LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 Mē p. 22-26
  • ʻIloʻi Ho Filí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻIloʻi Ho Filí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ ʻA E LAHI ʻO E TĀKIEKINA ʻOKU FAI ʻE SĒTANÉ?
  • ʻOKU ANGA-FĒFĒ ʻA E FEINGA ʻA SĒTANE KE NE TĀKIEKINA ʻA E NIʻIHI KEHÉ?
  • MEʻA HEʻIKAI LAVA KE FAI ʻE SĒTANÉ
  • Faʻa Leʻo—ʻOku Loto ʻa Sētane ke Folofua Koe!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Ko e Kau Pule ʻi he Nofoʻanga Laumālie
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ko ha Fili ʻo e Moʻui Taʻengatá
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Ko Hai ʻa e Tēvoló?
    Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 Mē p. 22-26
Ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e ngaahi pule‘angá, komēsialé, mo e lotu loí ke takihala‘i ‘aki ‘a e kakaí

ʻIloʻi Ho Filí

“ʻOku ʻikai ke tau taʻeʻilo ki heʻene [Sētane] ngaahi faʻufaʻú.”​—2 KOL. 2:11, fakamatala ʻi lalo.

HIVA: 49, 27

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻa e lahi ʻo e tākiekina ʻoku fai ʻe Sētané?

  • ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke tākiekina ʻa e niʻihi kehé?

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo hotau filí?

1. Hili ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví, ko e hā naʻe fakaeʻa ʻe Sihova fekauʻaki mo hotau filí?

NAʻE ʻiloʻi ʻe ʻĀtama ʻoku ʻikai lava ke lea ʻa e fanga ngatá. Ko ia ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe lea ha ngata kia ʻIví, mahalo pē naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀtama ko hono moʻoní ko ha laumālie ia naʻe leá. (Sēn. 3:1-6) Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi pe ko hai ʻa e laumālie ko ení. Kae kehe, naʻe fili ʻa ʻĀtama ke kau mo e sola ko ení peá ne angatuʻu ai ki heʻene Tamai fakahēvani ʻofá. (1 Tīm. 2:14) ʻI he taimi pē ko iá, naʻe kamata ke fakaeʻa ai ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e fili fulikivanu ko ení peá ne talaʻofa ʻe faifai pē pea fakaʻauha ia. Ka naʻe fakatokanga ʻa Sihova ʻo pehē ʻi he faai mai ʻa e taimí, ko e laumālie ko ia naʻe lea fakafou ʻi he ngatá te ne fakafepakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.​—Sēn. 3:15.

2, 3. Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga naʻe fakaeʻa ai ʻe Sihova ʻa e meʻa siʻisiʻi fekauʻaki mo Sētane ki muʻa ke aʻu mai ʻa e Mīsaiá?

2 Kuo ʻikai ʻaupito ke tala mai ʻe Sihova ʻa e hingoa fakafoʻituitui ʻo e ʻāngelo ko ia naʻe angatuʻu kiate iá.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Ko e taʻu ʻe 2,500 hili ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení naʻe toki fakaeʻa ai ʻe Sihova ʻa e tokotaha angatuʻú. (Siope 1:6) ʻOku ʻiloʻi ia ʻaki ʻa e hingoa fakalakanga ko e “Sētane,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha-Talitekeʻi.” Ko e tohi pē ʻe tolu ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻa e 1 Kalonikalí, Siopé, mo e Sākalaiá ʻoku lave ai kia Sētané. Ko e hā naʻe siʻisiʻi ʻaupito ai ʻa e meʻa naʻe fakaeʻa fekauʻaki mo e fili ko ení ki muʻa ke aʻu mai ʻa e Mīsaiá?

3 Naʻe ʻikai ke fakakau ʻe Sihova ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ha fakaikiiki lahi fekauʻaki mo Sētane pea mo e meʻa ʻokú ne faí. He ko ē, ko e taumuʻa ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi pea muimui ʻi he Mīsaiá. (Luke 24:44; Kal. 3:24) ʻI he aʻu mai ʻa e Mīsaiá, naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova mo ʻene kau ākongá ke nau fakaeʻa ʻa e meʻa lahi ʻo kau ki he meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo Sētane mo e kau ʻāngelo naʻe kau mo iá.b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) ʻOku feʻungamālie eni, koeʻuhí ʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Sīsū mo e kau paní ke nau fakaʻauha ʻa Sētane mo hono kau muimuí.​—Loma 16:20; Fkh. 17:14; 20:10.

4. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau ilifia ʻi he Tēvoló?

4 ʻOku fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Pitá ko Sētane ko e Tēvoló ʻokú ne hangē “ha laione ngungulú,” pea ʻoku ui ia ʻe Sione ko ha “ngata” pea mo ha “talākoni.” (1 Pita 5:8; Fkh. 12:9) Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ilifia ʻi he Tēvoló. Ko hono mālohí ʻoku fakangatangata. (Lau ʻa e Sēmisi 4:7.) ʻOku tau maʻu ʻa e maluʻi ʻa Sihová, Sīsū, mo e kau ʻāngelo faitōnungá. ʻI heʻenau tokoní, ʻoku lava ke tau talitekeʻi ai hotau filí. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e tali ki he fehuʻi mahuʻinga ʻe tolu: “Ko e hā ʻa e lahi ʻo e tākiekina ʻoku fai ʻe Sētané? ʻOku anga-fēfē ʻene feinga ke tākiekina ʻa e kakaí? Pea ko e hā ʻa e ngaahi meʻa heʻikai lava ke ne faí? Tau tali angé ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení pea sio pe ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei aí.

KO E HĀ ʻA E LAHI ʻO E TĀKIEKINA ʻOKU FAI ʻE SĒTANÉ?

5, 6. Ko e hā ʻoku ʻikai malava ai ke ʻomai ʻe he ngaahi puleʻanga fakaetangatá ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu lahi taha ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá?

5 Naʻe kau mo Sētane ʻa e kau ʻāngelo tokolahi ʻi he angatuʻu ki he ʻOtuá. Ki muʻa ʻi he Lōmakí, naʻe fakataueleʻi ai ʻe Sētane ha niʻihi ʻo kinautolu ke nau fehokotaki fakasino mo ha kakai fefine. ʻOku fakamatalaʻi eni ʻe he Tohi Tapú ʻi ha founga fakaefakatātā ʻi heʻene pehē ko e talākoni naʻe tō hifo mei hēvaní naʻá ne toho ha vahe tolu ʻe taha ʻo e ngaahi fetuʻú ke nau kau mo ia. (Sēn. 6:1-4; Sute 6; Fkh. 12:3, 4) ʻI hono liʻaki ʻe he kau ʻāngelo ko iá ʻa e fāmili ʻo e ʻOtuá, naʻa nau ʻai ai ke puleʻi kinautolu ʻe Sētane. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ko e kau ʻāngelo angatuʻu ko ení ko ha kulupu ʻoku ʻikai ke fokotuʻutuʻu maau. ʻI he māmani laumālie taʻehāmaí, kuo fokotuʻu ai ʻe Sētane ʻa ʻene founga-pule pē ʻaʻana ʻi he faʻifaʻitaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuó ne ʻai ia ko e tuʻi, pea kuó ne fokotuʻutuʻu maau ʻa e fanga tēmenioó, ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi, pea ʻai kinautolu ko e kau pule ʻo e māmaní.​—ʻEf. 6:12.

6 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa ʻene kautahá ke ne puleʻi ʻa e ngaahi puleʻanga fakaetangatá kotoa. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi eni, koeʻuhí naʻá ne fakaʻaliʻali ange kia Sīsū “ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní,” peá ne pehē: “Te u ʻoatu kiate koe ʻa e mafai ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni mo honau lāngilangí, koeʻuhi kuo tuku mai ia kiate au, pea ʻilonga ʻa ia ʻoku ou loto ki aí, ʻoku ou foaki ia kiate ia.” (Luke 4:5, 6) Neongo ia, ʻoku fai ʻe he ngaahi puleʻanga lahi ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻa honau kau tangataʻifonuá, pea ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻe he kau pule ʻe niʻihi ke tokoniʻi ʻa e kakaí. Ka ʻoku ʻikai ha pule fakaetangata ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e ngaahi liliu ʻoku tau fiemaʻu lahi tahá.​—Saame 146:3, 4; Fkh. 12:12.

