ʻOku Malava Fēfē ke ʻAonga ʻa e Kosipelí Kiate Koe?
ʻOKU fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e Tohitapú ko e tohi lelei ʻaupito ia, pea naʻa mo e kau fakaʻotuamate ʻe niʻihi ʻoku nau fakakaukau pehē. Kaekehe, ʻoku tokosiʻi pē ʻoku nau lau ia ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku ʻi aí. ʻIkai ngata ai, ʻoku ngalingali ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻoku tui ʻoku totonu ke ʻai ia ke fakaonopooni koeʻuhi he ko e ongoongo lelei ʻoku ʻi aí ʻoku meimei taʻu ua afe talu mei hono tohí. ʻOku fakakuongamuʻa pe ʻikai ke toe ʻaonga ʻa e Kosipelí? ʻIkai ʻaupito.
ʻOku laui miliona ʻa e kau tangata mo e kau fefine, ko e kau talavou mo e kau taʻumotuʻa, ʻoku nau ʻilo ko e Tohitapú ko e matavai mahuʻinga mo taʻemafakatataua ʻo e tokoní. ʻOku hangē ko e talateu ʻo e Today’s English Version: “Ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ko ha tohi mātuʻaki lelei pē ke mālieʻia ai mo tokaʻi; ko e Ongoongo Lelei ia ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē—ko ha pōpoaki ia ke maʻu ʻa e mahino ki ai pea ngāueʻaki ʻi he moʻui fakaʻahó.”
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e Kosipelí kiate koe? ʻOkú ke ngāueʻaki ia ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó ko ha meʻa ke tataki ai koe? Fakakaukau ange ki he founga naʻe ʻaonga ai ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi naʻe fanongo ki aí ʻi he ʻuluaki senitulí pea mo e anga ʻo hono maʻu ʻe he niʻihi ʻi hotau taimí ʻa e ʻaonga mei ai.
Kakai Naʻe Maʻu Tokoni mei he Kosipelí
ʻI he taimi ʻo Sīsuú naʻe tohoaki ʻe he ongoongo leleí ʻa e kakai ʻo hangē ko e kau toutai mo e kau fefine tauhiʻapi naʻe ngāue malohi pea nau ako ki he moʻoni ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he tangatá. Naʻe loloto ʻaupito ʻa hono liliu ʻe he ongoongo leleí ʻa ʻenau founga moʻuí pea naʻá ne faʻa toʻo ʻa e hohaʻa lahi meiate kinautolu. Hangē ko ení, naʻe fakamoʻui ʻa Mele Makitaline mei hono puleʻi ia ʻe he kau tēmeniō. Ko Sākeasi, ko ha pule tānaki tukuhau ia ki muʻa, naʻa né liʻaki ʻene founga moʻui mānumanú. (Luke 8:2; 19:1-10) Naʻe tokoniʻi ʻa e kui mo e kilia ʻi heʻenau haʻu kia Sīsū, ʻa e tokotaha naʻá ne malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Luke 17:11-19; Sione 9:1-7) Naʻe lava ke pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻā ʻa e kui, pea ʻeveʻeva ʻa e heke, ʻoku fakamaʻa ʻa e kilia, pea ongo ʻa e tuli, pea fokotuʻu ʻa e mate, pea malangaʻaki ʻa e ongoongo lelei ki he masiva.”—Mātiu 11:5.
Kaekehe, ko e meʻa naʻe mahuʻinga ange ʻi honau fakamoʻuí ko e anga ʻa hono liliu ʻe he ongoongo leleí ʻa e tokolahi ʻo e kakai faingataʻaʻia ko iá. Naʻe maʻu ʻe he faʻahinga loto-moʻoní ʻa e ʻamanaki ki he kahaʻú. Naʻa nau tuku ʻenau falalá ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ko ha meʻa lelei ange ia ʻi ha faʻahinga kosipeli fakasōsiale. (Mātiu 4:23) Naʻe ʻikai ke fakataʻeʻaongaʻi ʻe he pekia ʻa Sīsuú ʻa ʻenau ʻamanakí. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi he hili ʻa e meʻá ni, ʻoku pehē ʻe he Ngāue 5:42 ʻo kau ki he kau ākonga ʻa Sīsuú: “Pea ko e ʻaho kotoa pē, ʻi he Temipale pea ʻi ʻapi, naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo malangaʻaki [“ʻa e ongoongo lelei,” NW] ʻa Sisu, ko e Misaia ia.” ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe maʻu ʻe he kakai ʻi he ngaahi fonua lahi ʻa e tokoni fakalaumālie koeʻuhi naʻa nau tali ʻa e faʻahinga akonaki peheé.
