LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • brw951115 p. 8-12
  • Nofo ʻi he “Kolo-Hufanga” ʻo Moʻui!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Nofo ʻi he “Kolo-Hufanga” ʻo Moʻui!
  • Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Tau Halaia Moʻoni ʻi he Totó?
  • Ko e Ngaahi Ngāue Mahuʻinga ʻa Sīsuú
  • Ko e Kolo Hūfanga ʻo e ʻAho Ní
  • ʻAtā mei he Kolo Hūfangá
  • Ngaahi Lēsoni Mahuʻinga Kiate Kitautolu
  • Ko e Ngaahi Kolo Hūfangá​—⁠Ko e Tokonaki Meesi Ia ʻa e ʻOtuá
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • ʻOkú Ke Hūfanga Kia Sihova?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • ‘Maʻu ʻa e Hūfangaʻanga ki he Huafa ʻo Sihová’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Hūfanga kia Sihova
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2021
Pulusinga Ako Taua Leʻo
brw951115 p. 8-12

Nofo ʻi he “Kolo-Hufanga” ʻo Moʻui!

“Ke ne nofo ʻi he kolo-hufanga ʻo aʻu ki he pekia ʻa e taulaʻeiki lahi.”​—NŌMIPA 35:28.

1. Ko hai ʻa e Koeli tongi-totó, pea ko e hā ʻa e ngāue ʻe vavé ni ke ne faí?

ʻOKU nānāfaki ke ʻoho ʻa Sīsū Kalaisi ko e Koeli tongi-toto ia ʻa Sihová. Ko e Koeli ko ʻení mo ʻene ngaahi kongakau ʻāngeló, ʻe vavé ni ʻa ʻenau fai ha meʻa kiate kinautolu kotoa ʻoku nau halaia ʻi he totó kae ʻikai fakatomalá. ʻIo, ʻe hoko ʻa Sīsū ko e Tokotaha-Faifakaʻauha ʻa e ʻOtuá ʻi he lolotonga ʻo e “mamahi lahi” ʻoku vave ʻene fakaofi maí. (Mātiu 24:​21, 22; ʻAisea 26:21) ʻE fehangahangai leva ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau halaia ʻi he totó.

2. Ko e hā ʻa e feituʻu moʻoni pē taha ʻo e hūfangá, pea ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku fiemaʻu ke talí?

2 Ko e founga ke hao aí, ko e ʻalu ʻi he hala ki he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé pea lele ka ke moʻui! Kapau ʻe hū ki he koló, ko ha tokotaha kumi hūfanga kuo pau ke ne nofo pē ai, he ko e feituʻu hūfanga moʻoní pē ia. Ka te ke fifili nai, ‘Koeʻuhi ko e tokolahi taha ʻiate kitautolú naʻe ʻikai ʻaupito te tau tāmateʻi ha tokotaha, ʻoku tau halaia moʻoni ʻi he totó? Ko e hā ko Sīsū ai ʻa e Koeli tongi-totó? Ko e hā ʻa e kolo hūfanga ʻi onopooní? ʻE lava ha tokotaha ʻo ʻalu moʻui mei ai?’

ʻOku Tau Halaia Moʻoni ʻi he Totó?

3. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻo e Lao ʻia Mōsesé, ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau sio ʻoku kaungāhia ʻi he halaia ʻi he totó ʻa e laui piliona ʻo e māmaní?

