LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w97 10/1 p. 14-18
  • Ko Hai ʻE Hao ʻi he “ʻAho ʻo Sihová”?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hai ʻE Hao ʻi he “ʻAho ʻo Sihová”?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Mātuʻaki Fiemaʻu ʻa e Ngaahi ʻUlungaanga Fakaʻotua
  • “Ko Hai ʻOku Kau Mo Au? Ko Hai?”
  • Poupouʻi ʻo e Lotu Moʻoní mei he Lotó
  • ʻOku Toka Mai Pē mei Muʻa ʻa e Ngaahi Meʻa Fakatoʻoaloto!
  • Ngāue ʻAki ʻa e Faivelenga ʻa ʻIlaisá
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Naʻe Sio ʻa ʻIlaisa ki he Ngaahi Saliote Afi​—ʻOkú Ke Pehē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Fanga Hoosi mo e Saliote Afi ʻa Sihová
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • 2 Tuʻi Meʻa ʻi Lotó
    Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
w97 10/1 p. 14-18

Ko Hai ʻE Hao ʻi he “ʻAho ʻo Sihová”?

“Fakaʻuta muʻa ki he anga ʻoku totonu ke mou angaʻaki, taka he tōʻonga maʻoniʻoni mo e lotu moʻoni, ʻo mou nofoʻaki tali ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo e ʻOtua [“Sihová,” NW].”​—2 PITA 3:​11, 12.

1. Ko hai kuo nau ngāueʻaki ʻa e laumālie mo e ivi ʻo ʻIlaisiaá?

KUO fili ʻe he ʻOtua ko Sihová mei he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e faʻahinga tāutaha ko ia ʻe hoko ʻo kaungā-ʻea mo hono ʻAló ʻa Sīsū Kalaisi, ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. (Loma 8:​16, 17) Kuo ngāue ʻa e kau Kalisitiane paní ʻaki ʻa e laumālie mo e ivi ʻo ʻIlaisiaá, lolotonga ʻoku nau kei ʻi he māmaní. (Luke 1:17) ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi faitatau ʻi he vahaʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué pea mo ia ko ia ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá. Kae fēfē ʻa e ngāue ʻa e fetongi ʻo ʻIlaisiā, ko e palōfita ko ʻIlaisá?​—1 Tuʻi 19:​15, 16.

2. (a) Ko e hā ʻa e mana fakamuimui ʻa ʻIlaisiaá, pea mo e ʻuluaki mana ʻa ʻIlaisá? (e) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni naʻe ʻikai ke ʻalu ki hēvani ʻa ʻIlaisiā?

2 Ko e mana naʻe fai fakamuimui ʻe ʻIlaisiaá ko hono vaheʻi ko ia ʻa e ngaahi vai ʻo e Vaitafe Sioataní ʻaki ʻene taaʻi kinautolu ʻaki hono pulupulu fakaemafaí. Naʻe fakaʻatā ʻe he meʻá ni ʻa ʻIlaisiā mo ʻIlaisa ke na kolosi ʻi he kelekele mōmoá. ʻI heʻena luelue ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e vaitafé, naʻe ʻave ʻe ha ʻahiohio ʻa ʻIlaisiā ki ha feituʻu ʻe taha ʻi he māmaní. (Sio ki he puha he peesi 13 kuo fakakaveinga “Naʻe ʻAlu Hake ʻa ʻIlaisiaá ki he Langi Fē?”) Ko e meʻa pē naʻe toe maí ko e pulupulu fakaemafai ʻo ʻIlaisiaá. ʻI hono ngāueʻaki ia ʻe ʻIlaisa ke taaʻi ʻa Sioataní, naʻe toe mavaeua ʻa hono ngaahi vaí, ʻo ʻai ia ke ne malava ʻo foki ʻi he kelekele mōmoá. Naʻe ʻai ʻe he mana ko ʻení ʻo mahino kuo hoko ʻa ʻIlaisa ko e fetongi ʻo ʻIlaisiā ʻi hono pouaki ʻi ʻIsileli ʻa e lotu moʻoní.​—2 Tuʻi 2:​6-15.

