LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w96 8/1 p. 15-20
  • Tauhi Maʻu ʻa e Fāʻūtaha ʻi he Kuonga Fakamuí Ni

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi Maʻu ʻa e Fāʻūtaha ʻi he Kuonga Fakamuí Ni
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Anga-Nofo ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá
  • Pīkitai ki he Moʻoní
  • Ngāuetotonuʻaki ʻa e ʻEleló!
  • Ke Fakamolemole!
  • Fāʻūtahá mo e Ngaahi Fili Fakafoʻituituí
  • Tauhi Maʻu Maʻu Pē ʻa e Fāʻūtaha Faka-Kalisitiané
  • ʻOku Fiefia ʻa e Fāmili ʻo Sihivá ʻi he Fāʻūtaha Maʻongoʻonga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Ko e Fāʻūtaha Faka-kalisitiané ʻOku Fakalāngilangiʻi Ai ʻa e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Fakapapauʻi ʻi he Fāʻūtahá ʻa e Lotu Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Fāʻūtaha Faka-Kalisitiane Moʻoní​—Anga-Fēfē?
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
w96 8/1 p. 15-20

Tauhi Maʻu ʻa e Fāʻūtaha ʻi he Kuonga Fakamuí Ni

“Ke tāu hoo mou ulugaaga moe ogoogolelei . . . , oku mou tuu mau i he loto be taha, o uouaga taha be, o feiga fakataha i he tui ki he ogoogolelei.”​—FILIPAI 1:​27.

1. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e māmaní?

KO E “kuonga fakamui” ʻeni. ʻOku ʻikai toe fehuʻia, ko e “ngaahi taimi faingataʻa” ʻoku ʻi aí. (2 Tīmote 3:​1-5) ʻI he “taimi fakamui” ni, mo hono sōsaieti fakaetangata taʻemanongá, ʻoku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo kehe ʻaupito koeʻuhi ko ʻenau melino mo fāʻūtahá. (Tāniela 12:4) Ka ko e tokotaha taki taha ʻoku kau ki he fāmili ʻi māmani lahi ʻo e kau lotu ʻa Sihová ʻoku fiemaʻu ke ngāue mālohi ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtaha ko ʻení.

2. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Paula ʻo fekauʻaki mo hono tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá, pea ko e hā ʻa e fehuʻi te tau fakakaukau atu ki aí?

2 Naʻe leaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e kaungā-Kalisitiané ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá. Naʻá ne tohi: “Ke tāu hoo mou ulugaaga moe ogoogolelei a Kalaisi: koeuhi ka ai haaku alu atu o vakai kiate kimoutolu, be teu mamao, teu fanogo be ki hoo mou gaue, oku mou tuu mau i he loto be taha, o uouaga taha be, o feiga fakataha i he tui ki he ogoogolelei; Bea oua naa ilifia i ha mea mei ho mou gaahi fili: he koe fakailoga ia kiate kinautolu oe malaia, ka oe fakamoui kiate kimoutolu, bea oku mei he Otua ia.” (Filipai 1:​27, 28, PM) ʻOku fakahā mahino ʻe he ngaahi lea ʻa Paulá kuo pau ke tau ngāue fakataha ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané. Ko ia, ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau fāʻūtaha faka-Kalisitiané ʻi he ngaahi taimi fakamafasiá ni?

Anga-Nofo ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá

3. ʻAnefē pea naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e ʻuluaki kau Senitaile taʻekamú ko e kau muimui ʻo Kalaisí?

3 Ko e founga ʻe taha ke tauhi maʻu ai ʻetau fāʻūtahá ko e anga-nofo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē. ʻE fiemaʻu nai heni ha fakatonutonu ʻi heʻetau fakakaukaú. Fakakaukau atu ki he muʻaki kau ākonga Siu ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe ʻuluaki malanga ai ʻa e ʻaposetolo ko Pitá ki he kau Senitaile taʻekamú ʻi he 36 T.S., naʻe foaki hifo ʻe he ʻOtuá ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he kakai ko ʻeni ʻo e ngaahi puleʻangá, pea naʻa nau papitaiso. (Ngāue, vahe 10) ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, ko e kau Siú pē, kau ului ki he lotu faka-Siú, mo e kau Samēliá naʻa nau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí.​—Ngāue 8:​4-8, 26-​38.