3 Ko ha tafaʻaki ʻi he Lao ʻia Mōsesé ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau sio ki he kau ʻa e laui piliona ʻi he māmaní ʻi he halaia ʻi he totó. Naʻe tuku ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí ʻa e kaungāfatongia ki he lingi-totó. Kapau naʻe ʻilo ha tokotaha kuo ʻosi tāmateʻi pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻa e tokotaha fakapoó ia, naʻe pau ke fua ʻe he kau fakamaaú ʻa e mamaʻo ki he ngaahi kolo takatakaí ke fakapapauʻi ʻa e kolo ofi taha ki aí. Ke fakamaʻa ʻa e halaiá, ko e kau mātuʻa ʻo e koló naʻe ngalingali halaia ʻi he totó naʻe pau ke nau motuhi ʻi ha teleʻa naʻe teʻeki ai ke ngoueʻi ʻa e kia ʻo ha kiʻi pulu, ko e pulu naʻe ʻikai ke ngāueʻaki. Naʻe fai ʻeni ʻi he ʻao ʻo e kau taulaʻeiki Līvaí ‘he ko kinautolu kuo fili ʻe Sihova ke fakamaau ʻo ha meʻa ʻoku fakakikihi ki ai.’ Naʻe fanofano ʻa e kau mātuʻa ʻo e koló ʻi he funga pulú mo pehē: “Ko homau nima ni naʻe ʻikai lilingi ʻa e toto ko e ni, pea ko homau mata naʻe ʻikai sio ki ai. Fakamolemole, ʻEiki, ho kakai Isileli ʻa ia kuo ke huhuʻi, pea ʻoua te ke tuku ʻa e toto ʻo e taʻehalaia ʻi he lotolotonga ʻo ho kakai Isileli.” (Teutalōnome 21:​1-9) Naʻe ʻikai ke loto ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke ʻuliʻi ʻa e fonua ʻo ʻIsilelí ʻaki ʻa e totó pe kaungāhia ʻa hono kakaí ʻi he halaia ʻi he totó.

4. Ko e hā ʻa e fakamatala ki he halaia ʻi he totó ʻa Pāpilone ko e Lahí?

4 ʻIo, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa pehē ko e kaungāhalaia ʻa e kakaí ʻi he halaia ʻi he totó. Fakatokangaʻi ʻa e lahi fakaʻulia ʻo e halaia ʻi he totó ʻoku ʻi Pāpilone ko e Lahí, ko e ʻemipaea fakaemāmani ʻo e lotu loí. Ko hono ʻuhingá, he ʻoku konā ʻa e fefiné ʻi he toto ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová! (Fakahā 17:​5, 6; 18:24) ʻOku taku ʻe he ngaahi lotu ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau muimui ki he Pilinisi ʻo e Melinó, ka ko e ngaahi taú, ngaahi fakaʻekeʻeke anga-fakamamahi fakaelotú, mo e ngaahi tau kaluseti fakatupu-maté kuó ne halaia ai ʻi he totó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. (ʻAisea 9:6; Selemaia 2:​34) Ko hono moʻoní, kuo pau ke ne fua ʻa e halaia lahi ki he mate ʻa e laui miliona ʻi he ongo tau lahi ʻa e māmaní ʻi he senituli ko ʻení. Ko ia ai, ko e kau muimui ʻo e lotu loí, pea pehē ki he kau poupoú mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku kau ki he taú ʻoku nau halaia ʻi he totó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

5. Kuo anga-fēfē ʻa e hangē ʻa e kakai ʻe niʻihi ko e tokotaha tāmate tangata fāinoa ʻi ʻIsilelí?

5 Ko e kakai ʻe niʻihi kuo nau fakatupu ha mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he loto pē ki ai, pe ko e tupu mei ha taʻetokanga. Ko e niʻihi kuo nau kau ki ha kaungā-tāmate, naʻe fakalotoʻi nai ʻe he kau taki fakalotú ʻo pehē naʻe finangalo pē ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku kei ʻi ai mo e niʻihi ia kuo nau fakatangaʻi mo tāmateʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Neongo kapau kuo ʻikai te tau fai ʻa e ngaahi meʻa peheé, ka ʻoku tau kaungākau mo e kakaí ʻi he fatongia ki he mole ʻa e moʻui ʻa e tangatá koeʻuhi naʻe ʻikai te tau ʻilo ʻa e laó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau hangē ko e tokotaha tāmate tangata fāinoá ‘naʻá ne tāmateʻi hono kaungāʻapí ʻi he fāinoa, ka naʻe ʻikai te ne fehiʻa ki ai ki muʻa.’ (Teutalōnome 19:4) ʻOku totonu ki he faʻahinga peheé ke nau kōlenga ki he ʻOtuá ki ha meesi pea ʻoku totonu ke lele ki he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé. Ka ʻikai te nau mate ʻi haʻanau fetaulaki mo e Koeli tongi-totó.

