ʻOku Tali ʻe he ʻOtuá ʻa e Founga-Lotu Kotoa Pē?
NAʻE fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá fakataha mo ha fiemaʻu fakalaumālie—ko ha fiemaʻu ke lotu. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia naʻe toki tupu māmālie hake. Ko ha konga ia ʻo e tangatá mei he kamataʻangá.
Kae kehe, ko e meʻa pangó, kuo fakatupu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi founga lahi mo kehekehe ʻo e lotú, pea ko e lahi tahá, kuo ʻikai fakatupu mai ʻe he ngaahi meʻá ni ha fāmili fiefia mo fāʻūtaha ʻo e tangatá. Ka, ʻoku kei faí ni ʻa e ngaahi tau totoʻia ʻi he hingoa ʻo e lotú. ʻOku langaʻi hake ʻe he meʻá ni ʻa e fehuʻi mahuʻinga: ʻOku mahuʻinga ʻa e founga ʻoku lotu ai ha taha ki he ʻOtuá?
Founga-Lotu Naʻe Ngalingalikehe ʻi he Taimi ʻi Muʻá
Ko e ngaahi kakai ko ia ʻi he kuonga muʻá ʻa ia naʻa nau nofoʻi ʻa e Hahake Lotolotó ʻoku nau tokonaki mai ha fakatātā fakahisitōlia ʻoku tokoni kiate kitautolu ki hono tali ʻa e fehuʻi ko iá. Naʻe lotu ʻa e tokolahi ki ha ʻotua ko Pēali. Naʻa nau toe lotu ki he ngaahi kaungāmeʻa fefine ʻo Pēalí, ʻo hangē ko ʻĀsela. Ko e lotu kia ʻĀselá naʻe kau ai ʻa hono ngāueʻaki ʻo ha fuʻu pou toputapu ʻi he tui ko ha fakaʻilonga fakaefehokotaki fakasino ia. Ko e kau keli fakatotolo ʻoku ngāue ʻi he feituʻu ko iá kuo nau keli hake ʻa e ngaahi ʻīmisi lahi ʻo e kau fefine telefua. Ko e ngaahi ʻīmisí ni, ʻoku pehē ʻe he The Encyclopedia of Religion, “ko e fōtunga ʻo ha ʻotua fefine naʻe hā mahino mai hono fakafefiné, mo hapai hake hono ongo foʻi huhú,” pea “ʻoku fakatātaaʻi nai ai . . . ʻa ʻĀsela.” Ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú, naʻe faʻa mātuʻaki taʻetaau ʻa e lotu kia Pēalí.
Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha ofo, ʻi he kau ʻi he lotu kia Pēalí ʻa e ngaahi kātoanga konaá mo e fehokotaki fakasinó. (Nōmipa 25:1-3) Ko Sīkemi, ko ha Kēnani, naʻá ne tohotohoʻi ʻa e kiʻi finemui ko Tainá. Ka neongo ʻa e meʻá ni naʻe kei vakai pē ki ai ko e tangata ʻeiki lahi taha ia ʻi hono fāmilí. (Sēnesi 34:1, 2, 19) Naʻe failahia pē ʻa e fehokotaki fakasino ʻa e kāinga ofí ia, fehokotaki fakasino pē tangata mo e tangatá, mo e fehokotaki fakasino mo ha manú. (Livitikō 18:6, 22-24, 27) Ko e foʻi lea ko e “fakasōtomá,” ko ha fehokotaki fakasino pē ʻa e tangata mo e tangatá, ko e tupu ia mei he hingoa ʻo ha kolo naʻe fai ai ʻa e meʻa ko iá ʻi he tapa ko ia ʻo e māmaní. (Sēnesi 19:4, 5, 28) Naʻe toe kau ʻa e lingi totó ʻi he lotu kia Pēalí. Ko ē, naʻe laku moʻui atu ʻe he kau lotu kia Pēalí ʻenau fānaú ki he ngaahi afi uloulo ko ha feilaulau ki honau ngaahi ʻotuá! (Selemaia 19:5) Ko e ngaahi tōʻonga kotoa ko ʻení naʻe fekauʻaki ia mo e ngaahi akonaki fakalotu. ʻO anga-fēfē?
“Ko e anga-fakamanú, holi koví mo e ʻulutukua ki he talatupuʻa ʻo Kēnaní,” ʻoku fakamatala ʻe Dr. Merrill Unger ʻi heʻene tohi ko e Archaeology and the Old Testament, “ʻoku kovi lahi ange ia ʻi honau taimí ʻi ha toe feituʻu pē ʻi he Hahake Ofí. Pea ko e angafai fakatupu moʻutāfuʻua ʻa e ngaahi ʻotua Kēnaní, ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai hanau ʻulungaanga leleí, naʻe pau ke tupulekina hake ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga kovi tahá ʻi honau kau mateakí pea naʻe tupu ai ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi tōʻonga kovi lahi taha ʻi he taimi ko iá, ʻo hangē ko e paʻumutu toputapú, [mo e] feilaulauʻaki ʻa e fānaú.”
Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e founga-lotu ʻa e kau Kēnaní? Ko hono moʻoní, ʻikai. Naʻá ne akoʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau lotu ange kiate ia ʻi ha founga maʻa. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá, naʻá ne fakatokanga mai: “ʻOua te mou fakataʻemaʻaʻi kimoutolu ʻi he alā meʻa pehe: he ko e ngaahi meʻa ko ia kuo ʻuliʻi ai ʻa e ngaahi kakai ʻoku ou fakateka atu mei homou ʻao: pea kuo ʻuliʻi ai ʻa e fonua: ko ia ʻoku ou ʻeke ki ai hono kovi, pea ʻoku puʻaki ʻe he fonua hono kau nofoʻanga.”—Livitikō 18:24, 25.
Hoko ʻa e Founga-Lotu Maʻá ʻo Fakaʻuliʻi
Naʻe ʻikai ke tali ʻe he kau ʻIsileli tokolahi ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá ki he lotu maʻá. Ka, naʻa nau fakaʻatā ʻa e lotu kia Pēalí ke hokohoko atu ʻi honau fonuá. Naʻe fakataueleʻi vave ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau feinga ke tuifio ʻa e founga-lotu kia Sihová mo ia kia Pēalí. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga tuifio ko ʻeni ʻo e lotú? Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻo e pule fakatuʻi ʻa Tuʻi Manasé. Naʻá ne fokotuʻu ha ngaahi ʻōlita kia Pēali, tutu ʻa hono fohá tonu ko ha feilaulau, pea fai ʻa e fakalouʻakau. “ʻIo naʻa ne ʻai ʻa e imisi ʻo e Asela kuo ne ngaohi ki he fale ko ia ʻa ia naʻe folofola ai ʻa Sihova . . . Ko e fale ko eni . . . te u tuku ai hoku hingoa ʻo taʻengata:”—2 Tuʻi 21:3-7.
Naʻe muimui ʻa e kakai naʻe pule ki ai ʻa Manasé ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe honau tuʻí. Ko hono moʻoní, naʻá ne ‘takikeheeʻi kinautolu ke fai kovi, ʻo hulu ʻi he ngaahi kakai ne fakaʻauha ʻe Sihova mei he ʻao ʻo haʻa Isilelí.’ (2 Tuʻi 21:9) ʻI he ʻikai ke tokanga ki he ngaahi fakatokanga naʻe toutou fai mei he kau palōfita ʻa e ʻOtuá, naʻe fai ʻe Manase ʻa e fakapō ʻo aʻu ki he tuʻunga ne fakafonu ai ʻa Selusalema ʻaki ʻa e toto taʻehalaia. Neongo naʻe faai mai pea liliu ʻa Manase, ko hono foha mo hono fetongí, ʻa Tuʻi ʻĀmoni, naʻá ne toe fakaake ʻa e lotu kia Pēalí.—2 Tuʻi 21:16, 19, 20.
ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe kamata ke fai ʻa e paʻumutu ʻa e kakai tangatá ʻi he temipalé. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá ki he fakahāhā ko ʻeni ʻo e lotu faka-Pēalí? Fakafou ʻia Mōsese, naʻá ne fakatokanga ai: “ʻE ʻikai te ke fakahu ki he fale ʻo Sihova, ko ho ʻOtua ʻa e toʻongapō ʻa ha fefine feʻauaki, pe ko e totongi ʻa ha kuli [ngalingali ko ha taha ʻokú ne fehokotaki fakasino mo ha kiʻi tamasiʻi], neongo pe ko e ha ʻa e tukumoʻui naʻe fai: he ʻoku fakalieliaʻia ʻa Sihova ko ho ʻOtua ʻi hé mo é fakatouʻosi.”—Teutalōnome 23:17, 18, fakamatala ʻi lalo, NW.
Ko e mokopuna ʻo Manase, ko Tuʻi Siosaiá, naʻá ne fakamaʻa ʻa e founga-lotu taʻetaau kia Pēalí mei he temipalé. (2 Tuʻi 23:6, 7) Ka ne fuʻu tōtuʻa hono fai ʻo e ngaahi meʻá ni ia. Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa mei he hili ʻa e mate ʻa Tuʻi Siosaiá, naʻe toe hoko pē ʻa e lotu ʻaitolí ia ʻi he temipale ʻo Sihová. (ʻIsikeli 8:3, 5-17) Ko ia naʻe fakatupunga ai ʻe Sihova ʻa e tuʻi ʻo Pāpiloné ke ne fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé. Ko e meʻa fakamamahi ko ʻeni ʻi he hisitōliá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga-lotu ʻoku ʻikai ala tali ʻe he ʻOtuá. Fēfē hotau ʻahó ni?