Mātuʻaki Fiemaʻu ʻa e Ngaahi ʻUlungaanga Fakaʻotua

3. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Paula mo Pita ʻo kau ki he ʻi ai ʻa Sīsuú pea mo e “ʻaho ʻo Sihová”?

3 ʻI ha ngaahi senituli hili ʻa e taimi ʻo ʻIlaisiā mo ʻIlaisá, naʻe fakafehokotaki ai ʻe he ongo ʻaposetolo ko Paula mo Pitá ʻa e hoko mai ʻa e “ʻaho ʻo Sihová” ki he ʻi ai ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e “ngaahi langi foʻou mo e fonua foʻou” ʻi he kahaʻú. (2 Tesalonaika 2:​1, 2; 2 Pita 3:​10-13) Ke hao ʻi he ʻaho lahi ʻo Sihová​—ʻi he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono ngaahi filí pea fakahaofi hono kakaí—kuo pau ke tau kumi kia Sihova pea fakahāhā ʻa e anga-vaivaí mo e māʻoniʻoní. (Sefanaia 2:​1-3) Ka ʻoku hā mahino ʻa e toe ngaahi ʻulungaanga ʻe niʻihi ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko fekauʻaki mo e palōfita ko ʻIlaisá.

4. Ko e hā ʻa e ngafa ʻo e faivelengá ʻi he ngāue ʻa Sihová?

4 Ke hao atu ʻi he “ʻaho ʻo Sihová,” ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻe faivelenga ʻa ʻIlaisiā mo ʻIlaisa ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻOku fai ʻe he toenga ʻo e kau Kalisitiane pani ʻi he ʻaho ní ʻa e ngāue toputapu kia Sihová ʻaki ʻa e faivelenga meimei tatau, pea takimuʻa ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí.a Kuo nau fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá mo ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní, talu mei he vaeuaʻanga ʻo e 1930 tupú, ke nau fakatapui kia Sihova pea papitaiso. (Maake 8:34; 1 Pita 3:21) Kuo tali loto-lelei ʻe he laui miliona ʻa e fakalototoʻa ko ʻení. Naʻa nau ʻi he fakapoʻuli fakalaumālie ki muʻa mo mate ʻi he angahalá, ka ʻi heʻenau ʻiloʻi he taimí ni ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá, kuo nau puke ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí, pea ʻoku nau faivelenga ʻi he ngāue ʻa Sihová. (Sāme 37:29; Fakahā 21:​3-5) ʻI heʻenau faivelengá, fāitahá, anga-talitali kakaí, mo e ngaahi ngāue lelei kehé, ʻoku nau ʻomai ai ʻa e fakaivifoʻou lahi ki he ngaahi tokoua fakalaumālie ʻo Kalaisi ʻoku nau kei ʻi he māmaní.​—Mātiu 25:​31-46.

5. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻá e “ngāhi tokoua” ʻo Sīsuú, pea ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku tau maʻu mei he taimi ʻo ʻIlaisá?

5 Ko e faʻahinga ko ē ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻá e “ngāhi tokoua” ʻo Sīsuú koeʻuhi he ko e faʻahinga pani ko ʻení ko e kau muimui ia ʻaʻaná, ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e hao atu ʻi he “ʻaho ʻo Sihová.” Naʻe tāpuakiʻi lahi ha ongo meʻa mali ʻi he kolo ko Sūnemí ʻi heʻena ʻofa mo anga-talitali kakai kia ʻIlaisa mo ʻene tokotaha tauhí. Naʻe ʻikai ha foha ʻo e ongo meʻá ni, pea naʻe motuʻa ʻa e husepānití. Ka naʻe talaʻofa ʻa ʻIlaisa ki he fefine Sūnemí te ne fanauʻi ha foha, pea naʻe hoko ʻa e meʻá ni. ʻI he taimi naʻe mate ai ʻa e foha pē taha ko ʻení ʻi ha ngaahi taʻu ki mui mai, naʻe ʻalu ʻa ʻIlaisa ki Sūnemi ʻo fokotuʻu hake ia. (2 Tuʻi 4:​8-17, 32-37) He toki pale fakakoloa ē ʻi hono fakahāhā kia ʻIlaisa ʻa e anga-talitali kakaí!

