LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w93 9/1 p. 25-32
  • Taʻofi Koe mei he Faʻahinga Tauhi ʻAitoli Kotoa Pē

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Taʻofi Koe mei he Faʻahinga Tauhi ʻAitoli Kotoa Pē
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻe Fakatātaaʻi ʻa e Tauhi ʻAitoli ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané
  • Ngaahi Faʻahinga Tauhi ʻAitoli Kehe
  • Fakaʻehiʻehi mei he Havalá mo e Mānumanú
  • Taʻofi Kita mei he ʻAitoliʻaki Kitá
  • Hanganaki Taʻofi Kita!
  • Ko e Hā ke Taʻofi Ai Kita mei he Tauhi ʻAitolí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • “ʻAi Ho Loto ki he” Temipale ʻo e ʻOtuá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Fuaʻa Maʻá e Founga-Lotu Maʻa ʻa Sihová
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Fakamahuʻingaʻi Ho Vahaʻangatae mo Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2020
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
w93 9/1 p. 25-32

Taʻofi Koe mei he Faʻahinga Tauhi ʻAitoli Kotoa Pē

“Pea faʻahi fēfē ʻa e temipale ʻo e ʻOtua mo e ngaahi aitoli?”​—2 KOLINITO 6:16.

1. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fakatātaaʻi ʻe he tāpanekale mo e ongo temipale ʻo ʻIsilelí?

ʻOKU maʻu ʻe Sihova ha temipale ʻoku ʻikai tuku ai ha ngaahi ʻaitoli. Naʻe fakatātaaʻi ʻa e temipalé ni ʻe he tāpanekale ʻo ʻIsileli naʻe fokotuʻu ʻe Mōsesé pea mo e ongo temipale naʻe langa ki mui mai ʻi Selusalema. Naʻe fakatātaaʻi ʻe he ngaahi falé ni ʻa e “Tapanekale moʻonia,” ko e temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihova. (Hepelū 8:​1-5) Ko e temipale ko ení ko e fokotuʻutuʻu ke haʻu ki he ʻOtuá ʻi he lotu ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí.​—Hepelū 9:​2-10, 23.

2. Ko hai ʻoku nau hoko ko e ngaahi pou ʻi he temipale lahi fakalaumālie ʻo e ʻOtuá, pea ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku maʻu ʻe he fuʻu kakai lahí?

2 ʻOku hoko ʻa e Kalisitiane pani taki taha “ko e pou ʻi he Temipale [ʻo e ʻOtua],” ʻo ne maʻu ha potu ʻi hēvani. Ko ha “fuʻu kakai lahi” ko e kau lotu kehe ʻa Sihová “ʻoku nau tauhi [ki he ʻOtua]” ʻi he meʻa naʻe fakatātaaʻi ʻe he lotoʻā ʻa e kau Senitailé ʻi he temipale naʻe toe langa ʻe Hēlotá. ʻOku nau ʻi he tuʻunga māʻoniʻoní tupu mei heʻenau tui ki he feilaulau ʻa Sīsuú, pea ʻoku iku atu ia ki honau fakahaofi mei he “mamahi lahi.”​—Fakahā 3:12; 7:​9-15.

3, 4. ʻOku fakatatauʻi ʻa e fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane pani ʻi he māmaní ki he hā, pea kuo pau ke nau ʻataʻatā mei he faʻahinga ʻuliʻi fē?

3 ʻOku toe fakatatauʻi ʻi he founga fakaefakatātā ʻa e fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane pani ʻi he māmaní ki ha toe temipale ʻe taha ʻoku ʻataʻatā mei he tauhi ʻaitolí. Naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he faʻahinga pehē ʻoku “silaʻi ʻaki ʻa e Laumalie,” ʻo ne pehē: “Bea kuo fokotuu ki he tuuga ae kau abosetolo moe kau balofita, ko hono fuu maka tuliki a Jisu Kalaisi be; Aia oku fehokotaki lelei ai ae fale kotoa, bea tubu ia koe fale maonioni ki he Eiki: Aia kuo laga fakataha ai foki akimoutolu, koe nofoaga oe Otua i he Laumalie.” (ʻEfesō 1:13; 2:​20-22, PM) Ko e faʻahinga silaʻi ko eni ʻe toko 144,000 ko e ngaahi “maka moʻui, moʻo fale fakalaumalie; ke [nau] hoko ko e tuʻunga taulaʻeiki tapu.”​—1 Pita 2:5; Fakahā 7:4; 14:1.

