ʻUhinga ʻOku Maʻu Ai ʻe he Lotu Moʻoní ʻa e Tāpuaki ʻa e ʻOtuá
“Haleluia! ʻOku ʻa hotau ʻOtua ʻa e fakamoʻui, mo e kololia mo e mafai: He ʻoku moʻoni mo totonu ʻa ʻene ngaahi fakamāu.”—FAKAHĀ 19:1, 2.
1. ʻE anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Pāpilone ko e Lahi ki hono ngataʻangá?
KO “PAPILONE KO E LAHI” kuo tō ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá pea ʻoku fehangahangai he taimí ni mo e ʻauha ʻosiʻosingamālie. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kikite ʻa e Tohitapú ʻe vavé ni ke fetaulaki ʻa e fuʻu paʻumutu fakalotu ko ʻeni ʻi māmani lahí mo e fakaʻauha ʻi he nima ʻo hono kau feangainga fakapolitikalé; ʻe hoko fakafokifā mo vave ʻaupito mai ʻa hono ngataʻangá. Ko e meʻa fakahā ʻa Sīsū kia Sioné naʻe kau ai ʻa e ngaahi lea fakaekikité ni: “Naʻe hanga ʻe ha toko taha, ko e angelo mālohi, ʻo ne hiki ha fuʻu maka hangē ha maka momosi, ʻo ne li ki tahi, ʻo ne pehē, ʻE pehē foki ʻa e makamu hifo ʻa e fuʻu kolo ko Papilone ʻi hono li hifo, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻiloa.”—Fakahā 18:2, 21.
2. Ko e hā ʻa e anga ʻo e tali ʻe fai ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ki he fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí?
2 Ko hono fakaʻauha ko ia ʻo Pāpilone ko e Lahí ʻe tangilāulau ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi kupu ʻo e māmani ʻa Sētané ka heʻikai ʻaupito pehē ʻa e kau sevāniti ia ʻa e ʻOtuá, ʻi hēvaní pe ʻi māmaní. ʻE pehē ʻenau kaila fiefia ki he ʻOtuá: “Haleluia! ʻOku ʻa hotau ʻOtua ʻa e fakamoʻui, mo e kololia mo e mafai: He ʻoku moʻoni mo totonu a ʻene ngaāhi fakamāu: he kuo ne fakamāu ʻa e feʻauaki lahi, ʻa ia naʻa ne maumauʻi ʻa mamani ʻaki ʻene feʻauaki, pea kuo ne ʻeke kiate ia ʻa e toto o ʻene kau tamaioʻeiki.”—Fakahā 18:9, 10; 19:1, 2.
Ko e Hā ʻa e Fua Kuo Pau ke Fakatupu ʻe he Lotu Moʻoní?
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku fiemaʻu ha tali ki aí?
3 Koeʻuhi kuo pau ke fakamaʻa atu mei he māmaní ʻa e lotu loí, ko e hā ʻa e faʻahinga lotu ʻe kei toé? ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi he ʻahó ni pe ko fē ʻa e kulupu lotu ʻe hao atu ʻi hono fakaʻauha ʻo e ʻemipaea ʻo e lotu loi ʻi māmani lahi ʻa Sētané? Ko e hā ʻa e fua māʻoniʻoni kuo pau ke fakatupu ʻe he kulupu ko ʻení? ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga nai ʻe hongofulu ʻoku fakatuʻunga ai ʻa hono fakafaikehekeheʻi ʻo e lotu moʻoni ʻa Sihová.—Malakai 3:18; Mātiu 13:43.