6, 7. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Neamaní, pea ko e hā ʻa e kaunga ʻo e meʻá ni ki he hao atu ʻi he “ʻaho ʻo Sihová”?

6 ʻOku fiemaʻu ʻa e anga-fakatōkilaló koeʻuhi ke tali ʻa e tataki makatuʻunga ʻi he Tohitapú mei he “ngāhi tokoua” ʻo Kalaisí fakataha mo e ʻamanaki ko e hao atu ʻi he ʻaho ʻo Sihová. Naʻe pau ke fakahāhā ʻa e anga-fakatōkilaló ʻe he ʻeiki tau Sīlia kilia ko Neamaní ke muimui ai ki he fokotuʻu ʻa ha kiʻi taʻahine pōpula ʻIsileli ʻo kumi ki ha faitoʻo ʻaki ʻene ʻalu ki ʻIsileli ke kumi ʻa ʻIlaisa. ʻI he ʻikai ke hū mai ki tuʻa mei hono falé ke fakafetaulaki kia Neamaní, naʻe ʻoatu pē kiate ia ʻe ʻIlaisa ʻa e pōpoaki ko ení: “ʻAlu, ʻo kaukau tuʻo fitu ʻi Sioatani, pea ʻe foki mai ho kakano ka ke maʻa.” (2 Tuʻi 5:10) Naʻe mamahi ai ʻa e loto-mahikihiki ʻo Neamaní, pea naʻá ne ʻita, ka ʻi he hili ʻene ʻalu ʻi he anga-fakatōkilalo ʻo pālutu liunga fitu ʻi Sioatani, “naʻe foki mai hono kakano, ʻo hange ko e kakano ʻo ha tamasiʻi, ʻo ne maʻa.” (2 Tuʻi 5:14) Ki muʻa ke ne foki ki ʻapí, naʻe fononga ʻa Neamani ʻo foki ki Samēlia ke fakamālō ki he palōfita ʻa Sihová. ʻI he fakapapauʻi ke ʻoua naʻá ne tupu fakamatelie mei he ngaahi mafai kuo foaki ange ʻe he ʻOtuá, naʻe hū mai ʻa ʻIlaisa ki tuʻa ke feʻiloaki mo Neamani, ka naʻe ʻikai te ne tali ha meʻaʻofa pē. Naʻe tala ange ʻi he anga-fakatōkilalo ʻe Neamani kia ʻIlaisa: “He ʻikai toe fai feilaulau ʻe hoʻo tamaioʻeiki ko au ki ha ʻotua kehe, ka kia Sihova pe.”​—2 Tuʻi 5:17.

7 Kuo tāpuakiʻi lahi ʻa e laui miliona ʻi he ʻahó ni, ʻi he muimui anga-fakatōkilalo ki he akonaki Fakatohitapu ʻa e faʻahinga paní. ʻIkai ngata ai, ʻi he ngāueʻi ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, kuo fakamaʻa fakalaumālie ai ʻa e faʻahinga loto-totonu ko ʻení. ʻOku nau fiefia he taimí ni ʻi he monū ʻo e hoko ko e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Sihova ko e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi. (Sāme 15:​1, 2; Luke 16:9) Pea ko ʻenau līʻoa ki he ʻOtuá mo ʻene ngāué, ʻe fakapaleʻi ia ʻi heʻenau hoko ʻo hao mei he fakaʻauha taʻengata ʻa ia ʻe tō ki he kau angahala loto-mahikihiki, taʻefakatomalá ʻi he “ʻaho ʻo Sihova” ʻoku vavé ni ke hoko maí.​—Luke 13:24; 1 Sione 1:7.

“Ko Hai ʻOku Kau Mo Au? Ko Hai?”

8. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ko ia ʻe hao atu ʻi he “ʻaho ʻo Sihová” ki hono fai ʻo e finangalo fakaʻotuá? (e) Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange kia Sehú? (f) Ko e hā naʻe pau ke hoko kia Sisipelí?

