“Fakakaukau Fakapotopoto” ʻi he Fakaofi Mai ʻa e Nataʻangá
“Ka kuo ofi ae gataaga oe mea kotoabe: koia mou fai [“fakakaukau,” NW] fakabotoboto.”—1 PITA 4:7, PM.
1. Ko e hā ʻoku kaunga ki he hoko ko ia ʻo “fakakaukau fakapotopoto”?
KO E ngaahi lea ʻi ʻolunga ʻa e ʻaposetolo ko Pitá ʻoku totonu ke maongo loloto ia ʻi he founga ʻoku moʻuiʻaki ai ʻe he kau Kalisitiané ʻenau moʻuí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke tala ange ʻe Pita ia ki heʻene kau lau tohí ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fatongia anga-mahení mo hono tokangaekina ʻo e moʻuí; naʻe ʻikai haʻane fakaʻaiʻai ha ongoʻi manavahētuʻu ʻi he fakaʻauha ʻoku ene ke hokó. Ka, naʻá ne naʻinaʻi: ‘Mou fakakaukau fakapotopoto.’ ʻOku kaunga ki he hoko ʻo “fakakaukau fakapotopoto” ʻa hono fakahāhā ʻa e fakaʻutoʻuta lelei, fakakaukau lelei, fakaalaala, faituʻunga ʻi heʻetau leá mo ʻetau ngaahi tōʻongá. ʻOku ʻuhingá ko hono ʻai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne puleʻi ʻa ʻetau fakakaukaú mo ʻetau ngaahi tōʻongá. (Loma 12:2) Koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi he “toʻutangata angapikopiko mo heke,” ʻoku fiemaʻu ai ʻa e fakapotopotó ke kalofi ʻaki ʻa e ngaahi palopalemá mo e ngaahi faingataʻá.—Filipai 2:15.
2. ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻaonga ʻa e kātaki fuoloa ʻa Sihová ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní?
2 ʻOku toe tokoniʻi kitautolu ʻe he “fakakaukau fakapotopotó” ke tau maʻu ha vakai fakamātoato mo moʻoni fekauʻaki mo kitautolu. (Taitusi 2:12; Loma 12:3) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga eni ʻi he vakai atu ko ia ki he ngaahi lea ʻoku hiki ʻi he 2 Pita 3:9 (PM): “Oku ikai fakatuotuai e he Eiki ki he ene talaofa, o hage koe lau ae niihi koe tuotuai; ka oku kataki fuoloa kiate kitautolu, o ikai finagalo ke auha ha toko taha, ka koeuhi ke hoko o fakatomala kotoabe.” Fakatokangaʻi ko Sihová ʻoku kātaki fuoloa, ʻo ʻikai ki he kau taʻetuí pē, ka “kiate kitautolu” foki—ʻa e kau mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku “ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha.” Mahalo ʻoku kei fiemaʻu nai ki ha niʻihi ke fai ha ngaahi liliu mo ha ngaahi fengaʻunuʻaki koeʻuhi ke nau taau ai ki he meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá. Ko ia tau fakasio leva ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku fiemaʻu nai ki ai ha ngaahi fengaʻunuʻakí.
“Fakakaukau Fakapotopoto” ʻi Hotau Ngaahi Vahaʻangatae Fakafoʻituituí
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe ʻeke nai ʻe he ngaahi mātuʻá kiate kinautolu fekauʻaki mo ʻenau fānaú?
3 Ko e ʻapí ʻoku totonu ke hoko ia ko e taulanga ū ki he melinó. Ka ki he niʻihi ʻoku hoko ia ko e “fale ʻoku fonu ʻi he . . . kē.” (Palovepi 17:1) ʻOku fēfē ho fāmilí? ʻOku ʻatā ho ʻapí mei he “lili mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi”? (Efeso 4:31) Fēfē hoʻo fānaú? ʻOku nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo fakahoungaʻi kinautolu? (Fakafehoanaki mo Luke 3:22.) ʻOkú ke tuku ha taimi ke fakahinohinoʻi mo akoʻi ai kinautolu? ʻOkú ke ‘tautea ʻi he māʻoniʻoni’ kae ʻikai ʻi he lili mo e ʻita? (2 Timote 3:16, NW) Koeʻuhi ko e fānaú ko e “tofia mei a Jihova,” ʻokú ne mātuʻaki mahuʻingaʻia ʻaupito ʻi he anga ʻo hono tauhi kinautolú.—Sāme 127:3, PM.