4. Ko e hā ha ʻuluaki fiemaʻu ki he lotu moʻoní, pea naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻá ni?
4 Ko e ʻuluaki mo e muʻomuʻa tahá, ko e kau Kalisitiane moʻoní kuo pau ke nau pouaki ʻa e tuʻunga-hau ko ia naʻe pekia ʻa Sīsū koeʻuhi ko iá—ʻa e tuʻunga-hau ʻo ʻene Tamaí. Naʻe ʻikai ke foaki ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí ʻi ha ʻuhinga fakapolitikale, fakaematakali, fakaefaʻahinga, pe fakasōsiale. Naʻá ne ʻai ʻa e Puleʻanga ʻo ʻene Tamaí ʻo muʻomuʻa ia ʻi he ngaahi feinga fakapolitikale pe feinga liliu puleʻanga faka-Siu kotoa pē. Naʻá ne tali ʻa e tuʻuaki ange ʻe Sētane ʻa e mafai fakamāmaní ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Setane, fei mo ʻalu! he kuo tohi, Ko e ʻEiki ko ho ʻOtua te ke lotu ki ai, pea ko ia pe toko taha te ke ʻotuaʻaki.” Naʻá ne ʻilo mei he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ko Sihova ʻa e Hau moʻoni ki he māmaní kotoa. Ko fē ʻa e kulupu lotu ʻoku poupou fakahangatonu ki he tuʻunga-pule ʻa Sihová kae ʻikai ki he ngaahi founga fakapolitikale fakamāmaní?—Mātiu 4:10; Sāme 83:18.
5. (a) ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau lotu moʻoní ki he huafa ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku fakalāngilangiʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e huafa ko iá?
5 Ko ha fiemaʻu hono uá ʻoku pehē ko e lotu moʻoní kuo pau ke ne fakahīkihikiʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakahā ʻe he Tokotaha Māfimafi-Aoniú ʻa hono huafá, ko Sihova (ʻoku ʻai ko e Yahweh ʻi he ngaahi liliu Tohitapu ʻe niʻihi), ki heʻene kakai ʻIsilelí, pea ʻoku ngāueʻaki ʻo tuʻo laui afe ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Naʻa mo e ki muʻa aí, naʻe ʻilo ʻa ʻĀtama, ʻIvi, mo e niʻihi kehé ki he huafa ko iá, neongo naʻe ʻikai te nau tokaʻi maʻu pē ia. (Sēnesi 4:1; 9:26; 22:14; ʻEkisoto 6:2) Neongo kuo toʻo maʻu pē ʻe he kau liliu tohi ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo e kau Siú ʻa e huafa fakaʻotuá mei heʻenau ngaahi Tohitapú, kuo ʻai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia ʻa e huafa ko iá ki hono ngaahi tuʻunga totonú mo tokaʻi ia ʻi he New World Translation of the Holy Scriptures. ʻOku nau fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ko iá, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe he muʻaki kau Kalisitiané. Naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa Sēmisi: “Kuo fakamatala ʻe Simione ʻa e ʻuluaki aʻahi mai ʻa e ʻOtua ke toʻo mei he Senitaile ha kakai ke kau ki hono huafa. Pea ʻoku hoa mo ia ʻae ngaahi tala ʻa e kau Palofita; . . . koeʻuhi ke toki fekumi ki he ʻEiki ʻa hono toe ʻo e kakai, pea mo e Senitaile kotoa pe; he kuo uiʻaki ʻa kinautolu hoku hingoa, ʻio, ʻa kinautolu. Ko e folofola e ʻa e ʻEiki, ʻa ia ʻoku ne fai ʻa e ngaahi meʻa ni.”—Ngāue 15:14-18 fakaʻītali ʻamautolu; ʻĒmosi 9:11, 12.
6. (a) Ko e hā ha fiemaʻu hono tolu ki he lotu moʻoní? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamamafaʻi ʻe Sīsū mo Tāniela ʻa e pule ʻa e Puleʻangá? (Luke 17:20, 21)
6 Ko ha fiemaʻu hono tolu ki he lotu moʻoní ʻoku pehē ʻoku totonu ke ne hakeakiʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e fakaleleiʻanga totonu pē ia mo lavameʻa ki he ngaahi palopalema ʻo e tuʻunga-pule ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe akoʻi mahino ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ko iá, ke hoko mai ʻa e pule ʻa e ʻOtuá ʻo ne puleʻi ʻa e māmaní. Naʻe fakamānavaʻi ʻa Tāniela ke ne kikite ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí: “Ko e ʻOtua ʻo Langi te ne fokotuʻu ha puleʻanga ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata; . . . ka te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga [fakamāmani, fakapolitikale] ko ia, kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.” Ko hai kuo nau fakahāhā ʻaki ʻa e ʻalunga ʻo ʻenau ngāué ʻi he senituli hono 20 ni ʻoku nau fai ʻa e poupou tāfataha ki he Puleʻanga ko iá—ko e ngaahi lotu ʻo Pāpilone ko e Lahí pe ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?—Tāniela 2:44; Mātiu 6:10; 24:14.
7. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau lotu moʻoní ki he Tohitapú?
7 Ko ha fiemaʻu hono fā kae maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻoku pehē ʻoku totonu ki he kau sevāniti moʻoni ʻa e ʻOtuá ke nau pouaki ʻa e Tohitapú ko e Folofola fakamānavaʻi ia ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻe ʻikai te nau hoko ko e kau foʻi ki he kau ako fakaangaʻi ʻo e Tohitapú, ʻa ia ʻoku nau feinga ke tuku hifo ʻa e Tohitapú ki ha tuʻunga māʻulalo ʻaki ʻa e ngaahi tō nounou kotoa pē ʻoku ala fakahuʻuhuʻu ki aí ke ʻi ha tuʻunga ko e ngāue fakaetohi pē ia ʻa e tangatá. ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e Tohitapú ko e Folofola fakamānavaʻi ia ʻa e ʻOtuá, naʻa mo Paula naʻá ne tohi kia Tīmote: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni: koeʻuhiā ke tuʻu kakato ʻa e tangata fakaʻotua, kuo ʻosi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.”a Ko ia ai, ʻoku ʻai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Tohitapú ko honau tataki, ko ʻenau tohi fakahinohino ki heʻenau moʻui fakaʻahó, pea ko e matavai ʻo e ʻamanaki ki he kahaʻú.—2 Tīmote 3:16, 17.
Ko e Lotu ʻo e ʻOfa, ʻIkai ko e Tāufehiʻa
8. Ko e hā ha fiemaʻu hono nima ki he lotu moʻoní?
8 Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakafaikehekeheʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí? ʻOku hanga ʻe heʻene talí ʻo ʻomai kitautolu ki he fakaʻilo mātuʻaki mahuʻinga hono nima ʻo e lotu moʻoní. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e tuʻutuʻuni foʻou ʻoku ou tuku kiate kimoutolu, Ke mou feʻofaʻaki: hange ā ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolu, ke pehē foki hoʻomou feʻofaʻaki. Ko e meʻa ko é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” (Sione 13:34, 35, fakaʻītali ʻamautolu.) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhaaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene ʻofá? ʻAki hono foaki ʻa ʻene moʻuí ko ha feilaulau huhuʻi. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ʻofa moʻoní ko ha ʻulungaanga ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ki he kau Kalisitiane moʻoní? Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sione: “Siʻi ʻofaʻanga, ke tau feʻofaʻaki muʻa: he ko ʻofa ko e tupu mei he ʻOtua ia . . . Ko ia ʻoku ʻikai te ne ʻofa, kuo ʻikai te ne momoʻi ʻiloʻi ʻa e ʻOtua; he ko e ʻOtua ko e ʻOfa.”—1 Sione 4:7, 8.
