Ko e Ngaahi Lotu ʻOku Pau ke Maʻu ha Tali ki Ai
ʻOKU ʻi ai ʻa e ngaahi lotu ʻoku fakapapauʻi ʻe maʻu ha tali ki ai. Ko e ʻelito ʻo e ngaahi lotú ni ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he sīpinga naʻe ʻomai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻi heʻene pehē: “Ko ia ke pehe ni haʻamoutolu lotu: Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hevani, ke tapuhā ho huafa, ke hoko hoʻo pule [puleʻanga, NW], ke fai ho finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.”—Mātiu 6:9-10.
Ko e ngaahi lea ko ia ʻo e sīpinga lotu ʻa Sīsuú kuo toutou leaʻaki ʻo laui miliona. Neongo naʻe ʻikai ke ʻamanekina ʻe Kalaisi ko ʻene kau muimui moʻoní te nau lau maʻu loto pē ha lotu pehē, ka ko ʻenau ngaahi kole ʻa ia ʻoku fakahā ai ʻa e ngaahi ongoʻi meimei tatau peheé ʻoku pau ke maʻu ha tali ki ai. (Mātiu 6:7, 8) Ko ia ai, ko e hā ʻa e ʻuhinga ke fakatapuhā ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ke lotu ai ke hoko mai hono Puleʻangá? Pea ko e hā ke kole ai ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá?
“Ke Tapuhā Ho Huafa”
Ko Sihova, “ko e Fugani Maoluga i mamani kotoabe,” ko e Tokotaha ia naʻe lea ki ai ʻa Sīsū ʻo pehē “ko ʻemau Tamai ʻi hevani.” (Sāme 83:18, PM) Naʻe hoko ʻa e ʻOtuá ko e “tamai . . . naʻe maʻu” ʻe he kakai ʻIsilelí ʻaki ʻene fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he nofo fakapōpula ʻi ʻIsipité pea mo ʻene fakahoko ha vahaʻangatae fakaefuakava mo kinautolú. (Teutalōnome 32:6, 18; ʻEkisoto 4:22; ʻAisea 63:16) ʻI he ʻahó ni ko e kau Kalisitiane paní kuo nau tokanga anga-ʻofa kia Sihova ʻi he tuʻunga ko ʻenau Tamai. (Loma 8:15) Pea ko honau kaungāngāué, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní, ʻoku nau pehē pē mo kinautolu ʻi heʻenau lotu ki he ʻOtua ko Sihová ʻi he tuʻunga ko ʻenau Tamai.—Sione 10:16; Fakahā 7:1-9.
Ka ko e hā ke lotu ai ke tapuhā ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá? Koeʻuhi talu mei he angatuʻu ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻá ʻi he ngoue ko ʻĪtení, kuo ʻomi ai ʻa e manuki ki he huafa fakaʻotuá. ʻI hono tali ha lotu pehē, ʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e manuki kotoa pē kuo fai ki hono huafa fakamanatú. (Sāme 135:13, PM) Te ne fai ʻa e meʻá ni ʻaki hono toʻo ʻa e fulikivanú mei he māmaní. Fekauʻaki mo e taimi ko iá, naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he palōfita ko ʻIsikelí ʻo pehē: “Pea te u ʻai ke u ha lahi mo tapuha; ʻio, te u ʻai ke u ʻilonga ʻi he vakai ʻa e ngaahi puleʻanga lahi; pea te nau ʻilo ko Sihova au.”—ʻIsikeli 38:23.
Ko e ʻOtua ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni mo maʻa. Ko ia ai, ʻoku totonu leva ke fakatapuhaaʻi hono huafá, pe tuku mavahe ʻi he tuʻunga ko e meʻa ʻoku māʻoniʻoni. Te ne fakahāhā hono māʻoniʻoní ʻi heʻene fai ʻa e ngāue ke fakatapuhaaʻi ia ʻi he ʻao ʻo e meʻa kotoa pē kuo fakatupu. (ʻIsikeli 36:23) Ko kinautolu ʻoku holi ke maʻu ʻene hōifuá pea mo e moʻui taʻengatá kuo pau ke nau tokanga kia Sihova ʻaki ʻa e manavahē pea ke fakatapuhaaʻi hono huafá ʻaki hono tuku mavahe mo ʻai ke māʻolunga ange ia mei ha toe ngaahi hingoa kehe kotoa pē. (Livitikō 22:32; ʻAisea 8:13; 29:23) Fehoanaki mo ia, naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau lotu: “Ke tapuhā ho huafa” pe “ʻai ke toputapu; ʻai ke māʻoniʻoni ia.” Te tau lava ke fakapapauʻi ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e konga ko ʻeni ʻo e sīpinga lotu naʻe fai ʻe Sīsuú.