7. Tānaki atu ki heʻene ngāueʻaki ʻa e ngaahi puleʻangá, ʻoku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e lotu loí mo e māmani pisinisí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

7 ʻOku toe ngāueʻaki foki ʻe Sētane mo e fanga tēmenioó ʻa e lotu loí mo e māmani pisinisí ke ne takihalaʻi “ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí,” pe ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (Fkh. 12:9) ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e lotu loí ke ne fakamafola ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo Sihova, pea kuo aʻu ʻo ne feinga ke fūfuuʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. (Sel. 23:26, 27) Ko hono olá, ko e kakai loto-moʻoni ʻe niʻihi ʻa ē ʻoku nau fakakaukau ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá ko hono moʻoní ʻoku nau lotu ki he fanga tēmenioó. (1 Kol. 10:20; 2 Kol. 11:13-15) ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e māmani pisinisí ke ne fakamafola ʻa e ngaahi loi, hangē ko ia ko e loi ʻo pehē ko e paʻangá mo e koloá ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau fiefiá. (Pal. 18:11) Ko e faʻahinga ʻoku nau tui ki he foʻi loi ko ení ʻoku nau fakamoleki ʻenau moʻuí ʻi he tauhi ki he “Koloá” kae ʻikai ki he ʻOtuá. (Māt. 6:24) Neongo kapau naʻa nau ʻofa ki muʻa ki he ʻOtuá, ko ʻenau ʻofa ki he ngaahi meʻa fakamatelié ʻoku hoko ia ʻo mātuʻaki mālohi ʻo mole ai ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá.​—Māt. 13:22; 1 Sio. 2:15, 16.

8, 9. (a) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe ua ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe fai ʻe ʻĀtama, ʻIvi, mo e kau ʻāngelo angatuʻú? (e) Ko e hā ʻoku lelei ai ke tau ʻiloʻi ko Sētane ʻokú ne puleʻi ʻa e māmaní?

8 ʻOku ʻi ai ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻe ua ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe fai ʻe ʻĀtama, ʻIvi, mo e kau ʻāngelo angatuʻú. ʻUluakí, ʻoku tau ako ʻo ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahi pē ʻe ua pea kuo pau ke tau fili ai ʻa e taha. ʻE lava ke tau kau ki he faʻahi ʻa Sihová pe ki he faʻahi ʻa Sētané. (Māt. 7:13) Uá, ʻoku tau ako ʻo ʻilo ko e faʻahinga ʻoku nau kau mo Sētané ʻoku nau maʻu pē ʻa e ngaahi ʻaonga fakangatangata. Naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e faingamālie ke na fili pē ʻiate kinaua ʻa e meʻa naʻe tonú mo e meʻa naʻe halá. Pea naʻe maʻu ʻe he fanga tēmenioó ha mafai ki he ngaahi puleʻanga fakaetangatá. (Sēn. 3:22) Ka ko hono fili ʻa e faʻahi ʻa Sētané ʻoku ʻi ai maʻu pē hono ngaahi ola kovi. ʻOku ʻikai ha ngaahi ʻaonga moʻoni ai!​—Siope 21:7-17; Kal. 6:7, 8.

9 Ko e hā ʻoku lelei ai ke tau ʻiloʻi ko Sētane ʻokú ne puleʻi ʻa e māmaní? ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e vakai totonu ki he ngaahi puleʻangá pea ueʻi ai kitautolu ke tau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi puleʻangá. (1 Pita 2:17) ʻOkú ne ʻamanekina mai ke tau talangofua ki heʻenau ngaahi laó kehe pē ʻoku ʻikai ke fepaki ʻa e ngaahi lao ko iá mo ʻene ngaahi tuʻungá. (Loma 13:1-4) Ka ʻoku tau toe ʻilo foki kuo pau ke tau hanganaki tuʻu-ʻatā pea ʻikai ʻaupito ke poupou ki ha faʻahi fakapolitikale pē pe ko ha taki fakaetangata. (Sione 17:15, 16; 18:36) Koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku feinga ʻa Sētane ke fufū ʻa e huafa ʻo Sihová pea maumauʻi Hono ongoongó, ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke akoʻi ki he kakaí ʻa e moʻoni fekauʻaki mo hotau ʻOtuá. ʻOku tau laukauʻaki hono uiʻaki kitautolu ʻa hono huafá pea ngāueʻaki ia. Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he ʻofa ki he paʻangá pe ko e koloá.​—ʻAi. 43:10; 1 Tīm. 6:6-10.

