LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w95 2/1 p. 4-7
  • Ko e Hā ʻa e Tuʻunga ʻo e Kau Maté?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻa e Tuʻunga ʻo e Kau Maté?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻe ʻIkai Fakataumuʻa ʻa e Maté ki he Tangatá
  • Ko e Hā ʻa e Talaʻofa ko Iá?
  • Ko e Ngaahi Fetuʻutaki mei he Nofoʻanga ʻo e Kau Laumālié
  • Ko Sihová, ko ha ʻOtua ʻo e Moʻoni mo e ʻOfa
  • Ko e Hā ʻOku Hoko ki he Faʻahinga Naʻa Tau ʻOfa Ai Kuo Maté?
    ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá
  • ʻOku Totonu Ke Ke Ilifia ʻi he Kau Maté?
    ʻĀ Hake!—2009
  • ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Ko e Hā ʻa e ʻAmanaki ki he Kau Maté?
    Ongoongo Lelei mei he ʻOtuá!
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
w95 2/1 p. 4-7

Ko e Hā ʻa e Tuʻunga ʻo e Kau Maté?

ʻOKU makatuʻunga ʻa e manavahē ki he kau maté ʻi he tomuʻa mahalo ʻe taha​—ko e tokotaha maté kuo ʻi ai ha soulu pe laumālie ʻoku moʻui atu ia ʻi he hili ʻa e maté. Kapau ʻoku akoʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ʻo pehē ʻoku loi ʻa e foʻi fakakaukaú ni, pea tā ko e fehuʻi ko ia ʻo pehē pe ʻoku malava ʻe he kau maté ke fai ha kovi kiate koé kuo fai hano solova fakaʻaufuli. Ko ia, ko e hā leva ʻa e lau ʻa e Tohi Tapú?

ʻI he fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté, ʻoku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e kau moʻui ʻoku nau ʻilo ai pe te nau pekia: ka ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa, pea ʻoku ʻikai te nau kei sio totongi: he kuo mole ʻa e manatu kiate kinautolu. Ko ʻenau ngaahi ʻofa foki, mo ʻenau ngaahi fehiʻa, mo ʻenau ngaahi meheka, kuo loa pe ʻenau mole; pea ʻoku ʻikai hanau kei kaunga ʻo taʻengata ʻi he meʻa kehekehe ʻoku fai ʻi he lalo laʻa.”​—Koheleti 9:​5, 6.

Koeʻuhi ko e lau ko iá, ʻoku malava ʻe he kau maté ke tokoni pe fai ha kovi kiate koe? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú, ʻikai. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe he kau maté ha meʻa pea ʻoku sīlongo ia. ʻOku ʻikai malava ke nau fetuʻutaki mo e kau moʻuí pe fakahāhā ha faʻahinga ongo​—ʻofa pe fehiʻa​—pe ko hono fai ha faʻahinga ngāue. ʻOku fiemaʻu ke ʻoua naʻa ʻi ai haʻo manavahē kiate kinautolu.

Ka ʻe pehē nai ʻe ha niʻihi: ‘ʻIo, ʻoku moʻoni nai ia kapau ko hoʻo lave ki he mate ʻa e sino fakakakanó. Ka ko e mate fakakakanó ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ia ʻo e moʻuí; ko hano tukuange atu pē ia ʻa e laumālié mei he sinó. Ko e laumālie ko iá ʻoku malava ke tokoni pe fai ha kovi ki he kau moʻuí.’ ʻOku pehē ʻa e fakakaukau ʻa e laui miliona ʻo e kakaí ʻi māmani lahi.

