Ko e Hā Kuo Taimi Ai ke Fai ha Filí?
ʻI HE senituli hono 16 K.M., naʻe fili ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻIsilelí ko ʻene “koloa kanokato ʻi he kakai kotoa: . . . ko e kakai tapu.” (ʻEkisoto 19:5, 6) Naʻa nau fakamoleki vave honau tuʻunga toputapú, ʻenau maʻa fakalotú, ʻo fakaʻatā ai kinautolu ke ʻuliʻi ʻaki ʻa e tauhi ʻaitolí mo e ngaahi tōʻonga kovi ʻaupito ʻa e ngaahi fonua kaungāʻapí. Naʻa nau fakahaaʻi ai kinautolu “ko e kakai kia kekeva.” (Teutalōnome 9:6, 13; 10:16; 1 Kolinitō 10:7-11) ʻI he lolotonga ʻo ha vahaʻa taimi lahi ange ʻi he taʻu ʻe tolungeau he hili ʻa e mate ʻa Siōsiuá, naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e kau fakamāu, ko e kau tataki anga-tonu ke nau fakafoki ʻa e kau ʻIsilelí ki he lotu moʻoní. Kae kehe, ko e kakaí ia “naʻe ʻikai te nau tuku ha meʻa ʻo ʻenau ngaahi toʻonga mo honau ʻalunga fefeka.”—Fakamāu 2:17-19.
ʻI he hili iá, naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tuʻi anga-tonu mo ha kau palōfita ke nau fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau foki ki he lotu moʻoní. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he palōfita ko ʻAsalaiá ʻa Tuʻi ʻAsa mo ʻene kau tangata ʻi hono fonuá ke nau kumi kia Sihova: “Kapau te mou kumi ia te ne tuku ke mou ʻilo; ka ʻo kapau te mou liʻaki ia, te ne liʻaki kimoutolu.” Naʻe fakaleleiʻi ʻe ʻAsa ʻa e lotú ʻi he puleʻanga ʻo Siutá. (2 Kalonikali 15:1-16) Ki mui mai, naʻe pau ke fakafoʻou ʻe he ʻOtuá ʻa e fakaafé ʻo fakafou ʻi heʻene palōfita ko Sioelí. (Sioeli 2:12, 13) Naʻe toe hoko atu ʻe Sēfanaia ʻa e enginaki ki he kau nofo ʻi Siutá ke nau “kumi kia Jihova.” Naʻe fai pehē mo e tuʻi taʻu siʻi ko Siosaiá ʻi ha feingatau ʻo e fakalelei ʻo e lotú ke fakaʻauha ʻa e tauhi ʻaitolí mo e anga-fulikivanú.—Sēfanaia 2:3, PM; 2 Kalonikali 34:3-7.
Neongo ʻa e ngaahi fakahāhā ko eni ʻo e fakatomalá, naʻe fakaʻau ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ange ʻa e tuʻunga fakalotu ʻo e kakaí. (Selemaia 2:13; 44:4, 5) Naʻe fanongonongo ʻe Selemaia ʻa hono kovi ʻo e tuʻunga fakalotu naʻe ʻuliʻi ʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga tauhi ʻaitolí, ʻo fakamatalaʻi ia ʻo pehē ʻoku taʻemangoi: “ʻE lava ʻe ha Itiopea ke liliu hono kili, pe ko ha lepati ke liliu hono pulepule? ʻe toki lava ai ʻe kimoutolu foki ke fai lelei, ʻa ia ʻoku mou maheni mo e faikovi.” (Selemaia 13:23) ʻI he ʻuhinga ko ení, naʻe hilifaki ai ʻe he ʻOtuá ha tautea mamafa ʻaupito ki he puleʻanga ʻo Siutá. Naʻe fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé ʻi he 607 K.M., pea ko e kau haó leva naʻe taki pōpula ki Pāpilone, ʻo nau nofo ai ʻi he taʻu ʻe 70.
