Kuó Ke Maʻu ʻa e Lotu Moʻoní?
“Ko eni ia ʻa e toʻonga lotu ʻoku maʻa mo taʻe hano ʻuli ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai.”—SĒMISI 1:27.
1, 2. (a) ʻI he fakakaukau ʻa e kakai tokolahi, ko e hā ʻokú ne fakapapauʻi pe ʻoku moʻoni ʻa e lotu ʻoku nau kau ki aí? (e) Ko e hā ʻoku taau ke tokanga fakamātoato ki ai ʻi hono sivisiviʻi ʻa e lotú?
ʻOKU tau lolotonga moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fiemālie pē ʻa e kakai tokolahi ia ke fakakau ʻa e lotú ʻi ha konga siʻi pē ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku nau ʻalu pē nai ki ha ngaahi feingalotu, ka ko e tokosiʻi pē ʻoku nau fai tuʻumaʻu ia. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai te nau tui ʻoku hala ʻa e ngaahi lotu kehé pea ko haʻanautolú pē ʻoku moʻoní. ʻOku nau pehē nai ko ʻenau lotú ʻoku moʻoni pē ia kiate kinautolu.
2 ʻI he vakai ki he meʻá ni, ko e fehuʻí ni, Kuó ke maʻu ʻa e lotu moʻoní? ʻoku ʻuhinga pē ia, pē Kuó ke maʻu ʻa e lotu ʻokú ke saiʻia aí? Ko e hā ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e lotu ʻokú ke saiʻia aí? Ko ho fāmilí? Ko ho ngaahi kaungāmeʻá? Ko hoʻo ngaahi ongoʻí? Kuó ke tokanga fakamātoato ki he fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki he meʻá ni?
ʻOku Malava Fēfē Ke Tau ʻIlo ʻa e Fakakaukau ʻa e ʻOtuá?
3. (a) Ke tau ʻilo ki he fakakaukau ʻa e ʻOtuá, ko e hā kuo pau ke tau ala maʻú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke ʻo kau ki heʻetau tui fakafoʻituitui ko e Tohi Tapú ʻoku mei he ʻOtuá?
3 Kapau ʻoku tau fie ʻilo ki he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá tonu, pea tā ʻoku pau ke ʻi ai ha fakahā meiate ia. Ko e Tohi Tapú ko e tohi motuʻa taha ia ʻoku taku naʻe fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá. (2 Tīmote 3:16, 17) Ka ʻe malava ke pehē ko e moʻoni ko e tohí ni ʻoku ʻi ai ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he kakai kotoa pē, ʻo kehe ia mei he ngaahi tohi kehe kotoa pē? Ko e hā ʻa hoʻo tali ki he fehuʻi ko iá, pea ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ko hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na maʻu ʻa e fakakaukau ko iá? Koeʻuhi ko e fakakaukau ia ʻa ho ngaahi kaungāmeʻá? Kuó ke sivisiviʻi pē ʻe koe ʻa e fakamoʻoni ki aí? ʻOku fēfē ke ke fai ia ʻi he taimí ni, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻe fā ʻoku hoko maí?
4. Fekauʻaki mo hono ala maʻú, ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e Tohi Tapú ʻoku mei he ʻOtuá, kae ʻikai ko ha toe tohi kehe?
4 Ala maʻu: ʻOku moʻoni ko ha pōpoaki mei he ʻOtuá pea ko e pōpoaki ki he fāmili kotoa pē ʻo e tangatá ʻoku totonu ke nau ala maʻu ia. ʻOku moʻoni ʻeni ʻo fekauʻaki mo e Tohi Tapú? Fakakaukau ange ki he meʻá ni: Ko e Tohi Tapú, kātoa pe ko ha konga pē, kuo ʻosi pulusi ia ʻo lahi ange ʻi he ngaahi lea ʻe 2,000. Fakatatau ki he American Bible Society, ʻi he meimei hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú ko e ngaahi lea naʻe malava ke pulusi ai ʻa e Tohi Tapú ne ala maʻu ai ia ʻe he peseti ʻe 98 ʻo e tokolahi fakakātoa ʻo e māmaní. ʻOku hangē ko hono fakaeʻa ʻe he Guinness Book of World Records, ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ha toe veiveiua “ko e tohi ia kuo tufaki lahi taha ʻi he māmaní.” Ko e meʻa ia ʻoku totonu ke tau ʻamanekina ʻe hoko ki ha pōpoaki ʻoku mei he ʻOtuá ʻoku fakataumuʻa ki he kakai ʻo e matakali kotoa pē mo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi lea. (Fakafehoanaki mo Fakahā 14:6.) ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha tohi kehe ia ʻi he māmaní ʻoku ʻi ai ha fakamatala ki ha meʻa pehē.
5. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e makatuʻunga fakahisitōlia ʻo e Tohi Tapú?
5 Ko e hisitōlia moʻoni: ʻI hono sivisiviʻi fakatokanga ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻoku hā mei ai ʻa e founga ʻe taha ʻoku faikehekehe ai ʻa e Tohi Tapú ia mei he ngaahi tohi kehe ʻoku taku ʻoku toputapú. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa fakahisitōlia, ʻo ʻikai ko ha ngaahi talatupuʻa ʻoku ʻikai malava ke fakamoʻoniʻi. Ko Irwin Linton, ko ha loea ia naʻá ne taukei ke ʻanalaiso ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ko ha fakamoʻoni ʻi he fakamaauʻanga ʻo e laó, naʻá ne tohi: “Ko e ngaahi talanoa ki he feʻofaʻaki ʻi he vā ʻo ha tamasiʻi mo ha taʻahiné, ngaahi talatupuʻá mo e fakamoʻoni loí ʻoku nau tokanga ke fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo iá ʻi ha feituʻu mamaʻo nai pea mo ha taimi ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi, . . . ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi fakamatala ia ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻaho mo e feituʻu tonu ʻaupito ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo iá.” (Ko e ngaahi fakatātā, sio ki he 1 Tuʻi 14:25; ʻAisea 36:1; Luke 3:1, 2.) Ko ha fakakaukau mahuʻinga ʻeni ki he kakai ʻoku nau hanga ki he lotú ke maʻu ʻa e moʻoní kae ʻikai ko e feinga ke fakahaohao mei he moʻoni ʻo ha meʻa.
6. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni moʻoni ʻa e Tohi Tapú ki ha tokotaha ʻi he ngaahi palopalema ʻo e moʻuí? (e) Ko e hā ʻa e founga ʻe tolu ʻoku tokoni ai ʻa e Tohi Tapú ki ha tokotaha ke fekuki mo e ngaahi faingataʻá?
6 Ala ngāueʻaki: Ko kinautolu ʻoku nau sivisiviʻi fakamātoato ʻa e Tohi Tapú ʻoku nau fakatokangaʻi leva ko e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi aí naʻe ʻikai ke fakataumuʻa ia ke fakamafasiaʻi kinautolu. Ka, ko e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻoku fakahā ai ʻa e founga moʻui ʻoku maʻu ha ʻaonga mei ai ʻe kinautolu ʻoku nau pipiki ofi ki aí. (ʻAisea 48:17, 18) Ko e fakafiemālie ʻokú ne tuʻuaki kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻoku ʻikai ke taʻeʻuhinga, pe makatuʻunga ʻi he ngaahi fakamatala fakafilōsefa taʻeʻaonga. Ka, ʻoku tokoni ia ki he kakaí ke nau fekuki mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻO anga-fēfē? ʻI he founga ʻe tolu: (1) ʻomai ʻa e akonaki totonu ki he anga ʻo e fekuki mo e ngaahi faingataʻá, (2) fakamatala ki he anga ʻo hono maʻu ʻa e poupou anga-ʻofa ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki heʻene kau sevāniti ʻi he taimi ní, mo (3) fakahā ʻa e kahaʻu fakaofo ʻoku tauhi ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku nau tauhi kiate iá, ʻoku nau maʻu ai ʻa e ngaahi ʻuhinga totonu ke tuipau ki heʻene ngaahi talaʻofá.
7. (a) Ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku hā ʻi he fakamatala ʻi laló, fakamatala ki he tali ʻa e Tohi Tapú ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa lalahi ʻoku fekauʻaki mo e kakai ʻi he ʻaho ní. (e) Fakahā ʻa e anga ʻo hono maluʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻe he enginaki ʻa e Tohi Tapú ke fekuki mo ha tuʻunga fakamamahi.