9. Ko hai kuo nau fakahaaʻi ʻa e ʻofa moʻoní, pea ʻoku anga-fēfē?
9 Ko hai ʻi hotau taimí kuo nau fakahāhā ʻa e faʻahinga ʻofa ko ʻení, neongo ʻa e hoko ʻa e tāufehiʻa fakaefaʻahingá, fakafonuá, pe fakaematakalí? Ko hai ia kuo nau lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi lahí, ʻo aʻu ki he maté, koeʻuhi ke kei tuʻumaʻu ʻenau ʻofá? ʻE lava ke tau pehē ko e kau pātele Katoliká mo e kau tāupoʻoú ʻa ia ʻoku fakamoʻoniʻi naʻe ʻi ai honau kaunga ki he fakaʻauha fakamatakali naʻe hoko ʻi Luanitā ʻi he 1994? Ko e siasi ʻOfotokisī ʻo Sēpiá pe ko e kau Katolika ʻo Kolōtiá ʻa ia kuo nau kau ʻi he “fakaʻauha fakamatakali” mo e ngaahi tōʻonga taʻefakakalisitiane kehe ʻi he tau fakalotofonua ʻi he ʻOtu Balkans? Pe ko e haʻa faifekau Katolika pe Palotisani naʻa nau tafunaki ʻa e filifilimānako fakaefaʻahinga mo e tāufehiʻa ʻi ʻAilani Tokelau ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu siʻi kuo maliu atú? ʻOku ʻikai lava ke tukuakiʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki haʻanau kau ʻi ha faʻahinga fepaki pehē. Kuo nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi ʻapi pōpula mo e ngaahi kemi fakamamahi, ʻo aʻu ki he maté, kae ʻoua ʻe lavakiʻi ʻenau ʻofa faka-Kalisitiané.—Sione 15:17.
10. Ko e hā ʻoku kei tuʻuʻatā ai pē ʻa e kau Kalisitiane moʻoní?
10 Ko ha fiemaʻu hono ono ki he lotú kae ala tali ʻe he ʻOtuá ko e tuʻuʻatā ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapolitikale ʻo e maama ko ʻení. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he kau Kalisitiané ke nau tuʻuʻatā mei he ngaahi meʻa fakapolitikalé? Ko Paula, Sēmisi, mo Sione ʻoku nau ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga fefeka ki he tuʻunga ko iá. Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻo pehē ko Sētané ko e “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni,” ʻa ia ʻokú ne fakakuihi ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetuí ʻaki ʻa e founga kotoa pē ʻoku malavá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi meʻa fakapolitikale fakatupu māvahevahé. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ākonga ko Sēmisí ʻo pehē ko e “takaua mo mamani ko e fakafili ia ki he ʻOtua,” pea naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Sioné “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” Ko ia ai, heʻikai lava ki he Kalisitiane moʻoní ke ne fakangaloku ʻa ʻene anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻaki haʻane kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale mo e mafai ʻo e māmani kovi ʻo Sētané.—2 Kolinitō 4:4; Sēmisi 4:4; 1 Sione 5:19.
11. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiané ki he taú? (e) Ko e hā ʻa e makatuʻunga Fakatohitapu ki he tuʻunga ko iá? (2 Kolinitō 10:3-5)
11 ʻI he vakai atu ki he ongo fiemaʻu ʻe ua ki muʻa hení, ʻoku hoko ai ʻo hā mahino ʻa e fiemaʻu hono fitú ʻa ia ko e kau lotu Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai totonu ke nau kau ʻi he ngaahi taú. Koeʻuhi ko e lotu moʻoní ko ha fetokouaʻaki ʻi māmani lahi ʻoku fakatuʻunga ʻi he ʻofá, ʻoku ʻikai leva ha meʻa ʻe lava ke ne vahevahe pe maumauʻi ʻa e “feohi fakakātoa ʻa e . . . ngaahi tokoua ʻi he māmaní.” Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻofa, ʻikai ko e tāufehiʻa; melino, ʻikai ko e tau. (1 Pita 5:9, NW; Mātiu 26:51, 52) Ko e “Fili” tatau pē, ko Sētane, ʻa ia naʻá ne fakalotoʻi ʻa Keini ke ne fakapoongi ʻa ʻĒpelí, ʻoku hokohoko atu ʻene tō ʻa e tāufehiʻá ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea mo hono fakalanga ʻa e ngaahi fepaki mo e ngaahi lingi toto ʻo fakatuʻunga ʻi he ngaahi fakafaʻafaʻahi fakapolitikale, fakalotu, mo e fakamatakalí. ʻOku ‘ʻikai ke kei ako tau’ ʻa e kau Kalisitiane moʻoní, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e totongi ki aí. ʻI he lea fakaefakatātaá, kuo nau ʻosi “tuki huoʻaki ʻenau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau ngaahi tao.” ʻOku nau fakatupu mai ʻa e fua melino ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá.—1 Sione 3:10-12; ʻAisea 2:2-4; Kalētia 5:22, 23.