4. ʻI he hili ʻa e fakamatala ki he meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo Koliniusí, ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Pitá, pea ko e hā ʻa e ʻahiʻahi naʻe fokotuʻu ʻe he meʻá ni ki he kau ākonga Siu ʻa Sīsuú?

4 ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻa e kau ʻaposetoló mo e ngaahi tokoua kehe ʻi Selusalemá ʻo fekauʻaki mo e tafoki mai ʻa Koliniusi mo e kau Senitaile kehé, naʻa nau mahuʻingaʻia ke fanongo ki he fakamatala ʻa Pitá. ʻI he hili ʻa hono fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hokó ʻi he fekauʻaki mo Koliniusi mo e kau Senitaile kehe naʻe tuí, naʻe fakaʻosiʻaki ʻe he ʻaposetoló ʻa e ngaahi leá ni: “Pea kapau naʻe meʻaʻofa tatau ʻaki ʻe he ʻOtua [ʻa e laumālie māʻoniʻoní] kiate kinautolu [kau Senitaile ko ia naʻe tuí] mo kitautolu [kau Siú] ʻi he tui leva ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ko e taha au koā naʻe kākunga ke taʻofi ʻa e ʻOtua?” (Ngāue 11:​1-17) Naʻe fokotuʻu ai ʻe he meʻá ni ha ʻahiʻahi ki he kau muimui Siu ʻo Sīsū Kalaisí. Te nau anga-nofo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo tali ʻa e kau Senitaile naʻe tuí ko honau kaungā-lotu? Pe te nau ʻai ke kovi ʻa e fāʻūtaha ʻa e kau sevāniti fakaemāmani ʻa Sihová?

5. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau ʻaposetoló mo e ngaahi tokoua kehé ki he moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo foaki ʻa e fakatomala ki he kau Senitailé, pea ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei he fakakaukau ko ʻení?

5 ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea ʻi heʻenau [ko e kau ʻaposetoló mo e ngaahi tokoua kehe] fanongo ki he ngaahi meʻa ko ia, naʻa nau tuku ʻenau lau; ʻo nau fakamāloʻia ʻa e ʻOtua, ʻo nau pehē, Ta kuo tuku ʻe he ʻOtua ki he Senitaile foki ʻa e fakatomala, koeʻuhi ke nau moʻui.” (Ngāue 11:18) Naʻe hanga ʻe he fakakaukau ko iá ʻo tauhi mo tokoniʻi ʻa e fāʻūtaha ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú. ʻI ha kiʻi taimi siʻi pē, naʻe hoko atu ʻa e ngāue malangá ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitailé, pe kakai ʻo e ngaahi puleʻangá, pea naʻe ʻi he ngaahi ngāue peheé ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Ko kitautolu tonu ʻoku totonu ke tau fakaongoongo ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu mai ai ʻa ʻetau ngāue fakatahá ʻi he fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo ha fakatahaʻanga foʻou pe ko e taimi ʻoku fai ai ha fakatonutonu fakateokalati ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Ko ʻetau ngāue fakataha loto-ʻaufuatoó ʻe fakahōifua ia kia Sihova pea ʻe tokoni ia kiate kitautolu ki hono tauhi maʻu ʻetau fāʻūtahá ʻi he kuonga fakamuí ni.

Pīkitai ki he Moʻoní

6. Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e moʻoní ki he fāʻūtaha ʻa e kau lotu ʻa Sihová?