ʻOKU ANGA-FĒFĒ ʻA E FEINGA ʻA SĒTANE KE NE TĀKIEKINA ʻA E NIʻIHI KEHÉ?

10-12. (a) Kuo anga-fēfē nai hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e mounú ke fakataueleʻiʻaki ha kau ʻāngelo ʻe niʻihi? (e) Ko e hā ʻoku tau ako mei he meʻa naʻe fai ʻe he kau ʻāngelo ko iá?

10 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi founga ola lelei ke tākiekina ʻaki ʻa e niʻihi kehé. Ke ʻai kinautolu ke nau fai ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú, ʻokú ne ngāueʻaki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e mounu ke fakataueleʻiʻaki kinautolu pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne feinga ke fakamamahiʻi kinautolu.

11 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e mounú ke fakataueleʻiʻaki ha fuʻu kau ʻāngelo tokolahi. ʻOku ngalingali naʻá ne siofi kinautolu ʻi ha taimi fuoloa koeʻuhi ke ʻiloʻi ai ʻa e meʻa te ne fakataueleʻi kinautolú. Naʻe maʻu ʻi he mounú ʻa e kau ʻāngelo ʻe niʻihi pea nau fehokotaki fakasino mo ha kakai fefine. Ko ʻenau fānaú ko e kau saianiti anga-fakamālohi ʻa ia naʻa nau fakamamahiʻi ʻa e kakai takatakai ʻiate kinautolú. (Sēn. 6:1-4) ʻIkai ngata pē ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻetāú ke fakataueleʻiʻaki ʻa e kau ʻāngelo ko iá, ʻoku pau pē nai naʻe palōmesi ʻa Sētane kiate kinautolu te nau maʻu ʻa e mafai ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻI he foungá ni, naʻe feinga nai ʻa Sētane ke fakafeʻātungiaʻi ʻa hono fakahoko ʻa e kikite ʻa Sihova fekauʻaki mo e ‘hako ʻo e fefiné.’ (Sēn. 3:15) Ka naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Sihova ke ne lavameʻa. Naʻá ne ʻomai ʻa e Lōmakí, ʻa ia naʻá ne maumauʻi ʻa e ngaahi palani ko ia ʻa Sētane mo e fanga tēmenioó.

Feinga ‘a Sētane ke tauhele‘i kitautolu ‘aki ‘a e ‘ulungaanga ta‘etāú, pōlepole ‘ikai leleí, mo e tō‘onga fakafa‘ahikehé

Feinga ʻa Sētane ke tauheleʻi kitautolu ʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, pōlepole ʻikai leleí, mo e tōʻonga fakafaʻahikehé (Sio ki he palakalafi 12, 13)

12 Ko e hā ʻoku tau ako mei hení? Ko e ongo mounu mātuʻaki ola lelei ʻa e ʻulungaanga taʻetāú mo e hīkisiá. Ko e kau ʻāngelo naʻa nau kau mo Sētané naʻa nau fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻi hēvani mo e ʻOtuá tonu! Naʻa mo ia, naʻe fakaʻatā ʻe he tokolahi ʻo kinautolu ʻa e ngaahi holi fehālaakí ke tupu ʻiate kinautolu, pea naʻe hoko ʻa e ngaahi holi ko ení ʻo mālohi ʻaupito. Kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ʻe lava ke faiaka ha ngaahi holi kovi ʻi hotau lotó. (1 Kol. 10:12) Ko e ʻuhinga ia kuo pau ke tau sivisiviʻi maʻu ai pē ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó pea toʻo ʻosi ha ngaahi fakakaukau taʻetaau pē mo e hīkisia ʻi he siokitá!​—Kal. 5:26; lau ʻa e Kolose 3:5.

13. Ko e hā ʻa e toe mounu ʻe taha ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane, pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei ai?