ʻI he hili atu ʻa e vahaʻa taimi ko iá, naʻe fai meesi ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne fakalotoʻi ʻa Tuʻi Kōlesi ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí, ko ha toenga ʻa ia naʻa nau toe foki ki Selusalema ke toe langa ʻa e temipalé. ʻI he ʻikai ke ako ha meʻa mei he ngaahi meʻa kotoa ko ení, naʻa nau toe afe mei he lotu moʻoní, ʻo fakatupunga ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke ne toe fakafoʻou ʻa ʻene fakaafé: “Foki mai kiate au, pea te u foki kiate kimoutolu.”—Malakai 3:7.
ʻUhinga Naʻe Fakataleʻi Ai ʻa ʻIsilelí
Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalotu ʻo e kau ʻIsilelí ʻi he taimi ʻo Sīsuú? Ko e kau taki lotu mālualoí naʻa nau hoko ko e kau “takimuʻa kui” ʻo nau akoʻi “ha ngāhi tokateline ʻa ia ko e ngāhi tuʻutuʻuni pe ʻa e tangata.” ‘Naʻa nau laka kehe ai mo e lao ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi ko ʻenau lau fakaeonoʻahó.’ Naʻe fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí ki he ʻOtuá “ʻaki honau loungutu,” ka naʻe mamaʻo honau lotó meiate ia. (Mātiu 15:3, 4, 8, 9, 14) Naʻe toe ʻi ai hanau faingamālie ʻi honau tuʻunga ko ha puleʻangá ke nau fakatomala ai? ʻIkai. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE toʻo meiate kimoutolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, pea ʻe tuku ki ha kakai ʻoku fua ʻo tāu mo ia.” Naʻá ne toe pehē: “Kuo motuhi atu kiate kimoutolu ʻa homou fale kuo liʻaki,” ko e temipale ʻi Selusalemá. (Mātiu 21:43; 23:38) Naʻe fuʻu lahi ʻenau faihalá. Naʻa nau fakataleʻi ʻa Sīsū ko e Mīsaiá pea ʻai ke tāmateʻi ia, kae fili ʻa Sisa anga-fakafeʻātungia ʻo Lomá ko honau tuʻi.—Mātiu 27:25; Sione 19:15.
Naʻe ʻikai loto ʻa e kau ʻIsilelí ke nau ʻiloʻi ko e vahaʻa taimi ko ia naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú ko ha taimi ia ʻo e fakamaau. Naʻe pehē ʻe Sīsū ki he kakai taʻeangatonu ʻi Selusalemá: “Naʻe ʻikai te ke lavea ʻa e kuonga ʻo ho aʻahi.”—Luke 19:44.
ʻI he Penitekosi ʻo e 33 T.S., naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ha puleʻanga foʻou, pe ha kakai, ko e kau ākonga pani ʻa hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻe fili mei he matakali mo e puleʻanga kotoa pē. (Ngāue 10:34, 35; 15:14) Naʻe toe ʻi ai ha ʻamanaki ʻe aʻu ʻo fai hano fakaleleiʻi ʻo e tuʻunga lotu faka-Siú? Naʻe ʻomai ʻa e talí ʻe he ngaahi kongakau Lomá ʻi he 70 T.S., ʻi hono fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ʻo Selusalemá. Naʻe fakataleʻi fakaʻaufuli ʻe he ʻOtuá ʻa e tuʻunga fakalotu ko iá.—Luke 21:5, 6.
Tafoki Lahi ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mei he Moʻoní
Naʻe toe fokotuʻu ʻa e kau Kalisitiane pani-laumālié “ko e kakai tapu, ko e faʻahinga ʻoku maʻane meʻa tonu.” (1 Pita 2:9; Kalētia 6:16) Ka naʻa mo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané naʻe ʻikai te ne tauhi ʻi ha taimi fuoloa ʻa hono tuʻunga maʻa fakalotú.