4 Koeʻuhi ko e kau taulaʻeiki tokoni ko ení “ko e fale ʻo e ʻOtua,” ʻoku ʻikai te ne fakangofua ke uliʻi ʻa e temipalé ni. (1 Kolinitō 3:​9, 16, 17) Naʻe fakatokanga mai ʻe Paula: “ʻOua te mou hanga ʻo hoa-ʻa-kehe, he nonofo mo e kau taʻelotu: he meʻataha fefe ʻa e faitotonu mo e malakilao? pe feohi fefe ʻa e maama mo e poʻuli? ʻio, ʻo loto taha fefe ʻa Kalaisi mo Piliali? pe ʻinasi fakataha fefe ʻa e lotu mo e taʻelotu? ʻio, pea faʻahi fēfē ʻa e temipale ʻo e ʻOtua mo e ngaahi aitoli?” Ko e kau Kalisitiane paní, ʻa e faʻahinga ʻoku nau kau ki he “ʻEiki Fakaleveleva,” kuo pau ke nau ʻataʻatā mei he tauhi ʻaitolí. (2 Kolinitō 6:​14-18) Kuo pau ke fakaʻehiʻehi foki ʻa e fuʻu kakai lahí mei he faʻahinga tauhi ʻaitoli kotoa pē.

5. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻi heʻenau ʻilo ʻoku totonu ke maʻu ʻe Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá?

5 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga tauhi ʻaitoli hā mahino pea mo olopoto fakatouʻosi. ʻOku ʻikai ke fakangatangata pē ʻa e tauhi ʻaitolí ki he lotu ki he ngaahi ʻotua mo e ngaahi ʻotua fefine loi. Ko e tauhi ʻaitolí ko e lotu ki ha meʻa pe ko ha tokotaha tukukehe ʻa Sihova. ʻI hono tuʻunga ko e ʻEiki Hau Fakalevelevá, ʻoku totonu ʻa ʻene fiemaʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá pea ʻoku totonu ke ne maʻu ia. (Teutalōnome 4:24) ʻI he ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e meʻá ni, ʻoku nau tokanga ki he ngaahi fakatokanga faka-Tohitapu ʻo kau ki he tauhi ʻaitoli kotoa pē. (1 Kolinitō 10:7) Tau lave ki he ngaahi founga ʻo e tauhi ʻaitolí kuo pau ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová.

Naʻe Fakatātaaʻi ʻa e Tauhi ʻAitoli ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané

6. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakalielia naʻe sio ki ai ʻa ʻIsikeli ʻi he vīsoné?

6 Lolotonga ʻa e kei nofo pōpula ʻi Pāpilone ʻi he 612 K.M. ʻa e palōfita ko ʻIsikelí, naʻá ne sio ai ʻi he vīsone ki he ngaahi meʻa fakalielia naʻe fai ʻe he kau Siu kuo tafoki mei he lotu moʻoní ʻi he temipale ʻo Sihová ʻi Selusalema. Naʻe sio ʻa ʻIsikeli ki ha “imisi ʻo Fuaʻa.” Naʻá ne sio ki he kau mātuʻa ʻe toko 70 naʻa nau tutu ʻinisēnisi ʻi he temipalé. Naʻe sio ki he kau fefine ʻoku tangi ki ha ʻotua loi. Pea naʻe lotu ʻa e kau tangata ʻe toko 25 ki he laʻaá. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi ngāue ko eni ʻo e tafoki mei he lotu moʻoní?

7, 8. Ko e hā nai ʻa e “imisi ʻo Fuaʻa,” pea ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fakatupu fuaʻa ai ia kia Sihová?

