“ʻOku Toka Tonu Mai Ho Loto?”
“Haʻu ke ta ō, ka ke mamata ki heʻeku mamahiʻi ʻa Sihova.”—2 TUʻI 10:16.
1, 2. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakaʻau mei he kovi ki he kovi ange ʻa e tuʻunga fakalotu ʻo ʻIsilelí? (e) ʻI he 905 K.M., ko e hā ʻa e ngaahi liliu fakaofo naʻe teu ke hoko ʻi ʻIsilelí?
KO E taʻu 905 K.M. ko ha taimi ia ʻo e liliu lahi ʻi ʻIsileli. ʻI he meimei taʻu ʻe 100 ki muʻá, naʻe ʻai ai ʻe Sihova ʻa e puleʻanga fakatahataha ʻo ʻIsilelí ke mavaeua koeʻuhi ko e tafoki ʻa Solomone mei he moʻoní. (1 Tuʻi 11:9-13) Ko e puleʻanga fakatongá, ʻa Siuta, naʻe puleʻi leva ia ʻe he foha ʻo Solomone ko Lehopoame lolotonga iá ko e puleʻanga fakatokelaú, ʻa ʻIsileli, naʻe ʻi he malumalu ia ʻo Tuʻi Selopoamé, ko ha ʻIfalemi. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe maʻu ʻe he puleʻanga fakatokelaú ha kamataʻanga fakatuʻutāmaki. Naʻe ʻikai loto ʻa Selopoame ia ke ʻalu ʻa e kakai naʻá ne puleʻí ki he puleʻanga fakatongá ke lotu ʻi he temipalé, ʻi he manavahē naʻa nau maʻu ʻa e fakakaukau ke toe foki ki he fale ʻo Tēvitá. Ko ia ai, naʻá ne fokotuʻu ʻa e lotu ki he ʻuhikiʻi pulú ʻi ʻIsileli, pea fokotuʻu ai ha sīpinga ʻo e tauhi ʻaitolí ʻa ia naʻe tolonga mai ʻo aʻu ʻo lahi ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e puleʻanga fakatokelaú.—1 Tuʻi 12:26-33.
2 Naʻe fakaʻau ke kovi ange ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻĒhapi, foha ʻo ʻOmilaí, ʻo tuʻí. Ko hono uaifi mulí, ko Sisipeli, naʻá ne poupouʻi ʻa e lotu kia Pēalí pea mo hono tāmateʻi ʻa e kau palōfita ʻa Sihová. Neongo ʻa e ngaahi fakatokanga lea hangatonu ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá, naʻe ʻikai fai ʻe ʻĒhapi ia ha meʻa ke taʻofi ia. Kae kehe, ʻi he 905 K.M., naʻe mate ai ʻa ʻĒhapi, pea ko Siolame, ʻa hono fohá, naʻe pulé. Naʻe taimi leva heni ki he fonuá ke fakamaʻa. Ko e fetongi ko ia ʻo ʻIlaisiaá, ko ʻIlaisa, naʻá ne fakahā ki he pule fakakautaú, kia Sehu, ʻo pehē naʻe pani ia ʻe Sihova ke hoko ko e tuʻi hono hoko ʻo ʻIsilelí. Ko e hā naʻe vaheʻi ki aí? Ke taaʻi hifo ʻa e fale angahalaʻia ʻo ʻĒhapí pea sāuni ʻa e toto ʻo e kau palōfita naʻe lilingi ʻe Sisipelí!—2 Tuʻi 9:1-10.
3, 4. Naʻe fakahāhā fēfē ʻe Sihonatapi ko hono lotó naʻe ‘toka tonu ki he loto ʻo Sehú’?