Naʻe kikiteʻi ʻi he Tohi Tapú ha tafoki lahi mei he moʻoní, pe ko ha tō mamaʻo mei he tui moʻoní. Ko e tea fakaefakatātā ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ʻa ia ko e kau Kalisitiane loí ia, te nau feinga ke kāsia ʻa e uite fakaefakatātaá, pe ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻa e faʻahinga ʻoku pani ʻaki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakahā ʻe he talanoa fakatātaá ko e mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiane loí, naʻe pouaki ia ʻe he fili lahi ʻo e ʻOtuá, ko e Tēvoló, ʻo kamata nai he “lolotonga naʻe mohe ʻa e kau tangata.” Naʻe hoko eni ʻi he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻaposetolo anga-tonu ʻa Kalaisí, ʻi he lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ʻo e tulemohe fakalaumālie. (Mātiu 13:24-30, 36-43; 2 Tesalonaika 2:6-8) Hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe he kau ʻaposetoló, ko e tokolahi ʻo e kau Kalisitiane loí ʻoku nau hū ʻi ha founga kākā ki he tākangá. (Ngāue 20:29, 30; 1 Tīmote 4:1-3; 2 Tīmote 2:16-18; 2 Pita 2:1-3) Ko Sione ko e ʻaposetolo ia naʻe mate fakamuimui tahá. ʻI he taʻu 98 T.S. nai, naʻá ne tohi ʻo pehē “ko e houa fakamui,” ko e konga fakaʻosi ʻo e vahaʻa taimi ʻo e kau ʻaposetoló kuo ʻosi kamata ia.—1 Sione 2:18, 19.
ʻI he alea fetokoniʻaki ʻa e lotú mo e mafai fakapolitikalé naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻemipola Loma ko Konisitanitainé, naʻe fakaʻau ʻo kovi lahi ange ai ʻa e tuʻunga fakalaumālie, fakatokāteline, mo e fakaeʻulungaanga ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. ʻOku loto-tatau ʻa e kau faihisitōlia tokolahi “ko e ikuna ʻa e Siasí he lolotonga ʻo e senituli hono faá,” ʻi he vakai ʻa e Kalisitiané, ko “ha fakatuʻutāmaki” ia. ‘Naʻe mole mei Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻa hono tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungaangá’ peá ne tali ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi fakakaukau fakafilōsefa lahi mei he lotu fakapanganí, ʻo hangē “ko e lotu kia Mele” pea mo e fakalāngilangiʻi ʻo e “kau sangató,” pea pehē ki he fakakaukau fekauʻaki mo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá.
ʻI he hili ʻa ʻene ikuna loí, naʻe fakaʻau ke kovi ʻa e tuʻunga ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamatala fakatokāteline naʻe fai ʻe he kau tuʻi tapú mo e ngaahi kōsilió, pea tānaki atu ki ai mo e Fakaʻekeʻeke Anga-Fakamamahi Faka-Katoliká, Tau Kalusetí, mo e ngaahi tau “toputapu” ʻi he vahaʻa ʻo e kau Katoliká mo e kau Palotisaní, naʻe tupu leva mei ai ha tuʻunga fakalotu ʻoku ʻikai malava ke toe fakaleleiʻi.
ʻI heʻene tohi ko e A World Lit Only by Fire, ʻoku pehē ai ʻe William Manchester: “Ko e kau tuʻi tapu ʻi he senituli hono taha nimá mo hono taha onó naʻa nau fiefia ʻi ha founga moʻui hangē ko e kau ʻemipola Lomá. Naʻa nau hoko ko e kau tangata koloaʻia lahi taha ʻi he māmaní, pea ko kinautolu mo ʻenau kau katinalé naʻa nau toe tuʻumālie ʻi hono fakatau atu ʻa e ngaahi lakanga toputapú.” ʻI he lolotonga ʻa e tafoki lahi mei he moʻoní, naʻe ʻi ai ha kiʻi kulupu pe ko ha niʻihi tāutaha naʻa nau fekumi ke toe ʻilo ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní, ʻo fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e uite fakaefakatātaá. Naʻa nau faʻa hokosia ai ʻa e fakatanga kakaha. ʻOku pehē ʻe he tohi tatau pē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe hangehangē ko e kau sangato moʻoni ʻo e lotu faka-Kalisitiané, ʻo tatau pē ʻi he Palotisaní mo e Katoliká, naʻe hoko ko e kau māʻata naʻe tutu ʻo ʻuliʻulí.” Ko e niʻihi kehe, naʻe pehē ko e Kau Fakalelei Lotu hangē ko Martin Luther mo John Calvin, naʻá na feinga mālohi ke fakatupu ha ngaahi founga lotu tuʻuloa ʻo mavahe mei he Siasi Katoliká ka naʻe kei kau pē ki hono ngaahi tokāteline tefitó. Naʻa nau toe kau lahi ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé.