6 ʻI he tuʻunga ko e konga ʻo e fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová, ʻoku tau tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá koeʻuhi ko kitautolu kotoa ko e “kau akonekina ʻe he ʻOtua” pea mo piki maʻu ki heʻene moʻoni kuo fakahaaʻi maí. (Sione 6:​45; Sāme 43:3) Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ʻoku tau akoʻí ʻoku makatuʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko kitautolu kotoa ʻoku tau lea ʻi he meʻa tatau. ʻOku tau tali fiefia ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku fakafou mai ʻe Sihova ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:​45-​47, PM) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he akonaki faitatau peheé ke tau tauhi maʻu ʻetau fāʻūtaha ʻi māmani lahí.

7. Kapau ʻoku faingataʻa ke mahino kiate kitautolu tāutaha ha poini, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí, pea ko e hā ʻoku ʻikai totonu ke tau faí?

7 Fēfē kapau ʻoku faingataʻa ke mahino kiate kitautolu tāutaha pe tali ha foʻi poini pau? ʻOku totonu ke tau lotu ʻo kole ha poto pea fai ha fekumi ʻi he ngaahi Konga Tohitapú mo e ngaahi tohi faka-Kalisitiané. (Palōvepi 2:​4, 5; Sēmisi 1:​5-8) ʻE tokoni nai ʻa e fetalanoaʻaki mo ha tokotaha mātuʻa. Kapau ʻoku teʻeki ai pē ke mahino ʻa e poiní ia, ʻoku lelei taha nai ke kiʻi tukunoaʻi atu ia. Mahalo ʻe pulusi mai ha fakamatala lahi ange ki he meʻa ko iá, pea toki fālahi ange ai ʻa ʻetau mahinó. Kae kehe, ʻe hala ke feinga ke fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ke nau tali ʻa ʻetau fakakaukau faikehekehe ʻatautolú. ʻE tūtuuʻi ai ʻe he meʻá ni ʻa e loto-kehekehe, ʻikai ko e ngāue ke tauhi ʻa e fāʻūtahá. He lelei lahi ange ē ke “laka ʻi he moʻoni” pea mo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai pehē!​—3 Sione 4.

8. Ko e hā ʻa e fakakaukau feʻungamālie ke fai ki he moʻoní?

8 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe pehē ʻe Paula: “He ko ʻetau sio ʻi he taimi ni, ko e maʻali ha misiteli ʻi ha sioʻata; ka ko e taimi ko é, ko ʻetau sio ko e femataʻaki. Ko e taimi ni ʻoku ou ʻilo fakakonga pe, ka ʻi he taimi ko é te u ʻilo fakaʻaufuli, ʻo hangē foki ne ʻilo fakaʻaufuli au.” (1 Kolinitō 13:12) Neongo naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ngaahi fakaikiiki kotoa pē, naʻa nau kei fāʻūtaha pē. ʻOku tau maʻu he taimí ni ha mahino lelei lahi ange ki he taumuʻa ʻa Sihová mo ʻene Folofola ʻo e moʻoní. Ko ia ai, tau houngaʻia ʻi he moʻoni kuo tau maʻu fakafou mai he ‘tamaioeiki agatonú.’ Pea ʻai ke tau fakamālōʻia he kuo tataki mai kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻene kautahá. Neongo kuo ʻikai te tau maʻu maʻu pē ʻa e tuʻunga tatau ʻo e ʻiló, kuo ʻikai te tau fiekaia pe fieinua fakalaumālie. Ko hono kehé, ko hotau Tauhí, ʻa Sihova, kuó ne fakafāʻūtahaʻi maʻu pē kitautolu mo tokangaʻi lelei kitautolu.​—Sāme 23:​1-3.

Ngāuetotonuʻaki ʻa e ʻEleló!

9. ʻOku lava fēfē ke ngāueʻaki ʻa e ʻeleló ke pouaki ʻa e fāʻūtahá?