Ko e fakatātaá, ʻi Matakasikā ʻoku pehē ia ai ko e moʻuí ko ha fetongi pē, ko ia ko ha putu pea mo ha hikitanga ʻoku lau ia ai ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha mali. ʻOku ʻi ai ʻa e fakakaukau ʻoku pehē naʻe haʻu ʻa e tokotahá mei heʻene fanga kuí pea ʻokú ne toe foki kiate kinautolu ʻi he maté. Ko ia ai, ko e ngaahi fale maʻá e faʻahinga ʻoku moʻuí ʻoku ngaohiʻaki ʻa e papa mo e piliki faʻu mei he ʻumeá, ko e ngaahi naunau ʻoku ʻauʻauha ʻi he faai mai ʻa e taimí, ka ko e ngaahi fonualotó, ʻa e “ngaahi ʻapi” maʻá e kau maté ʻoku faʻa palani fakalelei ange mo tolonga ange ia. ʻI hono fai ha hikitanga, ʻoku fakakaukau ʻa e fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá ʻe tāpuakiʻi ai kinautolu, pea ʻoku tui ʻa e kakai fefiné kapau te nau ala ki he ngaahi hui ʻo honau kāinga kuo maté, te nau hoko ai ʻo maʻu fānau. Ka ʻi he meʻá ni, ko e hā ʻa e lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá?

Naʻe ʻIkai Fakataumuʻa ʻa e Maté ki he Tangatá

ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi naʻe fakatupu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e tangatá ke moʻui, pea naʻá ne toki lave pē ʻo fekauʻaki mo e maté ko ha nunuʻa ia ʻo e talangataʻá. (Sēnesi 2:17) Ko e meʻa pangó, ne fai angahala ʻa e ʻuluaki tangatá mo e ʻuluaki fefiné, pea ko hono olá, ne mafola mai ai ʻa e angahalá ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo maʻu tukufakaholo mai ai ʻa e maté. (Loma 5:12) Ko ia ʻoku malava ke ke pehē ko e maté ko ha meʻa moʻoni ne hoko mai ki he moʻuí pea pau ke fehangahangai mo ia talu mei he talangataʻa ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻa fakaetangatá, ʻio, ko ha meʻa fakamamahi ia ʻo e moʻuí. Naʻe fakatupu kitautolu ke tau moʻui, ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi fakakonga mai ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki faingataʻa ai ki he toko laui miliona taʻefaʻalaua ke fehangahangai mo e maté ʻi he tuʻunga ko e ngataʻangá ia.

ʻI hono fakatatau ki he fakamatala ʻa e Tohi Tapú, naʻe feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻa fakaetangatá ʻo fekauʻaki mo e maté ʻaki hono fakafepakiʻi ʻa e fakatokanga ʻa e ʻOtuá ʻo pehē ʻe toki hoko mai ʻa e maté ʻi he talangataʻá. (Sēnesi 3:4) Ka neongo ia, ʻi he faai atu ʻa e taimí, ne hoko ai ʻo hā mahino ʻoku mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hangē pē ko ia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá ʻe hoko kiate kinautolú. Ko ia, ʻi he hili ʻa e ngaahi senituli ne toe fai ai ʻe Sētane ha toe loi ʻe taha​—ʻo pehē ko e konga laumālie ʻo e tangatá ʻoku moʻui atu ia ʻi he mate ʻa e sinó. ʻOku feʻungamālie ʻa e kākā ko iá mo Sētane ko e Tēvoló, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻo pehē ‘ko e tamai ia ʻo e loí.’ (Sione 8:44) ʻI hono kehe ʻaupitó, ko e tali ʻa e ʻOtuá ki he maté ko ha talaʻofa fakalototoʻa.

Ko e Hā ʻa e Talaʻofa ko Iá?

