Kuo Fanongonongo ʻOku Fiefia ʻa e Kau Talafekau ʻo e Melino Fakaʻotuá
“Ko e kau veteange ʻa Sihova te nau foki, ʻo haʻu ki Saione mo e mavava; pea ko e fiefia taʻengata ko e pale ʻi honau ʻulu.”—AISEA 35:10.
1. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ki he māmaní?
ʻI HE ʻahó ni ʻo ʻikai mo ha toe taimi ki muʻa, ʻoku fiemaʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha talafekau ʻo e ongoongo leleí. ʻOku ʻi ai ha fiemaʻu fakavavevave ki ha taha ke ne tala ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻá, ko ha tokotaha fakamoʻoni taʻemanavahē ʻa ia te ne faifakatokanga ki he fulikivanú ʻo fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻoku tuʻunuku maí pea tokoniʻi ʻa e faʻahinga loto-totonú ke maʻu ʻa e melino fakaʻotuá.
2, 3. ʻI he meʻa fekauʻaki mo ʻIsilelí, naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa naʻe hiki ʻi he Emosi 3:7?
2 ʻI he taimi ʻo ʻIsilelí, naʻe talaʻofa ai ʻa Sihova te ne tokonaki mai ha kau talafekau hangē ko iá. ʻI he ngataʻanga ʻo e senituli hono hivá K.M., naʻe pehē ai ʻe he palōfita ko ʻĒmosí: “Talaʻehai ʻe fai ʻe Atonai Sihova ha meʻa, ka te ne fukefuke ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palofita ʻa e meʻa kuo tuʻutuʻuni.” (Emosi 3:7) ʻI he ngaahi senituli hili ʻa e fanongonongo ko ʻení, naʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue lahi māfimafi. Ko e fakatātaá, ʻi he 607 K.M., naʻá ne valokiʻi fefeka ai ʻene kakai filí koeʻuhi naʻa nau angatuʻu mo halaia ʻi he totó. Naʻá ne toe tautea foki mo e ngaahi puleʻanga takatakai aí ko ʻenau fiefia koeʻuhi ko e faingataʻaʻia ʻa ʻIsilelí. (Selemaia, vahe 46-49) ʻI he 539 K.M. leva, naʻe fakahoko mai ai ʻe Sihova ʻa e tō ki lalo ʻa e puleʻanga hau fakamāmani mālohi ko Pāpiloné, pea ko hono olá, ʻi he 537 K.M., naʻe foki ai ha toenga ʻo ʻIsileli ki honau fonuá ke toe langa ʻa e temipalé.—2 Kalonikali 36:22, 23.
3 Ko e ngaahi meʻa ʻeni naʻe mātuʻaki mahuʻinga, pea ʻi he fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa ʻĒmosí, naʻe fakahā kinautolu ʻe Sihova ki muʻa ki he kau palōfita ʻa ia naʻa nau ngāue ko e kau talafekaú, ʻi hono fakatokanga ki ʻIsileli fekauʻaki mo e meʻa naʻe pau ke hokó. ʻI he vaeuaʻanga ʻo e senituli hono valú K.M., naʻá ne fokotuʻu hake ai ʻa ʻAisea. ʻI he vaeuaʻanga ʻo e senituli hono fitú K.M., naʻá ne fokotuʻu hake ai ʻa Selemaia. ʻI he fakaofi leva ke ngata ʻa e senituli ko iá, naʻá ne fokotuʻu hake ai ʻa ʻIsikeli. Ko e faʻahingá ni mo e kau palōfita anga-tonu kehe naʻa nau fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki ʻo fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová.
Fakapapauʻi ʻa e Kau Talafekau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻAho Ní
4. Ko e hā ʻokú ne fakahāhaaʻi ʻoku fiemaʻu ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e kau talafekau ʻo e melinó?
4 Fēfē ʻa e ʻahó ni? Ko e tokolahi ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻoku nau ongoʻi fakatuʻotuʻotamaki atu ʻi heʻenau vakai ko ia ki he tō lalo ʻa e sōsaieti ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻofa ki he māʻoniʻoní ʻoku mamahi honau lotó ʻi heʻenau sio ki he mālualoi mo e mātuʻaki anga-fulikivanu ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Hangē ko ia naʻe tala ki muʻa ʻe Sihova ʻo fakafou ʻia ʻIsikelí, ʻoku nau “mapuhoi mo toʻe koeʻuhi ko e ngaahi fakalielia ʻoku fai ʻi loto kolo.” (Isikeli 9:4) Kae kehe, ʻoku ʻikai lāuʻilo ʻa e tokolahi ia pe ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. ʻOku fiemaʻu ke tala ia kiate kinautolu.
