ʻUhinga ʻOku ʻIkai Langa Ai ʻe he Maná ʻAtaʻatā Pē ʻa e Tuí
KO E toki mamata pē pea toki tui. Ko e anga ia ʻo e vakai ʻa e tokolahi. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ia te nau toki tui ki he ʻOtuá, kapau te ne fakahā hifo ia ʻi ha faʻahinga founga fakaemana. Mahalo ʻoku moʻoni ia, ka ʻe tataki atu ʻa e tui peheé nai ki he tui moʻoní?
Fakakaukau atu ki he kau ʻIsileli ko ia ko Kola, Tētani, mo ʻApilami. ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú ko e kau sio tonu kinautolu ʻi he ngaahi mana fakaofo ko eni mei he ʻOtuá: ʻa e mala ʻe hongofulu ki ʻIsipité, ʻa e hao atu ko ia ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá, mo hono fakaʻauhamālie ko ia ʻo Felo ʻo ʻIsipité mo hono mālohi fakakautaú. (Ekisoto 7:19–11:10; 12:29-32; Sāme 136:15) Naʻe toe fanongo foki ʻa Kola, Tētani, mo ʻApilami ki he folofola hifo ko ia ʻa Sihova mei hēvani ʻi he Moʻunga Sainaí. (Teutalonome 4:11, 12) Neongo ia, naʻe ʻikai loko fuoloa mei hono fakahoko ʻo e ngaahi mana ko ʻení, ne langaʻi ʻe he kau tangata ʻe toko tolú ni ia ha angatuʻu ʻo fakafepaki kia Sihova mo ʻene kau sevāniti kuo fakanofó.—Nomipa 16:1-35; Sāme 106:16-18.
Hili ha taʻu ʻe 40 nai mei ai, naʻe toe sio tonu ha palōfita naʻe ui ko Pēlami ʻi ha mana. Naʻa mo e tuʻu ʻi vahaʻa fakaeʻāngeló ē naʻe ʻikai pē taʻofi ai ia mei heʻene kau mo e ngaahi fili ko ia ʻo e ʻOtuá, ʻa e kau Moapé. ʻI he ʻikai mataʻofi ʻe he mana ko iá, naʻe hoko atu pē ʻa Pēlami ia ʻi heʻene tuʻu fakafepaki ko ia kia Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻEne kakaí. (Nomipa 22:1-35; 2 Pita 2:15, 16) Kae kehe, ko e taʻetui ia ʻa Pēlamí ʻoku mēmea pē ia ʻi hono fakahoa mo ē ʻo Siutasi ʻIsikalioté. Neongo ai ʻene hoko ko e kaungāmeʻa ofi ʻo Sīsū pea ko ha sio tonu ia ʻi he makehe atu ʻo e ngaahi mana kehekehé, naʻe lavakiʻi ʻe Siutasi ia ʻa Kalaisi ʻaki ha konga siliva ʻe tolungofulu.—Mātiu 26:14-16, 47-50; 27:3-5.
Naʻe toe lāuʻilo foki mo e kau taki lotu Siú ki he ngaahi mana lahi ko ia ʻa Sīsuú. Hili ʻene fokotuʻu ʻa Lāsalosí, naʻa nau fakamoʻoni tonu: “Ko e tangata ni ko e meʻa ngei ʻene fai mana.” Ka naʻe hoko ʻa e ʻasi mai ko eni ʻa Lāsalosi kuó ne moʻuí ke molū hifo ai honau lotó mo tuku ai kiate kinautolu ha tui? ʻIkai ʻaupito. ʻI hono kehé, ne nau faʻufaʻu kinautolu ke tāmateʻi fakatouʻosi ʻa Sīsū mo Lāsalosi!—Sione 11:47-53; 12:10.