Ko ha talaʻofa ia ʻo fekauʻaki mo ha toetuʻu ʻa e tokolahi. Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “toetuʻú” ko e a·naʹsta·sis. ʻOku ʻuhinga fakafoʻilea “ko ha toe tuʻu hake ki ʻolunga,” pea ʻoku ʻuhinga ia ki hono fokotuʻu hake mei he maté. ʻIo, ʻoku tokoto hifo ʻa e tangatá ʻi he maté, ka ʻoku malava ʻe he ʻOtuá ʻi hono mālohí ke toe fokotuʻu hake ha taha. ʻOku mole ʻa e moʻui ʻa ha tangata, ka ʻoku malava ʻe he ʻOtuá ke ne toe foaki ange kiate ia ʻa e moʻuí. Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi, naʻá ne pehē “ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:​28, 29) Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa ʻene “amanaki lelei ki he Otua, . . . e ai ha toetuu oe bekia, ae agatonu moe taeagatonu.” (Ngāue 24:​15, PM) Ko Siope, ko ha sevāniti anga-tonu ia ʻa e ʻOtuá ki muʻa ʻi he taimi ʻo e kau Kalisitiané, naʻá ne toe fanongonongo ʻa ʻene ʻamanaki ki ha toetuʻu: “Ka pekia ha tangata, te ne toe moʻui koa? ʻA, te u lava noa ke tatali ke ʻosi hoku fatongia tau; kaeʻoua ke aʻu mai hoku liliu; te ke [ʻOtuá] toki ui, pea te u tali atu ʻe au.”​—Siope 14:​14, 15.

ʻIkai ʻoku hanga ʻe he talaʻofa mahino fekauʻaki mo e toetuʻú ʻo fakahalaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ʻoku pehē ʻoku kei moʻui ʻa e kau maté ʻi ha fōtunga laumālie? Kapau ʻoku kei moʻui ʻa e kau maté pea ʻoku nau fiefia ʻi hēvani pe ʻi ha feituʻu laumālie, ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e toetuʻú? ʻIkai kuo nau ʻosi maʻu ai ʻe kinautolu honau palé pe meʻa naʻa nau ʻamanaki ki aí? Ko hano ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi mai ai ko e kau maté ʻoku nau mate moʻoni, ʻikai toe ʻilo ha meʻa, ʻoku nau mohe kaeʻoua kuo toki fakaʻaaki hake kinautolu ʻi he toetuʻu ki ha māmani foʻou​—ko ha palataisi​—naʻe talaʻofa ʻaki mai ʻe heʻetau Tamai anga-ʻofa, ko Sihová. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e maté ko ha mavahe ʻo e sinó mo e laumālié pea kapau ʻoku ʻikai ke kei moʻui atu ʻa e laumālié, fēfē ʻa e ngaahi taimi ʻoku hangehangē ʻoku fai mai ai ha fetuʻutaki mei he nofoʻanga ʻo e kau laumālié?

Ko e Ngaahi Fetuʻutaki mei he Nofoʻanga ʻo e Kau Laumālié

ʻOku taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi taimi kuo pehē ai naʻe fai mai nai ha ngaahi fetuʻutaki mei he nofoʻanga ʻo e kau laumālié. Ko e hā ʻa hono tupuʻanga moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni? ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu ʻo pehē ko “Sētane ʻoku ne ʻai ʻa e anga ʻo ha angelo mei he maama. Pea talaʻehai ko e meʻa faka ofo ʻa e ʻai ʻe heʻene kau sevaniti ʻa e anga tofu pe ʻo e kau sevaniti ʻa Faitotonu.” (2 Kolinitō 11:​14, 15) ʻIo, ke faingofua ange ʻa hono kākaaʻi mo takihalaʻi ʻa e kakaí, kuo fai ai ʻe he kau tēmenioó (kau ʻāngelo anga-tuʻú) ha fetuʻutaki mo e faʻahinga ʻoku kei moʻuí, ʻo hā ngali fietokoni ʻi he taimi ʻe niʻihi.