5. Naʻe anga-fēfē hono fakahā ʻe Sīsū ʻe ʻi ai ʻa e kau talafekau ʻi hotau taimí?
5 ʻOku ʻi ai ha taha he ʻahó ni ʻokú ne leaʻaki ʻa e loto taʻemanavahē ko ia ʻo ʻAisea, Selemaia, mo ʻIsikelí? Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻe malava pē ʻe ha taha. ʻI he taimi naʻe tala ai ki muʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi hotau ʻaho ní, naʻá ne pehē: “Koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” (Mātiu 24:14, PM) Ko hai ʻi he ʻahó ni ʻokú ne fakahoko ʻa e kikite ko iá, ʻo ngāue ko ha talafekau, ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e ongoongo leleí? Ko e ngaahi meʻa meimei tatau ʻi hotau ʻahó ni mo e taimi ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻoku tokoni ia kiate kitautolu ke tali ʻa e fehuʻi ko iá.
6. (a) Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe he “ʻIsileli faka-ʻOtua” lolotonga ʻa e tau ʻuluaki ʻa māmaní. (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻo e Isikeli 11:17 ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?
6 Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho pōpōʻuli ʻo e Tau I ʻa Māmaní, ko e kakai ʻa Sihova ʻi onopooní, ʻa e toenga ʻo e kau paní ko e “Isileli faka-ʻOtua,” naʻa nau nofo pōpula ʻo meimei tatau pē mo ia naʻe ʻi ai ʻa ʻIsileli ʻi Pāpiloné. (Kaletia 6:16) Naʻa nau faingataʻaʻia ʻi ha fakaheeʻi fakalaumālie ʻi Pāpilone ko e Lahi, ko e fakalūkufua ia ʻo e ngaahi lotu loi ʻi māmaní ʻa ē ʻoku tuʻu-ki-muʻa taha ai mo taau ke valokiʻi ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ka neongo ia, naʻe hā mei he folofola ʻa Sihova kia ʻIsikelí naʻe ʻikai liʻekina kinautolu. Naʻá ne folofola: “Te u tanaki foki kimoutolu mei he ngaahi kakai, pea te u fakatefua mai kimoutolu mei he ngaahi fonua, ʻa ia naʻe vetekina kimoutolu ki ai, pea te u ʻatu kiate kimoutolu ʻa e kelekele ʻo ʻIsileli.” (Isikeli 11:17) Koeʻuhi ke fakahoko ʻa e palōmesi ko ia maʻa ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e Pēsia ko Kōlesí, ʻa ia naʻá ne fakangata ʻa e Puleʻanga Hau Fakamāmani ko Pāpiloné pea fakaʻatā ʻa e halá ki ha toenga ʻo ʻIsileli ke foki ki honau fonuá. Kae fēfē ʻa e ʻahó ni?
7. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he 1919 naʻe hā ai kuo fai ʻe Sīsū ʻa e meʻa ki Pāpilone ko e Lahí? Fakamatala.