ʻI he tafaʻaki ʻa e Palotisaní, naʻe fai ai ha ngaahi feinga ke ʻai ʻa e meʻa naʻe pehē ko e toe fakaakeake ʻo e lotú. Ko e fakatātaá, ʻi he lolotonga ʻo e senituli hono 18 mo e 19, naʻe iku ai ʻa e ngaahi feingá ni ki ha ngāue fakamisinale longomoʻui ʻi muli. Kae kehe, hangē pē ko hono tala ʻe he kau tauhi-sipí tonu, ko e ʻahó ni ʻoku ʻikai ʻaupito ke fakalototoʻa ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e tākanga ʻa e Palotisaní. Naʻe toki tala ʻe he tokotaha lotukalafi Palotisani ko Oscar Cullmann ʻo pehē “ʻoku ʻi ai ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e tuí ʻi loto ʻi he ngaahi siasí tonu.”
Kuo ʻosi fai ʻa e ngaahi fakalelei lotu mo e ngaahi fakafepakiʻi ʻo e ngaahi fakalelei lotú ʻi loto ʻi he Siasi Katoliká. Mei he senituli hono 11 ki he 13, neongo ʻa e mafolalahia ʻa e foaki pe tali totongi-fufuú mo e koloaʻia lahi fakaʻulia ʻa e haʻa faifekaú, naʻe fokotuʻu ai ha ngaahi fuakava fakamonaseteliō ʻa ia naʻe mātuʻaki muimui ki he fuakava ʻo e nofo masivá. Ka naʻe fai ha vakai lelei ʻaupito ki he kau mōniké, pea fakatatau ki he kau poto mataotaó, naʻe lōmia hifo kinautolu ia ʻe he tuʻunga-pule fakaʻekelēsiá. Naʻe hoko leva ʻi he senituli hono 16 ʻa hono Fakafepakiʻi ʻo e Fakalelei Lotú, naʻe poupouʻi ia ʻe he Kōsilio ʻo Telēnití pea tataki lahi ia ʻi hono tauʻi ʻa e Fakalelei Lotu Palotisaní.
ʻI he ʻuluaki konga ʻo e senituli hono 19, ʻi he lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ʻo e fakafoʻou fakaeʻekelēsiá, naʻe tali ai pē ʻe he Siasi Katoliká ʻa e tuʻunga maʻu mafai kakató mo e fakakaukau ke pipiki pē ki he fakakaukau motuʻá. Ko ia, heʻikai lava ke pehē, naʻe fai moʻoni ha ngaahi fakalelei lotu ke toe fakafoki mai ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní. Ka, ko e ngaahi feinga pē ʻeni ia ke ʻai ke mālohi ʻa e mafai ʻo e haʻa faifekaú ʻa ia ʻoku fehangahangai mo ha māmani ʻoku fonu ʻi he liliu fakalotú, fakapolitikalé, mo e fakasōsialé.
Ki muí ni ʻaupito mai, ʻi he 1960 tupú, naʻe hangehangē naʻe loto ʻa e Siasi Katoliká ke fokotuʻu ha founga ʻo e liliu lahi ʻaupito ʻo fai ʻaki ʻa e fengāueʻaki fakalotu ʻa e Vatikano II. Kae kehe, naʻe fai hano taʻofi fakafokifā ʻo e fakafoʻou ʻoku pehē naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe he tuʻi tapu ʻo e taimi ko iá koeʻuhi ke pukepuke ʻa e loto ʻo e kau mēmipa anga-fakalakalaka ʻo e siasí. Ko e meʻa ko ení, ʻa ia ʻoku ui ʻe he niʻihi ko e toe fakafoʻou ʻa Wojtyła kuo fakamatalaʻi ia ʻe ha kulupu Katolika ʻe taha ʻo pehē “ko ha fokotuʻu foʻou ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Konisitanitainé.” Hangē ko ia naʻe lave fakapapau ki ai ʻi he tohi ʻa e kautaha sēsuú ko e La Civiltà Cattolica, ko e Siasi Katoliká, ʻoku hangē pē ko e ngaahi lotu kehé, ʻoku fehangahangai mo “ha tuʻunga fakatuʻutāmaki loloto mo hoko ʻi he māmani lahi: ʻoku lolotó koeʻuhi ʻoku kau ki ai ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e tuí mo e moʻui faka-Kalisitiané; ʻoku hoko ʻi he māmani lahí koeʻuhi ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo e lotu faka-Kalisitiané.”
Kuo ʻikai ke fakahoko moʻoni ʻe he ngaahi lotu ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ha ʻalunga ʻo e fakaleleiʻi, pea ʻoku ʻikai malava ke nau fai ia, koeʻuhi ko e lotu faka-Kalisitiane moʻoní pē naʻe toe fakafoki ki hono tuʻunga totonú ʻi he taimi ʻo e “ututaʻu,” ʻaki hono fakatahatahaʻi ʻo e uite fakaefakatātaá ki he fakatahaʻanga maʻa pē ʻe taha. (Mātiu 13:30, 39) Ko e fakahokohoko lōloa ʻo e ngaahi faihiá mo e ngaahi ngāue kovi ʻoku fai ʻi he hingoa ʻo e lotú, tatau ai pē pe ʻoku taukaveʻi ko e Kalisitiane pe ʻikai, ʻoku langaʻi ai ʻa e fehuʻi, ʻOku hā mahino ʻoku tonu ke ʻamanekina ha fakaleleiʻi moʻoni mei he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané?
ʻIkai Malava ha Fakaleleiʻi?
Ko e tohi ʻa Fakahaá, pe ʻApokalifá, ʻoku lea ʻo kau ki ha fuʻu feʻauaki fakaefakatātā ʻokú ne maʻu ʻa e hingoa fakamisiteli ko “Babilone koe Lahi.” (Fakahā 17:1, 5, PM) Kuo feinga ʻa e kau lau Tohi Tapú ʻi he laui senituli ke fakamatalaʻi ʻa e misiteli ʻo e meʻa fakaefakatātaá ni. Naʻe fakaliliʻa ʻa e tokolahi ʻi he koloaʻia mo e anga-fulikivanu ʻa e haʻa faifekaú. Naʻe fakakaukau ʻa e niʻihi naʻe fakafofongaʻi ʻe Pāpilone ko e Lahi ʻa e tuʻunga-pule fakasiasí. Naʻe kau ʻi honau lotolotongá ʻa Jan Hus, ko ha pātele Katolika mei Bohemia naʻe tutu moʻui ʻi he 1415, mo Aonio Paleario, ko ha tangata ʻĪtali naʻe mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia naʻe tautau pea tutu ʻi he 1570. Naʻá na feinga fakatouʻosi ʻo ʻikai lavameʻa ke fakaleleiʻi ʻa e Siasi Katoliká ʻi he ʻamanaki ʻe toe foki ia ki “hono muʻaki lāngilangí.”
Ko hono kehe ʻaupitó, ʻoku fakahā ʻi he vahe 17 mo e 18 ʻo e tohi Fakahaá ʻo pehē ʻoku fakafofongaʻi ʻe Pāpilone ko e Lahi ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loi kotoa pē ʻi māmani lahi.a ʻOku ʻikai malava ke fakaleleiʻi ʻa e “fuʻu feʻauaki” ʻoku faʻu fetuiaki ko ení koeʻuhi “kuo aʻu hake ki langi ʻene ngaahi angahala.” Ko hono moʻoní, ʻi he senituli hono 20 ni, ʻoku meimei ko e ngaahi lotu kotoa pē, ʻo ʻikai ko e ngaahi lotu pē ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻoku nau kau ki he ngaahi tau ʻoku hokohoko atu ai ʻa e lingi toto lahi pea pehē ki he tō lalo ʻaupito fakaeʻulungaanga ʻokú ne uesia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko hono ikuʻangá, kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻa hono fakaʻauha ʻo “Papilone.”—Fakahā 18:5, 8.
Ko e Taimi Eni ke “Hiki Meiate Ia”
ʻOku hā ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú ʻoku fehoanaki hotau taimí mo e “gataaga” ʻo e “mamani” fulikivanu ko ení. (Mātiu 24:3, PM) Ko ha taha ʻokú ne loto-moʻoni ke lotu ki he ʻOtuá, heʻikai ke muimui pē ia ki heʻene ngaahi fakakaukaú mo ʻene ngaahi manako pē ʻaʻaná. Kuo pau ke ne “kumi kia Jihova i he lolotoga oku faa ilo ia,” ʻio, he taimí ni pē, koeʻuhi ʻoku ofí ni ʻa e “mamahi lahi” naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú. (ʻAisea 55:6, PM; Mātiu 24:21) Hangē pē ko ia naʻe hoko moʻoni ʻi he fekauʻaki mo e kau ʻIsilelí, ʻe ʻikai ke kātakiʻi ʻe he ʻOtuá ha anga-fulikivanu ʻa ha lotu koeʻuhi pē ko ʻenau pōlepoleʻaki naʻa nau tuʻu talu mei he kuonga muʻá. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe feinga ke toe fakaleleiʻi ha vaka kuo pau ke ngoto, ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke fakahōifua ki he ʻOtuá mo maʻu ʻa e fakamoʻuí kuo pau ke nau talangofua ki he fekau fakamānavaʻi ʻi he Fakahā 18:4, ʻo ʻoua ʻe toe toloi: “Hiki [mei Pāpilone ko e Lahi], ʻe hoku kakai, ke ʻoua naʻa mou kau ʻi heʻene hia, pea ʻinasi ʻi hono tautea.”
Ka ko e “hiki” ʻo ʻalu ki fē? Ko fē ha toe feituʻu ʻe maʻu ai ʻa e fakamoʻuí? ʻIkai ʻoku fakatuʻutāmaki ʻa e kumi hūfanga ki ha feituʻu halá? ʻE lava fēfē ke ʻilo fakapapauʻi ʻa e lotu pē ʻe taha kuo hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá? Ko e ngaahi tali ala falalaʻangá pē ʻoku lava ke maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (2 Tīmote 3:16, 17) ʻOku fakaafeʻi atu koe ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ke sivisiviʻi lelei ange ʻa e Tohi Tapú. Te ke lava ke ʻilo ai pe ko hai ʻa e faʻahinga kuo fili ʻe he ʻOtuá ke hoko ko “ha kakai ke kau ki hono huafa,” ʻa ia te ne maluʻi he lolotonga ʻa e ʻaho ʻo ʻene houhau ʻoku tuʻunuku maí.—Ngāue 15:14; Sēfanaia 2:3; Fakahā 16:14-16.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ke ʻilo fakapapauʻi ʻa Pāpilone ko e Lahi fakaefakatātaá ʻi ha founga totonu Fakatohitapu, sio ʻi he vahe 33 ki he 37 ʻo e tohi Revelation—Its Grand Climax At Hand!, naʻe pulusi ʻi he 1988 ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Kapau ʻoku fakaʻaʻau ke ngoto hifo ʻa e vaka ko homou lotú, tafoki ki he vaka fakahaofi moʻui ko e lotu faka-Kalisitiane moʻoní