ʻOku toe ʻomai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ha fakatokanga ʻo fekauʻaki mo e feinga kākā ko ʻení: “ʻE hiki ha niʻihi mei he totonu ʻo e lotu ʻi he ngaahi kuonga ʻamui, heʻenau nofo ki he ngaahi faʻahikehe fakahala, mo e ngaahi tokateline ʻa kau tevolo.” (1 Tīmote 4:1) Ko ia ko ha meʻa pē ʻoku taku ko e fai mei he kau maté ʻoku pau ko e haʻu ia mei he kau tēmeniō ʻa ia ʻoku nau fakangalingali ko e “kau sevaniti ʻa Faitotonu” pea poupouʻi ai ʻa e loi fakalotu, ʻo fakapōpulaʻi ai ʻa e kakaí ki he ngaahi manavahē taʻeʻuhinga ki ha meʻa taʻehāmai ʻo taki ai kinautolu ʻo mamaʻo mei he moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻI hono fakapapauʻi ko e kau maté ʻoku ʻikai malava ke nau leaʻaki ha meʻa, fai ha meʻa, pe ongoʻi ha meʻá, ʻoku fakahā mai ʻe he Sāme 146:​3, 4: “ʻOua ʻe tuʻu hoʻomou falala kia houʻeiki, ki ha hakoʻi tangata ʻoku ʻikai ai ha tokoni. ʻOku mole ʻene manava, ʻoku ne foki ki hono kelekele; ko e ʻaho pe ko ia ko ʻene ngaahi fakakaukau ʻoku mate.” Ko e hā ʻa e mānava ko eni “ʻoku mole”? Ko e ivi-moʻui ia ʻo ha tokotaha ʻa ia ʻoku fakatolongaʻaki ia ʻa e mānavá. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku tuʻu ai ʻa e mānava ʻa e tokotaha maté, ʻoku ʻikai leva ke toe ngāue ʻa ʻene ngaahi ongó. ʻOkú ne hū atu leva ki ha tuʻunga ko e ʻikai ke toe ʻilo ha meʻa. Ko ia ʻoku ʻikai malava ai kiate ia ke ne puleʻi ʻa e kau moʻuí.

Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakatatau ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e mate ʻa ha taha ki he mate ʻa ha manu, ʻo pehē ʻokú na fakatou aʻu ki he tuʻunga ko e ʻikai toe ʻilo ha meʻa ʻi he maté pea ʻokú na foki ki he efu ʻa ia naʻe ngaohi kinaua mei ai. ʻOku pehē ʻi he Koheleti 3:​19, 20: “He ko e hakoʻi tangata ko e meʻa hokonoa, pea ko e fanga manu ko e meʻa hokonoa; pea ʻoku taha pe ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kinautolu: hange ko e mate ʻa é ʻoku pehe ʻa e mate ʻo é; pea ko e moʻui pe taha ʻoku ʻiate kinautolu kotoa; pea ʻoku ʻikai ke amo atu ʻa e tangata ʻi he manu: he ko e muna kotoa pe. ʻOku ʻalu kotoa ki ha potu pe taha; ʻoku mei he efu kotoa pe, pea ʻoku foki kotoa pe ki he efu.”

ʻI hono ʻiloʻi ʻoku feinga ʻa e kau tēmenioó ke kākaaʻi ʻa e kakaí ke nau fakakaukau ʻoku malava ke nau fetuʻutaki mo e kau maté pea ʻoku ʻi ai ʻa e kaunga mai kiate kinautolu ʻa e kau maté, naʻe fakatokanga ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki heʻene kakaí, ʻa ia ko e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “ʻE ʻikai ʻilo ʻiate koe . . . ha taha ʻoku fai meʻa tongafisi, ha taha ʻoku fai ʻa e talotalo kovi, pe ha fai tuki, pe fiemana, pe ha fai sausau, pe ha fakahaʻele faʻahikehe, pe ha maki, pe ha fakahaʻele mate. He ko e meʻa fakalielia kia Sihova ʻa ia fua pē ʻoku fai meʻa pehe.”​—Teutalōnome 18:​10-12.

ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ʻa e fakakaukau ʻo pehē ʻoku malava ʻe he kau maté ke fai mai ha kovi kiate kitautolu. Ko e ʻOtua ia ʻo e moʻoni. (Sāme 31:5; Sione 17:17) Pea kuó ne tuku tauhi mai ha kahaʻu maʻongoʻonga maʻá e kau ʻofa ki he moʻoní ʻa ia ʻoku nau lotu kiate ia ʻo “fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni.”​—Sione 4:​23, 24.

