Ko e Founga Naʻe Hoko Ai ʻo Kau ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki he Māmani ko Ení
NAʻE faifai atu pē pea naʻe tō ʻa e ʻEmipaea Lomá, ʻa ia naʻe kamata ʻi ai ʻa e lotu faka-Kalisitiané. ʻOku pehē ʻe he kau tohi-hisitōlia tokolahi naʻe toe hoko ʻi he taimi ʻo e toó ni ʻa hono ikuʻi fakaʻosi ʻe he lotu faka-Kalisitiané ʻa e lotu fakapanganí. Naʻe tohi ʻe he pīsope ʻIngilani ko E. W. Barnes ha toe fakakaukau ʻe taha ʻi heʻene pehē: “ʻI he tō ʻa e sivilaise faka-Lomá, naʻe ʻikai ke kei hoko ʻa e lotu faka-Kalisitiané ko e tui mātuʻaki lelei kia Sīsū ko e Kalaisí: naʻe hoko ia ko e lotu naʻe ʻaonga ki hono simaʻi fakasōsiale ʻo ha māmani naʻe movetevete.”—The Rise of Christianity.
Ki muʻa ʻi he tō ko iá, ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi senituli hono ua, mo hono tolu, mo hono fā T.S., ʻoku hiki ʻi he hisitōliá ʻo fakahā ai naʻe tuʻumaʻu ʻi he mavahe mei he māmani faka-Lomá ʻi he ngaahi founga lahi ʻa e faʻahinga naʻa nau pehē ʻoku nau muimui kia Sīsuú. Ka ʻoku toe fakahā ʻe he hisitōliá ʻa e tupulekina ʻo e tafoki mei he moʻoní ʻi he fekauʻaki mo e tokāteliné, ʻulungāangá mo e faʻunga ʻo e lotu ko ení, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló. (Mātiu 13:36-43; Ngāue 20:29, 30; 2 Tesalonaika 2:3-12; 2 Tīmote 2:16-18; 2 Pita 2:1-3, 10-22) Naʻe faifai atu pea naʻe fai ʻa e fakangaloku ʻo ʻulutukua ki he māmani faka-Kalisi mo faka-Lomá, pea naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻa nau pehē ko e kau Kalisitiane kinautolú naʻa nau tali ʻa e tuʻunga fakapangani ʻa e māmaní (ʻo hangē ko hono ngaahi kātoangá mo e lotu ki ha ʻotua fefine ko e faʻeé mo ha tolu-tahaʻi-ʻotua), ko ʻene fakakaukau fakafilōsefa (hangē ko e tui ki he soulu taʻe faʻa maté), pea mo e founga ʻo hono fakalele ʻa e kautahá (ʻa ia naʻe hā ʻi he ʻasi mai ʻa e haʻa faifekaú). Ko e sīpinga fakameleʻi ko eni ʻo e lotu faka-Kalisitiané naʻá ne tohoaki ai ʻa e kakai lāuvale tokolahi peá ne hoko ko e meʻa ia naʻe ʻuluaki feinga ʻa e kau ʻemipola Lomá ke fakaʻauhá ka ki mui mai naʻa nau tali ia pea nau feinga ke ngāueʻaki ia ke fakahoko ʻa ʻenau ngaahi taumuʻá.
Naʻe Ikuʻi ia ʻe he Māmaní
Naʻe fakahā ʻe he tangata tohi-hisitōlia fakalotu ko Augustus Neander ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki naʻe kau ʻi he vā foʻou ko ení ʻi he vahaʻa ʻo e “Lotu faka-Kalisitiané” mo e māmaní. Kapau ʻe siʻaki ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ʻenau mavahe mei he māmaní, naʻá ne tohi: “Ko e olá ko e tuifio ʻa e siasí mo e māmaní . . . pea ʻe ʻikai ke kei maʻa ʻa e siasí, pea neongo ʻe hā ngali naʻe ikuʻi ʻe he siasí ka naʻe ikuʻi ʻa e siasí tonu.”—General History of the Christian Religion and Church, Voliume 2, peesi 161.