7 Naʻe fakatātaaʻi ʻe he ngaahi meʻa fakalielia naʻe sio ki ai ʻa ʻIsikeli ʻi he vīsoné ʻa e tauhi ʻaitoli ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Hangē ko ení, naʻá ne pehē: “Pea u tangaki hake hoku mata, ʻo hanga ki he tokelau, pea ta ko e imisi ni ʻo Fuaʻa ʻena ʻi he potu tokelau ʻo e matapa ʻo e olita, ʻi he huʻanga. Pea ne folofola mai [ʻa Sihova ko e ʻOtua], Hakoʻi-tangata, ʻoku ke sio ki he meʻa ʻoku nau fai? ko e ngaahi fuʻu fakalielia ʻa ia ʻoku fai ʻe he fale ʻo Isileli heni ke fakamamaʻo au mei hoku potu tapu?”​—ʻIsikeli 8:​1-6.

8 Ko e ʻīmisi ʻo fuaʻá ko ha pou toputapu nai naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e ʻotua fefine loi ʻa ia naʻe tui ʻa e kau Kēnaní ko e uaifi ia ʻo honau ʻotua ko Pēalí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakaʻilongá pe ʻīmisí, naʻá ne fakatupu fuaʻa kia Sihova koeʻuhi he naʻe vaeua ai ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā ʻa ʻIsileli kiate Iá ʻo maumauʻi ai ʻene ngaahi fekaú: “Ko Au ko Sihova ko ho ʻOtua . . . ʻOua naʻa ai hao ʻOtua kehe, ʻo uaʻaki Au. ʻOua te ke ngaohi maʻau ha tamapua, pe ha momoʻi fakatātā ʻo ha meʻa ʻo e langi ʻi ʻolunga na, pe ʻo mamani ʻi lalo ni, pe ʻo e tahi ʻi lolofonua. ʻOua te ke hū ki ai, pea ʻoua te ke tauhi ki ai, he ko Au Sihova ko ho ʻOtua ko e ʻOtua fuaʻa au.”​—ʻEkisoto 20:​2-5.

9. ʻI he founga fē kuo fakatupu fuaʻa ai ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki he ʻOtuá?

9 Ko e lotu ki he fakaʻilonga ʻo fuaʻá ʻi he temipale ʻo Sihová ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakalielia lahi taha naʻe fai ʻe he kau ʻIsileli naʻe tafoki mei he lotu moʻoní. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku ʻuliʻi ʻa e ngaahi fale lotu ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻaki ʻa e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi ʻīmisi ʻoku ʻikai ke fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá pea ʻoku nau vaeua ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā ʻoku nau pehē ʻoku nau fai ki he Tokotaha ʻoku nau taku ʻoku nau tauhi ki aí. ʻOku toe fakatupu fuaʻa ki he ʻOtuá koeʻuhi ʻoku talitekeʻi ʻe he haʻa-faifekaú ʻa hono Puleʻangá ko e ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻoku nau ʻaitoliʻaki ʻa e Puleʻanga Fakatahatahá​—“ʻa e meʻa fakalielia” ʻa ia “ʻoku tuʻu ʻi he Potu Tapu,” ko e feituʻu ia ʻoku ʻikai totonu ke ne tuʻu ai.​—Mātiu 24:​15, 16; Maʻake 13:14.

10. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe sio ki ai ʻa ʻIsikeli ʻi loto ʻi he temipalé, pea ko e hā hano fehoanaki eni mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané?

10 ʻOku fakamatala ʻa ʻIsikeli ʻi heʻene hū ki he temipalé: “Vakai; pea ta ko e fakatātā kehekehe ʻo e manu totolo, mo e manu lalahi, ko e koto meʻa mousaʻa; ko e ngaahi aitoli foki ʻo e fale ʻo Isileli kuo ta ʻi he ʻaofi takatakai ʻi he potu kotoa pe. Pea ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ngaahi fakatātā ha tuʻunga tangata ʻe toko fitungofulu mei he matuʻa ʻo e fale ʻo Isileli, . . . pea nau taki taha toʻo ʻene ʻainga inisenisi; pea naʻe taufa mai ʻa e ngangatu ʻo ha ʻao inisenisi.” Fakakaukau ange! Ko e kau mātuʻa ʻIsileli ʻi he temipale ʻo Sihová, ʻo nau foaki ʻa e ʻinisēnisi ki he ngaahi ʻotua loi, ʻa ia naʻe fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakatātā fakalielia ʻi he holisí. (ʻIsikeli 8:​10-12) ʻI he founga meimei tatau, ʻoku ngāueʻaki ʻa e ngaahi manupuna mo e fanga manu fekaí ke fakatātaaʻi ʻa e ngaahi fonua ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻa ia ʻoku anga-līʻoa ki ai ʻa e kakaí. ʻIkai ngata ai, ʻoku halaia ai ʻa e haʻa-faifekau tokolahi ʻi hono tokoniʻi ke takihalaʻi ʻa e kakaí ʻaki ʻenau poupouʻi ʻa e lau fakafuofua hala ʻo fekauʻaki mo e tuputupu māmalie ʻa e tangatá mei he ngaahi faʻahinga moʻui fanga manu kae ʻikai te nau pouaki ʻa e fakamatala moʻoni ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he fakatupu ʻa Sihova ko e ʻOtuá.​—Ngāue 17:​24-28.