Ko e Ngaahi Ngāue Mahuʻinga ʻa Sīsuú

6. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ko Sīsū ʻa e tokotaha kāinga ofi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá?

6 ʻI ʻIsilelí ko e koeli tongi-totó ko e tangata, ʻa ia ko e kāinga ofi taha ia ʻo e pekiá. Ke sāuni ʻa kinautolu hono kotoa kuo tāmateʻi ʻi he māmaní pea tautefito ki he kau sevāniti ʻa Sihova naʻe tāmateʻí, ko e Koeli tongi-toto ʻi he lolotonga ní kuo pau ko e tangata ʻa ia ko e kāinga ofi taha ia ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko e ngāue ko iá kuo fai ia ʻe Sīsū Kalaisi. Naʻe ʻaloʻi ia ko e tangata haohaoa. Naʻe foaki atu ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻui haohaoá ʻi he pekia ko ha feilaulau huhuʻi, pea ʻi he hili ʻo ʻene toetuʻu ki hēvaní, naʻá ne ʻoatu ai ʻa hono mahuʻingá ki he ʻOtuá koeʻuhi ko e ngaahi hako angahalaʻia ʻo ʻĀtamá ʻoku nau tuʻunuku ki he maté. Ko ia naʻe hoko ʻa Kalaisi ko e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko hotau kāinga ofi tahá​—ko e Koeli tongi-toto totonú ia. (Loma 5:12; 6:23; Hepelū 10:12) ʻOku fakapapauʻi ʻa Sīsū ko ha tokoua ki hono kau muimui pani ʻi hono topuvaʻé. (Mātiu 25:​40, 45; Hepelū 2:​11-17) ʻI hono tuʻunga ko e Tuʻi fakahēvaní ʻokú ne hoko ai ko e “Tamai Taʻengata” ʻa kinautolu te nau maʻu ha ʻaonga mei heʻene feilaulaú ʻi honau tuʻunga ko ʻene kakai ʻi he māmaní. Ko e faʻahinga ʻeni te nau moʻui taʻengatá. (ʻAisea 9:​6, 7) Ko ia kuo feʻungamālie ʻa hono fakanofo ʻe Sihova ʻa e Kāinga ofi ko ʻeni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ko e Koeli tongi-totó.

7. ʻI hono tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahí, ko e hā ʻoku fai ʻe Sīsū maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá?

7 Ko Sīsū foki ko ha Taulaʻeiki Lahi ʻoku ʻikai haʻane angahala, naʻe ʻahiʻahiʻi pea ʻokú ne kaungāongoʻi. (Hepelū 4:15) ʻI he tuʻunga ko iá ʻokú ne ngāueʻaki ai ʻa hono lelei ʻo ʻene feilaulau fakalelei angahalá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi kolo hūfangá “maʻa haʻa Isileli, mo e muli, mo ia ʻoku ʻaunofo ʻiate kinautolu.” (Nōmipa 35:15) Ko ia naʻe ʻuluaki ngāueʻaki ʻe he Taulaʻeiki Lahí ʻa e lelei ʻo ʻene feilaulaú ki hono kau muimui paní, ko e “haʻa Isileli.” Kuo ngāueʻaki ʻeni he taimí ni ki he ‘kau muli’ mo e ‘kau ʻaunofo’ ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé. Ko e “fanga sipi kehe” ʻeni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní.​—Sione 10:16; Sāme 37:​29, 34.