Ko e meʻa ia naʻe hokó. ʻI he konga ki muʻa ʻo e senituli hono faá, naʻe feinga ʻa e ʻemipola Loma ko Konisitanitainé ke ngāueʻaki ʻa e lotu “faka-Kalisitiane” ʻo e taimi ko iá ke fakatahaʻi ʻa hono ʻemipaea naʻe fakaʻau ke moveteveté. Ke fakahoko ʻa e meʻá ni, naʻá ne foaki ʻa e tauʻatāina fakalotu ki he faʻahinga naʻa nau pehē ko e kau Kalisitiane kinautolú pea ʻange ʻa e ngaahi monū ʻe niʻihi ʻo e tuʻunga taulaʻeiki fakapanganí ki honau haʻa faifekaú. ʻOku fakahā ʻe he The New Encyclopædia Britannica: “Naʻe ʻai ʻe Konisitanitaine ke ʻoua ʻe toe nofo mavahe ʻa e siasí mei he māmaní ka ke ne tali ʻa e fatongia fakasōsialé pea ke tokoni ki he siasí ke ikuʻi ʻa e kakai fakapanganí.”
Lotu Fakapuleʻanga
ʻI he hili ʻa Konisitanitainé, naʻe feinga ʻa ʻEmipola Suliani (361-363 T.S.) ke fakafepakiʻi ʻa e lotu faka-Kalisitiané pea toe fokotuʻu ʻa e lotu panganí. Ka naʻe ʻikai te ne lavameʻa, pea ʻi he taʻu ʻe 20 hili iá naʻe tapui ai ʻe ʻEmipola Teotosiuse I ʻa e lotu fakapanganí peá ne fokotuʻu ʻa e “Lotu faka-Kalisitiane” ʻoku tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ko e lotu Fakapuleʻanga ʻo e ʻEmipaea Lomá. Naʻe tonu ʻaupito ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he tangata tohi-hisitōlia Falanisē ko Henri Marrou, ʻo ne pehē: “ʻI he aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e pule ʻo Teotosiusé, ko e Lotu faka-Kalisitiané, pea ko hono ʻai ke tonu angé, ko e Lotu Katoliká, naʻá ne hoko ko e lotu fakapuleʻanga ia ʻo e māmani Lomá fakakātoa.” Naʻe fetongi ʻe he lotu Katoliká ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní pea naʻá ne hoko “ʻo māmani.” Naʻe mātuʻaki kehe ʻaupito ʻa e lotu Fakapuleʻanga ko ení mei he lotu ʻo e muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú, ʻa ia naʻá ne tala kiate kinautolu: “[ʻOku] ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu.”—Sione 15:19.
Naʻe tohi ʻe he tangata tohi-hisitōlia pea ko e filōsefa Falanisē ko Louis Rougier ʻo ne pehē: “ʻI he mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiané, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi liliu faikehe naʻe hoko ki ai ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻe ʻikai malava ke kei ʻiloʻi ia. . . . Ko e muʻaki siasi ʻo e kau masivá, ʻa ia naʻe moʻuiʻaki pē ʻa e ngaahi meʻaʻofá, naʻe hoko ia ko e siasi naʻe ikuna ʻo ʻikai malava ke taʻofi ʻa ia naʻá ne felotoi mo e kau maʻu mafai fakamāmaní ʻi heʻene taʻe malava ke ne puleʻi kinautolú.”
ʻI he konga ki muʻa ʻo e senituli hono nima T.S., naʻe tohi ʻe he “Sangato” Katolika Loma ko ʻAokositaine ʻa ʻene tohi lahi ko e The City of God [Ko e Kolo ʻo e ʻOtuá]. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi ai ʻa e ongo kolo, “[ko e kolo] ʻo e ʻOtuá pea mo e kolo ʻa e māmaní.” Naʻe fakamamafaʻi ʻe he tohí ni ʻa e mavahevahe ʻi he vahaʻa ʻo e kau Katoliká pea mo e māmaní? ʻIkai. ʻOku pehē ʻe palōfesa Latourette: “Naʻe fakahā lea totonu ʻe ʻAokositaine ko e ongo koló, ʻa e kolo fakamāmaní pea mo e fakahēvaní, ʻokú na tuifio.” Naʻe akoʻi ʻe ʻAokositaine “kuo ʻosi kamata ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmani ko ení ʻi hono fokotuʻu ʻa e siasi [Katoliká].” (The New Encyclopædia Britannica, Macropædia, Voliume 4, peesi 506) Ko ia ai, tatau ai pē pe ko e hā nai ʻa e ʻuluaki taumuʻa ʻa ʻAokositainé, naʻe iku ʻa ʻene ngaahi lau fakafuofuá ki he kau lahi ange ʻa e Siasi Katoliká ki he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻo e māmani ko ení.