11. Ko e hā naʻe tangi ai kia Tāmusi ʻa e kau fefine ʻIsileli naʻe tafoki mei he lotu moʻoní?

11 Naʻe sio ʻa ʻIsikeli ki he kau fefine ʻIsileli ʻoku tangi kia Tāmusi ʻi he hūʻanga ʻo e matapā ʻo e fale ʻo Sihová. (ʻIsikeli 8:​13, 14) Naʻe tui ʻa e kau Pāpiloné mo e kau Sīliá ko Tāmusí ko e ʻotua ʻo e musie mo e vao ʻoku tupu ʻi he faʻahitaʻu ʻuhá pea mate ʻi he faʻahitaʻu ʻikai ke ʻuhá. Ko e mate ʻa e musié mo e vaó naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e mate ʻa Tāmusi, pea naʻe tangi lahi fakataʻu ʻa e faʻahinga naʻe lotu kiate iá ʻi he meʻá ni ʻi he taimi vela tahá. ʻI he toe ʻasi ʻa e musié mo e vaó lolotonga ʻa e faʻahitaʻu ʻuhá, naʻe pehē kuo toe foki mai ʻa Tāmusi mei lolofonua. Ko e fakaʻilonga ʻo Tāmusí ko e ʻuluaki mataʻitohi ʻo hono hingoá, ko e tau ʻo onoʻaho ʻa ia ko e founga ia ʻo e kolosí. ʻE fakamanatu mai nai kiate kitautolu ʻe he meʻá ni ʻa e ʻapasia fakaʻaitoli ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ki he kolosí.

12. Ko e hā naʻe sio ʻa ʻIsikeli ʻoku fai ʻe he kau tangata ʻIsileli ʻe toko 25 naʻe tafoki mei he lotu moʻoní, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku meimei tatau mo ia ʻoku hoko ʻi he lotolotonga ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané?

12 ʻI he lotoʻā ʻi loto ʻo e temipalé, naʻe toki sio ai ʻa ʻIsikeli ki he kau tangata ʻIsileli ʻe toko 25 naʻe tafoki mei he lotu moʻoní ʻoku nau lotu ki he laʻaá​—ko e meʻa eni ʻoku maumauʻi ai ʻa e fekau ʻa Sihova ʻo kau ki he faʻahinga tauhi ʻaitoli peheé. (Teutalōnome 4:​15-19) Naʻe toe ʻai ʻe he kau tauhi ʻaitoli ko iá ha vaʻa taʻetaau ki he ihu ʻo e ʻOtuá, ʻo ne fakatātaaʻi nai ʻa e ʻōkani fakafanau fakaetangatá. Tā neʻineʻi naʻe ʻikai ke tali ʻe he ʻOtuá ʻa ʻenau ngaahi lotú, ʻo hangē pē ko ia ʻe taʻeʻaonga ʻa e kole tokoni ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané he lolotonga ʻa e “mamahi lahi.” (Mātiu 24:21) Hangē pē ko ia naʻe lotu ʻa e kau ʻIsileli ko ia naʻe tafoki mei he lotu moʻoní ki he laʻā ʻokú ne ʻomai ʻa e maamá, ʻo nau sītuʻa mei he temipale ʻo Sihová, ʻoku pehē pē ʻa hono taʻetokangaʻi ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa e maama mei he ʻOtuá, ʻo nau akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline loi, mo ʻaitoliʻaki ʻa e poto fakaemāmaní mo nau fakangofua mo fakangalingali ʻoku ʻikai te nau fakatokangaʻi ʻa e ʻulungaanga taʻetaaú.​—ʻIsikeli 8:​15-18.

13. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakaʻehiʻehi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ngaahi faʻahinga founga ʻo e tauhi ʻaitoli naʻe mātā ʻi he vīsone ʻa ʻIsikelí?

13 ʻOku fakaʻehiʻehi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ngaahi faʻahinga founga tauhi ʻaitoli ʻoku fai ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, pe Selusalema fakaefakatātā, ʻo hangē ko ia naʻe sio ki ai ʻa ʻIsikelí. ʻOku ʻikai te tau ʻaitoliʻaki ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻoku ʻikai te nau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. Neongo ʻoku tau fakaʻapaʻapa ki he “kau maʻu mafai māʻolunga ange” fakapuleʻangá, ka ʻoku fakangatangata ʻetau moʻulaloa kiate kinautolú. (Loma 13:​1-7, NW; Maʻake 12:17; Ngāue 5:29) ʻOku tau loto-angalīʻoa ki he ʻOtuá mo hono Puleʻangá. ʻOku ʻikai te tau fetongi ʻaki ʻa e lau fakafuofua ki he tuputupu māmālié ʻa e Tokotaha-Fakatupú mo ʻene ngaahi fakatupú. (Fakahā 4:11) ʻOku ʻikai ʻaupito te tau ʻofa mamahi ki he kolosí pe ʻaitoliʻaki ʻa e kumi poto fakaefakakaukaú, pe poto fakafilōsefá pe ha faʻahinga poto kehe fakaemāmani. (1 Tīmote 6:​20, 21) ʻOku tau toe taʻofi kitautolu mei he ngaahi founga kehe kotoa ʻo e tauhi ʻaitolí. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni?

Ngaahi Faʻahinga Tauhi ʻAitoli Kehe

14. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo e “manu fekai” ʻo e Fakahā 13:1?

14 ʻOku ʻikai ke kau ʻa e kau Kalisitiané ʻi hono ʻaitoliʻaki ha “manu fekai” fakaefakatātā. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Pea u vakai ʻoku ʻalu hake mei he tahi ha manu fekai, naʻe nifo hongofulu pea ʻulu fitu pea naʻe ʻai ʻi hono ngaahi nifo ha ngaahi kalauni ʻe hongofulu . . . Pea ʻe hu kiate ia ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi he funga fonua.” (Fakahā 13:​1, 8) ʻOku malava ke fakatātaaʻi ʻe he ngaahi manu fekaí ʻa e ngaahi “tuʻi,” pe ngaahi mafai fakapolitikalé. (Tāniela 7:17; 8:​3-8, 20-25) Ko ia ko e ngaahi ʻulu ʻe fitu ʻo e manu fekau fakaefakatātaá ʻoku nau tuʻu fakaefakatātā ki he ngaahi mafai ʻo e māmaní​—ko ʻIsipite, ʻAsilia, Pāpilone, Mītia-Pēsia, Kalisi, Loma mo hono fakatahaʻi ʻo Pilitānia mo e ʻIunaite Setete ʻo ʻAmeliká. ʻOku fakahā ʻe he haʻa-faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ha fuʻu taʻeʻapasia lahi ki he ʻOtuá mo Kalaisi ʻi heʻenau tataki ʻa e kakaí ʻi hono ʻaitoliʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu fakapolitikale ʻa Sētané, ko e “ʻeiki ʻo e maama ko eni.” (Sione 12:31) Kaekehe, ʻi he hoko ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ko e kau Kalisitiane tuʻu ʻataá mo e kau poupou ʻo e Puleʻangá ʻoku nau talitekeʻi ʻa e faʻahinga tauhi ʻaitoli peheé.​—Sēmisi 1:27.

15. Ko e hā ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e kakai ʻa Sihová ʻo kau ki he kau sitā ʻo e māmaní, pea ko e hā ʻa e lau ʻa ha tokotaha Fakamoʻoni ʻe taha ʻo kau ki he meʻá ni?