Naʻa mo e kau hangatonu mai ʻa e ʻOtuá ē naʻe taʻemalava pē ke ne fakatupu mai ha tui ʻi he kau tangata fulikivanu ko iá. ʻI he taimi ʻe taha, lolotonga ʻa e kei ʻi he ʻēlia pē ʻo e temipalé ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu leʻo-lahi ai: “ʻAlā Tamai, ke ke fakalangilangiʻi hoʻou huafa.” Naʻe tali mai ʻe Sihova ʻaki ha leʻo mei he langí: “Kuo u fakalangilangiʻi ia, pea te u toe fakalangilangiʻi foki.” Neongo ia, ko e meʻa naʻe hoko fakaemana ko iá naʻe ʻikai pē fakatupunga ai ha tui ia ʻi he loto ʻo e faʻahinga naʻe ʻi aí. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Neongo kuo tuva pehē ʻa e ngaahi fakaʻilonga kuo ne fai ʻi honau ʻao, ka naʻe ʻikai te nau tui pikitai kiate ia.”—Sione 12:28-30, 37; fakafehoanaki mo e Efeso 3:17.
ʻUhinga Naʻe ʻIkai Langa Ai ʻe he Ngaahi Maná ʻa e Tuí
Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e taʻetui peheé, lolotonga ʻo e ngaahi mana lahi pehē faú? Ko hono talitekeʻi ko ia ʻo Sīsū ʻe he kau taki lotu Siú ʻoku hā mātuʻaki fakatupu fifili ia ʻi hoʻo fakakaukau atu ki he taimi pē ko ia naʻe kamata ai ʻa Sīsū ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ko e kau Siú fakalūkufua naʻa nau “amanaki” ai ki he “Kalaisi,” pe Mīsaiá. (Luke 3:15, PM) Neongo ia, ko e palopalemá naʻe ʻi he tuʻunga ko ia pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻamanaki ko iá. ʻOku lave hangatonu ʻa e tangata faʻu tikisinale ko ia ko W. E. Vine ki he pehē ko ia ʻe ha tangata mataotao faka-Tohitapu ʻiloa, ko e kau Siú naʻe uluisino ʻiate kinautolu ʻa e fakakaukau ko ia ʻo ha Mīsaia, ʻa ia te ne foaki kiate kinautolu ha “ikuna fakaemāmani” mo ha “tuʻumālie fakamatelie.” Ko ia ai, naʻe ʻikai te nau mateuteu kinautolu ia ki he Sīsū anga-fakatōkilalo, taʻefakapolitikale ko ia ʻo Nasaletí, ʻa ē naʻe hoko mai ʻi honau lotolotongá ko e Mīsaia moʻoní ʻi he 29 T.S. Naʻe toe tailiili foki ʻa e kau taki lotú naʻa hanga ʻe he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú ʻo veuki ʻa e tuʻunga māʻopoʻopo lolotongá pea uesia kovi ai honau ngaahi tuʻunga tuʻu-ki-muʻá. (Sione 11:48) Ko ʻenau ngaahi fakakaukau tōmuʻá mo ʻenau siokitá ne fakakuihi ai kinautolu ki he ʻuhinga ko ia ʻo e ngaahi mana ʻa Sīsuú.
Naʻe talitekeʻi ki mui ʻe he kau taki lotu Siú pea mo e niʻihi kehe ʻa e fakamoʻoni fakaemana ko ia ko e kau muimui ʻo Sīsuú naʻa nau maʻu ʻa e hōifua fakaeʻotuá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fakamoʻui ai ʻe heʻene ongo ʻaposetoló ha tangata naʻe heke talu hono fanauʻí, naʻe ʻeke ange ai ʻe he kau mēmipa ʻita lahi ko ia ʻo e fakamāuʻanga lahi faka-Siú: “Ko e hā ʻatautolu ai ʻe fai ki he ongo meʻa ni? he ko e hoko ʻiate kinaua ha mana moʻoni ko e meʻa ia ʻoku eʻa ki he nofo Selusalema kotoa pe, pea talaʻehai te tau lava ke fakaʻikaiʻi. Ka koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe taha atu hono mafola ki he kakai, tau fakamanaʻi kinaua, ke ʻoua ʻaupito te na momoʻi lau ki he hingoa ni ʻi haʻana talanoa ki ha taha.” (Ngāue 3:1-8; 4:13-17) ʻOku hā mahino, ko e mana fakaofo ko ʻení naʻe ʻikai te ne langa pe tokonaki ʻe ia ha tui ʻi he loto ʻo e kau tangata ko iá.