3 ʻI he talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Sehu ke tāmateʻi ʻa e fefine kovi ko Sisipelí, pea ʻi he hili iá naʻá ne fokotuʻutuʻu ke fakamaʻa ʻa ʻIsileli ʻaki hono taaʻi hifo ʻa e fale ʻo ʻĒhapí. (2 Tuʻi 9:15–10:14, 17) Naʻá ne toki fetaulaki leva mo ha tokotaha tokoni. “Pea ne fononga mei ai ʻo ne fetaulaki mo Sionatapi foha ʻo Lekapi, ʻoku ne haʻu ke fakafetaulaki kiate ia: pea ne fetapa ki ai ʻo ne pehe ange, ʻOku toka tonu mai ho loto, hange ko hoʻoku kiate koe? Pea tali ʻe Sionatapi, ‘Ko ia pe.’ ‘Kapau ko ia pea mafao mai ho nimá.’ Pea ne mafao atu hono nima kiate ia, ʻo ne fusi hake ia ki he saliote. Pea pehe ʻe ia, Haʻu ke ta ō, ka ke mamata ki heʻeku mamahiʻi ʻa Sihova. Ko ia naʻa nau fakaheka ia ki heʻene saliote.”—2 Tuʻi 10:15, 16.
4 Ko Sihonatapi (pe ko Sionatapí) naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli. Ka neongo ia, ʻi he fehoanaki mo hono hingoá (ʻoku ʻuhingá “ʻOku Loto-Lelei ʻa Sihova,” “ʻOku Anga-Fakaʻeiʻeiki ʻa Sihova,” pe “ʻOku Nima-Homo ʻa Sihova”) ko ha tokotaha lotu ia kia Sihova. (Selemaia 35:6) Ko hono moʻoní, naʻá ne mahuʻingaʻia anga-kehe ʻi he sio ki he “mamahiʻi ʻa Sihova” ʻe Sehú. ʻOku tau ʻilo fēfē ia? Sai, ko ʻene fetaulaki mo e tuʻi pani ʻo ʻIsilelí naʻe ʻikai ko ha meʻa hokonoa. Ko Sihonatapí “ne haʻu ke fakafetaulaki kiate ia,” pea naʻe hoko ʻeni ʻi ha taimi naʻe ʻosi tāmateʻi ai ʻe Sehu ia ʻa Sisipeli mo e niʻihi kehe ʻi he fale ʻo ʻĒhapí. Naʻe ʻilo ʻe Sihonatapi ʻa e meʻa naʻe hokó ʻi heʻene tali ʻa e fakaafe ʻa Sehu ke ʻalu hake ki heʻene salioté. Naʻe ʻikai toe fakaʻalongaua ʻa ʻene ʻi he tafaʻaki ʻa Sehu—mo Sihová—ʻi he fepaki ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e lotu loí mo e lotu moʻoní.
Ko ha Sehu ʻi Onopooni mo ha Sihonatapi ʻi Onopooni
5. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻe vavé ni ke hoko ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá? (e) Ko hai ʻa Sehu Lahi Ange, pea ko hai ʻokú ne fakafofongaʻi ia ʻi he māmaní?
5 ʻI he ʻahó ni, ʻe vavé ni ke liliu fakaʻaufuli ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki ʻIsileli ʻi he 905 K.M. ʻOku ofi ʻaupito he taimí ni ʻa e taimi ke fakamaʻa ai ʻe Sihova ʻa e foʻi māmaní mei he ngaahi ola kovi kotoa ʻo e tākiekina ʻa Sētané, ʻo kau ai ʻa e lotu loí. Ko hai ʻa Sehu ʻi onopōní? ʻOku ʻikai ha taha kehe ka ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku fai ki ai ʻa e ngaahi lea fakaekikité: “E Fugani Mafimafi ke ke nonoo hoo heleta ki ho tuatega, i ho nāunāu mo ho malohi. Bea i hoo mafimafi ke ke haele monuia, koe mea i he mooni moe agavaivai moe maonioni.” (Sāme 45:3, 4, PM) ʻOku fakafofongaʻi ʻa Sīsū ʻi he māmaní ʻe he “Isileli faka-ʻOtua,” ko e kau Kalisitiane paní “ʻa kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, mo nau puke maʻu ʻenau fakamoʻoni kia Sisu.” (Kaletia 6:16; Fakahā 12:17) Talu mei he 1922 mo hono fai taʻemanavahē ʻe he ngaahi tokoua pani ko ʻeni ʻo Sīsuú ʻa e fakatokanga fekauʻaki mo e ngāue ʻa e fakamaau ʻa Sihova ʻoku tuʻunuku maí.—Aisea 61:1, 2; Fakahā 8:7–9:21; 16:2-21.