15 ʻOku toe fakaʻehiʻehi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mei he ʻaitoliʻaki ʻa e kau sitā ʻo e māmaní ʻi he malaʻe faivá mo e sipotí. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha tā fasi ʻe taha ʻi he hili ʻene hoko ko e tokotaha Fakamoʻoni ʻa Sihová: “ʻE lava ke langaʻi ʻe he fasi ki he fakafiefiá mo e hulohulá ʻa e ngaahi holi fehālaaki . . . ʻOku hiva ʻa e tokotaha hivá ʻo kau ki he fiefia mo e anga-fakaalaala ʻa ia ʻoku fakakaukau nai ʻa e tokolahi ʻo e kau fanongó ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe honau ngaahi hoa malí. ʻOku faʻa hoko ʻo fekauʻaki ʻa e tokotaha hivá ki he meʻa ʻokú ne hivaʻakí. ʻOku ʻi ai ʻa e kau tā fasi mo e kau hiva ʻoku ou maheni mo ia ʻoku manakoa lahi ʻe he kau fefine ʻi he ʻuhinga ko ení. ʻI he kau ha taha ki he faʻahinga fakaʻānaua pehē, ʻe lava ke taki atu ai ia ki hono ʻaitoliʻaki ʻa e tokotaha ko iá. ʻE kamata nai ia ʻi ha founga ʻikai ke hā ngali kovi ʻaki hano kole ha taha pehē ke maʻu ʻene fakamoʻoni hingoá ko ha suvenia. Ka ʻoku hoko ha niʻihi ʻo sio ki he tokotaha tā fasi pe hivá ko ha sīpinga ke muimui ki ai, pea ʻi heʻenau fakamahuʻingaʻi ia ʻo fuʻu tōtuʻá ʻoku nau ʻaitoliʻaki ia. Te nau tautau nai ha tā ʻo e sitā ko ení ʻi he holisí pea kamata ke ʻai honau valá mo e teuteú ke tatau tofu pē mo ia. ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe he kau Kalisitiané ke fai pē ki he ʻOtuá ʻa e ʻofa mamahí.”

16. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fakahā ʻoku talitekeʻi ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻa e tauhi ʻaitolí?

16 ʻIo, ʻoku taau ki he ʻOtuá pē ʻa e ʻofa mamahí pe lotú. ʻI he taimi naʻe “mapeʻe ai ki lalo” ʻa Sione “ke hu ʻi he vaʻe ʻo e angelo” ʻa ia naʻá ne fakahā ange kiate ia ʻa e ngaahi meʻa fakaofó, naʻe talitekeʻi ai ʻe he meʻa moʻui fakalaumālie ko iá ʻa hono ʻai ke ʻaitoliʻaki ia ʻi ha faʻahinga founga, ka naʻá ne pehē: “ʻE, ʻoua: ʻoku ou kaungā-tamaioʻeiki mo koe, pea mo ho ngaahi tokoua ʻa e kau palofita, pea mo e kakai ʻoku tauhi ʻa e ngaahi lea ʻo e tohi ni. Hu ki he ʻOtua pē.” (Fakahā 22:​8, 9) Ko e manavahē kia Sihová, pe ko e ʻapasia loloto kiate iá, ʻokú ne ʻai kitautolu ke lotu kiate ia pē. (Fakahā 14:7) Ko ia ai, ʻoku maluʻi ai kitautolu ʻe he anga-līʻoa fakaʻotua moʻoní mei he tauhi ʻaitolí.​—1 Tīmote 4:8.

17. ʻOku malava fēfē ke tau taʻofi kitautolu mei he ʻaitoliʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó?

17 Ko e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó ko e toe founga ia ʻo e tauhi ʻaitolí ʻoku talitekeʻi ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová. ʻOku nau ʻilo “ʻilonga ha feʻauaki, pe ha angaʻuli, pe ha manumanu, (ko e toko taha tauhi-aitoli ia,) ʻoku ʻikai hano tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo Kalaisi mo e ʻOtua.” (ʻEfesō 5:4 [ʻEf 5:​5, PM], fakaʻītali ʻamautolu.) ʻOku kau ʻa e tauhi ʻaitolí ki he meʻá ni koeʻuhi ko e mātuʻaki holi ki he fiemālie taʻetotonú ʻokú ne hoko ko e meʻa ʻoku ʻaitoliʻaki. ʻOku hanga ʻe he ngaahi holi fakaesino taʻetotonú ʻo ʻai ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻI he fakahehema ʻe ha taha hono matá mo e telingá ki he ngaahi nāunau fakatātā kovi mo fakalieliá, ʻoku ʻai ai ʻe he taha ko iá ke maumauʻi hono vahaʻangatae ʻokú ne maʻu nai mo e ʻOtua māʻoniʻoní, ko Sihova. (ʻAisea 6:3, PM) Ko ia ai, ke taʻofi kita mei he faʻahinga tauhi ʻaitoli peheé, kuo pau ke fakaʻehiʻehi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi nāunau fakatātā kovi mo fakalieliá mo e ngaahi fasi fakatupu-melé. ʻOku fiemaʻu kiate kinautolu ke nau pikimaʻu ki he ngaahi meʻa fakalāumalie mālohi mo mahuʻinga ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohitapú, pea kuo pau ke nau ʻai maʻu pē “ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”​—ʻEfesō 4:​22-24.