9 Ko hono ngāueʻaki ʻa e ʻeleló ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ko ha founga mahuʻinga ia ki hono tokoniʻi ʻa e fāʻūtahá mo ha laumālie ʻo e fetokouaʻakí. Ko e tohi ko ia naʻá ne solova ha fehuʻi ʻi he kamú, ʻa ia naʻe ʻomai ʻe he kulupu pule ʻo e ʻuluaki senitulí, naʻe hoko ia ko ha matavai ʻo e fakalototoʻa. ʻI he hili hono lau iá, ko e kau ākonga Senitaile ko ia ʻi ʻAniteoké “naʻa nau fiefia ʻi he tokoni kuo fai.” Ko Siutasi mo Sailosi, ʻa ia naʻe fekauʻi mai mei Selusalema mo e tohí, “naʻe lahi ʻena lea heʻena tokoni ʻa e kāinga mo poupou honau loto.” ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e ʻi ai ʻa Paula mo Panepasá naʻe toe fakalototoʻaʻi mo fakaongoʻimālohi ai ʻa e ngaahi kaungā-tui ʻi ʻAniteoké. (Ngāue 15:​1-3, 23-​32) ʻOku malava ke tau fai ʻa e meʻa meimei tatau ʻi he taimi ʻoku tau fakatahataha ai ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo “fefakalototoʻaʻaki” ʻo fakafou ʻi heʻetau ʻi ai tonu pea mo hono fai ha ngaahi tali fakatupu langa hake.​—Hepelū 10:​24, 25, NW.

10. Ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá, ko e hā ʻoku lava ke fai kapau ʻoku hoko ha leakovi?

10 Kae kehe, ko hono ngāuehalaʻaki ʻo e ʻeleló ʻoku malava ke ne uesia ʻetau fāʻūtahá. “Ko e ʻelelo ko e kupu siʻi, pea ʻoku lau meʻa lalahi,” ko e meʻa ia naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí. “Vakai, hono ʻuke ʻa e meʻi afi ʻoku vela ai ʻa e fuʻu vao!” (Sēmisi 3:5) ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻoku nau fakatupunga ʻa e fakakikihí. (Palōvepi 6:​16-​19) ʻOku malava ʻe he talanoa peheé ʻo fakatupunga ʻa e taʻefāʻūtaha. Ko ia, fēfē kapau ʻoku fai ha leakovi, ʻa ia ko hono fai ha kape lahi ha taha, pe ko hono fai ha lea taʻefakaʻapaʻapa kiate ia? ʻE feinga ʻa e kau mātuʻá ke tokoniʻi ʻa e tokotaha faihalá. Kae kehe, ko ha tokotaha leakovi ʻoku taʻefakatomala ʻoku totonu ke tuʻusi ia koeʻuhi kae kei lava ke tauhi maʻu ʻa e melino, maau, mo e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá. Naʻe ʻosi tohi pē ʻe Paula: “Ka ai ha toko taha ʻi he kau lotu ʻoku . . . kapekape . . . ʻoua te mou feʻiloaki mo ha toko taha pehe, ʻio, pea ʻoua naʻa keinanga mo ia.”​—1 Kolinitō 5:11.

11. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e anga-fakatōkilaló kapau kuo tau leaʻaki ha meʻa kuo fakatupunga ai ha loto-hohaʻa ʻi he vahaʻa ʻo kitautolu mo ha kaungā-tui?

11 Ko hono fakapiti ʻa e ʻeleló ʻoku tokoni ia kiate kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá. (Sēmisi 3:​10-​18) Kae pehē pē kuo tau leaʻaki ha meʻa ʻo fakatupunga ai ha loto-hohaʻa ʻi he vahaʻa ʻo kitautolu mo ha kaungā-Kalisitiane. ʻIkai ʻe feʻunga ke tau tomuʻa fai ʻa e fakamelino mo hotau tokouá, ʻo kole fakamolemole ʻo ka fiemaʻu? (Mātiu 5:​23, 24) Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻi he meʻá ni ʻa e anga-fakatōkilaló, pe loto-fakavaivaí, ka naʻe tohi ʻe Pita: “Mou noʻo kotoa pe ʻaki ʻa e fefakavaivaiʻaki: he ʻoku tali tekeʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻafungi, ka ʻoku ne foaki kelesi ki he angavaivai.” (1 Pita 5:5) ʻE ueʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke tau ‘tuli ke melino’ mo hotau ngaahi tokouá, tala moʻoni ʻetau ngaahi faihalá pea fai ha kole fakamolemole feʻungamālie. ʻOku tokoni ʻeni ki hono tauhi maʻu ʻa e fāʻūtaha ʻa e fāmili ʻo Sihová.​—1 Pita 3:​10, 11.