6. Ko hai naʻe haʻu mei he ngaahi puleʻangá ke poupou ki he kau Kalisitiane paní, pea kuo anga-fēfē ʻenau heka ki he salioté, hangē ko ia, ʻoku ʻo Sehu Lahi Angé?
6 Kuo ʻikai ke ngāue pē ʻiate kinautolu ʻa e kau Kalisitiane paní. Hangē pē ko e haʻu ko ia ʻa Sihonatapi ke fakafetaulaki kia Sehú, kuo haʻu ʻa e tokolahi mei he ngaahi puleʻangá ke poupou kia Sīsū, ko e Sehu Lahi Angé, pea mo hono kau fakafofonga ʻi he foʻi māmaní ʻi heʻenau tuʻu maʻá e lotu moʻoní. (Sakalaia 8:23) ʻI hono ui ʻe Sīsū ko ʻene “fanga sipi kehe,” ʻi he 1932 naʻe ʻiloʻi ai kinautolu ko ha hoa tatau ia ʻo Sihonatapi motuʻa pea naʻe fakaafeʻi ‘ki he saliote’ ʻa Sehu ʻo onopōní. (Sione 10:16) Anga-fēfē? ʻAki ‘hono tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá’ pea kau fakataha mo e kau paní ʻi he “fakamoʻoni kia Sisu.” ʻI he ngaahi taimi ʻi onopōní, ʻoku kau ʻi he meʻá ni ʻa hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo fokotuʻú ʻi he malumalu ʻo Sīsū ko e Tuʻí. (Maake 13:10) ʻI he 1935, naʻe ʻiloʻi ai ko e kau “Sionatapi” ko ʻení ko e “fuʻu kakai lahi” ia ʻo e Fakahā 7:9-17.
7. Kuo fakahaaʻi fēfē ʻe he kau Kalisitiane he ʻaho ní ko honau ‘lotó ʻoku toka tonu’ mo e loto ʻo Sīsuú?
7 Talu mei he ngaahi taʻu 1930 tupú, mo hono fakamoʻoniʻi loto-toʻa ʻe he fuʻu kakai lahí pea mo honau ngaahi tokoua paní ʻa ʻenau poupou ki he lotu moʻoní. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻi ʻIulope Hahake mo Hihifo, ko e Hahake Mamaʻó, mo ʻAfilika, kuo mate ai ʻa e tokolahi ʻo kinautolu koeʻuhi ko ʻenau tuí. (Luke 9:23, 24) ʻI he ngaahi fonua kehe, kuo tuku pilīsoneʻi ai kinautolu, ʻohofia fakatokolahi, pe ko hono fakatangaʻi. (2 Timote 3:12) Ko ha lēkooti lahi ē ʻo e tuí naʻa nau fai ai! Pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he Līpooti Taʻu Fakangāue 1997 ʻoku nau kei fakapapau pē ke tauhi ʻa e ʻOtuá, tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. Ko honau ‘lotó ʻoku kei toka tonu’ ki he loto ʻo Sīsuú. Naʻe fakahāhā ʻeni ʻi he lolotonga ʻa e 1997, ʻi he 5,599,931 ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá, meimei ko e kotoa ʻo kinautolú ko e kau “Sionatapi,” naʻa nau ngāueʻi ʻa e ngaahi houa fakakātoa ʻe 1,179,735,841 ʻi he ngāue ʻo e faifakamoʻoni kia Sīsuú.