8 Ko e faʻahinga ʻoku ʻamanaki atu ke hao ʻi he “ʻaho ʻo Sihová” kuo pau ke nau toe fakapapauʻi ʻa hono fai ʻo e finangalo fakaʻotuá. Naʻe tomuʻa tala loto-toʻa ʻe ʻIlaisiā ʻa hono fakaʻauha ʻo e fāmili anga-fakapō, lotu faka-Pēali ʻo ʻĒhapí. (1 Tuʻi 21:​17-26) Kae kehe, ki muʻa ke fai ʻa e fakaʻauha ko ʻení, naʻe pau ke fakakakato ʻe he fetongi ʻo ʻIlaisiā ko ʻIlaisá ha ngāue naʻe teʻeki ai ke ʻosi. (1 Tuʻi 19:​15-17) ʻI he hoko mai ʻa e taimi kotofa ʻa Sihová, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe ʻIlaisa ha tokotaha tauhi ke ʻalu ʻo pani ʻa e ʻeiki tau ko Sehú ke hoko ko e tuʻi foʻou ʻo ʻIsileli. Hili hono lilingi ʻo e lolo ʻi he ʻulu ʻo Sehú, naʻe tala ange ki ai ʻe he tokotaha talafekaú: “Ko e folofola eni ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Isileli, Kuo u fakanofo koe ke Tuʻi ki he kakai ʻa Sihova, ʻio ki Isileli. Pea te ke taaʻi ʻa e fale ʻo ho ʻeiki ko Ehapi, ke u sauni kia Sisipeli ʻa e toto o ʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palofita, mo e toto ʻo e kau tamaioʻeiki kotoa pe ʻa Sihova. He ʻauha kotoa ʻa e fale ʻo Ehapi.” ʻE lī ʻa Kuini Sisipeli fulikivanu ki he fanga kulií pea ʻe ʻikai tanu fakalelei.​—2 Tuʻi 9:​1-10.

9, 10. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻo e lea ʻa ʻIlaisiaá ʻi he meʻa fekauʻaki mo Sisipelí?

9 Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau tangata ʻa Sehú ʻa e totonu fakalao ʻo hono pani ia pea nau fanongonongo ko ia ʻa e tuʻi foʻou ʻo ʻIsilelí. Naʻe lele ʻa Sehu ki Sisilili, ke kamata ʻa ʻene fai taʻetoefehuʻia ʻene ngāue ko hono fakaʻauha ʻa e kau taki tafoki mei he moʻoní ʻo e lotu Pēalí. Ko e ʻuluaki tokotaha naʻe hoko ki ai ʻa e ngahau faifakaʻauha ʻa Sehú ko e foha ʻo ʻĒhapí, ko Tuʻi Siolame. Naʻá ne hū mai ki tuʻa mei he koló ke ʻeke pe ko e haʻu ʻa Sehú ʻi ha fekau melino. “ʻO lelei [“melino,” NW] fefe, lolotonga ʻoku pehe fau ʻa e ngaahi feʻauaki ʻa hoʻo faʻe ko Sisipeli, mo ʻene tuki fakatevolo?” ko e tali ia ʻa Sehú. ʻI he lea ko iá, naʻe ʻasi atu ʻa e ngahau ʻa Sehú, ʻi he mafu ʻo Siolamé.​—2 Tuʻi 9:​22-24.

10 ʻOku fakaʻehiʻehi ʻa e kau fefine anga-fakaʻotuá mei he hangē ko Sisipelí pe ha taha pē ʻi hono faʻahingá. (Fakahā 2:​18-23) ʻI he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa Sehu ki Sisililí, naʻá ne feinga ke ʻai ia ke ne hā fakamānako. ʻI he fakasio hifo mei ha tupa, naʻá ne fakafeʻiloaki kiate ia ʻaki ha lea manuki. Naʻá ne ʻeke atu ki hono kau tauhí: “Ko hai ʻoku kau mo au? ko hai?” Naʻe fakasio hifo ʻi he taimi pē ko iá, ha tangata tali fekau ʻe toko ua pe toko tolu. Naʻa nau ʻi he tafaʻaki ʻa Sehú? “Mou li hifo ia,” ko ʻene tapoú ia. ʻI he meʻa ko iá, naʻa nau fai taʻetoefehuʻia, ʻa hono lī ki tuʻa ʻa Sisipeli anga-kovi mei he matapā teké. Naʻe ʻikai toe fakahuʻuhuʻunga ʻa hono tāmoloki ia ʻe he topuvaʻe ʻo e fanga hōsí. ʻI he haʻu ʻa e kakaí ke tanu iá, ‘naʻe ʻikai te nau ʻilo hano konga, ngata pe ʻi hono ngeʻesiʻulú, mo e ʻaofivaʻé, mo e ʻaofinimá.’ He fakahoko fakatoʻoaloto moʻoni ē ko e lea ʻa ʻIlaisiaá: “ʻE keina ʻe he fanga kuli ʻa e kakano ʻo Sisipeli”!​—2 Tuʻi 9:​30-37.