4. (a) Ko e hā ʻe lava ke iku ki aí kapau ʻe ngaohikoviʻi ʻe ha husepāniti hono uaifí? (e) ʻE malava fēfē hono pouaki ʻe he ngaahi uaifí ʻa e melino mo e ʻOtuá pea mo e fiefia ʻi he kotoa ʻo e fāmilí?
4 Fēfē hotau hoa malí? “ʻOku totonu ke . . . ʻofa ʻa e ngaahi husepāniti ki siʻonau ngaahi uaifi, he ko siʻonau sino kinautolu. Ko ia ʻoku ne ʻofa ki hono uaifi ʻoku ne ʻofa kiate ia. Seuke, ʻanefē ia ʻa e fehiʻa ʻa ha taha ki hono kakano oʻona; kaekehe ʻoku ne fafanga mo tauhi ia, ʻo hangē foki ko e fai ʻa Kalaisi ki he Siasi.” (Efeso 5:28, 29) Ko ha tangata ʻoku lea kovi, fakaaoao pe taʻefakaʻatuʻí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻene fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e nonga ʻa hono ʻapí ka ʻokú ne fakavaivaiʻi hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá. (1 Pita 3:7) Fēfē ʻa e ngaahi uaifí? ʻOku totonu foki ke nau ‘anganofo ki siʻonau ngaahi husepanití, ʻo hange ki he ʻEikí.’ (Efeso 5:22) ʻI he fakakaukau pē fekauʻaki mo hono fakahōifuaʻi ʻo e ʻOtuá ʻe lava ʻo tokoni ia ki ha uaifi ke ne fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi tōnounou ʻa hono husepānití pea anganofo kiate ia ʻo ʻikai fai fisiʻia. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ongoʻi nai ʻe ha uaifi ʻoku taau ke ne lea fekauʻaki mo e anga ʻo ʻene fakakaukaú. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 31:26 fekauʻaki mo e uaifi fitá: “Ko e toʻo hono ngutu ko e koto poto; pea naʻe nofo ʻa e lao ʻofa ʻi hono funga ʻelelo.” ʻI heʻene tauhi anga-ʻofa, anga-fakaʻapaʻapa ki hono husepānití ʻokú ne tauhi maʻu ai ʻa ʻene melino mo e ʻOtuá, pea ʻokú ne pouaki ai ʻa e fiefia ʻa hono fāmilí kotoa.—Palovepi 14:1.
5. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he toʻutupú ke nau muimui ki he akonaki ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo ʻenau tōʻongafai ki heʻenau ngaahi mātuʻá?
5 Ko e faʻahinga kei talavoú, ʻoku fēfē hoʻomou angafai ki hoʻomou ngaahi mātuʻá? ʻOku mou ngāueʻaki ha ngaahi lea manuki mo taʻefakaʻapaʻapa ʻa ē ʻoku tali lelei ʻe he māmaní? Pe ʻokú ke talangofua ki he fekau ʻa e Tohitapú: “ʻA e fanau, mou talangofua ʻi he ʻEiki ki hoʻomou matuʻa: he ko hono totonu ia. ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻe.’ (ko e ʻuluaki fekau ia ʻoku ʻi ai hano talaʻofa,) ‘ka ke monuʻia, pea ke nofo fuoloa ʻi mamani’”?—Efeso 6:1-3.
6. ʻE malava fēfē ke tau tuli ki he melinó fakataha mo hotau kaungālotú?