Fakaʻehiʻehi mei he Havalá mo e Mānumanú

18, 19. (a) Ko e hā ʻa e havalá mo e mānumanú? (e) ʻOku malava fēfē ke tau taʻofi kitautolu mei he ʻaitoliʻaki ʻa e havalá mo e mānumanú?

18 ʻOku toe taʻofi ʻe he kau Kalisitiané ʻa kinautolu mei he havalá mo e mānumanú, ʻa ia ko e ongo founga fekauʻaki vāofi ʻo e tauhi ʻaitoli. Ko e havalá ko e holi fuʻu hulu pe anga-faʻao-meʻa, pea ko e mānumanú ko e havala ki ha meʻa pē ʻoku ʻa e tokotaha kehe. Naʻe fai fakatokanga ʻa Sīsū ʻo kau ki he mānumanú peá ne lave ki ha tangata koloaʻia mānumanu ʻa ia naʻe ʻikai malava ke ne maʻu ʻa e lelei mei heʻene koloá ʻi heʻene maté pea naʻá ne ʻi he tuʻunga ʻikai ke sai ko e “ikai maʻumea ki he Otua.” (Luke 12:​15-21, PM) Naʻe feʻungamālie ʻa e akonaki ʻa Paula ki hono kaungātuí: “Mou ʻai ke mate leva homou ngaahi kupu ʻoku ʻi mamani, ko e . . . manumanu, ʻa ia ko e tauhi aitoli tofu pe ia.”​—Kolose 3:5.

19 Ko kinautolu ʻoku nau mei vale ʻi he ʻofa ki he paʻangá, taʻetopono ʻi he meʻakaí mo e inú, pe ko e holi ke maʻu mafaí, ʻoku nau ʻai ʻa e ngaahi holi ko ení ko honau ʻaitolí ia. Hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Paulá, ko ha tokotaha mānumanu ko e tokotaha tauhi ʻaitoli ia pea ʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (1 Kolinitō 6:​9, 10; ʻEfesō 5:4 [5:​5, PM]) Ko ia ai, ko kinautolu ʻosi papitaiso ʻoku nau tauhi ʻaitoli ʻi he hoko ko e kau mānumanú ʻe lava ke iku atu ki hono tuʻusi kinautolu mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. Kaekehe, ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻi heʻetau moʻuí ʻa e Tohitapú pea lotu tōtōivi, ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he mānumanú. ʻOku pehē ʻe he Palōvepi 30:​7-9: “Ko e uaʻi meʻa kuo u kole mei he ʻAfiona [Sihova ko e ʻOtua]; ʻoua ʻe fakafisi hono ʻomi teʻeki te u mate: ko e muna mo e lea loi fakamamaʻo meiate au: ʻoua ʻe tuku ke u masiva pe koloaʻia; fafangaʻaki au ʻa e meʻakai ʻo hoku ʻinasi; naʻa ʻiloange te u fuʻu makona, ʻo u fakaʻotuamateʻi ʻa e ʻAfiona; ʻo u pehe, “Ko hai ʻa Sihova?” Pea naʻa ʻiloange te u masiva, ʻo kaihaʻa; pea u talakaaʻi ʻa e huafa ʻo hoku ʻOtua.” Ko e faʻahinga ongo pehē ʻe malava ke tokoni kiate kitautolu ke taʻofi ai kitautolu mei he ʻaitoliʻaki ʻa e havalá mo e mānumanú.