Kei Malanga ʻAki ʻa e Faivelenga
8. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻenau faivelenga ki he lotu moʻoní?
8 Naʻe ongoongoa ʻa Sehu ʻi heʻene fakaʻuli oma ʻa ʻene salioté—ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻene faivelenga ke fakahoko hono ngafá. (2 Tuʻi 9:20) Ko Sīsū, ko e Sehu Lahi Angé, ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he tuʻunga ‘kuo kai ʻo ʻosi ia’ ʻaki ʻa e faivelengá. (Sāme 69:9) Ko ia, ʻoku ʻikai ha ofo, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he ʻahó ni ʻoku fakatokangaʻi ʻenau faivelengá. Fakatouʻosi ʻi he loto fakatahaʻangá pea ki he kakaí, ʻoku nau “malangaʻaki ʻa e folofola . . . ʻi he faingamalie mo e ʻikai ha faingamalie.” (2 Timote 4:2) Naʻe tautefito ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻenau faivelengá he lolotonga ʻa e konga ʻuluaki ʻo e 1997 ʻi he hili ʻa hono fakalototoʻaʻi mai ʻi ha kupu ʻi he ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ki ha tokolahi taha ʻe malavá ke nau kau ki he ngāue tāimuʻa tokoní. ʻI he fonua taki taha naʻa nau fokotuʻu ha fika ke tāketi ki ai ʻi he tokolahi ʻo e kau tāimuʻa tokoní. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ki aí? Tuʻu-ki-muʻa! Lahi ʻa e ngaahi vaʻa naʻa nau lakasi ʻenau fika tāketí. Naʻe fokotuʻu ʻe ʻEkuatoa ha kolo ko e toko 4,000 ka ʻi Maʻasí naʻe līpooti ai ʻa e kau tāimuʻa tokoni ʻe toko 6,936. Naʻe līpooti mai mei Siapani ia ha tokolahi fakakātoa ko e toko 104,215 ʻi he lolotonga ʻo e māhina ʻe tolu ko iá. ʻI Semipia, naʻe fai ʻa e tāketí ki he 6,000, naʻe līpooti mai ʻa e kau tāimuʻa tokoni ia ʻe 6,414 ʻi Maʻasi; 6,532 ʻi ʻEpeleli; pea 7,695 ʻi Mē. ʻI hono fakalūkufuá, ko e tumutumu fakatouʻosi ʻo e kau tāimuʻa tokoní mo e tuʻumaʻú naʻe toko 1,110,251, ko ha tupu peseti ʻe 34.2 ia mei he 1996!
9. Tānaki atu ki he ngāue fale-ki-he-falé, ko e hā ʻa e toe ngaahi founga ʻoku maʻu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kakaí ke tala kiate kinautolu ʻa e ongoongo leleí?
9 Naʻe tala ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ki he kau mātuʻa mei ʻEfesoó: “Naʻe ʻikai te u taetae ha meʻa, kau fakahā pe mo akoʻaki kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e kakai, pea ʻi he fale taki taha.” (Ngāue 20:20) ʻOku faʻifaʻitaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá pea malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo leleí mei he fale ki he fale. Kae kehe, ʻoku ʻikai nai faingofua ke maʻu atu ʻa e kakaí ki honau ngaahi ʻapí. Ko ia, ʻoku fakalototoʻaʻi mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa e kau malanga ʻo e Puleʻangá ke nau aʻu ki he kakai ʻi honau ngaahi feituʻu fakapisinisí, ʻi he ngaahi hala puleʻangá, ʻi he ngaahi matātahí, ʻi he ngaahi paʻake fakapuleʻangá—ʻi ha feituʻu pē ʻe maʻu ki ai ʻa e kakaí. (Mātiu 24:45-47, PM) Kuo lelei ʻaupito ʻa e ngaahi olá.