6 ʻOku tau toe fakahāhā ʻa e “fakakaukau fakapotopotó” ʻi he taimi ʻoku tau “kumi ki he melino . . . ʻo tuli ki ai” fakataha mo hotau kaungālotú. (1 Pita 3:11) ʻOku malanga hake ʻa e ngaahi loto-kehekehé mo e taʻefemahinoʻakí ʻi he taimi ki he taimi. (Semisi 3:2) Kapau ʻe fakaʻatā ʻa e loto-tāufehiʻá ke hoko atu, ko e melino ʻa e fakatahaʻangá kotoa ʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. (Kaletia 5:15) Ko ia fakaleleiʻi leva ke vave ʻa e fakakikihí; kumi ki he fakaleleiʻanga ʻoku melinó.—Mātiu 5:23-25; Efeso 4:26; Kolose 3:13, 14.
Ko e “Fakakaukau Fakapotopotó” mo e Ngaahi Fatongia Fakafāmilí
7. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakaʻaiʻai ʻe Paula ʻa e fakahāhā ʻa e “fakakaukau fakapotopoto” ʻi he ngaahi meʻa anga-mahení? (e) Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke maʻu ʻe he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifi Kalisitiané fekauʻaki mo e ngaahi fatongia fakaeʻapí?
7 Naʻe faleʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e kau Kalisitiané ke “moui aga fakabotoboto.” (Taitusi 2:12, PM) ʻOku fakatupu tokanga, he ko e potutohí ʻoku akonekina ai ʻe Paula ʻa e kau fefiné “ke nau ʻofa ki honau ngaahi husepaniti, pea ʻofa ki heʻenau fānau, ke nau angafakapotopoto, ke nau angamaʻa, ke nau ngāue ʻi ʻapi.” (Taitusi 2:4, 5) Naʻe tohi ia ʻe Paula ʻi he taʻu 61-64 T.S., ko e ngaahi taʻu siʻi pē ia ki muʻa ʻi he ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa faka-Siú. Neongo ia, ko e ngaahi meʻa anga-maheni, hangē ko e ngāue fakaʻapí, naʻe kei mahuʻinga pē. Ko ia ʻoku totonu ai ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ke nau tauhi maʻu ha fakakaukau lelei mo pau fekauʻaki mo honau ngaahi fatongia fakaʻapí “naʻa lauʻikovi ʻa e folofola ʻa e ʻOtua.” Naʻe kole fakamolemole ʻa e ʻulu ʻo ha fāmili ʻe taha ki ha tokotaha ʻaʻahi ki he hā fakamā hono ʻapí. Naʻá ne fakamatalaʻi ko hono taʻefai ha ngāue ki aí “koeʻuhí naʻá ne lolotonga ngāue tāimuʻa.” ʻOku lelei ia kapau ʻoku tau fai ha ngaahi feilaulau koeʻuhi ko e Puleʻangá, ka kuo pau ke fai ha tokanga ke ʻoua ʻe feilaulauʻi ai ʻa e tuʻunga lelei ʻa hotau ngaahi fāmilí.
8. ʻOku malava fēfē ʻe he ngaahi ʻulu ʻo e fāmilí ke tokanga ki he ngaahi fiemaʻu honau ngaahi fāmilí ʻi ha founga mafamafatatau?
8 ʻOku fakaʻaiʻai mai ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi tamaí ke fakamuʻomuʻa honau ngaahi fāmilí, ʻaki ʻene pehē ko ha taha ʻoku ʻikai tokonaki ki hono fāmilí “ʻoku ne fakaʻikaiʻi ʻene lotu, ʻio, ʻoku ne koviange ʻi ha hiteni.” (1 Timote 5:8) Ko e ngaahi tuʻunga ʻo e nofó ʻoku kehekehe ia ʻi he māmaní, pea ʻoku lelei ke tauhi ʻa e ngaahi ʻamanaki fakamatelié ke taau. “ʻOua ʻe tuku ke u masiva pe koloaʻia,” ko e lotu ia ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Palovepi 30:8. Ka neongo ia, ko e ngaahi mātuʻá ʻoku totonu ke ʻoua te nau taʻetokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa ʻenau fānaú. Ko e fakatātaá, ʻe fakapotopoto nai ke fai fakakaukauʻi pē hono liʻekina ha fāmili ʻo ha taha ke hala ʻi he ngaahi fiemaʻu tefito ki he moʻuí koeʻuhí kae tuli ki he ngaahi monū fakateokalatí? ʻIkai ʻe fakatupu ʻita eni ki ha fānau ʻa ha taha? ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe he Palovepi 24:27: “Tokonaki hoʻo ngaue ʻi tuʻa, pea teuteu maʻau ʻi he vao; hili ia pea ke nofo ke langa hao fale.” ʻIo, lolotonga ia ko e tokanga ki he ngaahi meʻa fakamatelié ʻoku ʻi ai pē hono tuʻunga, ‘ko hono langa ha fale ʻo ha taha’—fakalaumālie mo fakaeongó—ʻoku mahuʻinga ʻaupito.
9. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ki he ngaahi ʻulu ʻo e fāmilí ke nau fakakaukau ki he malava ko ia ke nau mate pe puké?
9 Kuó ke fai ha ngaahi tokonaki ke tauhiʻaki ho fāmilí koeʻuhi naʻa hoko fakafokifā haʻo mate? ʻOku pehē ʻe he Palovepi 13:22: “Ko e tangata lelei ʻoku aʻu ʻene tuku koloa ki he makapuna.” ʻI he tānaki atu ki ha tuku koloa ʻo ha ʻilo ʻo Sihová pea mo ha vahaʻangatae mo iá, ʻe mahuʻingaʻia ʻa e ngaahi mātuʻá ke fai ha tokonaki fakamatelie maʻa ʻenau fānaú. ʻI he ngaahi fonua lahi ko e ngaahi ʻuluʻi fāmili ʻoku tokangá te nau feinga ke ʻi ai haʻanau paʻanga fakahū, ha tohituku fakalao, mo ha maluʻi. Ko hono moʻoní, ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke nau hao ʻi he “hokonoa . . . ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.” (Koheleti 9:11) Ko e paʻangá “ko e maluʻanga,” pea ko hono palani fakaleleí ʻoku faʻa malava ai ʻo taʻofi ʻa e faingataʻá. (Koheleti 7:12) ʻI he ngaahi fonua ʻoku ʻikai totongi ai ʻe he puleʻangá ia ʻa e fakamole ki he faitoʻó, ʻe fili nai ʻe he niʻihi ia ke tuku mavahe ha paʻanga ki ha fiemaʻu fakafaitoʻo pe fokotuʻutuʻu ki ha faʻahinga maluʻi ʻo e moʻuí.a
10. ʻE anga-fēfē nai ha “fokotuʻu koloa” ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané maʻa ʻenau fānaú?
10 ʻOku toe pehē ʻe he ngaahi Konga Tohitapú: “Talaʻehai ko e ngaue ʻa e fanau ke fokotuʻu koloa maʻa e matuʻa, ka ko e matuʻa maʻa e fanau.” (2 Kolinito 12:14) ʻI he māmaní ʻoku angamaheniʻaki ʻe he mātuʻá ʻa e fokotuʻu paʻanga maʻá e ako mo e mali ʻenau fānaú ʻi he kahaʻú koeʻuhi ke tuku ai kiate kinautolu ha kamataʻanga lelei ʻi he moʻuí. Kuó ke fai ha fakakaukau ke fokotuʻu koloa maʻá e kahaʻu fakalaumālie hoʻo tamá? Ko e fakatātaá, tau pehē ko ha tama kuo lahi hake ʻoku tuli ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Lolotonga ko e kau sevāniti taimi kakató ʻoku ʻikai totonu ke nau kouna pe ʻamanekina ha tokoni mei tuʻa, ko e ngaahi mātuʻa anga-ʻofá te nau fili nai ke ‘fevahevaheʻaki mo ia ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi fiemaʻú’ koeʻuhi ke tokoniʻi ai ia ke nofo maʻu ʻi he ngāue taimi-kakató.—Loma 12:13, NW; 1 Samiuela 2:18, 19; Filipai 4:14-18.
11. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e paʻangá ha taʻetui? Fakamatalaʻi.