7 Ki muʻa ange ʻi he senituli ko ʻení, naʻe ʻi ai ʻa e fakamoʻoni mālohi naʻe ngāue ai ha Kōlesi Lahi Ange. Ko hai ia? ʻOku ʻikai ha toe taha kehe ka ko Sīsū Kalaisi, naʻe fakanofo tuʻi talu mei he 1914 ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. Ko e Tuʻi lahi ko ʻení naʻá ne fakahaaʻi ʻene loto-lelei ki hono ngaahi tokoua pani ʻi he māmaní, ʻi hono fakatauʻatāinaʻi ko ia ʻi he taʻu 1919 ʻa e kau Kalisitiane paní mei he nofo pōpula fakalaumālié pea fakafoki ki honau “fonua,” ʻa honau tofiʻa fakalaumālié. (Aisea 66:8; Fakahā 18:4) Ko ia, ko e Isikeli 11:17 ʻoku ʻi ai hono fakahoko ʻi onopooni. ʻI he kuonga muʻá naʻe hoko ʻa e tō ʻa Pāpiloné ke fakaava ai ʻa e hala ki he kau ʻIsilelí ke nau foki ki honau fonuá. Ko e toe fakafoki ʻo e “Isileli faka-ʻOtua” ʻi onopooní naʻe fakamoʻoniʻi ai ne aʻusia ʻe Pāpilone ko e Lahi ha tō ʻi he nima ʻo Kōlesi Lahi Angé. Ko e tō ko ʻení naʻe fanongonongo ia ʻe he ʻāngelo hono ua ʻo e Fakahā vahe 14, ʻi he taimi naʻá ne kalanga ai: “Kuo tokilalo, kuo tokilalo ʻa fuʻu Papilone, ʻa ia naʻa ne fakainu ʻa e kakai ʻaki ʻa e uaine ko e tautea ʻo ʻene feʻauaki.” (Fakahā 14:8) Ko ha fuʻu liliu ē ki Pāpilone ko e Lahi, tautefito ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané! Pea ko ha tāpuaki ē ki he kau Kalisitiane moʻoní!
8. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻi he tohi ʻa ʻIsikelí ʻa e fiefia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he hili honau fakatauʻatāinaʻi ʻi he 1919?
8 ʻI he Isikeli 11:18-20, ʻoku tau lau ai ʻa e fakamatala ʻa e palōfitá ki he fiefia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he hili honau toe fakafokí. Ko e fuofua fakahoko ʻo ʻene ngaahi leá naʻe ʻuhingá ko hono fakamaʻa ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒsela mo Nehemaiá. Ko hono fakahoko ʻi onopooní naʻe ʻuhinga ia ki ha meʻa meimei tatau. Tau vakai angé pe ʻoku anga-fēfē. ʻOku folofola mai ʻa Sihova: “Te nau aʻu ki he potu ko ia [ki honau fonuá] pea te nau ʻave mei ai hono ngaahi meʻa mousaʻa, mo hono ngaahi fuʻu fakalielia.” Hangē pē ko ia naʻe kikiteʻí, kamata ʻi he 1919, naʻe fakamaʻa ʻe Sihova hono kakaí pea toe fakaivimālohiʻi kinautolu ke tauhi kiate ia. Naʻa nau kamata ke ʻave mei honau ʻātakai fakalaumālié ʻa e ngaahi tōʻonga faka-Pāpilone mo e ngaahi tokāteline kotoa ʻa ia naʻá ne ʻuliʻi kinautolu ʻi hono ʻaó.
9. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga naʻe ʻoange ʻe Sihova ki hono kakaí, kamata ʻi he 1919?
9 Hili iá, fakatatau ki he veesi 19, ʻoku hoko atu ai ʻa e folofola ʻa Sihová: “Pea te u ʻatu kiate kinautolu ha tahaʻi loto; ʻio, te u ʻai ki homou loto ha laumalie foʻou; pea te u toʻo ʻa e loto maka mei honau kakano, pea te u ʻange kiate kinautolu ha loto kakano.” ʻI he fehoanakimālie mo e ngaahi leá ni, ʻi he 1919, naʻe fakafāʻūtahaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti paní, ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e “tahaʻi loto,” hangē ko e laú, koeʻuhi ke nau tauhi kiate ia ʻi he “uouangataha.” (Sefanaia 3:9) ʻIkai ngata aí, naʻe ʻoange ʻe Sihova ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki hono kakaí ke fakaivimālohiʻi kinautolu ʻi he ngāue fakamoʻoní pea ke fakatupu ʻiate kinautolu ʻa e fua lelei naʻe fakamatalaʻi ʻia Kaletia 5:22, 23. Pea ʻi he ʻikai ke ʻoange kiate kinautolu ha loto ongongataʻa, mo ha loto-maká, naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate kinautolu ha loto-molū, ofeʻingofua, mo talangofua, ha loto ʻe fai ki hono finangaló.
10. Ko e hā kuo tāpuakiʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻene kakai naʻe toe fakafokí ʻi he 1919 ʻo faai mai aí?