Ko ha ʻEmipaea Mavahevahe
Naʻe mavaeua ʻa e ʻEmipaea Lomá ʻi he 395 T.S. ʻi he mate ʻa Teotosiuse I. Ko e kolomuʻa ʻo e ʻEmipaea Hahaké, pe Byzantine, naʻe ʻi Konisitanitinopale (ʻa ia naʻe ui ki muʻa ko Byzantium, pea Istanbul he taimí ni), pea (ʻi he hili ʻa 402 T.S.) ko e kolomuʻa ʻo e ʻEmipaea Hihifó naʻe ʻi Ravenna, ʻĪtali. Ko hono olá, naʻe hoko leva ʻo mavahevahe fakapolitikale mo fakalotu ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e meʻa fekauʻaki mo e vā ʻo e Siasí mo e Fonuá, naʻe muimui ʻa e siasi ʻi he ʻEmipaea Hahaké ki he lau fakafuofua ʻo ʻIusepiuse ʻo Sesaliá (ko ha taha naʻe moʻui kuonga taha mo e Konisitanitaine Lahi). Naʻe siʻaki ʻe ʻIusepiuse ʻa e tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiane ʻo kau ki he tuʻu mavahe mei he māmaní, ʻo ne pehē kapau ʻe hoko ʻo faka-Kalisitiane ʻa e ʻemipolá pea mo e ʻemipaeá, ko e Siasí pea mo e Fonuá te na hoko ko ha kakai faka-Kalisitiane pē ʻe taha, pea ko e ʻemipolá te ne hoko ko e fakafofonga ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻI he tuʻunga lahi taha, kuo muimui ʻa e ngaahi siasi Orthodox Hahaké ki he vā ko eni ʻi he vahaʻa ʻo e Siasí mo e Fonuá. ʻI he tohi ko e The Orthodox Church ʻa e pīsope Orthodox ko Timothy Ware, naʻá ne fakahā ʻa e ola: “Ko e mateakiʻi fonuá kuo hoko ko e maumauʻanga ʻo e lotu Orthodox ʻi he senituli ʻe hongofulu kuo ʻosí.”
ʻI he Hihifó naʻe ʻohofi ʻe he ngaahi matakali Siamane ʻo nau fakahifo ʻa e ʻemipola Loma fakamuimuí ʻi he 476 T.S. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ngataʻanga ʻo e ʻEmipaea Lomá ʻi he Hihifó. ʻOku pehē ʻe he The New Encyclopædia Britannica ʻo kau ki he tuʻunga fakapolitikale ngeʻesi naʻe iku mei ai: “Naʻe fokotuʻu ha mafai foʻou: ko e Siasi Lomá, ko e siasi ʻa e pīsope ʻo Lomá. Naʻe tui ʻa e siasi ko ení ko e fetongi ia ʻo e ʻEmipaea Loma naʻe toki ʻosí.” ʻOku hoko atu ʻa e tohí ni ʻo ne pehē: “Ko e kau tuʻi tapu Lomá . . . naʻa nau fakalahi ʻa e ʻeke fakamāmani ʻa e siasí ki he founga-pulé ʻo lakasi ʻa e vā ko e siasi-mo e-puleʻangá pea nau fakatupulekina ʻa e meʻa ʻoku ui ko e lau fakafuofua ʻo kau ki he heletā ʻe ua, ʻo nau pehē naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakahoko ʻe Kalaisi ki he tuʻi tapú ʻa e mafai fakalaumālie ki he siasí ka naʻá ne toe fakahoko mai kiate ia ʻa e mafai fakamāmani ki he ngaahi puleʻanga fakamāmaní.”