Ko Sihová, ko ha ʻOtua ʻo e Moʻoni mo e ʻOfa

Ko ʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá, ʻa ia ʻoku “taʻe faʻa loi,” kuó ne talaʻofa mai: Ko e laulaui miliona kuo nau maté pea kuo tuku kinautolu ki he ngaahi faʻitoká ʻe fokotuʻu mai mo e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani foʻou ʻo e māʻoniʻoni! (Taitusi 1:​1, 2; Sione 5:28) ʻOku fakahaaʻi ʻe he talaʻofa anga-ʻofa ko eni fekauʻaki mo ha toetuʻú ʻoku mahuʻingaʻia lahi ʻa Sihova ʻi he moʻui ʻa ʻene meʻa fakatupu ko e tangatá pea ʻokú ne maʻu ha holi loto-moʻoni ke fakangata ʻa e maté, mamahí, mo e ongosiá. Ko ia ʻoku ʻikai ha fiemaʻu ke manavahē ki he kau maté pe loto-hohaʻa lahi fau ʻo kau kiate kinautolu mo e ngaahi meʻa ʻe hoko kiate kinautolú. (ʻAisea 25:​8, 9; Fakahā 21:​3, 4) Ko hotau ʻOtua ʻofa mo fakamaau totonu, ko Sihová, ʻoku malava pea te ne fokotuʻu mai kinautolu, mo fakatalatala atu ʻa e mamahi ʻo e maté.

Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú, ʻoku fonu ʻi he ngaahi fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻe ʻi he māmaní ʻi he māmani foʻou ʻo e māʻoniʻoní ʻa ia kuo talaʻofa ʻaki maí. (Sāme 37:29; 2 Pita 3:13) ʻE hoko ia ko ha taimi ʻo e melino mo e fiefia pea mo e ʻofa ki he kakai kotoa pē. (Sāme 72:7; ʻAisea 9:7; 11:​6-9; Maika 4:​3, 4) ʻE maʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻa e ngaahi ʻapi lelei mo malu, pea pehē ki he ngāue fakafiefia. (ʻAisea 65:​21-23) ʻE lahi fau ʻa e ngaahi meʻa lelei ke kai ʻe he faʻahinga kotoa. (Sāme 67:6; 72:16) ʻE maʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻa e moʻui lelei kakato. (ʻAisea 33:24; 35:​5, 6) ʻI he pehē ko e kau ʻaposetoló mo ha toe tokolahi kehe fakangatangata te nau pule ʻi hēvani mo Sīsuú, ʻoku ʻikai ha lave ia ʻa e Tohi Tapú ʻo kau ki ha ngaahi tuʻunga kuo tāpuakiʻi ʻi hēvani maʻá e ngaahi soulu ʻo e faʻahinga kehe ʻi he hili ʻenau maté. (Fakahā 5:​9, 10; 20:6) ʻE fepaki ʻeni ia ʻo kapau ko e laui piliona ʻo e faʻahinga kuo nau maté kuo nau toe moʻui atu ʻi he hili ʻenau maté.

Ka ʻoku ʻikai fepaki ia ʻi heʻetau ʻilo ʻa e akonaki mahino ʻa e Tohi Tapú: Ko e kau maté kuo ʻosi ngata ʻenau moʻui ko ha ngaahi soulu moʻuí. ʻOku ʻikai malava ke nau fai ha kovi kiate koe. Ko e faʻahinga ʻoku ʻi he ngaahi tanuʻangá ʻoku nau mālōlō pē ai, ʻoku ʻikai te nau toe ʻilo ha meʻa kaeʻoua kuo aʻu ki he taimi kuo kotofa ʻe he ʻOtuá ki haʻanau toetuʻu mai. (Koheleti 9:10; Sione 11:​11-14, 38-44) Ko ia ai, ko ʻetau ngaahi ʻamanakí mo ʻetau ngaahi fakaʻamú, ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he ʻOtuá. “Tau tomeʻe ʻo fiefia, ʻi he fakamoʻui ʻoku ne fai.”​—ʻAisea 25:9.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku taʻengāue fakaʻaufuli ʻa e kau maté kaeʻoua kuo aʻu ki he toetuʻú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share