ʻOku Fakamatala ʻe he Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá
Naʻe Tāpuakiʻi ʻa e Fānau Ako Naisīlia Koeʻuhi ko e Tauhi Angatonu
Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava.” (Loma 12:18) ʻOku ngāueʻaki ʻa e akonaki ko ʻení ʻe he fānau ako ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Naisīlia, neongo ʻoku fakatangaʻi kinautolu. Ko hono olá, ʻoku tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova.
◻ Ko ha faiako ʻe taha naʻá ne fehiʻa ʻaupito ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he lolotonga ʻo e fakataha ʻasemipilī ʻi he pongipongi ʻe taha, naʻá ne ui ʻa e Kau Fakamoʻoni kotoa pē ki muʻa ʻi he kalasí peá ne fekauʻi kinautolu ke nau hiva ʻi he fasi fakafonuá. Naʻa nau fakafisi, ʻo nau pehē ʻoku nau fie ʻoatu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā ki he ʻOtuá pē. Naʻe hanga leva ʻe he faiakó ʻo ʻave kotoa kinautolu ki tuʻa ʻo ne tala kiate kinautolu ke nau kini ʻa e mūsié. Lolotonga ia, naʻe hokohoko atu ʻa e fānau ako kehé ia ʻa ʻenau ngaahi lēsoní.
Naʻe ʻalu ha tokotaha lahi ʻo e Kau Fakamoʻoní mo ha polosiua ko e School and Jehovah’s Witnesses ki he faiakó, ʻo fakamatalaʻi ki ai ʻa e tuʻunga tuʻu ʻatā ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kaekehe, naʻe fakafisi ʻa e faiakó ke fai ha talanoa ki ai pe ke ne tali ʻa e polosiuá. Ko hono moʻoní, naʻá ne toe fakalahi leva ʻa e tautea ʻo e fānaú.
Naʻe hokohoko atu hono kātekina ʻa e tauteá ʻe he Kau Fakamoʻoni kei tupu hake ko ʻení ʻo fai ai pē ʻenau kini ʻa e mūsié naʻa mo e taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e faiakó. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe toitoi ʻa e faiakó ke ne vakaiʻi ʻo ʻikai te nau ʻilo ki ai ka naʻa nau hokohoko atu pē ʻenau ngāué mo hivaʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fuʻu maongo lahi kiate ia peá ne fekauʻi ke nau foki ki loki ako, ʻo ne fakahāhā ʻene moʻutāfuʻua ki he anga ʻo ʻenau fakakaukaú. Ko e hā hono olá? ʻOku lolotonga fai ha ako Tohitapu mo e faiakó ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!
Ko e moʻoni naʻe tāpuakiʻi ʻa e fānau ako ko ʻení ʻi heʻenau tauhi angatonu kia Sihova mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní.—Palōvepi 10:22.
◻ Naʻe toe tāpuakiʻi ʻa Lute mo hono ngaahi kaumeʻa ʻi heʻenau tauhi angatonu ki he fiemaʻu ʻa Sihova ke “ʻikai . . . ʻo māmāni.” (Sione 17:16) Ko Lute, ʻa ia ko hono taʻu 18 eni, naʻe kamata ʻi he ngāue taaimuʻá ʻi hono taʻu 12. Naʻe fakatangaʻi ia mo e Kau Fakamoʻoni kehe ʻe he kau faiako ʻo e ʻapiakó koeʻuhi ko ʻenau fakafisi ke hiva ʻi he fasi fakafonuá. Naʻe kole ʻe ha faiako ʻe taha ke ne talanoa mo e ngaahi mātuʻa ʻa e tamaiki fefiné ni. ʻI he ʻosi haʻanau fai ha fakamatala kiate ia ʻo ngāueʻaki ʻa e polosiua ko e School, naʻe fiemālie pē ʻa e faiakó pea naʻe ʻikai te ne toe fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e fānau akó.
Kaekehe, ʻi he ʻaho ʻe taha, ko ha faiako ʻInitia naʻá ne ngāhiʻi mo tauteaʻi ha taha ʻo e tamaiki fefiné ʻi muʻa ʻi he kalasí koeʻuhi naʻe ʻikai ke hiva ʻa e taʻahiné ia ʻi he fasi fakafonuá. Naʻe taukapoʻi loto-toʻa ʻe he taʻahiné ni ʻene tuí pea naʻe ʻave ia ʻe he faiakó ki he pule-akó. ʻI heʻena aʻu ki aí, naʻe ʻilo ʻe he kiʻi taʻahine Fakamoʻoní naʻe ʻi ai ʻa e tokoni pule-akó foki. Naʻá ne fuʻu ʻohovale, he naʻe kamata ke kata ʻa e pule-akó mo e tokoni pule-akó. ʻI he hanga ange ʻa e pule-akó ki he faiakó, naʻá ne lea ʻo pehē: “Fineʻeiki, ʻoua te ke hohaʻa koe ʻo kau ki he tamaiki fefine ko ʻení. He kapau ʻe aʻu ʻo tāmateʻi kinautolu, ʻe sai ange kiate kinautolu ke nau mate ʻi heʻenau hiva ʻi he fasi fakafonuá. Kuo teʻeki ai ke ke fanongo fekauʻaki mo kinautolu?” Ko e pule-akó mo hono tokoní naʻá na fakamatala ange ki he faiakó ʻo kau ki he tui mo e loto-toʻa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Pea ʻi he fakalea ange ʻa e pule-akó ki he kiʻi taʻahiné, naʻá ne kole fakamolemole ange ki ai koeʻuhi ko e loto-mamahi kuo hokó. Pea ne toe tānaki atu ki ai: “Hokohoko atu pē hoʻo ngāue fekauʻaki mo e tuí. ʻOku ou mālieʻia ʻi ho siasí pea mo hoʻo tuʻu loto-toʻa ʻi tuʻa pea pehē pē ʻi he ʻapiakó.” Ki mui mai ai, ko e faiako ko ia naʻe tuʻufili ki he taʻahine Fakamoʻoní naʻá ne kole fakamolemole ki ai, ʻo ne pehē kuo toki mahino ʻeni kiate ia ʻa e tuʻunga tuʻu ʻatā ʻoku ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoní.
Ko e fānau ko ʻení naʻa nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau Hepelū ʻe toko tolu ʻa ia naʻe ʻikai te nau maumauʻi ʻenau angatonu ki he ʻOtuá ʻaki haʻanau punou ki he fuʻu ʻīmisí, pea toe pehē pē mo Tāniela, ʻa ia naʻá ne fakafisi ke taʻofi ʻene lotu kia Sihová. Naʻe tāpuakiʻi ʻa e kau tangata ko ʻení ʻe Sihova koeʻuhi ko ʻenau tauhi angatonu ki he ngaahi lao māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.—Tāniela, vahe 3 mo e 6.