ʻOku Tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Maʻa ʻa e ʻUlungaangá mo e Ngaahi Akonakí
12. (a) Ko e hā ʻa e fiemaʻu hono valú, ka ko e hā ʻa e ngaahi māvahevahe fakalotu ʻoku lava ke ke lave ki aí? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakaeʻa ʻe Paula ʻa e fiemaʻu ko ʻeni hono valú?
12 Ko e fāʻūtaha faka-Kalisitiané ʻa e fiemaʻu hono valu ki he lotu moʻoní. Kae kehe, kuo ʻikai tokoni ʻa e ngaahi lotu māvahevahe ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki he meʻá ni. Ko e konga lahi ʻo ia ʻoku ʻiloa ko e ngaahi siasi tefitó kuo tupu mei ai ha ngaahi siasi kehekehe, pea hoko ai ʻa e puputuʻu. Ko e fakatātaá, ko e siasi Papitaisó ʻi he ʻIunaite Seteté, ʻa ia ʻoku mavaeua ʻo ʻi ai ʻa e ngaahi siasi Papitaiso Noate (Ngaahi Siasi Papitaiso ʻAmelika ʻi he U.S.A.) mo e ngaahi siasi Papitaiso Saute (Feohiʻanga Papitaiso Saute) pea pehē ki he laui tōseni ʻo e ngaahi kulupu Papitaiso kehe kuo nau mei he ngaahi māvahevahe naʻe hokó. (World Christian Encyclopedia, peesi 714) Ko e lahi ʻo e ngaahi māvahevahé ko e tupu mei he ngaahi kehekehe ʻo e tokāteliné pe ko hono puleʻi ʻo e siasí (ko e fakatātaá, ko e lotu faka-Sikotilani, ʻEpisikopelieni, Konikulikeisinolo). ʻOku tatau pē ʻa e ngaahi māvahevahe ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo ia ʻoku hoko ʻi he ngaahi lotu ʻi tuʻa mei Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané—tatau pē pe ko e lotu Puta, lotu ʻIsilami, pe ko e lotu Hinitū. Ko e hā naʻe akonakiʻaki ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ki he muʻaki kau Kalisitiané? “Ka ʻoku te kole atu, kainga, ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke mou lea taha pe kotoa pe, pea ke ʻoua te mou fakafaʻafaʻahi: kae kehe, ke mou maʻopoʻopo, ʻo loto taha mo fakakaukau taha.”—1 Kolinitō 1:10; 2 Kolinitō 13:11.
13, 14. (a) Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e pehē ke ‘hoko ʻo maʻoniʻoní’? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono tauhi ke maʻa ʻa e lotu moʻoní?
13 Ko e hā ha fiemaʻu hono hiva ki he lotú ke hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá? ʻOku fakahaaʻi mai ha tefitoʻi moʻoni ʻia Livitikō 11:45: “Mou maʻoniʻoni, he ʻoku ou maʻoniʻoni.” Naʻe toe ʻai mai ʻe he ʻaposetolo ko Pitá ʻa e fiemaʻu ko ʻení ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Mou anga ki he Toko Taha Maʻoniʻoni ne ne ui kimoutolu, ʻo mou hoko kimoutolu foki ko e maʻoniʻoni ʻi hoʻomou toʻonga kotoa pe.”—1 Pita 1:15, fakaʻītali ʻamautolu.