Poupouʻi ʻo e Lotu Moʻoní mei he Lotó

11. Ko hai ʻa Sionatapi, pea naʻe anga-fēfē ʻene fakahaaʻi ʻa ʻene poupou ki he lotu moʻoní?

11 Ko e faʻahinga ʻoku ʻamanaki atu ke hao ʻi he “ʻaho ʻo Sihová” ʻo moʻui taʻengata ʻi he māmaní kuo pau ke nau poupouʻi ʻaufuatō ʻa e lotu moʻoní. Kuo pau ke nau hangē ko Sionatapí, pe Sonatapi, ko ha tokotaha lotu ʻa Sihova, ʻikai ko ha ʻIsileli. ʻI he hokohoko atu ʻa Sehu ke fakahoko ʻene fekaú ʻaki ʻa e faivelengá, naʻe fie fakahā ʻe Sionatapi ʻa ʻene loto ki ai mo ʻene poupou. Ko ia ai, naʻá ne ʻalu atu ke feʻiloaki mo e tuʻi foʻou ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ne huʻu ki Samēlia ke fakaʻauha ʻa e faʻahinga naʻe toe ʻi he fale ʻo ʻĒhapí. Naʻe ʻeke ange ʻe Sehu, ʻi heʻene sio kia Sionatapí: “ʻOku toka tonu mai ho loto, hange ko hoʻoku kiate koe?” Naʻe ueʻi ʻe he tali papau ʻa Sionatapí ʻa Sehu ke ne mafao atu hono nimá ʻo fakaafeʻi ʻa Sionatapi ki heʻene saliote taú, ʻo ne pehē: “Haʻu ke ta ō, ka ke mamata ki heʻeku mamahiʻi ʻa Sihova.” Naʻe tali ʻe Sionatapi ʻo ʻikai toe tatali ʻa e monū ko hono fakahāhā ʻene poupou ki he tokotaha pani faifakaʻauha ʻa Sihová.​—2 Tuʻi 10:​15-17.

12. Ko e hā ʻoku totonu ai ʻa hono kounaʻi ʻe Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá?

12 Ko e poupouʻi ʻo e lotu moʻoní mei he lotó ʻoku feʻungamālie papau, he ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupu mo e Hau Fakalevelevá, ʻa ia ʻoku totonu mo taau ʻa ʻene kounaʻi ʻo ʻetau anga-līʻoa maʻataʻataá. Naʻá ne tuʻutuʻuni ki he kau ʻIsilelí: “ʻOua te ke ngaohi maʻau ha tamapua, pe ha momoʻi fakatātā ʻo ha meʻa ʻo e langi ʻi ʻolunga na, pe ʻo mamani ʻi lalo ni, pe ʻo e tahi ʻi lolofonua. ʻOua te ke hū ki ai, pea ʻoua te ke tauhi ki ai, he ko Au Sihova ko ho ʻOtua ko e ʻOtua fuaʻa [“kounaʻi ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā,” NW] au.” (Ekisoto 20:​4, 5) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻamanaki atu ke hao ʻi he “ʻaho ʻo Sihová” kuo pau ke nau lotu maʻataʻatā pē kiate ia, ʻo fai pehē “ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni.” (Sione 4:​23, 24) Kuo pau ke nau tuʻu mālohi maʻá e lotu moʻoní, ʻo hangē ko ʻIlaisiā, ʻIlaisa, mo Sionatapí.

13. Hangē ko e ʻia Sehu ʻa e loto ʻo Sionatapí, ko hai ʻoku nau fakaʻilo atu ʻa e Tuʻi faka-Mīsaiá, pea ʻoku anga-fēfē ʻenau fakahāhā ʻení?