7 Neongo ʻoku ʻikai ke faʻa manakoa ʻa e enginaki ʻa e Tohi Tapú ia ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku nau talitekeʻi ʻa e mafaí mo tulimui ki he moʻui fakapelepeleʻí, ka ko e tokolahi kuo nau hoko ʻo fakatokangaʻi ko e moʻui ʻi he founga peheé ʻoku ʻikai te ne fakahoko mai ʻa e fiefia moʻoní. (Kalētia 6:7, 8) ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi tali fakahangatonu ki he ngaahi fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e fakatōtama, vete mali, mo e fehokotaki fakasino pē ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefine. Ko ʻene enginakí ko ha maluʻi ia mei he faitoʻo kona tapú mo e ngāuehalaʻaki ʻa e ʻolokaholó mo e maʻu ʻe he ʻEITISÍ ʻo fakafou ʻi he toto ʻuli pe fehokotaki fakasino tavalé. ʻOkú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e anga ʻo hono maʻu ha ngaahi fāmili fiefiá. ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e ngaahi tali ʻoku malava ai ʻe ha tokotaha ke fekuki mo e ngaahi tuʻunga fakamamahi lahi taha ʻi he moʻuí, kau ai ʻa hono liʻekina ʻe he ngaahi mēmipa ofi ʻo e fāmilí, mahaki fakatuʻutāmaki ʻoku fiemaʻu ha tokanga makehe ki ai, pea mo ha mate ʻa ha taha ʻoku ʻofa ai. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻá koeʻuhi ke mohu ʻuhinga ʻa ʻetau moʻui kae ʻikai ko e fakaʻiseʻisa.a
8, 9. (a) Ko e hā ʻa e kikite ʻoku maongo kiate koe ko ha fakamoʻoni ia ʻa hono fakamānavaʻi ʻo e Tohi Tapú? (e) Ko e hā ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo hono tupuʻangá?
8 Ko e kikité: ʻOku ʻikai hano tatau ʻa e Tohi Tapú ʻi hono tuʻunga ko e tohi ia ʻo e kikité, ko e tohi ʻokú ne tala ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú, pea ʻokú ne fakamatala fakaikiiki ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko iá. Naʻá ne kikiteʻi ʻa e fakaʻauha ʻo Tāia ʻo e kuonga muʻá, ko e tō ʻa Pāpiloné, ko e toe langa ʻo Selusalemá, ko e tuʻu hake mo e tō hifo ʻa e ngaahi tuʻi ʻo Mītia-Pēsia mo Kalisí, mo e ngaahi fakamatala lahi ki he ngaahi meʻa ʻi he moʻui ʻa Sīsū Kalaisí. Kuó ne toe kikiteʻi fakaikiiki foki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní kuo tupulekina ʻi he senituli ko ʻení, pea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa honau ʻuhingá. ʻOkú ne fakahā ʻa hono fakaleleiʻanga ʻo e ngaahi palopalema kuó ne lōmekina ʻa e kau pule ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e Pule te ne fakahoko mai ʻa e melino tuʻuloa mo e maluʻanga moʻoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá.b—ʻAisea 9:6, 7; 11:1-5, 9; 53:4-6.
9 ʻOku mahuʻingá, he ʻoku fakahā ʻe he Tohi Tapú ʻa e malava ke kikiteʻi totonu ʻa e kahaʻú ko ha ʻahiʻahiʻi ia ʻo hono tuʻunga ʻOtuá. (ʻAisea 41:1–46:13) Ko e Tokotaha ʻoku malava ke ne fai iá pe tākiekina ʻa e niʻihi kehe ke nau fai iá ʻoku ʻikai ko ha ʻaitoli ia ʻoku ʻikai ke moʻui. ʻOku ʻikai ko ha tangata faʻa lotu pē ia. Ko e ʻOtua moʻoní ia, pea ko e tohi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kikite peheé ko ʻene Folofolá ia.—1 Tesalonaika 2:13.
ʻOku Akoʻi ʻa e Lotu Moʻoní ʻe Kinautolu Kotoa Pē ʻOku Nau Ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapu?
10, 11. ʻOku hangē ko ia kuo fakahā ʻe Sīsuú, neongo ʻoku ngāueʻaki nai ʻe ha tangata faifekau ʻa e Tohi Tapú, ko e hā ʻokú ne ʻai nai ke taʻeʻaonga ʻa e lotu ʻokú ne tuʻuakí?