Naʻe hoko ʻa e Puleʻangá ko e ongoongo lelei taha ia ʻi he taimi ko ē. ʻOku kei hoko ʻa e pōpoaki ʻo kau ki he Puleʻangá ko e ongoongo lelei?
Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Ongoongo Leleí ʻi he ʻAhó Ni?
Kapau ʻokú ke ʻunaloto ki ha māmani melino mo malu, tā ʻoku pau ʻoku lelei ʻa e ongoongo ʻo kau ki he Puleʻangá. Ko hono moʻoní, ko e ongoongo lelei tuʻuloa mo moʻoni pē ia ʻe taha ʻi ha māmani ʻoku laui teau miliona ai ʻa e kakai ʻoku honge mo fasimānava, ʻoku ala uesia ai ʻe he ngaahi mahaki fakailifia ʻa e kakai kotoa, ʻoku fakautuutu fakalilifu ai ʻa e faihia pea ʻoku mafola mo e tuʻunga taʻe tuʻumaʻu fakapolitikalé. Ko e ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ki ha fakalelei moʻoni.
Ko e ʻuhinga ia naʻe kikiteʻi ai ʻe Sīsū ʻo kau ki hotau ʻahó: “Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” (Mātiu 24:14, PM) ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi leá ni ʻi ha founga fakaofo ʻi hono malangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ongoongo leleí ʻi he ngaahi fonua ʻe 200 tupu. Ko ha tohi Katolika, ko e Nova Evangelização 2000, ʻokú ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he meʻá ni, ʻo ne pehē: “Ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻilo ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? ʻI he sitepu ʻo e ngaahi ʻapí. Pea ke hoko ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova, tukukehe ʻa ʻene kau kia Sihová, kuo pau ke fai fakamoʻoni ha taha. Ko ia ai, ʻoku tau ʻilo ai kinautolu ʻoku nau ngāue mo fanongonongo mo fakahā ʻa e meʻa kuo nau hokosia.”
Kaekehe, ʻoku ʻikai ke hoko noa mai pē ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei he ongoongo leleí. ʻE tokoni ia ki he faʻahinga pē ʻoku nau fanongo mo talangofua ki aí. Naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā ʻo kau ki ha tangata ʻoku ʻalu ke tō tenga ke ne fakahāhā ʻa e poini ko ení. Naʻe fakatātaaʻi ʻe he faʻahinga kelekele kehekehe naʻe tō ki ai ʻa e tengá ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e loto ʻoku fakahāhā ʻe he faʻahinga ʻoku nau fanongo ki he ongoongo leleí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻIlonga ha taha ʻoku fanongo ki he folofola ʻo e Puleʻanga, kae ʻikai tau, ʻoku haʻu ʻa e Fili, ʻo faʻao ʻa e meʻa naʻe to ki hono loto. . . . Pea ko ia naʻe tūtūʻi ki he kelekele kuo lelei, ko e toko taha ia ʻoku fanongo ki he folofola, pea tau: pea ko eni ia ʻoku fua, ʻo fuo teau ʻa e taha, fuo onongofulu ʻa e taha, fuo tolungofulu ʻa e taha.”—Mātiu 13:18-23.
Hangē ko ia naʻe hoko ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he ʻahó ni ʻoku nau fai ha feinga siʻisiʻi pē ke maʻu ʻa e mahino ki he ongoongo leleí. ʻOku ʻikai te nau maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo iá, ko ia ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga. ʻOku fakahā ʻe he niʻihi kehe ʻa e houngaʻia ʻi he ongoongo leleí pea nau ako ki he founga ke ʻai ʻenau moʻuí ke fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he founga ko ení ʻoku tāpuakiʻi ai kinautolu. Ko e hā ʻa e faʻahinga kakai ʻokú ke kau ki aí?