12. ʻOku lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e ʻeleló ke pouaki mo tauhi maʻu ʻa e fāʻūtaha ʻa e kakai ʻa Sihová?

12 ʻOku lava ke tau fakalahi atu ʻa e laumālie fakaefāmili ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻi he kautaha ʻa Sihová kapau ʻoku tau ngāuetotonuʻaki hotau ʻeleló. Koeʻuhi ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Paulá, naʻe malava ai ke ne fakamanatu ki he kau Tesalonaiká: “Oku mou ilo foki e mau eginakiʻi mo fakafiemalie mo fakababau kiate kimoutolu kotoabe, o hage koe tamai ki he ene fānau, Koeuhi ke mou aeva o tāu moe Otua.” (1 Tesalonaika 2:​11, 12, PM) ʻI hono fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he meʻá ni, naʻe malava ai ʻe Paula ke ne naʻinaʻi ki he kaungā-Kalisitiané ke nau “fakafiemalie ki he kau loto foi.” (1 Tesalonaika 5:​14, PM) Fakakaukau atu ki hono lahi ʻo e lelei ʻoku lava ke tau fai ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ʻeleló ke fakafiemālieʻi, fakalototoʻaʻi, mo langa hake ʻa e niʻihi kehé. ʻIo, “ko e lea ʻoku fai ʻi hono taimi totonu, hono ʻikai lelei”! (Palōvepi 15:23) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tokoni ʻa e faʻahinga lea peheé ki hono pouaki mo tauhi maʻu ʻa e fāʻūtaha ʻa e kakai ʻa Sihová.

Ke Fakamolemole!

13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hoko ʻo fakamolemolé?

13 Ko hono fakamolemoleʻi ha tokotaha faihala ʻa ia kuó ne kole fakamolemolé ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki heʻetau tauhi maʻu ʻa e fāʻūtaha faka-Kalisitiané. Pea ʻoku totonu ke tuʻo fiha ʻetau fakamolemoleʻí? Naʻe tala ʻe Sīsū kia Pita: “ʻOku ʻikai te u pehe kiate koe, ʻO tuʻo fitu: ka, ʻO tuʻo fitu liunga ʻaki ʻa e fitungofulu.” (Mātiu 18:22) Kapau ʻoku ʻikai te tau fakamolemole, ʻoku tau ngāue ai ʻo fepaki mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga kiate kitautolú. ʻO anga-fēfē? Sai, ko e loto-tāufehiʻá mo hono tauhi ʻa e loto-lilí te ne kaihaʻasia ʻe ia ʻa e nonga ʻa e fakakaukaú. Pea kapau ʻoku tau hoko ʻo ʻiloa ʻi he anga-fītaʻá mo e ngaahi founga taʻefakamolemolé, te tau ʻai nai ai kiate kitautolu ʻa e fakasītuʻaʻi. (Palōvepi 11:17) Ko hono tauhi ha loto-lilí ʻoku taʻefakahōifua ia ki he ʻOtuá pea ʻoku malava ke iku atu ia ki he angahala mamafa. (Livitikō 19:18) Manatuʻi naʻe tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó ʻi ha faʻufaʻu naʻe fai ʻe he tokotaha anga-fulikivanu ko Helotiasi, ʻa ia naʻá ne “fakalililili” kiate ia.​—Maʻake 6:​19-​28.

14. (a) Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he Mātiu 6:​14, 15 ʻo fekauʻaki mo e fakamolemolé? (e) Kuo pau ke tau tatali maʻu pē ki ha kole fakamolemole ki muʻa ia pea toki fakamolemoleʻi ha taha?