14 Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻi he fiemaʻu ko ʻeni ke māʻoniʻoní? Ko e kau lotu kia Sihová ʻoku totonu ke nau maʻa fakalaumālie mo fakaeʻulungaanga. (2 Pita 3:14) ʻOku ʻikai ha feituʻu ia ki he kau angahala taʻefakatomala mo loto pē ki aí, ʻa ia ʻoku hā mei honau ʻulungaangá ʻa hono taʻetokaʻi ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí. (Hepelū 6:4-6) ʻOku finangalo mai ʻa Sihova ke tauhi ke maʻa mo māʻoniʻoni ʻa ʻene fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku fēfē ʻa hono lavaʻi iá? ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻoku fai ʻaki ʻa e ngāue fakaefakamaau ko hono tuʻusi ʻa e faʻahinga te nau fakameleʻi ʻa e fakatahaʻangá.—1 Kolinitō 5:9-13.
15, 16. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu kuo fai ʻe he kau Kalisitiane tokolahi ʻi heʻenau moʻuí?
15 Ki muʻa ke ʻilo ʻa e moʻoni faka-Kalisitiané, ko e tokolahi naʻa nau moʻui fulikivanu, moʻui ʻo hangē ko e fiefiá pē ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí, moʻui siokita. Ka naʻe liliu kinautolu ʻe he fakamatala fekauʻaki mo Kalaisí, pea kuo nau maʻu ʻa e fakamolemole ki heʻenau ngaahi angahalá. Naʻe fakahaaʻi mālohi ia ʻe Paula ʻi heʻene tohi: “Ta ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻapē, ka ʻilonga ha niʻihi ʻoku ngaue taʻetotonu, ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtua? ʻOua naʻa tuku ke kākāʻi kimoutolu: ʻoku ʻikai ha feʻauaki, pe ha lotu ki he aitoli, pe ha tono ʻunoho, pe ha moʻui fakapelepele, pe ha fai faka-Sotoma, pe ha kaihaʻa, pe ha manumanu, pe ha faʻa konā, pe ha kapekape, pe ha fai fakamalohi, te ne maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtua. Pea naʻe pehe ʻa homou niʻihi: ka naʻa mou fufulu kimoutolu.”—1 Kolinitō 6:9-11, fakaʻītali ʻamautolu.
16 ʻOku hā mahino ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakatomalaʻi honau ʻulungaanga taʻefakatohitapú, ʻo tafoki, pea hoko ko e kau muimui moʻoni kia Kalaisi mo ʻene ngaahi akonakí. ʻOku nau ʻofa moʻoni ki honau ngaahi kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kinautolú pea ʻoku fakahāhaaʻi ia ʻi he ngaahi founga lahi, ʻo hangē ko e kīvoi ʻi ha ngāue fakafaifekau ʻa ia ʻoku ʻoatu ai ʻa e pōpoaki ʻo e moʻuí ki he faʻahinga kotoa te nau fanongó.—2 Tīmote 4:5.
“ʻE Fakatauʻatāina ʻa Kimoutolu ʻe he Moʻoni”
17. Ko e hā ha fiemaʻu hono hongofulu ki he lotu moʻoní? ʻOmai ha ngaahi fakatātā.
17 ʻOku ʻi ai ha fiemaʻu hono hongofulu ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku lotu ange kiate ia ʻi he laumālié pea ʻi he moʻoní—ko e maʻa ʻa e meʻa ʻoku akoʻí. (Sione 4:23, 24) Naʻe pehē ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻE faifai pea mahino kiate kimoutolu ʻa e moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.” (Sione 8:32) ʻOku fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe he moʻoni ʻo e Tohitapú mei he ngaahi tokāteline taʻefakalāngilangiʻi-ʻOtuá, ʻo hangē ko e taʻefaʻamate ʻa e soulú, afi ʻo helí, mo pulekatolio. (Koheleti 9:5, 6, 10; ʻIsikeli 18:4, 20) ʻOkú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he misiteli faka-Pāpilone ko e “Tolu-Tahaʻi-ʻOtua Toputapu Taha” ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. (Teutalōnome 4:35; 6:4; 1 Kolinitō 15:27, 28) Ko e talangofua ki he moʻoni ʻi he Tohitapú ʻoku hoko ai ko e kakai ʻofa, tokanga, anga-ʻofa, mo fai meesi. Kuo ʻikai ʻaupito ke ohi hake ʻe he lotu faka-Kalisitiane moʻoní ha faʻahinga anga-sāuni, faʻahinga ʻoku taʻemakātakiʻi ha lotu hē, hangē ko Tomás de Torquemada, pe kau fakalanga tau loto-tāufehiʻá, ʻo hangē ko e kau poupou fakaetuʻitapu ki he ngaahi tau Kalusetí. Ka, kuo fakatupu mai ʻe Pāpilone ko e Lahi ʻa e faʻahinga fua ko ʻení ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá, mei he taimi pē ʻo Nimiloté ʻo aʻu mai ki he taimí ni.—Sēnesi 10:8, 9.