Ko e Kolo Hūfanga ʻo e ʻAho Ní

8. Ko e hā ʻa e kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé?

8 Ko e hā ʻa e kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé? ʻOku ʻikai ko ha feituʻu fakasiokālafi ia ʻo hangē ko Hepeloní, ʻa ia ko e taha ia ʻi he ngaahi kolo hūfanga Līvai ʻe onó mo e ʻapi ʻo e taulaʻeiki lahi ʻIsilelí. Ko e kolo hūfanga ʻo e ʻaho ní ko e tokonaki ia ʻa e ʻOtuá ki hono maluʻi kitautolu mei he maté ʻi hono maumauʻi ʻene fekau ʻo fekauʻaki mo e toputapu ʻo e totó. (Sēnesi 9:6) Tatau ai pē pe ko e fai ʻi he loto ki ai pe fāinoa, ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne maumauʻi ʻa e fekau ko iá kuo pau ke ne feinga ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá pea mo hono tāmateʻi ʻo ʻene angahalá ʻo fakafou ʻi he tui ki he taʻataʻa ʻo e Taulaʻeiki Lahí, ko Sīsū Kalaisí. Ko e kau Kalisitiane pani ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní mo e “fuʻu kakai lahi” ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní kuo nau ʻai kinautolu ke nau ala maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga mei he feilaulau fakalelei angahala ʻa Sīsuú pea ʻoku nau ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé.​—Fakahā 7:​9, 14; 1 Sione 1:7; 2:​1, 2.

9. Naʻe anga-fēfē ʻa e maumauʻi ʻe Saula ʻo Tāsusí ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e totó, pea naʻe anga-fēfē ʻa ʻene fakahāhā ʻa e liliu ʻo e fakakaukaú?

9 Naʻe maumauʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e fekau ʻo fekauʻaki mo e totó, ki muʻa peá ne toki hoko ko ha Kalisitiané. ʻI heʻene kei Saula ʻo Tāsusí, naʻá ne fakatangaʻi ai ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú pea aʻu ʻo ne loto ki hono fakapoongi kinautolú. “ʻIo,” naʻe pehē ʻe Paula, “naʻe fai meesi kiate au, koeʻuhi naʻa ku fai taeʻilo pe, he ko e taʻetui.” (1 Tīmote 1:13; Ngāue 9:​1-19) Naʻe maʻu ʻe Saula ʻa e fakakaukau fakatomalá, naʻe fakamoʻoniʻi ia ki mui ʻe he ngaahi ngāue lahi ʻo e tuí. Ka ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he tui pē ki he huhuʻí koeʻuhi kae hū ki he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé.

10. ʻOku anga-fēfē ʻa e malava ke maʻu ha konisēnisi leleí, pea ko e hā kuo pau ke fai ke tauhi maʻu ai iá?

10 Ko ha tokotaha tāmate tangata fāinoa, naʻe malava ke ne nofo ʻi ha taha ʻo e ngaahi kolo hūfanga ʻo ʻIsilelí, ʻo kapau pē naʻá ne lava ʻo fakamoʻoniʻi naʻá ne maʻu ha konisēnisi lelei ki he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e lingi-totó. Ke maʻu ha konisēnisi leleí, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e tui ki he feilaulau ʻa Sīsuú, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, pea liliu ʻa ʻetau foungá. ʻOku fiemaʻu ke tau kole ha konisēnisi lelei ʻi ha lotu ʻo fakatapui ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Kalaisi, ʻo fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e meʻá ni ʻa e papitaiso ʻi he vaí. (1 Pita 3:​20, 21) ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he konisēnisi lelei ko ʻení ke tau maʻu ai ha vahaʻangatae maʻa mo Sihova. Ko e founga pē ke tauhi maʻu ai ʻa e konisēnisi leleí, ko ʻetau tali ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá pea fai mo e ngāue kuo vaheʻi mai kiate kitautolu ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé, ʻo hangē ko e kau kumi hūfanga ʻi he ngaahi kolo hūfanga ʻo e kuonga muʻá, naʻe pau ke nau talangofua ki he Laó mo fakahoko ʻa ʻenau ngaahi ngāue naʻe vaheʻi angé. Ko e ngāue tefito ki he kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ko hono fanongonongo ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 24:14; 28:​19, 20) ʻI hono fai ʻo e ngāue ko iá, ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau hoko ʻo ʻaonga ʻi he nofo ʻi he kolo hūfanga ʻo e ʻaho ní.