14 ʻOku kau ʻa e ngaahi leá ni ʻi he sīpinga lotu ʻa Sīsuú: “Fakamolemole ʻemau ngaahi angahala, he ko kimautolu foki ʻoku mau fakamolemole ʻa ia fuape ʻoku moʻua mai.” (Luke 11:4) Kapau ʻoku tau taʻefakamolemole, ʻoku fakatuʻutāmaki ia kiate kitautolu he ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe ʻikai ke kei fakamolemoleʻi ai ʻetau ngaahi angahalá ʻe Sihova ko e ʻOtuá, he naʻe pehē ʻe Sīsū: “He kapau te mou fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai, pea ʻe fakamolemole kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi: pea ka ʻikai te mou fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai, pea ʻe ʻikai foki fakamolemole ʻe hoʻomou Tamai hoʻomou ngāhi hala.” (Mātiu 6:​14, 15) Ko ia kapau ʻoku tau fiemaʻu moʻoni ke tau fai ʻetau tafaʻakí ʻi hono tauhi maʻu ʻa e fāʻūtaha ʻi he fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová, te tau fai ʻa e fakamolemoleʻi, ʻaki pē hano fakangaloʻi ha faihala naʻe hoko tupu mei he taʻefakakaukau pea naʻe ʻikai fai ʻi ha taumuʻa kovi. Naʻe pehē ʻe Paula: “Ka ai ha taha ʻoku ne koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa, ke mou fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki; ʻio, ʻo hange foki ne fakamolemole kimoutolu ʻe he ʻEiki, ke pehe pe mo kimoutolu.” (Kolose 3:13) ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e fakamolemoleʻí, ʻoku tau tokoni ai ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtaha maʻongoʻonga ʻa e kautaha ʻa Sihová.

Fāʻūtahá mo e Ngaahi Fili Fakafoʻituituí

15. Ko e hā ʻoku tokoni ki he kakai ʻa Sihová ke nau tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá ʻi he taimi ʻoku fai ai ha ngaahi fili fakafoʻituitui?

15 Naʻe ngaohi kitautolu ʻe he ʻOtuá mo e tauʻatāina ke fili ki he meʻa ke faí fakataha mo e monū mo e fatongia ke fai ha ngaahi fili fakafoʻituitui. (Teutalōnome 30:​19, 20; Kalētia 6:5) Ka neongo ia, ʻoku tau malava ke tauhi maʻu ʻetau fāʻūtahá koeʻuhi ʻoku tau talangofua ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú. ʻOku tau fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili fakafoʻituitui. (Ngāue 5:​29; 1 Sione 5:3) Pehē pē ʻoku malanga hake ha fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e tuʻu ʻataá. ʻOku malava ke tau fai ha fili fakafoʻituitui makatuʻunga ʻi ha fakamatala ʻaki hono manatuʻi ko kitautolú ‘ʻoku ʻikai te tau ʻo māmāni’ pea kuo tau ‘tuki huo ʻaki ʻetau ngaahi heletaá.’ (Sione 17:16; ʻAisea 2:​2-4) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi kuo pau ai ke tau fai ha fili fakafoʻituitui fekauʻaki mo hotau vahaʻangatae ki he Puleʻangá, ʻoku tau fakakaukau ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻo kau ki hono totongi fakafoki ki he “ʻOtua ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtua,” lolotonga iá ʻoku tau fakamoʻulaloaʻi kitautolu ki he “ngaahi pule ʻoku maʻolunga” ʻi he ngaahi meʻa fakamāmaní. (Luke 20:25; Loma 13:​1-7; Taitusi 3:​1, 2) ʻIo, ko hono fai ha fakakaukau ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú ʻi he taimi ʻoku fai ai ha ngaahi fili fakafoʻituituí ʻoku tokoni ia ki hono tauhi maʻu ʻetau fāʻūtaha faka-Kalisitiané.

16. ʻOku lava fēfē ke tau tokoni ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá ʻi he taimi ʻoku fai ai ha ngaahi fili ʻoku ʻikai ke tonu pe hala Fakatohitapu? Fakatātaaʻi.