13 Hili hono fakaʻauha ʻa e fale ʻo ʻĒhapí, naʻe toe fai ʻe Tuʻi Sehu ha ngaahi ngāue kehe ke fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e kau lotu Pēalí pea fakangata ʻa e lotu loi ko ʻení ʻi ʻIsileli. (2 Tuʻi 10:​18-28) ʻI he ʻahó ni, kuo ʻosi fakanofo ʻa e Tuʻi fakahēvani ko Sīsū Kalaisí ke ne fakaʻauha ʻa e ngaahi fili ʻo Sihová pea faisāuni maʻa Hono tuʻunga-haú. Hangē pē ko e ʻia Sehu ʻa e loto ʻo Sionatapí, ko e “fuʻu kakai lahi” ʻo e “fanga sipi kehe” ʻa Sīsū ʻi he ʻaho ní ʻoku nau fakaʻilo ʻaufuatō atu ʻa Kalaisi ko ia ʻa e Tuʻi faka-Mīsaiá pea fāitaha mo hono ngaahi tokoua fakalaumālie ʻi he māmaní. (Fakahā 7:​9, 10; Sione 10:16) ʻOku nau fai ʻa e fakamoʻoni ki he meʻa ko ʻení ʻaki ʻa hono fai ʻo e lotu moʻoní mo kau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané, ʻo fakatokanga ki he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá ʻa e vave ʻo e hoko mai ʻa e “ʻaho ʻo Sihová.”​—Mātiu 10:​32, 33; Loma 10:​9, 10.

ʻOku Toka Mai Pē mei Muʻa ʻa e Ngaahi Meʻa Fakatoʻoaloto!

14. Ko e hā ʻoku toka mei muʻa ki he lotu loí?

14 Naʻe fai ʻe Sehu ʻa e meʻa ke fakangataʻaki ʻa e lotu Pēalí ʻi ʻIsileli. ʻI hotau ʻahó ni, fakafou ʻi he Sehu Lahiangé, ko Sīsū Kalaisi, ʻe fakahoko mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí, ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní. Kuo vavé ni ke tau sio ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa e ʻāngeló ki he ʻaposetolo ko Sioné: “Ko e nifo ʻe hongofulu naʻa ke mamata ki ai, pea mo e manu fekai, te nau fehiʻa ki he fefine feʻauaki [Pāpilone ko e Lahi], pea te nau ngaohi ia ko e liʻekina mo e telefua; pea te nau keina hono kakano, pea te nau tutu ia ʻaki ʻa e afi. He ko e ʻOtua naʻá ne ʻai ki honau loto ke fai hono finangalo ko ia, pea ke fai loto taha, pea ke tuku honau puleʻanga ki he manu fekai, kaeʻoua ke fakamoʻoni ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtua.” (Fakahā 17:​16, 17; 18:​2-5) “Ko e nifo ʻe hongofulu” ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi mafai fakapolitikale ʻosi fakanaunau tau ʻoku pule ʻi he māmaní. Neongo ʻoku nau maʻu he taimí ni ha vahaʻangatae tono fakalaumālie mo Pāpilone ko e Lahi, ʻoku toe siʻi pē hono taimí. ʻE fakaʻauha ʻe he ʻelemēniti fakapolitikale ʻo e māmani ko ʻení ʻa e lotu loí, pea ko e “manu fekai”​—ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá​—te ne maʻu ha ngafa tefito fakataha mo e “nifo ʻe hongofulu” ʻi hono fakaʻauha iá.b He toki meʻa ē ʻe hoko ʻo fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova!​—Fakahā 19:​1-6.

15. Ko e hā ʻe hokó ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻa e feinga ke fakaʻauha ʻa e kautaha fakaemāmani ʻa e ʻOtuá?