13 Ko e toe mounu ʻe taha ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētané ko e fieʻilo fekauʻaki mo e tōʻonga fakafaʻahikehé. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne feinga ke ʻai ʻa e kakaí ke nau mahuʻingaʻia ʻi he fanga tēmenioó ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e lotu loí pea pehē ki he fakafiefiá. Ko e ngaahi faivá, keimi fakaʻilekitulōniká, mo e ngaahi founga kehe ʻo e fakafiefiá ʻoku lava ke ne ʻai ke hā ngali fakafiefia ʻa e tōʻonga fakafaʻahikehé. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he mounu ko ení? ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanekina ʻe ʻomai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ha lisi ʻo e fakafiefia ʻoku leleí mo ia ʻoku koví. Kuo pau ke tau akoʻi hotau konisēnisí koeʻuhi ke tau lava ʻo fai ha ngaahi fili lelei makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová. (Hep. 5:14) Pea kapau ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku “taʻemālualoi,” te tau fai ha fili fakapotopoto. (Loma 12:9) Ko ha tokotaha mālualoi ʻokú ne leaʻaki ʻa e meʻa ʻe taha kae fai ʻa e meʻa ʻe taha. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ʻa e fakafiefiá, ʻe lava ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku ou muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau mo ia ʻoku ou tala ki he niʻihi kehé ke nau muimui aí? Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa ʻeku kau ako Tohi Tapú pe ko e kakai ʻoku ou ʻaʻahi ki aí kapau naʻa nau sio ʻi he fakafiefia naʻá ku filí?’ ʻI heʻetau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau mo ia ʻoku tau tala ki he niʻihi kehé ke nau muimui ki aí, ʻe faingofua ange ai ke tau talitekeʻi ʻa e mounu ʻa Sētané.​—1 Sio. 3:18.

Feinga ‘a Sētane ke fakamamahi‘i kitautolu ‘aki ‘a e ngaahi tapui fakapule‘anga, tenge mei he kaungāakó, mo e fakafepaki mei he fāmilí

Feinga ʻa Sētane ke fakamamahiʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi tapui fakapuleʻanga, tenge mei he kaungāakó, mo e fakafepaki mei he fāmilí (Sio ki he palakalafi 14)

14. ʻE anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke ne fakamamahiʻi kitautolú, pea ʻe lava fēfē ke tau tuʻu maʻu?

14 ʻOku toe feinga ʻa Sētane ke fakamamahiʻi mo fakailifiaʻi kitautolu koeʻuhi ke tau hoko ai ʻo taʻemateaki kia Sihova. Ko e fakatātaá, te ne tākiekina nai ʻa e ngaahi puleʻangá ke nau tapui ʻetau ngāue fakamalangá. ʻE lava ke ne tākiekina hotau kaungāngāué pe kaungāakó ke nau manukiʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú. (1 Pita 4:4) ʻOku lava ke aʻu ʻo tākiekina ʻe Sētane ʻa e ngaahi mēmipa taʻetui ʻi hotau fāmilí, ʻa ia ʻoku ʻi ai nai ʻenau ngaahi taumuʻa lelei ka te nau feinga ke taʻofi kitautolu mei he ʻalu ki he ngaahi fakatahá. (Māt. 10:36) Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tuʻu maʻu ʻi he fakamamahi ʻoku fai mai ʻe Sētané? ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi he ngaahi ʻoho peheé, koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku faitau ʻa Sētane mo kitautolu. (Fkh. 2:10; 12:17) Pehē foki, kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e ʻīsiu moʻoní: ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane ʻoku tau tauhi pē kia Sihová ʻi he taimi ʻoku faingofua aí pea te tau siʻaki ʻa e ʻOtuá kapau ʻe hoko ha ngaahi faingataʻa. (Siope 1:9-11; 2:4, 5) Fakaʻosí, kuo pau ke tau kole maʻu pē kia Sihova ke ne ʻomai kiate kitautolu ha mālohi. Manatuʻi heʻikai ʻaupito ke liʻaki kitautolu ʻe Sihova.​—Hep. 13:5.

MEʻA HEʻIKAI LAVA KE FAI ʻE SĒTANÉ

15. ʻE lava ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau loto ke fai? Fakamatalaʻi.