Ngaahi Siasi Palōtisani Fakafonua
ʻI he lolotonga ʻa e Kuonga Lotolotó, ko e lotu Orthodox mo e Katolika Lomá fakatouʻosi naʻá na hokohoko atu ke kau lahi ki he ngaahi meʻa fakapolitikalé, ngaahi fefonotaki fakamāmaní mo e ngaahi tau. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he Fakalelei faka-Palōtisani ʻo e Lotú ʻi he senituli hono 16 ha toe foki ki he lotu faka-Kalisitiane moʻoní, ʻo nau mavahe mei he māmaní?
ʻIkai. ʻOku tau lau ʻi he The New Encyclopædia Britannica: “Ko e kau Fakalelei Lotu mei he kau tui ʻa Lūteló, Kalaviní, mo e ʻIngilaní . . . naʻa nau piki maʻu ki he ngaahi fakakaukau ʻa ʻAokositainé, ko e ngaahi fakakaukau fakalotu ia naʻa nau saiʻia ai. . . . Ko e ngaahi tui Palōtisani lahi ʻe tolu ʻi ʻEulope ʻi he senituli hono 16 . . . naʻa nau maʻu ʻa e poupou mei he kau maʻu mafai fakamāmani ʻi Saxony [Siamane lotoloto], Suisalani, pea mo ʻIngilani pea nau nofo maʻu ʻi he tuʻunga tatau tofu pē ʻi he fekauʻaki mo e puleʻangá pea mo e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e siasi ʻo e kuonga lotolotó.”
Naʻe ʻikai ke fakafoki mai ʻe he Fakalelei ʻo e Lotú ʻa e lotu Kalisitiane moʻoní, ka naʻá ne fakatupu ha ngaahi siasi fakafonua pe fakavahefonua ʻa ia kuo nau fakalai ki he ngaahi puleʻanga fakapolitikalé mo poupouʻi longomoʻui kinautolu ʻi heʻenau ngaahi taú. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi siasi Katoliká mo e Palōtisaní fakatouʻosi kuo nau fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi tau fakalotu. Naʻe tohi ʻe Arnold Toynbee ʻi heʻene tohi ko e An Historian’s Approach to Religion ʻo kau ki he ngaahi tau pehē: “Ko e kau Katolika mo e kau Palōtisani ʻi Falanisē, ʻi Holani, Siamane, mo ʻAealani, pea mo e ngaahi siasi fakamavahevahe Palōtisani naʻe feʻauʻauhi ʻi ʻIngilani mo Sikotilaní, naʻa nau hā ʻi he ngaahi tau ko ení ʻo nau feinga anga-fakamamahi ke felōmiaʻaki ʻi hono ngāueʻaki ʻa e fakamālohi.” Ko e ngaahi fepaki ʻoku lolotonga fakamavaheʻi ai ʻa ʻAealani pea mo ʻIukosilāvia ki muʻá ʻoku nau fakahā mai ʻoku kei kau lahi ʻa e ngaahi siasi Katolika Lomá, Orthodox mo e Palōtisaní ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ení.
ʻOku ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa ko ení ʻoku ʻikai kei ʻi he māmaní ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní, ʻa ia ʻoku mavahe mei he māmaní? ʻE tali ʻe he kupu hono hokó ʻa e fehuʻi ko ení.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 10, 11]
KO E FOUNGA NAʻE HOKO AI ʻA E “LOTU FAKA-KALISITIANÉ” KO E LOTU FAKAPULEʻANGA
NAʻE ʻikai ʻaupito fakataumuʻa ke kau ʻa e lotu faka-Kalisitiané ki he māmani ko ení. (Mātiu 24:3, 9; Sione 17:16) Ka, ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi tohi hisitōliá naʻe hoko ʻa e “Lotu faka-Kalisitiané” ko e lotu Fakapuleʻanga ʻo e ʻEmipaea Lomá ʻi he senituli hono fā. Naʻe hoko fēfē ʻa e meʻá ni?