Ko e Mālohi ʻo e Kosipelí ʻi he ʻAhó Ni
ʻOku fakahā ʻe he ngaahi meʻa naʻe hokosiá ko hono maʻu ʻa e mahino ki he ongoongo leleí ʻokú ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga naʻe “taʻe-ha-ʻamanaki-lelei, mo . . . taʻe maʻu ʻa e ʻOtua.” (ʻEfesō 2:12; 4:22-24) Naʻe fiemaʻu ha tokoni kia Lopeto ʻo Rio de Janeiro. Talu mei heʻene kei talavoú, naʻe anga-tākatuʻu ʻa ʻene founga moʻuí, ʻo ne faʻa ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú mo kau ki he ʻulungaanga taʻetaau pea mo e kaihaʻa. Faifai atu pē pea naʻe tuku ia ki he ʻapi pōpulá. Naʻe ako ai ʻe Lopeto ʻa e Tohitapú mo ha tokotaha ʻo e Kau Fakamoʻoni naʻe ʻaʻahi ki ai. Naʻe fuʻu lahi fau ʻa ʻene laka ki muʻa fakalaumālié pea naʻe fakasiʻisiʻi ai ʻa hono tautea nofo pōpulá.
ʻI he hili ʻa hono tuku ange ʻa Lopeto mei he ʻapi pōpulá, naʻá ne fetaulaki ai mo ha fefine kei talavou naʻá ne kaihaʻa fakamālohi mei ai mo fakamanamanaʻi ʻaki ha meʻafana. Naʻe lolotonga ako foki ʻa e kiʻi fefiné ni mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e hā leva ʻa e meʻa naʻe hokó? Ko e fakamatala hono hokó ko e konga ia ʻo ha tohi ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hokó: “Naʻá na fetaulaki ʻi he Kingdom Hall ko e ʻuluaki taimi ia hili ʻa e ʻohofi naʻe faí. Naʻe fakaueʻi loto ʻa ʻena fetaulakí. Naʻá na fakatou tangi mo fāʻufua ko e tokoua mo e tuofefine. ʻOku fakatou fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻe he tokotaha kaihaʻa ki muʻa pea mo e tokotaha naʻá ne ʻohofí.”
Naʻe toe fiemaʻu ha tokoni ki ha tokotaha kehe, ko ʻIsapela, he naʻe ʻiloa ia ʻi he faʻa ʻita. Naʻá ne kau fuʻu lahi ki he fakahaʻele faʻahikehé pea naʻe fakahohaʻasi ia ʻe he kau tēmeniō. ʻI heʻene ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne ʻilo ai naʻe tokoni moʻoni kiate ia ʻa e ongoongo leleí. ʻI he hili atu ha taimi, naʻe lava ke ne ʻatā mei hono puleʻi ia ʻe he kau tēmenioó peá ne liliu hono angaʻitangatá—ʻo ne toki malava ke mapuleʻi ʻene faʻa ʻitá. Kuó ne hoko he taimí ni ko e Kalisitiane angatonu, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko ha tokotaha ʻoku anga-lelei ʻi heʻene feangai mo e niʻihi kehé.
ʻIo, ʻoku ʻikai ko ha foʻi lau fakafuofua pē ʻa e ongoongo leleí. ʻOku mālohi moʻoni ia ʻo lava ke liliu ai ʻa e ngaahi moʻui. (1 Kolinitō 6:9-11) Ka ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻokú ne faí. ʻOkú ne toe fakahā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú.
Ngaahi Tāpuaki ʻi he Kahaʻú
Fakatatau ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he kahaʻú. Te tau sio ki hono fakahoko ʻo e lotu ʻa Sīsū ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ke fai Hono finangaló ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní. (Mātiu 6:10) ʻE vavé ni ʻa hono toʻo atu ʻa e tuʻu lolotongá ni mo ʻene ngaahi founga anga-fulikivanu mo e fakamālohi ʻoku fakatupu loto-mafasiá, pea ʻe pule mai ʻa e founga-pule fakahēvani ʻo e ʻOtuá, ko hono Puleʻangá, ki he kakai loto-totonu ʻa ia naʻa nau loto-lelei ke fanongo pea talangofua ki he ongoongo leleí.—Tāniela 2:44.
