ne maté kuo toe moʻui.—Luke 15:11-32.
23. Ko e hā ʻoku totonu ke tau ako mei he talanoa fakatātā ʻo kau ki he foha maumau koloá?
23 Naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he kau Fālesí mo e kau sikalaipé naʻa nau ongoʻi nai kuo fakatatau kinautolu ki he foha lahí, ʻo kehe ia mei he kau angahala ʻa ia ʻoku nau tatau mo e foha siʻisiʻí. Kaekehe, naʻa nau maʻu ʻa e poini tefito ʻo e talanoa fakatātaá, pea fēfē kitautolu? ʻOkú ne fakamamafaʻi ha ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo ʻetau Tamai fai meesi fakahēvaní, ʻa ʻene loto lelei ke fakamolemole ʻo fakatuʻunga ʻi he ongoʻi loto ʻa e tokotaha angahalá ke fakatomala pea tafoki. Naʻe totonu ke ne ueʻi ʻa e kau fanongó ke nau tali ʻi he fiefia ʻi hono huhuʻi ʻa e kau angahala kuo fakatomalá. ʻOku pehē ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa mo e meʻa ʻokú ne faí, pea ko kinautolu ʻoku faʻifaʻitaki kiate iá ʻoku nau fai ʻa e meʻa tatau.—ʻAisea 1:16, 17; 55:6, 7.
24, 25. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke tau feinga ke faʻifaʻitaki ki aí?
24 ʻOku mahino lelei, ko e fakamaau totonú ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi founga kotoa ʻa e ʻOtuá, ko ia ko kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ke faʻifaʻitaki kia Sihová ʻoku nau koloaʻaki mo tuli ki he fakamaau totonú. Ka neongo ia, ko hotau ʻOtuá ʻoku ʻikai ueʻi ia ʻe he fakamaau fai pau taʻe ongoʻi. ʻOku lahi ʻene meesí mo ʻene angaʻofá. ʻOkú ne fakahā ʻeni ʻi heʻene loto ke fakamolemole tuʻunga ʻi he fakatomala moʻoní. Ko ia ʻoku feʻungamālie ʻa hono fakafelāveʻi ʻe Paula ʻa ʻetau fefakamolemoleʻakí fakataha mo ʻetau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá: “Mou fefakamolemoleʻaki, o hange foki ko e ʻOtua ne ne fakamolemole kimoutolu ʻia Kalaisi. Ko ia, mou hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina: pea fou ʻi he ʻofa.”—ʻEfesō 4:32–33, [ʻEf 4:32–5:2, PM].
25 Kuo fuoloa ʻa e feinga ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke nau faʻifaʻitaki ki he fakamaau totonu ʻa Sihová pea pehē ki heʻene meesí mo ʻene loto ke fakamolemolé. Ko e lahi ange ʻo ʻetau ʻilo kiate iá, ʻoku totonu ko e toe faingofua ange ia kiate kitautolu ke tau faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he ngaahi tuʻunga ko ení. Ka ʻe fēfē, ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻá ni ki ha taha kuo hoko totonu ki ai ha akonaki mamafa koeʻuhi ko ʻene fou ʻi he hala ʻo e angahalá? Tau vakai atu ki ai.
[Fakamatala ʻi lalo]
a “Ko e tuʻusí ʻi hono ʻuhinga fakalūkufuá, ko e ngāue kuo fakakaukauʻi ʻa ia kuo fakaʻikaiʻi ai ʻe ha falukunga kakai ha ngaahi faingamālie ke toe hoko ko e mēmipa kiate kinautolu ʻa e faʻahinga naʻa nau hoko ko e mēmipa mo ʻi ai honau tuʻunga leleí. . . . Naʻe hoko ke ʻuhinga ʻa e tuʻusí ʻi he kuonga ʻo e Kalisitiané ki he ngāue ko e tukukeheʻi ʻa ia ʻoku fakaʻikaiʻi ai ia ʻe ha kau lotu ke ʻoua ʻe toe kau ʻa e kau faihiá ki he ngaahi sakalamēniti, lotu fakataha, pea malava ke kau ai mo e fetuʻutaki fakasōsialé ʻi ha faʻahinga pē.”—The International Standard Bible Encyclopedia.
Ko e Hā ʻa e Ngaahi Meʻa Kuó Ke Akó?
◻ Naʻe fēfē ʻa e fakahā ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ʻi he fakatahaʻanga ʻo e kau ʻIsilelí mo e fakatahaʻanga Kalisitiané?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau faʻifaʻitaki ki he meesi ʻa e ʻOtuá, ʻo tānaki atu ki heʻene fakamaau totonú?
◻ Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa e ngaahi talanoa fakatātā ʻe tolu ʻia Luke vahe 15, pea ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku totonu ke nau akoʻi ai kitautolú?
[Fakatātā ʻi he peesi 12, 13]
Tokalelei ʻo er-Raha ʻi muʻa ʻi he Moʻunga Sainai (tuʻu mei mui ʻi he tafaʻaki toʻohema)
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 11]
Garo Nalbandian
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 14]
Garo Nalbandian