10 Ko ia, ʻoku ʻuhinga lelei—kae mahuʻinga angé, ʻoku poupouʻi ʻe he Tohi Tapú—ke fakaʻosi ʻaki, ko e ngaahi kulupu lotu kotoa pē ʻoku nau fakahā ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻoku nau akoʻi ʻa e lotu moʻoní? Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne toʻo pe lau ha meʻa mei he Tohi Tapú ʻokú ne fai ʻa e lotu moʻoní?
11 Ko e tokolahi ʻo e haʻa faifekaú, neongo ʻoku nau maʻu ʻa e Tohi Tapú, ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e lotú ko ha founga ia ke fakalāngilangiʻi ai kinautolu. ʻOku nau huʻi ʻa e ngaahi moʻoni maʻá ʻaki ʻa e ngaahi talatukufakaholo mo e fakamatala fakafilōsefa ʻa e tangatá. ʻOku tali ʻe he ʻOtuá ʻa ʻenau lotú? Ki he kau taki lotu ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi Selusalemá naʻa nau fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá, naʻe taau ʻa hono ngāueʻaki ki ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fanongonongo ʻa e ʻOtuá naʻe fakafou mai ʻi he palōfita ko ʻAiseá, ʻo pehē: “Ko e kakai ni ʻoku nau fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutu, ka ko honau loto ʻoku fakamamaʻo. Ka ko e kula noa ʻenau lotu mai; ʻoku nau ako ʻaki ha ngāhi tokateline ʻa ia ko e ngāhi tuʻutuʻuni pe ʻa e tangata.” (Mātiu 15:8, 9; 23:5-10) ʻOku mahino, ko e faʻahinga lotu peheé ʻoku ʻikai ko e lotu moʻoní ia.
12, 13. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e ʻulungāanga ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e siasí ki ha tokotaha ke ne fakapapauʻi pe ko ʻenau lotú ko e lotu moʻoní ia? (e) ʻE anga-fēfē ʻa e vakai mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau lotú kapau ʻoku tau fili ko hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻa kinautolu ʻokú ne talitekeʻí? (2 Kalonikali 19:2)
12 Fēfē kapau ko e fua ʻoku maʻu mei he ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotú ʻoku kovi, ʻo hangē ko ia ʻoku hā mei he moʻui ʻa honau ngaahi mēmipá ka ʻoku kei tali lelei pē kinautolu ia? ʻI heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe fakatokanga ai ʻe Sīsū: “Ka mou lamalama ʻa e kau palofita loi . . . Ko honau ngāhi fua te mou ʻilo lelei ai kinautolu. . . . ʻIlonga ha ʻakau lelei ʻoku ne fua ʻaonga: ka ʻilonga ha ʻakau tamaki ʻoku fua kovi.” (Mātiu 7:15-17) Ko e moʻoni ko e niʻihi te nau faihala nai pea ʻe fiemaʻu kiate kinautolu ke fakatonutonu. Ka ʻoku kehe ʻa e tuʻungá ia kapau ʻoku fai ʻe he kau mēmipa ʻo e siasí, pea naʻa mo e haʻa faifekaú ʻo hulu fau ʻa e feʻauakí mo e tonó, fuhú, konaá, mānumanú, loí, fakahaʻele faʻahikehé, lotu ki he ngaahi ʻaitolí—ha niʻihi pe ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení—ka ʻoku ʻikai ke fakahoko ha akonaki ia ki ai, pea ko kinautolu ʻoku nau hokohoko atu pē ʻi he founga ko ʻení ʻoku ʻikai ke fakamavaheʻi kinautolu ia mei he fakatahaʻangá. ʻOku fakahā mahino pē ia ʻi he Tohi Tapú ko e faʻahinga ʻoku nau hanganaki fai ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻoku totonu ke kapusi kinautolu ia mei he fakatahaʻangá; ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau kaunga ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Kalētia 5:19-21) Ko ʻenau lotú ʻoku ʻikai ke fakahōifua ki he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai ke fakahōifua ʻa ʻetau lotú ki he ʻOtuá ʻo kapau te tau fili ke kaungāmeʻa mo kinautolu kuo talitekeʻi ʻe he ʻOtuá.—1 Kolinitō 5:11-13; 6:9, 10; Fakahā 21:8.
13 ʻOku hā mahino ʻoku ʻikai ko e kulupu hono kotoa pē ʻoku nau taku ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻoku nau fai ʻa e lotu moʻoni ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú. Ko ia, ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Tohi Tapú ko e ngaahi fakaʻilonga ia ke ʻiloʻi ai ʻa e lotu moʻoní?