Talu mei he kuonga ʻo Neló (54-68 T.S.) ʻo aʻu mai ki he senituli hono tolu T.S., naʻe kau longomoʻui ʻa e kau ʻemipola Lomá kotoa ʻi hono fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiané pe naʻa nau fakangofua ʻa hono fakatangaʻi ʻo kinautolú. Ko Kalienuse (253-268 T.S.) ko e ʻuluaki ʻemipola Loma ia naʻá ne fai ha tuʻutuʻuni ke kātakiʻi ʻa kinautolu. Ka naʻe kei hoko ʻa e lotu faka-Kalisitiané ko e lotu naʻe tapui ʻi he ʻemipaeá fakakātoa. ʻI he hili ʻa Kalienusé, naʻe hokohoko atu ʻa e fakatangá, pea naʻe aʻu ʻo kakaha ange ʻa e fakatangá ʻi he pule ʻa Tiokilitiané (284-305 T.S.) pea mo kinautolu naʻa nau fetongi iá.
Naʻe hoko ʻa e liliu ki he meʻá ni ʻi he konga ki muʻa ʻo e senituli hono faá ʻi he pehē naʻe fakatafoki ʻa ʻEmipola Konisitanitaine I ki he lotu faka-Kalisitiané. ʻOku pehē ʻe he tohi Falanisē ko e Théo—Nouvelle encyclopédie catholique (Théo—ʻEnisaikolopītia Katolika Foʻou) ʻo kau ki he “fakatafoki” ko ʻení: “Naʻe taukaveʻi ʻe Konisitanitaine ʻo pehē ko e ʻemipola faka-Kalisitiane ia. Ko hono moʻoní, naʻe papitaiso ia ki muʻa siʻi pē peá ne maté.” Ka neongo ia, ʻi he 313 T.S., ko Konisitanitaine pea mo hono kaungāʻemipola, ko Lisiniuse, naʻá na fai ha tuʻutuʻuni naʻe fakahoko ai ʻa e tauʻatāina fakalotú ki he kau Kalisitiané mo e kau panganí fakatouʻosi. ʻOku pehē ʻe he New Catholic Encyclopedia: “Ko e fakahoko ʻa e tauʻatāina ʻo e lotú ke aʻu ki he kau Kalisitiané naʻe fai ʻe Konisitanitaine, ʻa ia naʻe fakahā ai naʻe tali ʻa e lotu faka-Kalisitiané ko e religio licita [lotu fakalao] tuku kehe ʻa e lotu panganí, ko e liliu mātuʻaki lahi ia.”
Kae kehe, ʻoku fakahā ʻe he The New Encyclopædia Britannica: “Ko [Konisitanitaine] naʻe ʻikai te ne ʻai ʻa e lotu faka-Kalisitiané ko e lotu ia ʻo e ʻemipaeá.” ʻOku tohi ʻe he tangata tohi-hisitōlia Falanisē ko Jean-Rémy Palanque, ʻa ia ko e memipa ia ʻo e Institute ʻo Falaniseé, ʻo ne pehē: “Ko e Puleʻanga Lomá . . . naʻá ne kei hoko ʻo pangani. Pea naʻe ʻikai ke fakangata ʻe Konisitanitaine ʻa e tuʻunga ko iá ʻi heʻene muimui ki he lotu ʻa Kalaisí.” Naʻe pehē ʻe palōfesa Ernest Barker ʻi he tohi ko e The Legacy of Rome: “[Ko e ikuna ʻa Konisitanitainé] naʻe ʻikai te ne iku ai ki hono fokotuʻu leva ʻo e lotu faka-Kalisitiané ko e lotu ia ʻo e Puleʻangá. Naʻe fiemālie pē ʻa Konisitanitaine ke ne lau ʻa e lotu faka-Kalisitiané ko ha lotu fakahāhā ia ʻe taha ʻi he ʻemipaeá. ʻI he taʻu ʻe fitungofulu hono hokó naʻe kei fai ʻa e ngaahi ouau fakapangani motuʻá ʻi Loma.”