ʻE hoko ai ʻa e ngaahi liliu mātuʻaki lahi ʻi hono tataki ʻa e faʻahinga ʻo e tangata angatonú ke nau liliu ʻa e māmaní ki ha palataisi ʻa ia ʻe nofo ai ʻa e kakai anga-maluú ʻo taʻengata. (Sāme 37:11, 29, PM) ʻOku pau, ko e toki ongoongo lelei lahi ē he ʻe pulia ʻo taʻengata ʻa e faihiá, mahamahakí, hongé, ʻuliʻi ʻo e ʻātakaí, pea mo e ngaahi taú! ʻE lava ke ke sio loto atu te ke moʻui ʻa koe mo ho fāmilí ʻi he māmani foʻou ko iá ʻi he melino mo e moʻui lelei fakaesino ʻo ʻikai toe ilifia naʻa te ke puke pe mate?—Fakahā 21:4.
ʻOku moʻoni, ʻoku fakakaukau ʻa e tokolahi ko e meʻa ʻi he fakakaukaú pē ʻa e ongoongo lelei peheé. Ka ʻoku nau hala kinautolu. ʻOku makatuʻunga ʻa e ongoongo leleí ʻi he fakamoʻoni pau taha, pea kuó ne ʻosi liliu ʻa e ngaahi moʻui ʻe laui miliona. Ko ia ai, ʻoua ʻaupito ʻe ʻai ke fakalotosiʻi koe ʻe he taʻetui ʻa e niʻihi kehé.
Fakakaukau ange ki ha tokotaha fakapotopoto ʻokú ne fakatau mai ha konga ʻapi ʻi ha feituʻu ʻoku kamata ke nofoʻi, ʻo ne ʻamanaki ke maʻu ha tupu mei ai. ʻE fakaangaʻi ia ʻe ha taha koeʻuhi ko hono ngāueʻaki ʻene paʻangá ʻi he foungá ni? ʻIkai. Ka ʻoku ngalingali ʻe pehē ʻe he kakaí ʻokú ne fai fakapotopoto. Ko ia, ko e hā ke ʻoua ʻe sio lōloa ai ki he kahaʻú ʻi he meʻa fekauʻaki mo e Puleʻangá pea tuku ʻete meʻá pe ʻamanakí ʻi he ongoongo leleí? Koeʻuhi ʻe iku ʻa hono tali ʻa e ongoongo leleí ki he fakahaofi, he ʻikai mo ha toe meʻa te ne ʻomai ha ngaahi ʻaonga lahi ange.—Loma 1:16.
ʻOku malava fēfē ke ke tuku hoʻo meʻa ʻi he ongoongo leleí? ʻUluakí, ke ke loto-lelei ke akoʻi koe ʻe he ʻOtuá. Pea ngāue leva ʻo fehoanaki mo e meʻa ʻokú ke ako aí. Muimui ki he ngaahi fiemaʻu tefitó, ʻa ia naʻe fakahokohoko ʻe he palōfita Hepelū ʻo e kuonga muʻá: “Ko e ha ʻa e meʻa ʻoku ʻeke ʻe Sihova kiate koe? Ka ko e fai fakalao, mo e manako ki he mēsi, pea ke taka angavaivai ʻi hoʻo feangai mo ho ʻOtua”? (Maika 6:8) Ko e ako ke feangai pe taka mo e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga. Ka neongo ia, ʻe mātuʻaki fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa e faʻahinga naʻa nau tokoni kia Lopeto mo ʻIsapelá, ke tokoni kiate koe ʻi he meʻá ni—ʻo hangē pē ko ia kuo nau tokoniʻi ʻa e laui miliona kehe ʻi he faai atu ʻo e ngaahi taʻú.
Lolotonga ʻa e tatali ki he fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, tauhi mo fafanga ʻa e meʻa naʻá ke tuku ʻi he ʻamanaki ke maʻu ha tupú ʻaki hoʻo moʻui ʻo fehoanaki mo e ongoongo leleí, ʻo maʻu ʻa e nonga mo langaʻi ha vahaʻangatae vāofi ange mo e ʻOtuá. ʻE malu ai ʻa e meʻa naʻá ke tuku—he ʻikai malava ke maumauʻi ia ʻe he tuʻunga kovi fakaʻikonōmiká pe maveuveu fakapolitikalé. Pea ʻe faifai atu pē pea te ke maʻu ha meʻa mātuʻaki fakaofo mei ai. Ko e hā ʻa e meʻa ko ení? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “ʻOku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana: ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”—1 Sione 2:17.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻOku tō ʻa e ngaahi tenga ʻo e ongoongo leleí ki he faʻahinga kelekele kehekehe
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Garo Nalbandian