Taʻofi Kita mei he ʻAitoliʻaki Kitá

20, 21. ʻI he founga fē ʻoku taʻofi ai ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa kinautolu mei he ʻaitoliʻaki kitá?

20 ʻOku toe taʻofi ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa kinautolu mei he ʻaitoliʻaki kitá. ʻOku lahi hono ʻaitoliʻaki kita mo hoto lotó tonu ʻi he māmani ko ení. ʻOku hanga ʻe he holi ke hoko ʻo ʻiloá mo maʻu ʻa e lāngilangí ʻo ʻai ʻa e tokolahi ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa kākā. ʻOku nau loto ke fai honau lotó, kae ʻikai ko e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ka ʻoku ʻikai malava ke tau maʻu ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻo kapau te tau ʻulutukua ki he ʻaitoliʻaki kita ʻo feinga ʻi he ngaahi founga kākā ke fai pē hotau lotó mo fakafieʻeiki ki he niʻihi kehé. (Palōvepi 3:32; Mātiu 20:​20-28; 1 Pita 5:​2, 3) ʻI he hoko ko e kau muimui ʻo Sīsuú, kuo tau liʻaki ʻa e ngaahi meʻa manimo ʻa e māmaní.​—2 Kolinitō 4:​1, 2.

21 ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe feinga ke ʻiloá, ʻoku muimui ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he akonaki ʻa Paulá: “Ko ia, pe ko hoʻomou kai, pe ko hoʻomou inu, pe ko hoʻomou fai ha meʻa, mou fai kotoa pe ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua.” (1 Kolinitō 10:31) ʻI heʻetau hoko ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku ʻikai te tau tauhi ʻaitoli ʻo vilitaki ke fai pē hotau lotó ka ʻoku tau fai fiefia ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo tali ʻa e tataki mei he “tamaioeiki agatonu mo boto” mo ngāue fakataha fakaʻaufuli mo e kautaha ʻa Sihová.​—Mātiu 24:​45-47, PM.

Hanganaki Taʻofi Kita!

22, 23. ʻI he founga fē ʻoku malava ai ke tau taʻofi kitautolu mei he faʻahinga founga tauhi ʻaitoli kotoa pē?

22 ʻI hotau tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku ʻikai te tau punou ki he ngaahi ʻaitoli fakamatelié. ʻOku tau toe taʻofi kitautolu mei he ngaahi founga tauhi ʻaitoli olopoto. Ko hono moʻoní, kuo pau ke hokohoko atu ʻa ʻetau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi faʻahinga founga tauhi ʻaitoli kotoa. Ko ia ai, ʻoku tau muimui ki he ʻakonaki ʻa Sioné: “Taʻofi kimoutolu mei he tauhi aitoli.”​—1 Sione 5:21.

23 Kapau ko e taha koe ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová, ngāueʻaki maʻu pē ʻa ho konisēnisi kuo akoʻi mei he Tohitapú mo e mafai fakaefakakakau. (Hepelū 5:14) ʻI hoʻo fai peheé ʻe ʻikai ke uliʻi ai koe ʻe he laumālie tauhi ʻaitoli ʻo e māmaní ka te ke hangē ko e kau Hepelū angatonu ʻe toko tolú pea mo e kau muʻaki Kalisitiane mateakí. Te ke fai ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihova, pea te ne tokoni mai kiate koe ke hanganaki taʻofi koe mei he faʻahinga founga tauhi ʻaitoli kotoa pē.

Ko e Hā Haʻo Fakakaukau?

◻ ʻI he founga fē ʻoku fakaʻehiʻehi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ngaahi faʻahinga founga ʻo e tauhi ʻaitoli naʻe hā ʻi he vīsone ʻa ʻIsikelí?

◻ Ko e hā ʻa e “manu fekai” ʻi he Fakahā 13:​1, pea ko e hā ʻa e tuʻunga ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻo kau ki ai?

◻ Ko e hā ke taʻofi ai kita mei hono ʻaitoliʻaki ʻa e kau sitā ʻo e malaʻe fakafiefiá mo e sipotí?

◻ ʻOku malava fēfē ke tau taʻofi kitautolu mei he ʻaitoliʻaki pē kitá?

◻ Ko e hā ke taʻofi ai kita mei he faʻahinga tauhi ʻaitoli kotoa pē?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share