15 Heʻikai lava ke fakamālohiʻi ʻe Sētane ʻa e kakaí ke nau fai ha meʻa ʻoku ʻikai te nau loto ke fai. (Sēm. 1:14) Ko e tokolahi ʻi he māmaní ʻoku aʻu ʻo ʻikai te nau ʻiloʻi ʻoku nau kau ʻi he faʻahi ʻa Sētané. Ka ʻi he taimi ʻoku ako ai ʻe ha tokotaha ʻa e moʻoní, kuo pau ke ne fili pe te ne kau ʻi he faʻahi ʻa Sihová pe ko e faʻahi ʻa Sētané. (Ngā. 3:17; 17:30) Kapau ʻoku tau fakapapauʻi ke talangofua ki he ʻOtuá, heʻikai lava ke maumauʻi ʻe Sētane ʻetau mateakí.​—Siope 2:3; 27:5.

16, 17. (a) Ko e hā ha toe meʻa ʻoku ʻikai malava ke fai ʻe Sētane mo e fanga tēmenioó? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau ilifia ʻi he lotu leʻo-lahi kia Sihová?

16 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kehe heʻikai lava ke fai ʻe Sētane mo e fanga tēmenioó. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ʻaupito ke pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku lava ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau ʻatamaí pe ko hotau lotó. Ko Sihova pē mo Sīsū ʻoku lava ke na ʻiloʻi iá. (1 Sām. 16:7; Mk. 2:8) Ko ia ʻoku totonu ke tau ilifia ʻi haʻatau lea pe lotu leʻo-lahi, naʻa fanongo ʻa e Tēvoló mo e fanga tēmenioó ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ko iá ke fakafepakiʻi ʻaki kitautolu? ʻIkai! Ko e hā hono ʻuhingá? Fakakaukau ki he fakahoa ko ení: ʻOku ʻikai ke tau ilifia ke fai ha ngaahi meʻa lelei ʻi heʻetau ngāue kia Sihová koeʻuhí pē naʻa sio mai ʻa e Tēvoló kiate kitautolu. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku ʻikai totonu ke tau ilifia ke lotu leʻo-lahi koeʻuhí pē naʻa fanongo mai ʻa e Tēvoló kiate kitautolu. Pehē foki, ʻoku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he taimi lahi naʻe lotu leʻo-lahi ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, pea kuo ʻikai ʻaupito te tau lau naʻa nau ilifia naʻa fanongo mai ʻa e Tēvoló kiate kinautolu. (1 Tuʻi 8:22, 23; Sione 11:41, 42; Ngā. 4:23, 24) Kapau ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke lea mo ngāue ʻo hangē ko e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú, ʻe lava ke tau fakapapauʻi heʻikai fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e Tēvoló ke ne fai ha kovi tuʻuloa kiate kitautolu.​—Lau ʻa e Saame 34:7.

17 ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi hotau filí, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau ilifia ʻiate ia. Neongo ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke tau ikunaʻi ʻa Sētane! (1 Sio. 2:14) Kapau ʻoku tau talitekeʻi ia, te ne hola meiate kitautolu. (Sēm. 4:7; 1 Pita 5:9) ʻI he ʻahó ni, ʻoku hā ngali ʻoku ʻohofi ʻe Sētane tautefito ʻa e toʻutupú. ʻE lava fēfē ke nau talitekeʻi ʻa e ngaahi ʻoho ʻa e Tēvoló? Te tau lāulea ki he meʻá ni ʻi he kupu hono hokó.

a ʻOku fakaeʻa ʻe he Tohi Tapú ʻa e hingoa fakafoʻituitui ʻo e kau ʻāngelo ʻe niʻihi. (Fkm. 13:18; Tan. 8:16; Luke 1:19; Fkh. 12:7) ʻOku toe pehē ai naʻe fakahingoa ʻe Sihova ʻa e foʻi fetuʻu taki taha. (Saame 147:4) Ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke fakakaukau atu naʻe ʻoange foki ʻe Sihova ʻa e hingoa ki he kau ʻāngeló kotoa, ʻo kau ai ʻa e toko taha ko ia naʻe hoko ki mui ko Sētané.

b Ko e hingoa fakalakanga ko e “Sētane” ʻoku ʻasi tuʻo 18 pē ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú kae laka hake ʻi he tuʻo 30 ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share