11. Ko e hā kuo pau ke fakaʻehiʻehi mei aí kapau ʻoku tau fie nofo ʻo hao ʻi he loto-kolo hūfanga ʻo e ʻaho ní?

11 Ke mavahe mei he kolo hūfanga ʻo e ʻaho ní, ko ʻetau fakaʻatā ia kitautolu ki he fakaʻauhá, he ko e Koeli tongi-totó ʻoku vavé ni ke ne fai ha meʻa kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau halaia ʻi he totó. ʻOku ʻikai ko ha taimi ʻeni ke maʻu ai ʻi tuʻa ʻi he kolo malu ko ʻení pe ʻi ha feituʻu fakatuʻutāmaki ofi ki he ngatangataʻanga ʻo hono manafá. Te tau iku ʻo nofo ʻi tuʻa ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé, kapau ʻe mole ʻetau tui ki he feilaulau fakalelei angahala ʻa e Taulaʻeiki Lahí. (Hepelū 2:1; 6:​4-6) ʻE ʻikai te tau hao kapau ʻoku tau tali ʻa e ngaahi founga fakaemāmaní, ʻo ʻikai ke kau kakato ki he kautaha ʻa Sihová, pe afe mei he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní.​—1 Kolinitō 4:4.

ʻAtā mei he Kolo Hūfangá

12. Ko e hā ʻa hono fuoloa kuo pau ke nofo ai ʻa e faʻahinga naʻe halaia ʻi he totó ki muʻá ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé?

12 Naʻe pau ke nofo ʻa e tokotaha tāmate tangata ʻi ʻIsilelí ʻi he kolo hūfangá “ʻo aʻu ki he pekia ʻa e taulaʻeiki lahi.” (Nōmipa 35:28) Ko ia, ko e hā ʻa hono fuoloa kuo pau ke nofo ai ʻa e faʻahinga naʻa nau halaia ʻi he totó ki muʻá ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé? Kaeʻoua kuo ʻikai toe fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Taulaʻeiki Lahí, ko Sīsū Kalaisí. “ʻOku ne mafai ke fakamoʻui opeope ʻa kinautolu ʻoku haʻu ki he ʻOtua ʻiate ia,” ko e lea ia ʻa Paulá. (Hepelū 7:​25) Ka ʻi he kei hokohoko atu ʻa e halaia ʻi he totó, ʻoku fiemaʻu ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Taulaʻeiki Lahí kae lava ʻa e faʻahinga ʻo e tangata taʻehaohaoá ʻo tuʻu totonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

13. Ko hai ʻa e “haʻa Isileli” ʻi he ʻaho ní, pea ko e hā ʻa hono fuoloa ʻo ʻenau nofo ʻi he “kolo-hufanga”?

13 Manatuʻi ko e ngaahi kolo hūfanga ʻi he kuonga muʻá naʻe fokotuʻú “maʻa haʻa Isileli,” kau muli, mo e kau ʻāunofó. Ko e “haʻa Isileli” ko e kau ʻIsileli fakalaumālié ia. (Kalētia 6:16) Kuo pau ke nau nofo ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé ʻi he lolotonga ʻo ʻenau kei moʻui ʻi he māmaní. Ko e hā ʻa hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻoku nau kei ʻi he kakano taʻehaohaoá, pea ko ia ai ʻoku kei fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e lelei ʻo e huhuʻi ʻa ʻenau Taulaʻeiki Lahi fakahēvaní. Ka ʻi he mate ʻa e kau Kalisitiane pani ko ʻení pea nau toetuʻu ki he moʻui fakalaumālie ʻi hēvaní, ʻoku ʻikai toe fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e ngaahi ngāue huhuʻi ʻa e Taulaʻeiki Lahí; te nau tukuange taʻengata ʻa e kakano halaia ʻi he totó. Kuo ʻosi pekia ʻa e Taulaʻeiki Lahí ʻi ha founga huhuʻi, mo maluʻi maʻá e faʻahinga pani kuo nau ʻosi toetuʻú.