11 Ko hono maʻu ha vakai fakamātoato fekauʻaki mo e paʻangá ʻoku ʻikai te ne fakahaaʻi ai ʻe ia ha taʻetui ki he ofi ke ngata ko ia ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané. Ko hono fakahaaʻi pē ʻona ʻa e “boto aoga” pea mo e fakaʻutoʻuta lelei. (Palovepi 2:7, PM; 3:21) Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he taimi ʻe taha, “oku boto hake ae fānau a mamani . . . i he fānau ae māma” ʻi heʻenau ngāueʻaki ko ia ʻo e paʻangá. (Luke 16:8, PM) Ko ia, he ʻikai ha ofo ai, kuo sio ʻa e niʻihi ki he fiemaʻu ko ia ke fai ha ngaahi fengaʻunuʻaki ʻi heʻenau ngāueʻaki ko ia ʻenau paʻangá, ke lava ai ke nau tokanga lelei ange ki he ngaahi fiemaʻu honau ngaahi fāmilí.
“Fakakaukau Fakapotopoto” ʻi Heʻetau Vakai Ko Ia ki he Akó
12. Naʻe anga-fēfē hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ke nau ngaofengofua ki he ngaahi ʻātakai foʻoú?
12 “Kuo . . . liliu ʻa e anga ʻo e maama ko eni,” pea ko hono kāpui ʻo e ngaahi liliu fakaʻikonōmiká pea mo e ngaahi fakalakalaka fakatekinolosiá ʻoku hoko vave ʻaupito. (1 Kolinito 7:31) Neongo ia, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau ngaofengofua. Naʻá ne tala ange kiate kinautolu ʻi he taimi naʻá ne fekauʻi atu ai kinautolu ʻi heʻenau fuofua feinga ngāue fakamalangá: “ʻOua te mou tokonaki ha paʻanga koula ke fakapona ʻi homou noʻo, pea naʻa mo e siliva ʻe ʻikai, kaeʻumaʻā e meʻa tēpū, ha paʻanga kapa. ʻOua naʻa kumi ni ha kato ʻoho ki he hala, pe tangi ke ua ha sote, pe ha sū, pea naʻa ko ha tokotoko, ʻoua. Seuke, ʻilonga ha taha ʻoku ngāue, ʻoku tāu ke ne maʻu hono tauhi.” (Mātiu 10:9, 10) Ka ʻi ha taimi ia ki mui, naʻe tala ange ai ʻe Sīsū ia: “ʻIlonga ha taha ʻoku ne maʻu ha kato paʻanga, ke ne toʻo ia, pehē foki mo ha kato ʻoho.” (Luke 22:36) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe liliú? Ko e tuʻunga ʻo e ngaahi meʻá. Ko e ʻātakai fakalotú naʻe hoko ia ʻo kovi ange, pea naʻe pau ai ke nau fai ha ngaahi tokonaki maʻa kinautolu.
13. Ko e hā ʻa e taumuʻa tefito ʻo e akó, pea ʻe malava fēfē ke poupouʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú fekauʻaki mo e meʻá ni?
13 ʻOku pehē mo e ʻahó ni, ʻe fiemaʻu nai ki he ngaahi mātuʻá ke nau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko totonu fakaʻikonōmika ʻi he ʻaho ní. Ko e fakatātaá, ʻokú ke sio ki ai ʻoku maʻu ʻe hoʻo fānaú ha ako feʻunga? ʻOku totonu ko e taumuʻa tefito ʻo e akó, ke teuʻi ha talavou ke hoko ko ha faifekau ola lelei ʻa Sihova. Pea ko e ako mahuʻinga tahá ko e ako fakalaumālié. (Aisea 54:13) ʻOku toe tokanga foki ʻa e ngaahi mātuʻá fekauʻaki mo e malava ko ia ʻa ʻenau fānaú ke nau tokangaekina fakaepaʻanga kinautolú. Ko ia tuku ki hoʻo fānaú ha tataki, ʻo tokoniʻi kinautolu ke fili ʻa e ngaahi lēsoni fakaako ʻoku feʻungamālié, pea fetalanoaʻaki mo kinautolu pe ʻoku fakapotopoto ke tuli ki ha toe ako fakalahi pe ʻikai. Ko e ngaahi fili peheé ko ha ngafa fakafāmili ia, pea ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fakaangaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e ʻalunga kuo fakahokó. (Palovepi 22:6) Fēfē leva ʻa e faʻahinga ia kuo nau fili ke akoʻi pē ʻenau fānaú ʻi ʻapí.b Lolotonga kuo tokolahi ʻa e faʻahinga ia kuo nau fai ha ngāue lelei, ko e niʻihi ia kuo nau ʻilo ko e taha ia ha ngāue faingataʻa, pea kuo faingataʻaʻia ai ʻenau fānaú. Ko ia, kapau ʻokú ke fakakaukau ki he ako pē ʻi ʻapí, fakapapauʻi ke ke fatu e fakamolé, ʻo fakafuofua fakalelei pe ʻokú ke fakatou maʻu ʻa e pōtoʻi mo e mapuleʻi kita ʻoku fiemaʻu ke muimui ki aí.—Luke 14:28.