Ngaahi Fakaʻilonga ʻe ʻIlo Ai ʻa e Lotu Moʻoní
14. (a) ʻOku makatuʻunga ʻi he hā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku akoʻi ʻe he lotu moʻoní? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e tuʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e soulú ʻi he sivi ko ʻení?
14 Ko e ngaahi meʻa ʻokú ne akoʻí ʻoku makatuʻunga fefeka ia ʻi he Tohi Tapu naʻe fakamānavaʻí. “Ko e potu folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu.” (2 Tīmote 3:16) Ka ʻoku lave ʻi fē ʻi he Tohi Tapú ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtua ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané? ʻOku akoʻi mai ʻi fē ʻi he Tohi Tapú, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he haʻa faifekaú, ko e soulu ʻo e tangatá ʻoku hao moʻui atu ia ʻi he mate ʻa e sino fakamatelié? Kuó ke ʻeke ki ha tangata faifekau ke ne fakahā atu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ko iá mei hoʻo Tohi Tapú? ʻOku pehē ʻe he The New Encyclopædia Britannica: “ʻOku ʻikai ke ʻasi ʻa e foʻi lea Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá pe maʻu ʻa e tokāteline fakapatonu ko iá ʻi he Fuakava Foʻoú.” (1992, Micropædia, Voliume 11, peesi 928) Pea ʻoku fakahā moʻoni ʻe he New Catholic Encyclopedia: “ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi Tamai Faka-ʻAposetoló, naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ofi ki he faʻahinga fakakaukau pe vakai pehē.” (1967, Voliume XIV, peesi 299) Ko e fakakaukau ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki he soulu ʻoku mavahe ia mei he sinó ʻi he maté, ʻoku fakahā moʻoni ʻe he kau poto mataotao ʻi he siasí naʻa nau ohi mai ʻa e fakakaukau ko iá mei he fakamatala fakafilōsefa ʻa Kalisí. Kae kehe, ko e lotu moʻoní ʻoku ʻikai te ne taʻetokaʻi ʻa e moʻoni ʻi he Tohi Tapú kae fai ki he fakamatala fakafilōsefa ʻa e tangatá.—Sēnesi 2:7; Teutalōnome 6:4; ʻIsikeli 18:4; Sione 14:28.
15. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e Tokotaha pē ke fai ki ai ʻa e lotú? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻe he kau lotu moʻoní ʻa e ʻunuʻunu ʻo ofi atu kia Sihová?
15 ʻOku poupouʻi ʻe he lotu moʻoní ʻa e lotu kia Sihova ko e ʻOtua moʻoní pē ia ʻe taha. (Teutalōnome 4:35; Sione 17:3) ʻI hono liliu ke mahino ange ʻa e Teutalōnome 5:9 mo e 6:13, naʻe fakapapauʻi mālohi ʻe Sīsū Kalaisi: “Ko e ʻEiki [Sihova, NW] ko ho ʻOtua te ke lotu ki ai, pea ko ia pe toko taha te ke ʻotuaʻaki.” (Mātiu 4:10) ʻI he huʻufataha mo e meʻa ko iá, naʻe ʻai ʻe Sīsū ke ʻilo ʻe heʻene kau ākongá ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. (Sione 17:26) Kuo akoʻi koe ʻe he lotu ʻokú ke kau ki aí ke ke lotu kia Sihova? Kuó ke hoko ʻo ʻilo ʻa e Tokotaha ʻoku uiʻaki ʻa e hingoa ko iá—ʻene ngaahi taumuʻá, ʻene ngaahi ngāué, hono ngaahi ʻulungāangá—koeʻuhi ke ke ongoʻi loto-maʻu ke ke ʻunuʻunu ʻo ofi atu kiate ia? Kapau ko e lotu ʻokú ke kau ki aí ko e lotu moʻoní ia, ko e talí ʻoku ʻio.—Luke 10:22; 1 Sione 5:14.
16. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e tui kia Kalaisí kiate kinautolu ʻoku nau fai ʻa e lotu moʻoní?