10 Ko e hā naʻá ne fai ai ʻa e meʻá ni? ʻOku fakamatala mai ʻe Sihova tonu. ʻOku tau lau ʻia Isikeli 11:20: “Koeʻuhia ke nau fou ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo tauhi ʻeku ngaahi kupuʻi konisitutone, ʻo fai ki ai: pea te nau nofo kiate au ko hoku kakai, pea te u nofo au ko honau ʻOtua.” Naʻe ako ʻa e ʻIsileli faka-ʻOtuá ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa Sihová, kae ʻikai ko e muimui ki heʻenau fakakaukau pē ʻanautolú. Naʻa nau ako ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo ʻikai ke manavahē ki he tangatá. Ko ia, naʻa nau makehe atu ai mei he kau Kalisitiane fakangalingali pē ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e kakai kinautolu ʻa Sihova. ʻI heʻene peheé, naʻe mateuteu ai ʻa Sihova ke ngāueʻaki kinautolu ko ʻene kau talafekau, ko ʻene “tamaioeiki agatonu mo boto.”—Mātiu 24:45-47, PM.
Ko e Fiefia ʻa e Kau Talafekau ʻa e ʻOtuá
11. ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe he tohi ʻa ʻAiseá ʻa e fiefia ʻa e kakai ʻa Sihová?
11 ʻE lava ke ke fakakaukauloto atu ki heʻenau fiefiá ʻi heʻenau fakatokangaʻi ko ha tuʻunga monū lahi ē kuo nau aʻusiá? ʻI honau tuʻunga ko ha kulupú, naʻa nau fakaongo atu ʻa e ngaahi lea ʻo e Aisea 61:10: “Te u matuʻaki fiefia ʻia Sihova. ʻE tomeʻe hoku laumalie ʻi hoku ʻOtua.” Naʻe fakahoko ʻiate kinautolu ʻa e talaʻofa ʻi he Aisea 35:10: “Ko e kau veteange ʻa Sihova te nau foki, ʻo haʻu ki Saione mo e mavava; pea ko e fiefia taʻengata ko e pale ʻi honau ʻulu: te nau aʻusia ʻa e fiefia mo e nekeneka, pea ko e mamahi mo e mapuhoi ʻoku moulu atu.” Naʻe fiefia pehē ʻa e kau talafekau ʻo e melino fakaʻotua ʻa Sihová ʻi he 1919 ʻi heʻenau kamata ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Talu mei he taimi ko iá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, kuo ʻikai te nau tuku hono fakahoko ʻo e ngāué ni, pea kuo tupulekina ai ʻenau fiefiá. ʻI heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe fakahā ai ʻe Sīsū: “Monūʻiaā [“Fiefiaā,” NW] ka ko kinautolu ʻoku fakatupu melino: he ʻe ui ʻa kinautolu ko e ngāhi foha ʻo e ʻOtua.” (Mātiu 5:9) Ko e moʻoni ʻo e fanongonongo ko iá kuo hokosia ia ʻe he toenga ʻo e kau paní ko e “ngāhi foha ʻo e ʻOtua” mei he 1919 ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.
12, 13. (a) Ko hai naʻe kau fakataha mo e ʻIsileli faka-ʻOtuá ʻi he tauhi kia Sihová, pea ko e hā naʻa nau faí? (e) Ko e hā ʻa e fiefia lahi kuo aʻusia ʻe he kau sevāniti pani ʻa Sihová?
12 ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe tupulaki ai ʻa e tokolahi ʻo e ʻIsileli faka-ʻOtuá ʻo aʻu mai ki he 1930 tupú ʻi he ofi ke kakato ʻa hono fakatahatahaʻi ʻa e toenga ʻo e kau paní. Naʻe ngata leva ai ʻa e tupulekina ʻo e tokolahi ʻo e kau malangaʻi ʻo e ongoongo leleí? Halaʻatā. Naʻe ʻosi kamata ke hā mai ai ha fuʻu kakai lahi ʻo e kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní, pea naʻe kau fakataha ʻa e faʻahingá ni mo honau ngaahi tokoua paní ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻe mamata ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ki he fuʻu kakai lahi ko ʻení ʻi he vīsoné, pea ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo ʻene fakamatalaʻi kinautolú: “ʻOku nau ʻi he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻOtua, pea ʻoku nau tauhi kiate ia . . . ʻi he ʻaho mo e po.” (Fakahā 7:15) ʻIo, naʻe femoʻuekina ʻa e fuʻu kakai lahí ʻi hono tauhi ʻa e ʻOtuá. Ko hono olá, ʻi he kamata ko ia ke tokosiʻi ʻa e tokolahi ʻo e kau paní, hili ʻa e 1935, naʻe fakahoko ʻa e ngāue fakaefakamoʻoní ʻaki ʻa e mālohi fakautuutu ange ʻe he ngaahi kaungāngāue anga-tonú ni.