‘ʻOua ʻe Kumi ki he Ngaahi Meʻa Lalahí’
14, 15. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e mole meia Paluki ʻene mafamafatatau fakalaumālié? (e) Ko e hā naʻe ngali vale ai ke ne ‘kumi ki ha ngaahi meʻa lalahí’?
14 Koeʻuhi ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení kuo teʻeki ai ke hoko mai, ʻe hehema nai ha niʻihi ke kumi ki he meʻa ʻoku fakaʻaliʻali mai ʻe he māmaní—ʻa e ngaahi taumuʻa ongoongoá, ngaahi ngāue fakatupu-paʻangá, pea mo e koloá. Fakakaukau atu ki he sekelitali ʻa Selemaiá, ʻa Paluki. Naʻá ne tangilaulau: “ʻOiaue kita! he kuo hilifaki ʻe Sihova ha mamahi ki hoku loto kuo lavea: ʻoku ou ongosia ʻi heʻeku tautoʻe, pea ʻoku ʻikai te u maʻu ha nonga.” (Selemaia 45:3) Naʻe helaʻia ʻa Paluki. Ko ʻene ngāue fakasekelitali ko ia kia Selemaiá naʻe hoko ia ko e ngāue faingataʻa mo fakamafasia. (Selemaia 36:14-26) Pea naʻe ʻikai ha ngataʻanga ia ki he mafasiá ʻe hā mai. ʻE taʻu ia ʻe 18 pea toki fakaʻauha ʻa Selusalema.
15 Naʻe folofola ʻa Sihova kia Paluki: “Vakai ʻoku ou holoki ʻa e meʻa naʻa ku langa hake ʻe au, pea ʻoku ou taʻaki ʻe au ʻa e meʻa naʻa ku hunuki; pea ko ʻeku meʻa ia ʻoku fai ʻi mamani katoa. Pea ʻoku ke kumi koā maʻau ha ngaahi meʻa lalahi? ʻOua ʻe kumi.” Naʻe mole meia Paluki ʻene mafamafatataú. Naʻe kamata ke ne ‘kumi maʻana ha ngaahi meʻa lalahi,’ mahalo pē ko e koloa, tuʻu-ki-muʻa, pe malu fakamatelie. Koeʻuhí ko Sihova naʻá ne “taʻaki ʻa e meʻa . . . ʻi mamani katoa,” ko e hā ai ha ʻuhinga lelei ke kumi ai ki he ngaahi meʻa peheé? Ko ia naʻe ʻoange ai ʻe Sihova kia Paluki ʻa e fakamanatu fakatupu fakakaukau ko ʻení: “He ko au eni ʻoku ou ʻomi ha kovi ki he kakano, hono kotoa . . . ka te u ʻatu kiate koe hoʻo moʻui moʻao vete, ʻi he potu kotoa pe te ke ʻalu ki ai.” Ko e ngaahi koloa fakamatelié ʻe ʻikai hao ia ʻi he fakaʻauha ʻo Selusalemá! Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sihova ʻa e fakamoʻui pē maʻa ʻene “moʻui” ko ha “vete.”—Selemaia 45:4, 5.
16. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku lava ke ako ʻe he kakai ʻa Sihova he ʻaho ní mei he fakataukei ʻa Palukí?