16 Ko e konga mahuʻinga ʻo e lotu ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá ko e tui ki hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi. (Sione 3:36; Ngāue 4:12) ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ʻeni ia ke tui pē ʻokú ne moʻui pe tui ko ha tokotaha tuʻu-ki-muʻa ia. ʻOku kau ki ai ʻa e houngaʻia ki he ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mei he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e feilaulau ʻo e moʻui haohaoa fakaetangata ʻa Sīsuú mo tokaʻi ʻa hono tuʻunga ʻi he ʻahó ni ko e Tuʻi fakahēvaní. (Sāme 2:6-8; Sione 3:16; Fakahā 12:10) Kapau ʻokú ke feohi mo kinautolu ʻoku nau fai ʻa e lotu moʻoní, ʻokú ke ʻilo ʻi he moʻui fakaʻahó ʻoku nau fai ha feinga fakamātoato ke talangofua kia Sīsū, ke faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá, mo kau faivelenga ki he ngāue naʻá ne vaheʻi ki heʻene kau ākongá. (Mātiu 28:19, 20; Sione 15:14; 1 Pita 2:21) Kapau ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻeni ʻiate kinautolu ʻoku mou lotú, ʻoku fiemaʻu kiate koe ke ke toe kumi ki ha feituʻu kehe.
17. Ko e hā ʻoku mātuʻaki tokanga ai ʻa e kau lotu moʻoní ke ʻoua naʻa fakameleʻi ʻe he māmaní, pea ko e hā ʻoku kau ki aí?
17 Ko e lotu moʻoní ʻoku ʻikai ke fakameleʻi ia ʻi he kau ki he ngaahi meʻa fakapolitikalé mo e ngaahi fepaki fakamāmaní. (Sēmisi 1:27) Ko e hā ʻoku ʻikai te nau kau ai ki aí? Koeʻuhi he naʻe pehē ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:16) Naʻe ʻikai ke kaunoa ʻa Sīsū ia ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, pea naʻá ne taʻofi ʻa hono kau muimuí mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻatau fakamatelié. (Mātiu 26:52) Ko kinautolu ia ʻoku nau tali fakamātoato ʻa e lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ‘ʻoua ʻe toe fai ha ako tau.’ (ʻAisea 2:2-4) Kapau ʻoku ʻi ai ha lotu ʻokú ke fekauʻaki mo ia ka ʻoku ʻikai ke feʻunga ia mo e fakamatalá ni, kuo taimi ke ke mavahe leva mei ai.—Sēmisi 4:4; Fakahā 18:4, 5.
18. (a) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi he Sione 13:35 ko ha ʻulungāanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e lotu moʻoní? (e) ʻE anga-fēfē ke ke tokoni ki ha tokotaha ke ne fakapapauʻi pē ko e kulupu fē ʻoku muimui ki he Sione 13:35?
18 Ko e lotu moʻoní ʻokú ne akoʻi mo ngāueʻaki ʻa e ʻofa taʻesiokitá. (Sione 13:35; 1 Sione 3:10-12) Ko e ʻofa ko iá ʻoku ʻikai ke leaʻaki pē ʻi he ngaahi malangá. ʻOkú ne mātuʻaki fakatahatahaʻi ʻi he fetokouaʻaki moʻoni ʻa e kakai ʻo e ngaahi faʻahinga kotoa, ngaahi kulupu fakaʻekonōmika kotoa pē, ngaahi lea kotoa pē, ngaahi puleʻanga kotoa pē. (Fakahā 7:9, 10) ʻOkú ne fakamavaheʻi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he māmani ʻoku takatakai kiate kinautolú. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke fai pehē, ʻalu ki he ngaahi fakataha ʻi he Kingdom Hall ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea pehē ki heʻenau ngaahi fakataha lalahi angé. Mamata ʻi heʻenau ngāue fakataha ke langa ha taha ʻo honau ngaahi Kingdom Hall. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo ʻenau ngaahi lea mo e ngaahi meʻa ʻoku nau fai ki he faʻahinga ʻoku taʻumotuʻá (kau ki ai mo e kau uitoú) mo e kau talavou (kau ki ai mo kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mātuʻa taʻehoa pe ʻoku ʻikai ha mātuʻa). (Sēmisi 1:27) Fakafehoanaki ʻa e meʻa ʻokú ke sio ki aí mo ia kuó ke sio ai ʻi ha lotu kehe pē. Pea ke ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko hai ʻoku nau fai ʻa e lotu moʻoní?’
19. (a) Ko e hā ʻa e fakaleleiʻanga ki he ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku malangaʻi ʻe he lotu moʻoní? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he kau mēmipa ʻo e kulupu ko e lotu moʻoní?