13 ʻI he foungá ni naʻe fakahoko ai ʻa e Aisea 60:3, 4: “ʻE fononga mai ʻani puleʻanga ki hoʻo maama, moni tuʻi ki he malama ʻo hoʻo hopo hake. Tangaki ho mata, ʻo sio takai: ʻOku nau tanaki fakataha, ʻoku nau haʻu kiate koe: ʻOku haʻu ho ngaahi foha mei he mamaʻo, pea ko ho ngaahi ʻofefine ʻe fafa fakavakavaka.” Ko e fiefia ko ia naʻe ʻomai ki he ʻIsileli faka-ʻOtuá ʻi he ngaahi tupu ko ʻení ʻoku fakamatalaʻi lelei ia ʻia Aisea 60:5, ʻa ia ʻoku tau lau: “Ko e taimi ko ia te ke sio ki ai, pea maama ho fofonga, pea ʻe toutou ho loto ʻo fano; ʻe leʻeia mai kiate koe ʻa e mahu ʻo e tahi, ʻe haʻu kiate koe ʻa e koloa ʻo e ngaahi puleʻanga.”
ʻOku Ngaʻunu ʻa e Kautaha ʻa Sihová
14. (a) Ko e hā ʻa e vīsone ʻo e ngaahi meʻa fakahēvaní naʻe mamata ki ai ʻa ʻIsikelí, pea ko e hā ʻa e fekau naʻá ne maʻú? (e) Ko e hā naʻe ʻilo ʻe he kakai ʻa Sihova ʻi onopooní, pea ko e hā ʻa e fatongia naʻa nau ongoʻí?
14 ʻI he 613 K.M., naʻe mamata ai ʻa ʻIsikeli ʻi he vīsone ki he kautaha fakahēvani hangē ha saliote ʻa Sihová ʻoku ngaʻunu atu. (Isikeli 1:4-28) Hili iá, naʻe folofola ange ʻa Sihova kiate ia: “Hakoʻi-tangata, haʻuange, ʻalu ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻo tala kiate kinautolu ʻeku ngaahi lea.” (Isikeli 3:4) ʻI he taʻú ni 1997, ʻoku tau lāuʻilo ʻoku kei ngaʻunu taʻetuku ʻa e kautaha fakahēvani ʻa Sihová ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Mei hení, ʻoku tau kei ongoʻi ʻa hono ueʻi kitautolu ke tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ko iá. Naʻe leaʻaki ʻe ʻIsikeli ʻi hono taimí, ʻa e ngaahi lea naʻe fakamānavaʻi fakahangatonu ʻe Sihová. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau leaʻaki ʻa e ngaahi lea mei he Folofola fakamānavaʻi ʻa Sihová, ko e Tohitapú. Pea ko ha pōpoaki fakaofo ē ʻoku ʻi he tohi ko iá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá! Lolotonga ʻoku hohaʻa ʻa e tokolahi fekauʻaki mo e kahaʻú, ʻoku fakahā mai ʻe he Tohitapú ʻoku kovi lahi ange ʻa e ngaahi meʻá—pea ʻi he taimi tatau, ʻoku lelei lahi ange ia—ʻi he meʻa ʻoku nau sioloto atu ki aí.
15. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku kovi ange ia ʻi he meʻa ʻoku fakakaukau ki ai ʻa e tokolahi ʻi he ʻaho ní?