16 Naʻe fai ʻa Paluki ki he fakatonutonu ʻa Sihová, pea moʻoni pē, ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa Sihová, naʻe hao moʻui ʻa Paluki. (Selemaia 43:6, 7) He lēsoni mālohi moʻoni ia maʻá e kakai ʻa Sihová he ʻahó ni! ʻOku ʻikai ko ha taimi eni ke ‘kumi maʻa kitautolu ha ngaahi meʻa lalahi.’ Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana.”—1 Sione 2:17.
Ko e Ngāue Lelei Taha ʻAki ʻa e Taimi ʻOku Toé
17, 18. (a) Naʻe ongoʻi fēfē ʻa Siona ʻi he taimi naʻe fakatomala ai ʻa e kau Ninivé? (e) Ko e hā ʻa e lēsoni naʻe akoʻi ʻe Sihova kia Sioná?
17 ʻE malava fēfē leva ke tau ngāue lelei taha ʻaki ʻa e taimi ʻoku toé? Ako mei he fakataukei ʻa e palōfita ko Sioná. Naʻá ne “ʻalu ki Ninive . . . mo ʻene kalanga ʻo pehe, Toe fangofuluʻi ʻaho, pea kuo fulihi ʻa Ninive!” Ki he ʻohovale ʻa Sioná, ne fanongo ʻa e kau Ninivé ia ki he pōpoakí pea nau fakatomala! Ne taʻofi ʻe Sihova hono fakaʻauha ʻo e koló. Ko e hā e ongoʻi ʻa Sioná? “ʻEiki, ke ke toʻo atu muʻa ʻeku moʻui; he ʻoku lelei kiate au ke mate ʻi haʻaku moʻui atu.”—Siona 3:3, 4; 4:3.
18 Ne akoʻi leva ai ʻe Sihova kia Siona ha lēsoni mahuʻinga. Naʻá ne “tokonaki . . . ha fuʻu lepo, ʻo ne fakakaka hake mei ʻolunga kia Siona, ke fakamalumalu ki hono ʻulu . . . Pea fiefia lahi ʻa Siona ʻi he lepo.” Ka, naʻe fuonounou ʻa e fiefia ʻa Sioná, ʻi he vave ko ia ʻa e mae ʻa e fuʻu ʻakaú. Naʻe hoko ʻo “ʻita” ʻa Siona ʻi heʻene faingataʻaʻiá. Naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻEne ʻuhingá, ʻo pehē: “Naʻa ke mamae koe ki he lepo . . . Pea ʻikaiā te u mamae koā ʻe au ki Ninive, ʻa e fuʻu kolo ni; ʻa ia ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe taha kilu ma ua mano tupu, ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻilo honau nima toʻomataʻu mo e toʻohema, mo e fanga manu foki?”—Siona 4:6, 7, 9-11.
19. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau siokita ʻe fiemaʻu nai ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?
19 He ʻuhinga siokita moʻoni ia naʻe ʻia Sioná! Naʻe lava ke ne fakaʻofaʻia ʻi ha fuʻu ʻakau, kae halaʻatā haʻane teitei ongoʻi fakaʻofaʻia ki he kakai ʻo Ninivé—ʻa e kakai ʻa ia, ʻi he tuʻunga fakalaumālié, ‘naʻe ʻikai te nau ʻilo honau nima toʻomataʻú mo e toʻohemá.’ Te tau hoholi pehē nai mo kitautolu ki hono fakaʻauha ʻo e maama fulikivanu ko ení pea ʻoku tonu ia! (2 Tesalonaika 1:8) Ka neongo ia, ʻi he lolotonga ʻetau kei tatalí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke tokoniʻi ʻa e kakai loto-totonu ʻa ia, ʻi he tuʻunga fakalaumālié, ʻoku ʻikai ‘te nau ʻilo honau nima toʻomataʻú mo e toʻohemá.’ (Mātiu 9:36; Loma 10:13-15) Te ke ngāueʻaki ʻa e taimi nounou ʻoku toé ke tokoniʻi ai ʻa e tokolahi taha ʻe alamalavá ke nau maʻu ʻa e ʻilo mahuʻinga fekauʻaki mo Sihová? Ko e hā mo ha toe ngāue ʻe alafakatatauaʻaki ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi ha taha ke ne maʻu ʻa e moʻuí?