14. Ko e hā kuo pau ai ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní ʻi he taimí ni ke nau nofo ʻi he kolo hūfanga ʻo e ʻaho ní?

14 ʻOku ʻi ai mo e toe ʻuhinga Fakatohitapu ʻe taha ki he ʻuhinga ko e faʻahinga te nau ʻi hēvani, ko e “kaungā-ʻea mo Kalaisi” kuo pau ke nau nofo ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé, kaeʻoua ke ngata anga-tonu honau ʻalunga ʻi māmaní ʻi haʻanau mate. ʻI heʻenau maté, te nau feilaulauʻi ai ʻa e anga-fakaetangatá ʻo taʻengata. (Loma 8:17; Fakahā 2:10) Ko e feilaulau ʻa Sīsuú ʻoku kaunga pē ia ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e anga-fakaetangatá. Ko ia ai, ko e pekia ʻa e Taulaʻeiki Lahí maʻá e faʻahinga ʻo e ʻIsileli fakalaumalié ʻi heʻenau toetuʻu ʻi he tuʻunga ko e ngaahi meʻamoʻui laumālié, ʻa ia te nau nofo taʻengata ʻi hēvani ko e faʻahinga “ʻoku nau ʻinasi ʻi he anga ʻo e ʻOtua.”​—2 Pita 1:4.

15. Ko hai ʻa e ‘kau muli’ mo e ‘kau ʻaunofo’ ʻi onopooní, pea ko e hā ʻe fai ʻe he Taulaʻeiki Lahí maʻa kinautolú?

15 ʻE “pekia” ʻafē ʻa e Taulaʻeiki Lahí ʻi heʻene fekauʻaki mo e ‘kau muli’ mo e ‘kau ʻaunofo’ ʻi onopooní, pea te nau ʻatā ai ke nau ʻalu mei he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé? Ko e ngaahi mēmipa ko ʻeni ʻo e fuʻu kakai lahí, ʻe ʻikai lava ke nau haʻu leva mei he kolo hūfanga ko ʻení ʻi he ʻosi pē ʻa e mamahi lahí. Ko e hā ʻe ʻikai aí? Koeʻuhi he te nau kei ʻi honau kakano taʻehaohaoa mo angahalaʻiá, pea ʻe kei fiemaʻu ke nau ʻi he maluʻi ʻa e Taulaʻeiki Lahí. ʻI he ʻaonga kiate kinautolu ʻa ʻene ngāue huhuʻí ʻi hono tuʻunga-tuʻi mo taulaʻeiki ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe tahaafé, te nau maʻu ai ʻa e tuʻunga ko e tangata haohaoá. Ko ia ʻe toki tuku atu kinautolu ʻe Sīsū ki he ʻOtuá ki he ʻahiʻahi fakapapau fakaʻosi ʻo ʻenau tauhi anga-tonú ʻaki hono tukuange mai ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó ʻi ha taimi siʻi. Koeʻuhi ko ʻenau paasi ʻi he ʻahiʻahi ko ʻení mo e hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻe lau ʻe Sihova ʻoku nau māʻoniʻoni. Ko ia te nau aʻusia leva ʻa e haohaoa kakato taha fakaetangatá.​—1 Kolinitō 15:28; Fakahā 20:​7-10.a

16. Ko e taimi fē ʻe ʻikai ke toe fiemaʻu ai ki he kau hao moʻui atu ʻi he mamahi lahí ʻa e ngāue huhuʻi ʻa e Taulaʻeiki Lahí?