15 ʻOku kovi ange ʻa e ngaahi meʻá koeʻuhi, hangē ko ia naʻa tau ako ʻi he ngaahi kupu ki muʻá, kuo vavé ni ke fakaʻauha fakaʻaufuli ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane mo e ngaahi lotu loi kehe kotoa pē, ʻo fakaʻaufuli hangē pē ko ia naʻe hoko ki Selusalema ʻi he 607 K.M. ʻIkai ngata ai, ko e kotoa ʻo e tuʻunga fakapolitikale kehekehe ʻi he māmaní, ʻa ē naʻe fakatātaaʻi ʻi he tohi ʻa Fakahaá ko ha manu fekai ʻoku ʻulu fitu mo nifo hongofulú, ʻoku vavé ni ke tafiʻi atu, ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ki he ngaahi kaungāʻapi pangani lahi ʻo Selusalemá. (Fakahā 13:1, 2; 19:19-21) ʻI he taimi ʻo ʻIsikelí naʻe fakamatalaʻi māʻalaʻala ai ʻe Sihova ʻa e manavahē naʻe fakatupunga ʻe he fakaʻauha naʻe tuʻunuku ki Selusalemá. Ka ʻe toe ʻuhinga lahi ange ʻene folofolá ʻi he taimi ʻe ʻilo ai ʻa e kakaí ki he fakaʻauha ʻoku tuʻunuku ki he māmani ko ʻení. Naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻIsikeli: “Ko ia, Hakoʻi-tangata, ko hoʻo meʻa ke fai, ke ke ʻai hoʻo fuʻu toʻe; ʻio, ke ke toʻe ʻi honau ʻao ke motu ho kongaloto, pea ke fai ha fuʻu mamahi. Pea ka nau ka pehe kiate koe, Ko e ha ʻoku ke toʻe ai? pea ke ke tali, Koeʻuhi ko e ongoongo ʻoku haʻu ʻa e meʻa: pea ʻe vai ʻa e loto kotoa, pea taupe ʻa e nima fuape, pea fakapoʻuli ʻa e laumalie kotoa, pea mo e tui kotoa ʻe fetafei ʻi he vai: vakai ʻoku haʻu, ʻio ʻe hoko—ko Atonai Sihova ia mei he Taʻehamai.” (Isikeli 21:6, 7; Mātiu 24:30) ʻOku toka mai mei muʻa ʻa e ngaahi meʻa fakamanavahē. ʻOku ueʻi kitautolu ʻi heʻetau tokanga lahi ki hotau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ke fakaongo atu ʻa e fakatokangá, ke tala ʻa e “ongoongo” ki he houhau ʻa Sihova ka hoko maí.
16. Ki he faʻahinga anga-vaivaí, ko e hā ʻoku lelei ange ai ʻa e ngaahi tuʻungá ʻi he meʻa lahi ʻoku fakakaukau ki ai ʻa e tokolahi?
16 ʻI he taimi tatau pē, ʻoku ʻi ha tuʻunga lelei ange ʻa e ngaahi meʻá ki he faʻahinga anga-vaivaí ʻi he meʻa ʻoku sioloto atu ki ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí. ʻI he founga fē? ʻI he pekia ko ia ʻa Sīsū maʻa ʻetau ngaahi angahalá pea pule ʻi he lolotongá ni ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (1 Timote 1:15; Fakahā 11:15) Ko e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ē ʻoku hā ngali ʻe ʻikai lava ke solová, ʻe vavé ni ke ikuʻi ia fakafou ʻi he Puleʻanga fakahēvani ko iá. Ko e maté, mahamahakí, fulikivanú, fiekaiá, mo e faihiá ʻe hoko pē ia ko e ngaahi meʻa ʻo e kuohilí, pea ʻe pule taʻetoeleʻeia ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki ha māmani palataisi. (Fakahā 21:3, 4) ʻE fiefia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he melino fakaʻotuá—ko ha vahaʻangatae melino mo e ʻOtua ko Sihová pea ʻiate kinatuolu.—Sāme 72:7.
17. Ko e hā ʻa e tupu ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefiá ki he loto ʻo e kau talafekau ʻo e melino fakaʻotuá?
17 ʻOku tali ʻa e fuʻu kakai tokolahi fau, ko e kau anga-vaivai, ʻa e pōpoaki ko ʻeni ʻo e melino fakaʻotuá, ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e māmaní. Ke lave ki ha ngaahi fakatātā siʻi pē, naʻe līpooti ʻi he taʻu kuo ʻosí ʻi ʻUkalaine ha tupu pēseti ʻe 17 ʻi he kau malangá. Naʻe līpooti ʻi Mōsemipiiki ha tupu pēseti ʻe 17, ko Lifuēnia ko ha tupu pēseti ʻe 29. Naʻe tupu pēseti ʻe 31 ʻa Lūsia, lolotonga ia naʻe hokosia ʻe ʻAlipēnia ha tupu pēseti ʻe 52 ʻi he kau malangá. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi tupu ko ʻení ʻa e laui mano ʻo e faʻahinga tāutaha loto-totonu ʻa ia ʻoku nau loto ke fiefia ʻi he melino fakaʻotuá pea kuo nau tuʻumaʻu maʻá e māʻoniʻoní. ʻOku ʻomai ʻi he tupu vave peheé ʻa e fiefia ki he fetokouaʻaki faka-Kalisitiané kotoa.