16 ʻOku malava ke tau tokoni ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtaha faka-Kalisitiané ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku fai ai ha fili ʻoku fakafoʻituitui fakaʻaufuli ia pea ʻoku ʻikai ke tonu pe hala Fakatohitapu. ʻO anga-fēfē? ʻAki hono fakahāhā ʻa e tokanga anga-ʻofa ki he niʻihi kehe ko ia ʻe uesia nai ʻe he fili ʻoku tau faí. Ke fakatātaaʻi: ʻI he fakatahaʻanga ʻi Kolinitō ʻo e kuonga muʻá, naʻe malanga hake ai ha fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e kakanoʻi-manu naʻe feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai kau ha Kalisitiane ia ʻi ha kātoanga fakaetauhi-ʻaitoli. Kae kehe, naʻe ʻikai ke hala ke kai ha kakanoʻi-manu ia naʻe fakatafe totonu hono totó ʻa ia naʻe toe mei he meʻá ni pea naʻe fakatau atu ʻi he māketi fakapuleʻangá. (Ngāue 15:​28, 29; 1 Kolinitō 10:25) Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke sai ki he konisēnisi ʻo e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa hono kai ʻa e kakanoʻi-manu ko ʻení. Ko ia ai, naʻe naʻinaʻi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane kehé ke nau fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi kinautolú. Ko hono moʻoní, naʻá ne tohi: “Kapau ko e meʻakai pe ia ʻa ia ʻoku fakahingaki siʻoku tokoua, ʻa, ʻe ʻikai ʻaupito te u toe kai kakano ʻo lauikuonga, ke ʻoua naʻa ku fakahingaki siʻoku tokoua.” (1 Kolinitō 8:13) Neongo ai pē ka ʻoku ʻikai kaunga ki ai ha lao pe tefitoʻi moʻoni mei he Tohitapú, ko ha anga-ʻofa lahi ē ke fakakaukauʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku fai ʻa e ngaahi fili fakafoʻituitui ʻoku malava ke uesia ai ʻa e fāʻūtaha ʻa e fāmili ʻo e ʻOtuá!

17. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ke fai ʻi he taimi kuo pau ai ke tau fai ha ngaahi fili fakafoʻituituí?

17 Kapau ʻoku ʻikai te tau fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e ʻalunga ʻoku totonú, ʻoku fakapotopoto ke fai ʻa e filí ʻi ha founga te tau kei maʻu ai ha konisēnisi maʻá pea ʻoku totonu ke tokaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e fili ko ia ʻoku tau faí. (Loma 14:​10-​12) Ko e moʻoni, ʻi he taimi kuo pau ai ke tau fai ha fili fakafoʻituitui, ʻoku totonu ke tau kumi ki he tataki ʻa Sihová ʻi ha lotu. Hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku malava ke tau lotu ʻi he loto-maʻu: “Fakatokagaʻi ho teliga kiate au. . . . He ko koe ko hoku makatuu mo eku kolo: koia, koe mea i ho huafa ke tataki au, o fakahinohino au.”​—Sāme 31:​2, 3, PM.

Tauhi Maʻu Maʻu Pē ʻa e Fāʻūtaha Faka-Kalisitiané

18. Naʻe anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Paula ʻa e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané?

18 ʻI he 1 Kolinitō vahe 12, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Paula ʻa e sino ʻo e tangatá ke fakatātaaʻi ʻa e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e fefakafalalaʻakí pea mo e mahuʻinga ʻo e mēmipa taki taha. “Ka ʻoka ne ala taha ʻa e ngaahi kupu kotoa pe, pea sino fefe?” ko e fehuʻi ia ʻa Paulá. “Ka ʻi hono anga ko eni, ʻoku lahi ʻa e ngaahi kupu, kae taha pe ʻa e sino. Talaʻehai ʻoku lava ʻe he mata ke lea ki he nima, ʻo pehe, ʻOku ʻikai te ke ʻaonga kiate au: pehe foki ʻe he ʻulu ki he vaʻe, ʻOku ʻikai te mo ʻaonga kiate au.” (1 Kolinitō 12:​19-21) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kotoa ʻo kitautolu ʻi he fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová ʻoku ʻikai te tau fakahoko ʻa e ngāue tatau pē. Kae kehe, ʻoku tau fāʻūtaha, pea ʻoku fiemaʻu kitautolu tāutaha.