Ko e sio tuʻungá, loto-mahikihikí, mo e mānumanú ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa ia kuo nau ueʻi ʻa e tokolahi ke tāpuni honau lotó. ʻOku hā ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kia Kola, Tētani, pea mo ʻApilamí, ʻa ē naʻe lave ki ai ʻi he kamatá. Kuo taʻofi ʻa e niʻihi kehe ia ʻe he meheká, manavaheé, mo e hā fua ʻa e ngaahi fakakaukau fakatupu loto-mamahi kehe. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu foki, ʻa e kau ʻāngelo talangataʻá, ʻa e kau tēmenioó, ʻa ē ne nau maʻu he taimi ʻe taha ʻa e monū ʻo e mamata tonu ki he fofonga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 18:10) Naʻe ʻikai haʻanau veiveiua ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua. ʻOku moʻoni, “ʻoku tui pehē mo e kau tevolo, pea nau tetetete.” (Semisi 2:19) Neongo ia, ʻoku ʻikai pē haʻanau tui ʻanautolu ki he ʻOtuá.
Ko e ʻUhinga ʻo e Tui Moʻoní
Ko e tuí ʻoku mahulu atu ia ʻi he tui noa peé. ʻOku toe hulu atu ia foki ʻi ha kiʻi ongoʻi māfana fakataimi pē ki ha faʻahinga mana. ʻOku pehē ʻi he Hepelu 11:1: “Ko e anga ʻo tui, ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina, ʻoku ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha.” Ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e tuí ʻokú ne tui pau ʻi hono lotó ko e meʻa kotoa pē ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtua ko Sihová kuo pau pē ʻene fakahokó ʻana. Ko e meʻa ʻe tahá, ko e fakamoʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ko ia ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku ʻikai haá ʻoku fuʻu mālohi fau ia ʻo pehē ai ko e tuí ʻiate ia peé ʻoku fehoanakimālie ia mo e fakamoʻoni ko iá. ʻIo, ko e tuí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fakamoʻoni. Pea ʻi he ngaahi taimi ki muʻá, naʻe kaunga ʻa e ngaahi maná ki hono fakatupunga ʻo e tuí pe ko hono langa iá. Ko e ngaahi fakaʻilonga naʻe fakahoko ʻe Sīsuú naʻe hoko ia ko e fakapapauʻi ki he niʻihi kehé ko iá ko e Mīsaia ia naʻe talaʻofaʻaki maí. (Mātiu 8:16, 17; Hepelu 2:2-4) ʻOku pehē pē, ko e ngaahi meʻaʻofa pehē ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pe ivi ngāué, ʻo hangē ko e fakamoʻui mahaki fakaemaná pea mo e lea ʻi he ngaahi lea kehekehé naʻe fakamoʻoniʻi ai naʻe ʻikai kei maʻu ʻe he kau Siú ʻa e hōifua ʻa Sihová ka ko ʻene hōifuá ʻana he taimi ko ʻení naʻe ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ia ʻa ē naʻe fokotuʻu ʻe hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi.—1 Kolinito 12:7-11.
Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻaʻofa fakaemana ʻo e laumālié ʻa e malava ko ia ke kikité. ʻI he taimi naʻe mamata ai ʻa e kau taʻetuí ki he mana ko ʻení, ne ueʻi ai ha niʻihi ke lotu kia Sihova, ʻo nau pehē: “ʻOku ʻiate kimoutolu moʻoni ʻa e ʻOtua.” (1 Kolinito 14:22-25) Ka neongo ia, naʻe ʻikai fakataumuʻa ʻe Sihova ko e ʻOtuá ia ʻa e ngaahi maná ko ha konga tuʻumaʻu ia ʻo e lotu faka-Kalisitiané. ʻI heʻene peheé, naʻe tohi ai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ka neongo ko e malanga-palofisai, ka ʻe hoko ʻo taʻeʻaonga: neongo ko e faiʻaki ʻa e ngaahi lea, ka ʻe faifai ʻo tuku ia.” (1 Kolinito 13:8) Ko e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení naʻe ngata moʻoni ia ʻi he mate ʻa e kau ʻaposetoló mo e faʻahinga ko ia ne nau ʻosi maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofa peheé ʻo fakafou mai ʻiate kinautolú.
Naʻe liʻekina nai ai ʻa e kakaí ʻi he taimi ko iá ʻo ʻikai ha makatuʻunga ki he tuí? ʻIkai, he naʻe pehē ʻe Paula: “[Ko e ʻOtuá] tālaʻehai naʻa ne nofo taʻe ha fakaʻilonga; he naʻa ne ngaue ʻaonga, ʻo ne ʻatu kiate kimoutolu mei langi ʻa e ngaahi ʻuha, mo e ngaahi taʻu mahu, ʻo ne ʻai ke fonungutungutu homou loto ʻi he meʻa tokoni mo e fakafiefia.” (Ngāue 14:17) ʻOku moʻoni, ki he faʻahinga loto-totonu ko ia ʻoku nau loto-lelei ke fakaʻatā honau ʻatamaí mo honau lotó ki he fakamoʻoni ko ia ʻokú ne ʻātakaiʻi kitautolú, ko e “ngaahi meʻa” ʻa Sihova ko e ʻOtuá, “ʻoku taʻehāmai, . . . talu e ngaohi ʻo mamani mo e ha ia ʻi hono ʻutangiʻi mei he ngaahi meʻa kuo ne ngaohi, ʻio, ʻa hono māfimafi mo hono ʻotua, ʻo fakatou lau itaniti; ko ia ʻoku ʻikai ai hanau [faʻahinga ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻOtuá] haoʻanga.”—Loma 1:20.
ʻOku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he tui pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá. Naʻe naʻinaʻi mai ʻe Paula: “ʻOua naʻa mou tuku ke fakaangatatau kimoutolu ki he maama ko eni: kae tuku ke fai ai pe homou liliu, he fakafoʻou ʻo homou ʻatamai, ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hōifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa.” (Loma 12:2) ʻE lava ʻo fai ʻeni ʻaki hono ako tōtōivi ʻo e ngaahi Konga Tohitapú fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi tohi faka-Kalisitiané, hangē ko e makasini ko ʻení. Ko e tui ʻoku fakatuʻunga ʻi he ʻiloʻi totonu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ʻoku ʻikai vaivai ia pe mamaha. Ko e faʻahinga ko ia kuo nau ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea ʻoku nau fai ia ʻi he tuí, ʻoku nau fai ʻa e ngāue toputapu ki he ʻOtuá.—Loma 12:1.