Hokohoko Atu ʻa e Moʻuí mo “Fakakaukau Fakapotopoto”
20, 21. (a) Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻa ia ʻe lava ke tau fakahāhaaʻi ai ʻa e “fakakaukau fakapotopoto” lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku hanga maí? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe hoko mai mei he moʻui ko ia mo “fakakaukau fakapotopoto”?
20 ʻI he hokohoko atu ʻa e uku atu ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ki he fakaʻauhá, ʻoku pau moʻoni te tau fehangahangai mo e ngaahi pole foʻou. ʻOku kikiteʻi ʻe he 2 Timote 3:13: “Ko e kakai kovi mo fakahekeheke te nau fakaaʻau atu mei he kovi ki he kovi.” Kae ʻoua “naa mou fiu mo vaivai ʻi ho mou loto.” (Hepelu 12:3, PM) Falala kia Sihova ki ha mālohi. (Filipai 4:13) Ako ke ngaofengofua, ke anga ki he ngaahi tuʻunga kovi ange ko ení, kae ʻikai ko e fakaʻānaua ki he kuohilí. (Koheleti 7:10) Ngāueʻaki ʻa e poto ʻoku ʻaongá, tauhi ai pē ki he fakahinohino ʻoku tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto.”—Mātiu 24:45-47, PM.
21 Ko e lahi ʻo e taimi ʻoku toé ʻoku ʻikai ke tau ʻilo kitautolu ki ai. Neongo ia, ʻoku lava ke tau leaʻaki ʻa e loto falala “kuo ofi ae gataaga oe mea kotoabe.” Kaeʻoua leva ke hoko mai ʻa e ngataʻangá, tau moʻui mo “fakakaukau fakapotopoto” ʻi heʻetau feangaingaʻakí, ʻi he founga ʻoku tau tokangaʻi ai hotau ngaahi fāmilí, pea ʻi hotau ngaahi fatongia fakaemāmaní. ʻI he fai peheé, te tau lava ʻo maʻu kotoa ai ʻa e loto falala ʻe ʻilo ai kitautolu ʻoku “melino tae ha ila, mo taehalaia” koeʻuhí kuo tau moʻui mo “fakakaukau fakapotopoto”!—2 Pita 3:14, PM.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e fakatātaá, ʻi he ʻIunaite Seteté, ʻoku tokolahi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau maluʻi moʻui, neongo ʻoku faʻa hehema ia ʻo fuʻu mamafa. Kuo ʻilo ʻe he ngaahi fāmili Fakamoʻoni ia ʻe niʻihi ha kau toketā pau ʻa ia ʻoku nau loto-lelei ke fakakaukauʻi ʻa e ngaahi faitoʻo taʻekau ai e totó ʻi he taimi kuo maluʻi fakafaitoʻo ai ʻa e ngaahi fāmilí. ʻE tali ʻe he kau toketā tokolahi ia ʻa e lahi ʻo e totongi ʻoku fakaʻatā ʻi he malumalu ʻo ha fokotuʻutuʻu maluʻi fakangatangata, pe ko e maluʻi moʻui fakapuleʻanga.
b Pe ʻoku feinga ha taha ki he ako ʻi ʻapí pe ʻikai, ko e fili fakafoʻituitui ia. Sio ki he kupu “Ako ʻi ʻApí—Ko e Meʻa Ia Maʻau?,” ʻa ia ʻoku hā ʻi he tatau ʻo e Awake! ʻo ʻEpeleli 8, 1993.
Ngaahi Poini ke Fakamanatu
◻ ʻE malava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e “fakakaukau fakapotopoto” ʻi hotau ngaahi vahaʻangatae fakafoʻituituí?
◻ ʻE malava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e mafamafatatau ʻi hono tokangaʻi ko ia hotau ngaahi fatongia fakafāmilí?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ki he ngaahi mātuʻá ke nau mahuʻingaʻia ʻi he ako fakaʻatamai ʻenau fānaú?
◻ Ko e hā ʻa e ongo lēsoni ʻoku tau ako meia Paluki mo Sioná?
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
ʻI he taimi ʻoku fengaohikoviʻaki ai ha husepāniti mo ha uaifi, ʻokú na fakavaivaiʻi ai hona vahaʻangatae mo Sihová