18. Tatau ai pē pe ʻoku fanongo ʻa e kakaí pe ʻikai, ko e hā te tau fakakaukau ki aí?
18 ʻOku mātuʻaki mateuteu ʻa e kakai ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí ke nau tali? Kapau ko ia ʻoku mau kaungāfiefia mo koe. Neongo ia, ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku fiemaʻu ʻa e ngaahi houa lahi ʻaupito ʻo e ngāue mālohi ki muʻa pea toki maʻu ha foʻi tokotaha pē ʻoku mahuʻingaʻia. ʻOku fakavaivai ʻa e nima ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku ngāue ʻi he ngaahi feituʻu ko iá pe ʻikai ha fakatuʻamelie? ʻIkai. ʻOku manatuʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻIsikeli ʻi he taimi naʻá Ne ʻuluaki fekauʻi ai ʻa e palōfita kei talavoú ni ke malanga ki hono kaungā Siú: “Pea ko kinautolu—ko ia ai pe te nau fie fanongo, pe te nau kalofi, he ko e famili pauʻu kinautolu—ka te nau ʻilo na e ai ha palofita naʻe hoko kiate kinautolu.” (Isikeli 2:5) ʻI he hangē ko ʻIsikelí, ʻoku tau hanganaki tala ki he kakaí ʻa e melino fakaʻotuá tatau ai pē pe te nau tali pe ʻikai. ʻOku tau fiefia, kapau ʻoku nau fanongo. Kapau ʻoku nau fakasītuʻaʻi kitautolu, ʻo manukiʻi kitautolu, naʻa mo ʻenau fakatangaʻi kitautolu, ʻoku tau kītaki pē. ʻOku tau ʻofa kia Sihova, pea ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko ʻofa . . . ʻOku ne kataki ʻi he meʻa kotoa pe.” (1 Kolinito 13:4, 7) Koeʻuhi ko ʻetau malanga mo e kātakí, ʻoku ʻilo ai ʻe he kakaí pe ko hai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku nau ʻilo ʻetau pōpoakí. ʻI he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá, te nau ʻilo naʻe feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi kinautolu ke fiefia ʻi he melino fakaʻotuá.
19. ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtua moʻoní, ko e hā ʻa e monū lahi ʻoku tau koloaʻakí?
19 ʻOku toe ʻi ai ha monū lahi ange ʻi he tauhi kia Sihová? ʻIkai! Ko ʻetau fiefia lahi tahá ʻoku hoko mai ia ʻi hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea mo e ʻiloʻi ʻoku tau fai hono finangaló. “Monuʻiaā [“Fiefiaā,” NW] ka ko e faʻahinga ʻoku ʻilo ʻa e ongo fakafiefia: ʻOku nau haʻele, ʻe Sihova, ʻi he maama ʻo ho fofonga.” (Sāme 89:15) ʻOfa ke tau koloaʻaki maʻu pē ʻa e fiefia ʻi he hoko ko e kau talafekau ʻo e melino ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOfa ke tau fai tōtōivi ai pē ʻetau tafaʻakí ʻi he ngāue ko ʻení kaeʻoua kuo folofola mai ʻa Sihova kuo lava ia.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko hai ʻa e kau talafekau ʻo e melino ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní?
◻ ʻOku tau ʻilo fēfē naʻe hokosia ʻe Pāpilone ko e Lahi ha tō ʻi he 1919?
◻ Ko e hā ʻa e tokanga tefito ʻa e “fuʻu kakai lahi”?
◻ Ko e hā ʻoku fakalotomafasia ange ai ʻa e kahaʻú ʻi he fakakaukau ʻa e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he ʻaho ní?
◻ Ko e hā ʻoku lava ke lelei ange ai ʻa e kahaʻú, ki he faʻahinga loto-totonú ʻi he meʻa ʻoku nau sioloto atu ki aí?
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko e kakai fiefia taha ʻi he māmaní he ʻaho ní ko e kau talafekau ʻo e melino fakaʻotuá