“Ke Hoko Hoʻo Pule [Puleʻanga, NW]”
Naʻe toe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau lotu: “Ke hoko hoʻo pule [puleʻanga, NW].” Ko e ngaahi lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku pau ke fai ʻa e tali ki ai. Ko e Puleʻangá ko e tuʻunga-pule hau ia ʻo Sihova ʻa ia ʻoku fakahā ʻo fakafou ʻi he founga-pule faka-Mīsaia fakahēvani ʻi he toʻukupu ʻo hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi, mo kinautolu ʻe kaungākau ki ai ko e “kakai maonioni.” (Tāniela 7:13, 14, 18, 22, 27, PM; ʻAisea 9:6, 7) Kuo fuoloa hono fakamoʻoniʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he Tohitapú naʻe fakanofo ʻa Sīsū ko e Tuʻi fakahēvani ʻi he taʻu 1914. Ko e hā leva ʻoku fiemaʻu ai ke lotu ha taha “ke hoko” mai ʻa e Puleʻangá?
Ko e lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻangá ko hono ʻuhinga moʻoní ko e kole ke hoko mai ʻo ʻohofi ʻa e kau fakafepaki kotoa pē ki he tuʻunga-pule fakaeʻotuá ʻi he māmaní. ʻOku vavé ni ʻa e taimi ʻa ia ko e “puleʻanga [ʻo e ʻOtua] . . . te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia [ʻo e māmani], kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.” (Tāniela 2:44) ʻE hoko ʻa e meʻa ko ení ko e tokoni ia ki hono fakatapuhaaʻi ʻa e huafa toputapu ʻo Sihová.
“Ke Fai Ho Finangalo”
Naʻe toe fakahinohino atu ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau lotu: “Ke fai ho finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.” Ko e kole ʻeni ke ngāue ʻa Sihova ʻo fehoanaki mo hono finangalo ki he māmaní. ʻOku meimei tatau ia mo e meʻa naʻe fakahā ʻe he tangata-tohi-sāmé: “Koe mea kotoabe nae finagalo ki ai a Jihova, koia naa ne fai i he lagi, mo mamani, i he gaahi tahi, moe gaahi botu loloto kotoabe. Oku bule eia ke alu hake ae kakabu mei he gaahi gataaga o mamani; oku ne gaohi ae gaahi uhila moe uha; oku omi eia ae matagi mei hono gaahi feleoko. Koia ia nae taʻi ae uluaki fanau o Ijibite, ae tagata moe manu. Mo ne fekau atu ae gaahi fakailoga moe gaahi mea fakaofo i he lotolotoga oou, E Ijibite, kia Felo, bea mo ene kau tamaioeiki kotoabe. Koia nae taʻi ae gaahi buleaga lahi, mo tamateʻi ae gaahi tuʻi malohi.”—Sāme 135:6-10, PM.
Ko e lotu ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ki he māmaní ko e kole ia ke ne fakahoko ʻa ʻene ngaahi taumuʻa ki he foʻi māmani ko ení. ʻOku kau ki ai ʻa hono toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e kau fakafepaki kiate iá, ʻo hangē ko ʻene toʻo kinautolu ʻi ha tuʻunga siʻisiʻi ʻi he kuonga muʻá. (Sāme 83:9-18; Fakahā 19:19-21) Ko e ngaahi lotu ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ki he māmani lahí pea ʻi he ʻuniveesí ʻoku pau ke maʻu ha tali ki ai.
ʻI he Pule Mai ʻa e Puleʻangá
Ko e hā ʻoku malava ke ʻamanekina ʻi he taimi ʻe pule mai ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea fai ʻa e finangalo fakaʻotuá ki he māmaní ʻo hangē ko ia ʻi he langí kae ʻikai ko e hūhū ko ia ʻa e fulikivanú ʻi he sōsaieti ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá? Fakatatau ki he ʻapositolo ko Pitá, “oku tau amanaki ki he gaahi lagi foou moe fonua foou, aia oku nofo ai ae maonioni, o fakatatau ki he ene [ʻOtua] talaofa.” (2 Pita 3:13, PM) Ko e “gaahi lagi foou” ko e kau maʻu mafai laumālie māʻoniʻoni—ko Sīsū Kalaisi mo e kaungāʻea ʻe toko 144,000 ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. (Loma 8:16, 17; Fakahā 14:1-5; 20:4-6) Ko e “fonua foou” ʻoku ʻikai ko ha toe foʻi māmani foʻou ia ʻe taha. Ka, ko ha sōsaieti ʻo e kakai māʻoniʻoni te nau moʻui ʻi he māmaní.—Fehoanaki mo Sāme 96:1.
ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá, ko e māmaní ʻe liliu ia ko e palataisi ʻi māmani lahi. (Luke 23:43) Ko e melino mo e lakalakaimonū moʻoni ʻe maʻu ia ʻe he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá kotoa. (Sāme 72:1-15; Fakahā 21:1-5) ʻE lava ke ke ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kakai lahi ʻoku fiefia ko iá ʻo kapau te ke hoko ko ha tokotaha poupou mateaki ki he tuʻunga-pule faka-Mīsaia ki he kakai talangofua ʻi he māmaní. Ko e kau poupou ʻo e pule ko iá ʻoku nau lotu fakamātoato ke fakatapuhaaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ke hoko mai hono Puleʻangá, pea ke fai hono finangaló. Ko ʻenau ngaahi lotu ʻoku tupu mei he lotó ʻoku pau ke maʻu ha tali ki ai.