19. ʻOku lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā naʻe leaʻaki ʻe ha tokoua matuʻotuʻa ange ʻe taha ʻo kau ki he meʻá ni?

19 Hangē pē ko hono fiemaʻu ki he sinó ʻa e meʻakai, tokangaʻi, mo e fakahinohinó, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakafou mai ʻi heʻene Folofolá, laumālié, mo e kautahá. Ke maʻu ʻa e ʻaonga mei he ngaahi tokonakí ni, kuo pau ke tau hoko ko e konga ʻo e fāmili fakaemāmani ʻo Sihová. ʻI he hili ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo e ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, naʻe tohi ʻe ha tokoua ʻe taha: “ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi heʻeku moʻui mai ʻi he ʻiloʻi ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová mei he muʻaki ngaahi ʻaho pē ko ia ki muʻa he 1914 ʻa ia naʻe ʻikai mahino lahi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa . . . ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni ʻa ia ʻoku ulo ngingila ai ʻa e moʻoní ʻo hangē ko e laʻā ʻi he hoʻataá. Kapau naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe taha ko e meʻa mahuʻinga lahi taha ia kiate aú, ko e meʻa ko ia ko e vāofi maʻu pē mo e kautaha hā mai ʻa Sihová. Ko e meʻa ko ia naʻá ku tomuʻa hokosiá naʻá ne akoʻi au ke u ʻilo ʻa hono taʻetotonu ke falala ki he fakakaukau fakaetangatá. ʻI he taimi pē naʻá ku fakaleleiʻi ai ʻeku fakakaukaú ʻi he fekauʻaki mo e meʻa ko iá, naʻá ku fakapapauʻi ke u nofo ʻi he kautaha anga-tonú. Ko fē ha toe founga ʻe lava ke te maʻu ai ʻa e hōifua mo e tāpuaki ʻa Sihová?”

20. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke fai ʻo fekauʻaki mo ʻetau fāʻūtaha ko e kakai ʻa Sihová?

20 Kuo ui mai ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí mei he fakapoʻuli mo e taʻefāʻūtaha fakamāmaní. (1 Pita 2:9) Kuó ne ʻomai kitautolu ki he fāʻūtaha faitāpuekina mo ia pea mo hotau kaungā-tuí. Ko e fāʻūtaha ko ʻení ʻe ʻi ai ia ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu foʻou ʻoku mātuʻaki ofi maí. Ko ia ai, ʻi he kuonga fakamui faingataʻá ni, ʻai ke tau hokohoko atu hono ‘kofuʻaki kitautolu ʻa e ʻofá’ pea fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau malava ke pouaki ai mo tauhi maʻu ʻetau fāʻūtaha maʻongoʻongá.​—Kolose 3:​14.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻoku malava ai ʻe he fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá mo e pīkitai ki he moʻoní ʻo tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e fāʻūtahá ki he ngāuetotonuʻaki ʻa e ʻeleló?

◻ Ko e hā ʻoku kau ʻi he hoko ʻo fakamolemolé?

◻ ʻOku lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻa e fāʻūtahá ʻi he taimi ʻoku fai ai ha ngaahi fili fakafoʻituitui?

◻ Ko e hā ke tauhi maʻu ai ʻa e fāʻūtaha faka-Kalisitiané?

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Hangē pē ko hono tauhi ʻe he tauhi-sipi ko ʻení ʻa ʻene tākangá ke fakatahatahá, ʻoku pehe pē ʻa hono tauhi ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ke fāʻūtahá

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

ʻI he anga-fakatōkilalo ʻo kole fakamolemole ʻi he taimi ʻoku tau fakatupunga ai ha loto-mamahi, ʻoku tau tokoni ai ki he fāʻūtahá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share