16 Ko ia ai, ko e kau hao moʻui atu ʻi he mamahi lahí, kuo pau ke nau tauhi maʻu ha konisēnisi lelei ʻaki ʻa ʻenau nofo pē ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Tahaafe ʻa Kalaisí. ʻI honau tuʻunga ko e tangata fakahaohaoaʻí, ʻe ʻikai toe fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e ngāue huhuʻi ʻa e Taulaʻeiki Lahí pea te nau ʻatā mei heʻene maluʻí. Pea ko e pekia ʻa Sīsū maʻa kinautolu ʻi hono tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahí, heʻikai ke kei fiemaʻu ia ke ne fai ha meʻa maʻa kinautolu ʻaki ʻa e taʻataʻa fakamaʻa ʻo ʻene feilaulaú. ʻI he taimi ko iá te nau ʻalu atu mei he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé.

17. Ko e hā ʻe ʻikai ke fiemaʻu ai ki he faʻahinga ʻe toetuʻu ʻi he lolotonga ʻo e Pule Taʻu ʻe Tahaafe ʻa Kalaisí, ke nau hū ki he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé ʻo nofo aí?

17 Kuo pau ke hū ʻa e faʻahinga ʻe toetuʻu ʻi he lolotonga ʻo e Pule Taʻu ʻe Tahaafe ʻa Sīsuú ki he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé, pea nofo ai pē kaeʻoua kuo mate ʻa e taulaʻeiki lahí? ʻIkai, koeʻuhi ʻi heʻenau maté naʻa nau totongi ai ʻa e tautea ki heʻenau angahalá. (Loma 6:​7; Hepelū 9:27) Ka neongo ia, ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he Taulaʻeiki Lahí ke nau aʻu ki he haohaoá. Kapau te nau lava ʻo ikuna ʻa e ʻahiʻahi fakaʻosi ʻi he hili ʻa e Taʻu ʻe Tahaafé, ʻe lau foki ʻe he ʻOtuá ʻoku nau māʻoniʻoni pea fakapapauʻi ai ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmaní. Ko e moʻoni, ko e ʻikai ke tali ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá ʻe hoko ai ʻa e fakamāuʻi ʻo tuʻutuʻuni ke tautea mo fakaʻauha ha taha pē ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻi he ʻahiʻahi fakaʻosí ʻi he tuʻunga ko e kau tauhi anga-tonú.

18. ʻI he fekauʻaki mo e tuʻunga-tuʻi mo taulaʻeiki ʻo Sīsuú, ko e hā ʻe nofo pē mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo taʻengatá?

18 Ko e kau taulaʻeiki lahi ʻIsilelí naʻe faifai atu pē pea nau mate. Ka ko Sīsū kuo “hoko ko e Taulaʻeiki-lahi ʻi he ʻalunga ʻo Melikiseteki, ʻo laui itaniti.” (Hepelū 6:​19, 20; 7:3, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko ia ko e tuku ʻa e ngāue ʻa Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahí, ʻo fakalaloa ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ke ngata ai ʻa ʻene moʻuí. Ko e ngaahi ola lelei ʻo ʻene ngāue ʻi hono tuʻunga ko e Tuʻi mo e Taulaʻeiki Lahí, ʻe kei nofo pē ia mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo taʻengata, pea ʻe moʻua taʻengata ʻaki ia ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá kiate ia ʻi heʻene ngāue ʻi he ongo tuʻunga ko ʻení. Tānaki atu ki aí, ko Sīsū te ne taki muʻa ʻi he lotu maʻa kia Sihová ʻo fai atu ki ʻitāniti.​—Filipai 2:​5-11.