15 Hili ʻa hono ʻohofi ʻe Tuʻi Sehu ʻa e lotu Pēalí, naʻe fakahanga ʻa e tokanga ʻa hono fale fakatuʻí ki he ngaahi fili fakapolitikale ʻo ʻIsilelí. Ko e Tuʻi ko Sīsū Kalaisí te ne fai ʻa e meʻa meimei tatau. ʻE kei toe pē ʻa e ngaahi mafai fakapolitikalé hili hono fakaʻauha ʻo e lotu loi hangē ko e lotu Pēalí. ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa Sētane ko e Tēvoló, ko e ngaahi fili ko ʻeni ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová te nau ʻoho fakakātoa ʻi ha feinga ke fakaʻauha ʻa e kautaha fakaemāmani ʻa e ʻOtuá. (Isikeli 38:​14-16) Ka ʻe ʻai ʻe Sihova ʻa e Tuʻi ko Sīsū Kalaisí ke ne taaʻi hifo kinautolu ʻaki hono fakaʻauha kinautolu ʻi Hāmaketone, ko e “tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu,” ʻi hono fakakakato ʻo e faisāuni ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová.​—Fakahā 16:​14, 16; 19:​11-21; Isikeli 38:​18-23.

Ngāue ʻAki ʻa e Faivelenga ʻa ʻIlaisá

16, 17. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo naʻe faivelenga ʻa ʻIlaisa ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻaki ʻa e ngaahi ngahau ʻo e moʻoní?

16 ʻE loto-toʻa mo faivelenga tatau pē ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mo ʻIlaisa, kaeʻoua pē kuo toki fakangata ʻe he “ʻaho ʻo Sihová” ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻa Sētane ʻoku tuʻu ní. Tuku kehe ʻene ngāue ko e tokotaha tauhi ʻo ʻIlaisiaá, naʻe ngāue tokotaha pē ʻa ʻIlaisa ʻi he tuʻunga ko e palōfita ʻa Sihová ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 50! Pea naʻe faivelenga ʻa ʻIlaisa ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui fuoloá. Ki muʻa siʻi pē mei heʻene maté, naʻe ʻaʻahi kiate ia ʻa e mokopuna ʻo Sehú, ʻa Tuʻi Sōasi. Naʻe tala ange kiate ia ʻe ʻIlaisa ke ne fanaʻi ha foʻi ngahau ki tuʻa mei he tupá. Naʻe puna ʻa e foʻi ngahaú ki hono tuʻuʻangá, pea kalanga ʻa ʻIlaisa: “Ko e ngahau fakamoʻui e ʻa Sihova, ʻio, ko e ngahau ʻo e ikuna ʻo Silia: he te ke taaʻi ʻa Silia ʻi Efeki kaeʻoua ke nau ʻosi.” ʻI he kole ʻa ʻIlaisá, naʻe hoko atu leva ʻa Sōasi ʻo ne taaʻi ʻa e kelekelé ʻaki ʻene ngaahi ngahaú. Ka naʻá ne fai ʻeni ʻikai ʻaki ha faivelenga, ʻo ne taaʻi tuʻo tolu pē. Naʻe toki pehē atu leva ʻe ʻIlaisa, ko hono olá, ʻe ʻoange kia Sōasi ke tuʻo tolu pē ʻene ikunaʻi ʻo Sīliá, pea ko e meʻa ia naʻe hokó. (2 Tuʻi 13:​14-19, 25) Naʻe ʻikai ke taaʻi kotoa hifo ʻe Sōasi ʻa e kau Sīliá, “ke nau ʻosi.”

17 Neongo ia, ʻoku hokohoko atu ʻe he toenga ʻo e kau paní ʻa hono tauʻi ʻo e lotu loí, ʻaki ʻa e faivelenga hangē ko ia ko ʻIlaisá. ʻOku fai ʻe honau takanga ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ʻamanaki fakaemāmaní ʻa e meʻa tatau. ʻIkai ngata aí, ko kinautolu kotoa ʻoku ʻamanaki ke hao atu ʻi he “ʻaho ʻo Sihová” ʻoku lelei ke nau manatuʻi ʻa e lea ʻa e faivelenga ko ʻIlaisá ʻo fekauʻaki mo hono taaʻi ʻo e kelekelé. Tau toʻo muʻa ʻa e ngaahi ngahau ʻo e moʻoní ʻo faivelenga kinautolu​—ʻo toutou fai​—ʻio, kaeʻoua pē ke toki pehē mai ʻe Sihova kuo kakato ʻetau ngāueʻaki kinautolú.

18. ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻetau tali ki he ngaahi lea ʻi he 2 Pita 3:​11, 12?

18 “Ko e ʻaho ʻo Sihová” kuo vavé ni ke ne fakangata ʻa e fokotuʻutuʻu lolotonga ʻo e ngaahi meʻa fulikivanu ʻoku tuʻu ní. Ko ia ai, tau fakaʻatā kitautolu ke ueʻi ʻe he ngaahi lea fakalototoʻa ʻa e ʻaposetolo ko Pitá. “Kapau leva ʻe movete pehe ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa pe,” ko e kalanga ia ʻa Pitá, “fakaʻuta muʻa ki he anga ʻoku totonu ke mou angaʻaki, taka he toʻonga maʻoniʻoni mo e lotu moʻoni, ʻo mou nofoʻaki tali ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo e ʻOtua [“Sihová,” NW].” (2 Pita 3:​11, 12) ʻI he taimi ʻe movete ai ʻa e konga kotoa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻi he afi ʻo e houhau ʻa e ʻOtuá naʻe fakahāhā fakafou ʻia Sīsū Kalaisí, ko e faʻahinga pē ʻoku ʻi ai honau lēkooti ʻulungaanga faitotonu mo anga-līʻoa fakaʻotuá ʻe haó. ʻOku fiemaʻu ʻa e maʻa fakaeʻulungaanga mo fakalaumālié. Pehē foki ki he ʻofa ki he kaungā faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku fakahāhā ʻaki ʻa e ngāue ki heʻenau ngaahi fiemaʻú, tautefito ʻi ha founga fakalaumālie fakafou ʻi heʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané.

19. Ko e hā kuo pau ke tau faí ke hao atu ai ʻi he “ʻaho ʻo Sihová”?

19 ʻOku fakaʻilongaʻi koe ʻi hoʻo ngaahi leá mo e ngāué ko ha sevāniti anga-tonu mo faivelenga ʻa e ʻOtuá? Kapau ko ia, ʻe lava ke ke tauhi maʻu ʻa e ʻamanaki ke hao atu ʻi he “ʻaho ʻo Sihová” ki he maama foʻou ʻa e ʻOtuá naʻe talaʻofá. ʻIo, te ke hokosia nai ʻa e hao atu, kapau ʻokú ke fai lelei ki he ngaahi tokoua fakalaumālie ʻo Kalaisí koeʻuhi ko e kau muimui kinautolu ʻaʻana, ʻo hangē pē ko e anga-talitali kakai kia ʻIlaisa ʻa e ongo meʻa Sūnemí. Ke hao, kuo pau ke ke toe hangē pē ko Neamaní, ʻa ia naʻá ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e fakahinohino fakaʻotuá pea hoko ko e tokotaha lotu ʻa Sihova. Kapau ʻokú ke holi ke moʻui taʻengata ʻi ha palataisi fakaemāmani, kuo pau ke ke fakahāhā ʻa e poupouʻi ʻo e lotu moʻoní mei he lotó, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sionatapí. Mahalo pē te ke ʻi he lotolotonga leva ʻo e kau sevāniti anga-tonu ʻa Sihova, ʻa ia kuo vavé ni ke nau aʻusia ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Omi kimoutolu, ʻa e faʻahinga kuo fakamonuʻia ʻe heʻeku Tamai, ʻo mou hoko ki he puleʻanga kuo toka teuteu moʻomoutolu talu e tanupou ʻo mamani.”​—Mātiu 25:34.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he vahe 18 mo e 19 ʻo e tohi “Let Your Name Be Sanctified,” naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b Sio ki he peesi 254-256 ʻo e Revelation​​—Its Grand Climax At Hand!, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu koeʻuhi ke hao atu ʻi he “ʻaho ʻo Sihová”?

◻ Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ongo meʻa Sūnemí ʻi he taimi ʻo ʻIlaisá?

◻ Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku lava ke ako meia Neamaní?

◻ ʻE lava fēfē ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sionatapí?

◻ ʻOku totonu ke fēfē hono uesia kitautolu ʻe he 2 Pita 3:​11, 12?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share