Ko e Tui Kae ʻIkai Mamatá
Naʻe faingataʻa ki he ʻaposetolo ko Tōmasí ke tui ki he toetuʻu ko ia ʻa Sīsū mei he maté. “Ka ʻikai te u sio ʻi hono ongo nima ki he mata faʻo, ʻo u velo hoku tuhu ni ki he mata faʻo, mo velo hoku nima ki hono vakavaka, ʻe ʻikai ʻaupito te u tui,” ko e fakahā ia ʻe Tōmasí. ʻI he taimi naʻe toki fakasino ai ʻa Sīsū ʻi ha sino naʻe fakaeʻa ai ʻa e ngaahi matakafo ʻo hono tutukí, ne tali lelei ai ʻe Tōmasi ʻa e mana ko ʻení. Kae kehe, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Monuʻiaā ka ko kinautolu ne ʻikai mamata, ka nau tui pe.”—Sione 20:25-29.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku laui miliona ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku nau “fononga . . . aki ʻa e tui, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e mamata.” (2 Kolinito 5:7) Neongo naʻe ʻikai te nau mamata ki he ngaahi mana ko ia naʻe hiki ʻi he Tohitapú, ʻoku nau tui moʻoni naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ʻOtuá mo ʻene Folofolá. ʻAki ʻa e tokoni ʻa hono laumālié, ʻoku malava ai ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú pea mo hono kaveinga tuʻu-ki-muʻa ko ia—ko hono fakatonuhiaʻi ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihova ko e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi hono Puleʻanga fakahēvaní. (Mātiu 6:9, 10; 2 Timote 3:16, 17) ʻI ha ʻaonga lahi kiate kinautolu, ko e kau Kalisitiane moʻoni ko ʻení ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e akonaki fakapotopoto ko ia ʻa e Tohitapú ki he moʻuí. (Sāme 119:105; Aisea 48:17, 18) ʻOku nau tali ʻa e moʻoni taʻealafakahalaki ko ia ko e ngaahi kikite ʻo e Tohitapú ʻokú ne fakaʻilongaʻi hotau taimí ko e “kuonga fakamui” ia, pea ʻoku nau maʻu ʻa e tui ko e talaʻofa ko ia ʻa e ʻOtuá ki ha maama foʻoú ʻoku tuʻunuku mai ia. (2 Timote 3:1-5; Mātiu 24:3-14; 2 Pita 3:13) Ko e meʻa fakafiefia ia kiate kinautolu ke fevahevaheʻaki mo e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e ʻiloʻi ko ia ʻo e ʻOtuá. (Palovepi 2:1-5) ʻOku nau ʻilo ʻe toki fakafou pē ʻi hano ako ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ʻe lava moʻoni ai ʻe kinautolu ʻoku fekumi ki he ʻOtuá ʻo ʻilo ia.—Ngāue 17:26, 27.
ʻOkú ke manatuʻi ʻa Albert, ʻa ē naʻe lave ki ai ʻi he konga ki muʻá? Hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono taʻetali ko ia ʻene lotu ki ha maná, ne ʻaʻahi atu ki ai ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko ha fineʻeiki matuʻotuʻa ʻa ia naʻá ne tuku ai ha ngaahi tohi makatuʻunga mei he Tohitapú. Hili iá naʻe tali ʻe Albert ha ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi. ʻI heʻene hoko ko ia ʻo maheni ange mo e pōpoaki ʻo e Tohitapú, ne maliu ai ʻene ʻamanaki tōnoá ki he fiefia. Naʻá ne kamata ke ʻiloʻi tā kuó ne ʻosi ʻilo ʻe ia ʻa e ʻOtuá.
ʻOku naʻinaʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú: “Kumi kia Jihova i he lolotoga oku faa ilo ia, ui kiate ia i he ene kei ofi.” (Aisea [Isaia] 55:6, PM) Te ke malava ʻo fai ʻeni, ʻo ʻikai ʻaki ha fakatatali ki ha mana ʻi onopooni mei he ʻOtuá, ka ʻi hono maʻu ʻa e ʻilo totonu mei heʻene Folofolá. Ko ha fiemaʻu pau eni, he ʻoku ʻikai langa ʻe he ngaahi maná ʻataʻatā pē ia ʻa e tuí.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Naʻa mo e toetuʻu fakaemana ʻa Lāsalosí naʻe ʻikai pē te ne ueʻi ʻa e ngaahi fili ʻo Sīsuú ke nau ngāueʻi ʻa e tuí
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e tuí kuo pau ke makatuʻunga ia ʻi he ʻiloʻi totonu ʻo e Tohitapú