Ngaahi Lēsoni Mahuʻinga Kiate Kitautolu

19. Ko e hā ʻa e lēsoni fekauʻaki mo e fehiʻá mo e ʻofá ʻoku lava ke ako mei he tokonaki ʻo e ngaahi kolo hūfangá?

19 ʻOku lava ke tau ako ʻa e ngaahi lēsoni kehekehe mei he tokonaki ʻo e ngaahi kolo hūfangá. Hangē ko ʻení, naʻe ʻikai ha tokotaha tāmate tangata naʻe fehiʻa loto-fakapō ki he pekiá naʻe fakangofua ke nofo ʻi ha kolo hūfanga. (Nōmipa 35:​20, 21) Ko ia ʻoku lava fēfē ha tokotaha ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé ʻo fakaʻatā ʻa e fehiʻa ki ha tokoua ke fakatupulekina ʻi hono lotó? “Ko ia ʻoku ne fehiʻa ki hono tokoua ko e tamate-tangata ia,” ko e tohi ia ʻa e ʻaposetolo ko Sioné, “pea ʻoku mou ʻilo, ʻilonga ha tamate-tangata, ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e nofoʻi ia ʻe he moʻui taʻengata.” Ko ia ai, ʻofa ke tau “feʻofaʻaki muʻa: he ko ʻofa ko e tupu mei he ʻOtua ia.”​—1 Sione 3:15; 4:7.

20. Ke maluʻi mei he Koeli tongi-totó, ko e hā kuo pau ke fai ʻe kinautolu ʻoku nau ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé?

20 Ke maluʻi mei he koeli tongi-totó, ko e kau tāmate tangata fāinoá, naʻe pau ke nau nofo ʻi he kolo hūfangá pea ʻoua ʻe feʻalufanoʻaki ʻo mamaʻo atu mei hono ngaahi manafá. Kae fēfē ʻa kinautolu ʻoku nau ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé? Ke hao mei he Koeli tongi-toto lahí, kuo pau ke ʻoua te nau ʻalu mei he koló. Ko e moʻoni, ʻi he lea fakatātaá ʻoku fiemaʻu ke nau maluʻi kinautolu mei he ngaahi fakatauele ke ʻalu ki he ngatangataʻanga ʻo e manafá. Kuo pau ke nau tokanga ke ʻoua ʻe tuku ʻa e ʻofa ki he māmani ʻo Sētané ke fakatupulekina ʻi honau lotó. ʻOku fiemaʻu nai ki he meʻá ni ʻa e lotu mo ha feinga, ka ʻoku fakatuʻunga ʻi he meʻa ko iá ʻa ʻenau moʻuí.​—1 Sione 2:​15-17; 5:19.

21. Ko e hā ʻa e ngāue fakafiefia ʻoku fai ʻe kinautolu ʻi he kolo hūfanga ʻo e ʻaho ní?

21 Ko e kau tāmate tangata fāinoa ʻi he ngaahi kolo hūfanga ʻo e kuonga muʻá, naʻe pau ke nau hoko ko e kau ngāue ʻaonga. ʻOku meimei tatau pē, ko e “haʻa Isileli” paní, kuo nau fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi honau tuʻunga ko e kau ngāue utu-taʻú mo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 9:​37, 38; Maʻake 13:10) ʻI he tuʻunga ko e ‘kau muli’ mo e ‘kau ʻaunofo’ ʻi he kolo hūfanga ʻo e ʻaho ní, ko e kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní, ʻoku nau maʻu ʻa e monū ke fai ʻa e ngāue fakahaofi moʻui ko ʻení fakataha mo e kau pani ʻoku nau kei ʻi he māmaní. Ko ha pale fakafiefia lahi ē ka ko e ngāue ko ʻení! Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāue anga-tonu ʻi he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé, te nau hao mei he mate taʻengata ʻi he nima ʻo e Koeli tongi-totó. Pea te nau maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga taʻengata mei heʻene ngāue ʻi hono tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahi ʻa e ʻOtuá. Te ke nofo ʻi he kolo hūfangá ʻo moʻui taʻengata?

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 1, 1992, peesi 14, palakalafi 15, 16.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ko e laui piliona ʻi he māmaní ʻoku nau halaia ʻi he totó?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá?

◻ Ko e hā ʻa e kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e hū ki ai ha taha?

◻ ʻE tukuange ʻafē ʻa e kakaí mei he kolo hūfanga ʻikai fakaetaipé?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻoku lava ke tau ako mei he tokonaki ʻo e ngaahi kolo hūfangá?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻOkú ke ʻilo pe ko e hā ʻa e ngaahi ngāue mahuʻinga ʻoku fai ʻe Sīsū Kalaisí?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share