Ko ia ʻi he taimi ko iá ko e “lotu faka-Kalisitiané” ko e lotu fakalao ia ʻi he ʻEmipaea Lomá. Naʻá ne hoko ʻanefē ʻi he ʻuhinga kakato ʻo lau ko e lotu Fakapuleʻangá? ʻOku tau lau ʻi he New Catholic Encyclopedia: “Ko e founga ʻa [Konisitanitainé] naʻe hokohoko atu ia ʻe heʻene kau fetongí tuku kehe pē ʻa Suliani [361-363 T.S.], ʻa ia naʻe tuku fakafokifā ʻa ʻene fakatangaʻi ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi heʻene maté. Naʻe faifai atu pē pea ʻi he konga ki mui ʻo e senituli hono faá, ko Teotosiuse Lahi [379-395 T.S.] naʻá ne ʻai ʻa e lotu faka-Kalisitiané ko e lotu ia ʻo e ʻEmipaeá peá ne taʻofi ʻa e lotu pangani fakahāhā.”
ʻI hono fakapapauʻi ʻa e meʻá ni pea ʻi hono fakahā pe ko e hā ʻa e lotu Fakapuleʻanga foʻou ko ení, naʻe tohi ʻe he tangata tohi-hisitōlia mo e toko taha ako lelei ʻo e Tohi Tapú, ko F. J. Foakes Jackson, ʻo ne pehē: “Naʻe fekauʻaki ʻa e lotu faka-Kalisitiané mo e ʻemipaea Lomá ʻi he pule ʻa Konisitanitainé. Naʻe fakatahaʻi kinaua ʻi he pule ʻa Teotosiusé. . . . Talu mei he taimi ko iá naʻe ngāueʻaki pē ʻa e hingoa ko e Katoliká ki he faʻahinga naʻa nau ʻofa mamahi ʻi he ʻapasia tatau pē ki he Tamaí, ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakahangataha ʻa e founga fakalotu fakakātoa ʻa e ʻemipola ko ení ki he meʻá ni, pea naʻe iku ia ʻo hoko ai ʻa e Tui Katoliká ko e lotu fakalao pē ʻe taha ʻa e kau Lomá.”
Naʻe tohi ʻe Jean-Rémy Palanque ʻo ne pehē: “Lolotonga ʻa hono tauʻi ʻe Teotosiuse ʻa e lotu fakapanganí, naʻá ne toe poupouʻi ʻa e Siasi [Katoliká]; naʻe fekauʻi ʻe heʻene tuʻutuʻuni ʻi he 380 T.S. ki he kakai kotoa pē naʻá ne pule ki aí ke nau fakahā ʻenau tui ki he tui ʻa e Tuʻi Tapu ko Tamasuse mo e pīsope [tui Tolu-Tahaʻi-ʻOtua] ʻo ʻĀlekisānitiá, pea naʻe toʻo ʻa e tauʻatāina ʻo e lotú mei he faʻahinga naʻe ʻikai te nau loto-tatau ki he tui ko ení. Naʻe toe fakahalaʻi ʻe he Kosilio lahi ʻo Konisitanitinopalé (381) ʻa e ngaahi tui kehe kotoa, pea naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻemipolá he ʻikai ke ʻi ai ha pīsope te ne poupouʻi ʻa e ngaahi tui kehé. Ko e lotu faka-Kalisitiane [tui Tolu-Tahaʻi-ʻOtua] faka-Niseá naʻe hoko moʻoni ia ko e lotu Fakapuleʻanga . . . Naʻe fakatahaʻi vāofi ʻa e Siasí ki he Puleʻangá peá ne maʻu ʻa ʻene poupou maʻataʻatā.”
Ko ia ai, naʻe ʻikai ko e lotu faka-Kalisitiane ʻataʻatā ʻo e kuonga ʻo e kau ʻaposetoló naʻe hoko ko e lotu Fakapuleʻanga ʻo e ʻEmipaea Lomá. Ka ko e lotu faka-Katolika tui Tolu-Tahaʻi-ʻOtua ʻo e senituli hono faá, ʻa ia naʻe fakamālohiʻi ʻe ʻEmipola Teotosiuse I ke talí pea mo ia naʻe tui ki ai ʻe he Siasi Katolika Lomá, ʻa ia naʻe kaunga pea ʻoku kei kaunga moʻoni ia ki he māmani ko ení.
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
ʻEmipola Teotosiuse I: Real Academia de la Historia, Madrid (Foto Oronoz)
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 8]
Scala/Art Resource, N.Y.