Ko ha Hingoa ʻOku ʻIlonga
18. (a) Ko hai ʻoku nau aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻe hongofulu ki he lotu moʻoní pea ʻoku anga-fēfē? (e) Ko e hā kuo pau ke tau fai fakatāutaha ke maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻoku tuʻu mei muʻa kiate kitautolú?
18 Ko hai he ʻahó ni ʻoku nau fakahoko moʻoni ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ʻeni ʻe hongofulu fekauʻaki mo e lotu moʻoní? Ko hai ʻoku ʻiloa mo fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé koeʻuhi ko honau lēkooti ʻi he anga-haohaoá mo e melinó? Takatakai ʻi he kolopé ʻoku ʻiloa ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau hoko ʻo “ʻikai te nau ʻo māmani.” (Sione 15:19; 17:14, 16; 18:36) ʻOku fakalāngilangiʻi ʻa e kakai ʻa Sihová ke nau ngāueʻaki hono huafá pea ke nau hoko ko ʻene kau Fakamoʻoni, ʻo hangē pē ko Sīsū Kalaisí naʻá ne hoko ko ha tokotaha fakamoʻoni anga-tonu ki heʻene Tamaí. ʻOku tau ngāueʻaki ʻa e huafa māʻoniʻoni ko iá, ʻo ʻilo hotau fatongia ke moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne fakafofongaʻí. Pea, ʻi he tuʻunga ko ʻene Kau Fakamoʻoní, ko ha ʻamanaki lāngilangiʻia ē ʻoku tuʻu mei muʻa kiate kitautolu! Ko e hoko ko ha konga ʻo ha fāmili talangofua mo fāʻūtaha ʻo e tangatá, ʻo lotu ki he Hau Fakalevelevá ʻi ha palataisi ʻe toe fakafoki mai ki heni ki he māmaní. Ke maʻu ʻa e tāpuaki peheé, ʻai ke tau hokohoko atu hono ʻai ke ʻiloʻi lelei kitautolu ʻaki ʻa e lotu moʻoní pea ke laukauʻaki hono ngāueʻaki ʻa e hingoa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová “he ʻoku moʻoni mo totonu ʻa ʻene ngaahi fakamāu”!—Fakahā 19:2; ʻAisea 43:10-12; ʻIsikeli 3:11.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e ngaahi liliu lea ʻo e Tohitapú ʻoku ʻikai ko e fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá. Ko e ngaahi liliu leá, ʻi honau natula totonú, ʻoku nau fakahaaʻi nai ʻa e kehekehe ʻo e mahino fekauʻaki mo e ngaahi tupuʻi lea naʻe hiki ai ʻa e Tohitapú.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ki he fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ki he lotu moʻoní?
◻ ʻOku anga-fēfē hono fakatauʻatāinaʻi koe ʻe he moʻoní?
◻ Ko e hā ʻa e fakalāngilangi makehe ʻoku tau maʻu ʻi he hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau malangaʻi mo akoʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Kuo tuʻuʻatā maʻu pē ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he ngaahi meʻa fakapolitikale fakamāmaní mo e ngaahi taú
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Vakapuna: Ngofua ʻa e Ministry of Defense, London