19 ʻOku malangaʻi ʻe he lotu moʻoní ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e fakaleleiʻanga tuʻuloa pē ia ki he ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Tāniela 2:44; 7:13, 14; 2 Pita 3:13; Fakahā 21:4, 5) ʻOku fai ʻa e meʻa ko iá ʻe ha ngaahi siasi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané? Ko e fē ʻa e taimi fakamuimui taha naʻá ke fanongo ai ki ha tangata faifekau naʻá ne fakamatala ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e meʻa ʻoku fakahā ʻi he Tohi Tapú te ne faí? ʻOku fakalototoʻaʻi koe ʻe he kautaha ʻokú ke kau ki aí ke ke talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea kapau ʻoku pehē, ʻoku kau ʻa e kau mēmipá fakalūkufua ki hono fai ʻa e meʻa ko iá? Naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e ngāue fakamoʻoni pehē; pea pehē ki heʻene muʻaki kau ākongá. ʻOkú ke malava foki mo koe ke kau ʻi he monū ko e kau ki he ngāue ko ʻení. Ko e ngāue mahuʻinga lahi taha ia kuo fai ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni.—Mātiu 24:14.
20. Tānaki atu ki he ʻiloʻi ʻo e lotu moʻoní, ko e hā kuo pau ke tau faí?
20 Neongo ʻoku laui afe ʻa e ngaahi lotú, ka ʻoku vave ʻa hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke toʻo atu ʻa e puputuʻú koeʻuhi kae ʻilo ʻa e lotu moʻoní. Ka ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke lahi ange ʻa e meʻa te tau faí kae ʻikai ko hono ʻiloʻi pē ʻa e lotu moʻoní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau ngāueʻaki ia. Ko e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo iá ʻe fai ha lave lahi ange ki ai ʻi he kupu hono hoko maí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Fakatōtama: Ngāue 17:28; Sāme 139:1, 16; ʻEkisoto 21:22, 23. Vete mali: Mātiu 19:8, 9; Loma 7:2, 3. Fehokotaki fakasino pē ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefine: Loma 1:24-27; 1 Kolinitō 6:9-11. Faitoʻo kona tapú mo e ngāuehalaʻaki ʻa e ʻolokaholó: 2 Kolinitō 6:19 [7:1, PM]; Luke 10:25-27; Palōvepi 23:20, 21; Kalētia 5:19-21. Toto mo e anga-tākatuʻu: Ngāue 15:28, 29; Palōvepi 5:15-23; Selemaia 5:7-9. Fāmili: ʻEfesō 5:22–6:4; Kolose 3:18-21. Liʻekina: Sāme 27:10; Malakai 2:13-16; Loma 8:35-39. Mahaki: Fakahā 21:4, 5; 22:1, 2; Taitusi 1:2; Sāme 23:1-4. Mate: ʻAisea 25:8; Ngāue 24:15. Ngaahi meʻa mahuʻinga ke fakamuʻomuʻá: Mātiu 6:19-34; Luke 12:16-21; 1 Tīmote 6:6-12.
b Ko e fakatātā ʻo e ngaahi kikite ko iá mo honau fakahokó, sio ki he ongo tohi ko e The Bible—God’s Word or Man’s?, peesi 117-61; mo e Reasoning From the Scriptures, peesi 60-2, 225-32, 234-40. Naʻe fakatou pulusi ia ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ ʻI hono ʻiloʻi ʻa e lotu moʻoní, ko e fakakaukau ʻa hai ʻoku mahuʻinga lahi tahá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻe fā ʻoku nau fakamoʻoniʻi ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá?
◻ Ko e hā ʻoku ʻikai ala tali ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu kotoa pē ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻe ono ʻe ʻilo ai ʻa e lotu moʻoni pē ʻe tahá?
[Puha ʻi he peesi 12]
Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová . . .
◆ ʻOku makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku nau akoʻí.
◆ Lotu kia Sihova ko e ʻOtua moʻoní pē ia.
◆ Moʻui ʻo fetāiaki mo ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.
◆ ʻOku ʻikai ke nau kau ki he ngaahi meʻa fakapolitikalé mo e ngaahi fepaki fakamāmaní.
◆ ʻOku nau feinga ke fakahāhā ʻa e ʻofa taʻesiokitá ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he moʻuí.
◆ Malangaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e fakaleleiʻanga tuʻuloa ki he ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
KO E TOHI TAPÚ—ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e pōpoaki ia ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá?