LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w95 11/1 p. 4-6
  • Ko e Kau Pule ʻi he Nofoʻanga Laumālie

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Kau Pule ʻi he Nofoʻanga Laumālie
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Tokotaha Moʻoni Naʻe Fakafepaki ki he ʻOtuá
  • ʻUhinga Kuo Fakangofua Ai ʻa Sētane ke Pulé
  • ʻOku Toe Siʻi ʻa e Taimi ʻo Sētané!
  • Fiefia ʻi he Malumalu ʻo e Pule ʻa e Puleʻangá
  • Ko ha Fili ʻo e Moʻui Taʻengatá
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Faʻa Leʻo—ʻOku Loto ʻa Sētane ke Folofua Koe!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Ko e Hā ʻa e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he Māmaní?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻIloʻi Ho Filí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
w95 11/1 p. 4-6

Ko e Kau Pule ʻi he Nofoʻanga Laumālie

KO HAI ʻokú ne puleʻi ʻa e māmaní? ʻOku ʻi ai ha faʻahinga tauhi makehe ia mei he natula ʻo e tangatá? Pe kuo tuku ʻe he ʻOtuá ia ki he tangatá ke nau tokangaʻi pē kinautolu? ʻI hono kumi ha tali ki he ngaahi fehuʻí ni, tau ʻuluaki fakakaukau angé ki ha meʻa ʻa ia naʻe hoko lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní.

ʻI he taimi nounou pē hili ʻene papitaisó, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū ʻe ha meʻamoʻui laumālie taʻehāmai ʻa ia naʻe ui ko Sētane ko e Tēvolo. ʻI he lave ki ha taha ʻo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Pea ʻave foki ia [Sīsū] ʻe he Tevolo ki ha moʻunga naʻe maʻolunga ʻaupito, ʻo ne fakaʻaliʻali ki ai ʻa e ngāhi puleʻanga kotoa pe ʻo mamani mo honau nāunau.” (Mātiu 4:8) Naʻe toki tala ange ai ʻe Sētane kia Sīsū: “Te u foaki kiate koe ʻa e pule ki he ngaahi meʻa ni kotoa, mo hono nāunau: he kuo tuku ia kiate au; pea ʻilonga ha taha ʻoku ou loto ki ai ʻoku ou foaki ia ki ai: ko ia, kapau te ke punou ʻo lotu kiate au ʻe koe, ʻe oʻou kotoa.”—Luke 4:6, 7.

Naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ʻokú ne maʻu ʻa e tuʻunga mafai ki he ngaahi puleʻangá kotoa, pe ngaahi founga-pule, ʻo e māmani ko ʻení. Naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Sīsū ʻa e taukaveʻi ko ʻení? ʻIkai. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakapapauʻi ia ʻi he taimi ʻe taha ʻaki ʻene lave kia Sētane ko e “ʻeiki ʻo māmani.”—Sione 14:30.

Fakatatau ki he Tohitapú, ko Sētané ko e ʻāngelo fulikivanu ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi lahi. ʻOku fakafelāveʻi ʻe he ʻaposetolo Kalisitiane ko Paulá ʻa Sētane mo e “ngaahi kongakau laumalie ʻa e kovi” pea ʻokú ne lave kiate kinautolu ko e “houʻeiki fakaleveleva ʻo e fakapoʻuli ni.” (ʻEfesō 6:11, 12) ʻIkai ngata aí, ʻoku pehē ʻe he ʻaposetolo ko Sioné “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi Fakahā ʻi he Tohitapú ko Sētané ʻokú ne “kākāʻi ʻa mamani kātoa.” (Fakahā 12:9) ʻI hono ui fakaefakatātaá, ʻoku toe fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa Sētane ko ha talākoni ʻokú ne foaki ki he tuʻunga fakapolitikale ʻo e māmaní “ʻa ʻene malohi aʻana mo hono taloni, mo ʻene fuʻu pule.”​—Fakahā 13:2.

ʻOku toe fakamoʻoniʻi foki ʻe he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻoku ʻi ai ha mālohi kovi ʻoku lolotonga ngāue, ʻo tataki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki honau fakamamahiʻi. He ko e hā ha toe ʻuhinga ʻoku taʻemalava ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke fokotuʻu ʻa e melinó? Ko e hā ha toe meʻa te ne fakatupunga ʻa e kakaí ke nau fetāufehiʻaʻaki mo fetāmateʻaki pē ʻiate kinautolu? ʻI he fakalilifuʻia ʻi he tāmate tavale pea mo e mate ʻi ha tau fakalotofonua, naʻe pehē ʻe ha taha naʻe sio tonu ai: “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻe malava fēfē ke hoko ʻa e meʻá ni. ʻOku lahi hake ʻeni ia ʻi he tāufehiʻá. Ko ha laumālie kovi ʻeni ia ʻa ia ʻokú ne ʻai ʻa e faʻahinga ko ʻeni ʻo e tangatá ke fefakaʻauhaʻaki pē ʻiate kinautolu.”

Ko ha Tokotaha Moʻoni Naʻe Fakafepaki ki he ʻOtuá

ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke nau tui ʻoku ʻi ai ha tokotaha ko Sētane ko e Tēvolo. Neongo ia, ʻoku ʻikai ko e tuʻunga pē ia ʻo e koví ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hangē ko e tui ʻa e niʻihi. ʻOku fakahaaʻi fakatouʻosi ʻe he Tohitapú mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní ko iá ko e tokotaha moʻoni. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakafepaki ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻa Sētane kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai tatau ʻa Sētane ia mo e ʻOtuá. Koeʻuhi ko Sihova ia ʻa e Tokotaha-Fakatupu mālohi-fakalevelevá, ko ia ʻa e Tokotaha-Pule totonu ki he ngaahi meʻa fakatupú kotoa.—Fakahā 4:11.

Naʻe ʻikai ke fakatupu ʻe he ʻOtuá ia ha meʻamoʻui fulikivanu ʻoku fakafepaki kiate ia. Kae kehe, ko e taha ʻo e ʻāngelo ʻi he “ngaahi foha ʻo e ʻOtua” naʻá ne langaʻi ha holi siokita ke maʻu maʻana ʻa e lotu ʻoku totonu ko e meʻa ia ke fai kia Sihová. (Siope 38:7; Sēmisi 1:14, 15) Naʻe tataki ia ʻe he holi ko ʻení ke kamataʻi ai ha ʻalunga angatuʻu ki he ʻOtuá. ʻI heʻene angatuʻú, naʻe ʻai ai ʻe he meʻamoʻui laumālie ko ʻení ia ko e Sētane (ʻuhingá ko e “tokotaha talitekeʻi”) mo e Tēvolo (ʻuhingá ko e “tokotaha lauikovi loi”). ʻI he vakai atu ki hono kotoa ʻo e meʻá ni, te ke fifili nai pe ko e hā kuo fakangofua ai ʻa Sētane ke ne puleʻi ʻa e māmaní.

ʻUhinga Kuo Fakangofua Ai ʻa Sētane ke Pulé

ʻOkú ke manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sētane kia Sīsū fekauʻaki mo e tuʻunga-pule ki he māmaní? “Te u foaki kiate koe ʻa e pule ki he ngaahi meʻa ni kotoa . . . he kuo tuku ia kiate au,” ko e lea ia ʻa Sētané. (Luke 4:6) ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ko ʻení ʻoku ngāueʻi pē ʻe Sētane ko e Tēvoló ʻa e tuʻunga mafaí ko hono fakangofua ʻe he ʻOtuá. Ka ko e hā ʻoku kei kātakiʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa Sētané?

ʻOku felāveʻi ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá mo e meʻa naʻe hoko ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení, ʻa ia naʻe kamata ai ʻe Sētane ʻene ngāue ko ha pule ʻi he māmaní. Naʻe pehē ai ʻe Sētane naʻe pule ʻa e ʻOtuá ʻaki ha founga kovi ʻi heʻene taʻofi ʻa e meʻa leleí mei he ʻuluaki tangatá mo e fefiné, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi. Fakatatau ki he lau ʻa Sētané, kapau naʻá na kai ʻa e fuaʻiʻakau naʻe tapui ʻe he ʻOtuá, ʻe fakatauʻatāinaʻi ai kinaua. ʻE ʻatā ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mo tauʻatāina meia Sihova. Te na hangē tofu pē ko e ʻOtuá!​—Sēnesi 2:16, 17; 3:​1-5.

ʻI hono kākaaʻi ʻa ʻIvi ʻaki ʻene loi ʻi he founga ko ʻení pea fakafou ʻi hono fakalotoʻi ʻe ʻIvi ʻa ʻĀtama ke maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻomai ai ʻe Sētane ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻá ki he malumalu ʻo ʻene takí mo ʻene pulé. Naʻe hoko leva ai ʻa e Tēvoló ko hona ʻotua, ko ha ʻotua ʻoku fakafepaki kia Sihová. ʻI he ʻikai ko ia ke fakatauʻatāinaʻí, naʻe aʻusia ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e pōpula kia Sētane, ki he angahalá, pea mo e maté.​—Loma 6:16; Hepelū 2:​14, 15.

ʻI he fehoanakimālie mo ʻene fakamaau totonu haohaoá, naʻe malava pē ke fakaʻauha ai leva ʻe Sihova ʻa Sētane mo hono ongo muimui foʻou ko ia ʻe toko uá. (Teutalōnome 32:4) Ka, naʻe kau ki ai ha pole fakaeʻulungaanga. Naʻe poleʻi ai ʻe Sētane ʻa e totonu ʻo e founga-pule ʻa Sihová. ʻI he poto ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fakaʻatā ai ha vahaʻa taimi koeʻuhi ke malava ai ʻo fakamoʻoniʻi ko e tauʻatāina meiate iá ʻokú ne ʻomai ha tuʻutāmaki. Naʻe fakangofua ʻe Sihova ʻa e kau angatuʻú ke hokohoko atu pē ʻenau moʻuí ʻi ha taimi, ʻo fakaʻatā ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke maʻu haʻana fānau.​—Sēnesi 3:​14-19.

Neongo ko e tokolahi taha ʻo e hako ʻo ʻĀtamá kuo ʻikai ke nau moʻulaloa ki he tuʻunga-pule ʻo Sihová, ko e feangai ʻa e ʻOtuá mo ʻEne kau lotú kuo fakahāhaaʻi ai ʻa ʻene lelei angé. Ko hono ʻiloʻi totonu ʻa e mafai ʻo Sihová ʻokú ne ʻomai ai ʻa e fiefia mo e maluʻanga moʻoní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e mamahí mo e ʻikai ha maluʻangá kuo hoko ia mei he pule ʻa e tangatá ʻi he malumalu ʻo e tākiekina ʻa Sētané. ʻIo, “naʻe pule ai ha tangata ki he kakai ke nau kovi ai.” (Koheleti 8:9) Kuo ʻikai maʻu ʻe he tangatá ʻa e maluʻanga moʻoní mo e fiefia tuʻuloa ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e tangatá ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku tokoto ʻi he mafai ʻo Sētané. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga moʻoni ki he fakatuʻamelie.

ʻOku Toe Siʻi ʻa e Taimi ʻo Sētané!

ʻOku fakataimi pē ʻa e tākiekina ʻe Sētane ʻa e māmaní. ʻE ʻikai ke kei kātakiʻi ai pē ʻe Sihova ʻa e pule fakasētané! ʻOku vavé ni ke toʻo atu ʻa e ngāue ʻa e Tēvoló. Ko ha pule foʻou te ne puleʻi ʻa e māmaní, ko ha pule māʻoniʻoni kuo fili ʻe he ʻOtuá tonu. Ko e Tuʻi ko iá ko Sīsū Kalaisi. Fekauʻaki mo hono fakanofo-tuʻi ʻi hevaní, ʻoku pehē ʻi he Fakahā: “Ko e puleʻanga ʻo mamani kuo hoko ko e puleʻanga ʻo hotau ʻEiki [Sihova], mo ʻene Kalaisi.” (Fakahā 11:15) ʻI he tohi hohoko ʻo e Tohitapú, fakataha mo hono fakahoko ʻo e kikite Fakatohitapú, ʻokú na fakamoʻoniʻi naʻe hoko ʻa e meʻá ni ʻi he taʻu 1914.​—Mātiu 24:​3, 6, 7.

ʻOku toe fakamatala ʻa e Tohitapú ki he meʻa naʻe hoko taimi siʻi pē ʻi he hili ʻa e fakanofo-tuʻi ʻo Sīsuú. ʻOku pehē ai: “Pea naʻe hoko ha tau ʻi he langi: ko Maikeli [Sīsū Kalaisi] mo ʻene kau ʻangelo naʻa nau fai tau mo e Talakoni [Sētane ko e Tēvoló], pea naʻe tau ʻa e Talakoni mo ʻene kau ʻangelo aʻana, ka naʻe ʻikai te nau lava; ʻio, naʻe ʻikai kei maʻu hanau potu ʻi he langi. Pea naʻe kapusi ʻa e Talakoni lahi, ʻa ia ko e Ngata ʻo onoʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane, ʻa e toko taha ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa: naʻe li ia ki mamani, pea li mo ia ʻene kau ʻangelo.”​—Fakahā 12:​7-9.

Ko e hā naʻe hokó ʻa ia ko e ola ia ʻo hono tuli hifo ʻo Sētane mei hēvaní? ʻOku lava ke fiefia ʻa kinautolu ʻi hēvaní, kae fēfē leva ʻa kinautolu ʻoku nofo ʻi māmaní? “Ka ʻoiaue ʻa e fonua mo e tahi,” ko e lau ia ʻi he Fakahā 12:​12, “he kuo hoko hifo ʻa e tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toe siʻi pe hono taimi.” Ko e moʻoni, kuo hoko mai ʻa e malaʻia ki he māmaní ʻi hono tuli ki tuʻa ʻo Sētane mei hēvaní. ʻOku fakamatala ʻi he Columbia History of the World: “Ko e fakatuʻutāmaki lahi ʻo e Tau Taʻu Fā ʻo e 1914-1918 . . . ʻokú ne fakahā ki he māmani ʻo e Uēsité ʻe ʻikai ke ne lava ʻo maluʻi ʻa e sivilaisé mei heʻene tōʻonga vale pē ʻaʻaná pe fakakaukau koví. Kuo teʻeki ai pē ke ake moʻoni hake ʻa e laumālie ʻo e Uēsité mei he moveuveu ko iá.”

Ko e malaʻia ʻo e toʻutangata ko ʻení ʻoku fakaʻilongaʻi ia ʻe he meʻa ʻoku lahi ange ia ʻi he laumālie moveuveú. Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū: “ʻE tuʻu ha kakai ki ha kakai, mo ha puleʻanga ki ha puleʻanga: pea ʻe ai ha ngāhi honge mo ha ngāhi mofuike ʻi he ngāhi potu kehekehe.” Naʻá ne toe kikiteʻi ʻa e ngaahi mahaki fakaʻauha. (Mātiu 24:​7,8; Luke 21:11) ʻIkai ngata ai, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ʻi he “kuonga fakamui” ʻo e tuʻu ʻo e ngaahi meʻa ʻa Sētané, ko e tokolahi te nau hoko ko e kau “ʻofa kiate kinautolu pe, te nau ʻofa ki he paʻanga, . . . talangataʻa ki he matuʻa, . . . ko e kau taʻefakamolemole.” ʻE toe hoko foki ʻa e kakaí “ko e kau ʻofa ki he malie ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtua.”​—2 Tīmote 3:​1-5.

Ko e ngaahi taú, ngaahi mahaki fakaʻauhá, ngaahi nounou fakameʻatokoní, ngaahi mofuiké, mo e liliu ki he kovi ange ʻi he tuʻunga mahuʻinga ʻo e ʻulungaangá​—ko e ngaahi meʻa peheé kotoa kuo hoko ia talu mei he 1914 ʻo lahi ange ia ʻa ia naʻe ʻikai ke pehē ki muʻa, ʻo hangē pē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe he Tohitapú. ʻOku nau fakahā ko e fili ʻita lahi ko ia ʻo e ʻOtuá mo e tangatá​—ʻa Sētane ko e Tēvoló​—kuo tuli ia ki tuʻa mei hēvani pea kuo pau ke fakahanga ʻene ʻitá ʻi he taimí ni ki he feituʻu kotoa ʻi he māmaní. Ka ʻoku toe fakahā ʻe he Tohitapú ʻe ʻikai toe fakangofua ʻa Sētane ke toe fuoloa atu ʻene ngāué. Kuo “toesiʻi pe hono taimi” ʻoku kei toe pea hoko ʻa ʻĀmaketoné, ʻa e taimi ko ia ʻe fakaʻauha ai ʻe he ʻOtuá ʻa e tuʻunga ʻo e māmani ko ia ʻoku puleʻi ʻe Sētané.

Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻe hoko kia Sētané? Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Sioné: “Pea u vakai ha ʻangelo ʻoku ʻalu hifo mei he langi, ʻoku ʻiate ia ʻa e kī ʻo e Luo Taʻehanotakele, pea ʻoku ne toʻo ha fuʻu, seini. Pea ne puke ʻa e Talakoni, ʻa e Ngata ʻo onoʻaho, ʻa ia ko e Tevolo foki mo Setane, pea ne haʻi ia ke ʻosi ha taʻu ʻe afe, pea ne li ia ki he Luo, ʻo ne tapuni ia ʻo silaʻi mei ʻolunga.” (Fakahā 20:​1-3) Ko ha toki fiemālie ē ki he faʻahinga ʻo e tangata faingataʻaʻiá!

Fiefia ʻi he Malumalu ʻo e Pule ʻa e Puleʻangá

ʻI he ʻikai ke toe ʻi ai ʻa Sētané, ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sīsū Kalaisí te ne puleʻi kakato ʻa e ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi founga-pule lahi ʻi he māmaní, ko e founga-pule fakahēvaní pē ʻe taha ʻe toé ke ne puleʻi ʻa e foʻi palanité kotoa. ʻE hoko ʻa e taú ko e meʻa pē ia ʻo e kuo hilí, pea ʻe toka ʻa e melinó ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe nofo fakataha kotoa ai ʻi he fetokouaʻaki anga-ʻofa.​—Sāme 72:​7, 8; 133:1; Tāniela 2:44.

ʻE fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ko e tokotaha pule fēfē ia? ʻI he taimi naʻá ne ʻi māmani aí, naʻá ne fakahāhā ʻa e ʻofa lahi ki he kakaí. Naʻá ne foaki ʻi he manavaʻofa ʻa e meʻakai ki he fiekaiá. Naʻá ne fakamoʻui ʻa e mahakí, fakaʻā ʻa e kuí, fakalea ʻa e noá, pea fakamoʻui ʻa e vaʻe ʻo e pipikí. Naʻe toe fakamoʻui foki ʻe Sīsū ʻa e maté! (Mātiu 15:​30-38; Maʻake 1:34; Luke 7:​11-17) Ko e ngaahi mana ko iá ko e muʻaki fakaʻata mai ia ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻe ʻi he taimi te ne hoko ai ko e Tuʻí. Ko ha toki meʻa fakatāfuʻua ē ʻe ʻi ai ʻi hono maʻu ha tokotaha-pule lelei pehē!

Ko kinautolu ʻoku moʻulaloa ki he tuʻunga-hau fakaleveleva ʻo Sihová te nau aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe ʻikai hano ngataʻanga. ʻOku talaʻofa ʻa e Tohitapú: “ʻE toki fakaava ʻa e mata ʻo e kui, pea toʻo ʻa e telinga ʻo e tuli. Toki hopo ʻa e heke hange ha tia, pea hiki mavava ʻa e ʻelelo ʻo e noa.” (ʻAisea 35:​5, 6) ʻI heʻene tuhu ki muʻa ki he ʻaho fakangeingeia ko iá, naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Sioné: “Pea ongo mai ha fuʻu leʻo mei he taloni, ʻoku ne pehē, Ko eni, ko e tapanekale ʻo e ʻOtua, ʻoku tuʻu mo e kakai. Pea ʻe nofo hono Sikaina mo kinautolu, pea te nau nofo ko hono kakai; pea ʻe nofo ʻe he ʻEne ʻAfio, ko e ʻOtua ʻoku kau maʻanautolu, ʻio ko ho nau ʻOtua. Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.”​—Fakahā 21:​3, 4.

Ko e ngaahi lelei kuo ʻomai ʻe he tuʻunga-pule ʻa Sihova ko e ʻOtuá fakafou ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, te ne huhuʻi ʻo lahi ange ia ʻi ha mamahi pē kuo hoko nai kiate kitautolu ʻi he tuʻu lolotonga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku puleʻi ʻe Sētane ko e Tēvoló. ʻI he māmani foʻou ko ia kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá, ʻe ʻikai ke toe fifili ʻa e kakaí, pe ‘Ko hai moʻoni ia ʻoku pulé?’ (2 Pita 3:13) ʻE fiefia mo malu ʻa e faʻahinga ʻo e tangata talangofuá ʻi he tofiʻa fakaemāmani ʻo e ongo Pule anga-ʻofa ʻi he nofoʻanga laumālié, ʻa Sihova mo Kalaisi. Ko e hā ʻoku ʻikai ke piki ai ki he ʻamanaki ke hoko ʻo ʻi he lotolotonga ʻo hona kakaí?

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 4]

Tā mei he NASA

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share