10, 11. Kuo fakahaaʻi fēfē ʻe he kau malanga ʻi ha ongo fonua ʻa e poto lelei ʻi he kamata ke kumi ʻo maʻu ʻa e kau mahuʻingaʻia ko ia ʻoku ʻikai faʻa maʻu atu ia ki ʻapi?
10 ʻI Copenhagen, Tenimaʻake, naʻe ngāue fakamoʻoni ai ha kiʻi kulupu ʻo e kau malangá ʻi he ngaahi hala puleʻanga ʻi tuʻa mei he ngaahi tauʻanga lēlué. Mei Sanuali ki Sune, naʻa nau tufaki ai ʻa e ngaahi makasini ʻe 4,733, maʻu mo e ngaahi fetalanoaʻaki lelei ʻaupito, pea fai mo e ngaahi toe ʻaʻahi lahi. Kuo ʻi ai mo e kau malanga ʻe niʻihi ʻi he fonua ko iá kuo nau fokotuʻu ʻa e ngaahi tufaʻanga makasini pau ʻi he ngaahi fale koloá. Ko ha kolo lahi ʻe taha ʻoku tokolahi ʻa hono māketí ʻi he Falaite kotoa, ʻi he kau ʻaʻahi ʻe laui afe. Ko ia ai, kuo fokotuʻutuʻu ʻe he fakatahaʻangá ha ngāue fakamoʻoni tuʻumaʻu ʻi he māketí. ʻI ha feituʻu ʻe taha ʻoku ʻahia ai ʻa e ngaahi ʻapiakó mo ha ʻū tohi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tohi ʻoku feʻungamālie tautefito ki he kau faiako ʻi he ʻapiakó.
11 ʻI Hauaiʻi foki kuo fai ai ʻa e ngaahi feinga ke aʻu ki he faʻahinga ʻoku ʻikai malava ke maʻu atu ki honau ngaahi ʻapí. Ko e ngaahi vāhenga-ngāue makehe ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi feituʻu kakaí (ngaahi hala puleʻangá, ngaahi paʻaké, ngaahi tauʻanga meʻalelé, mo e ngaahi tuʻuʻanga pasí), ngaahi feituʻu ʻi he loto koló, ngaahi senitā faiʻanga fakataú mo e ngaahi malaʻe vakapuná, faifakamoʻoni ʻi he telefoní, meʻalele uta pāsesé (malanga ʻi he ngaahi pasí), mo e ngaahi ʻapiako kolisí. ʻOku fai ʻa e tokanga ke fakapapauʻi ʻoku vaheʻi ʻa e tokolahi feʻunga ʻo e Kau Fakamoʻoní ki he vāhenga-ngāue taki taha pea ʻoku akoʻi totonu ʻa e faʻahinga ko iá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi feinga fokotuʻutuʻu maau meimei tatau mo ʻeni ʻoku līpooti mai mei he ngaahi fonua lahi. Ko hono olá, ko e kakai mahuʻingaʻia ʻoku fai ki ai ʻa e fetuʻutakí ʻoku ngalingali naʻe ʻikai ʻaupito mei maʻu kinautolu ia ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé.
Tuʻu Maʻu
12, 13. (a) Ko e hā ʻa e angafai naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he lolotonga ʻo e 1997? (e) ʻI he founga fē naʻe hoko ai ha ola kehe ia ʻi he fakamatala loi naʻe fakamafola ʻi he fonua ʻe taha?
12 ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻi he 1997, naʻe tofanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha ngaahi fakamatala fulikivanu mo loi naʻe fakataumuʻa mahino ke lava ʻo fai ai ha ngāue fakalao kiate kinautolu. Ka naʻe ʻikai te nau teteki ai kinautolu! (Sāme 112:7, 8) Naʻa nau manatuʻi ʻa e lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Kuo faʻu ʻe he fielahi ha loi, ʻo fakakau kia kita: Ka ko au te u tauhi hoʻo ngaahi enginaki ʻaki ʻa e loto kotoa.” (Sāme 119:69) Ko e faʻahinga loi fakahāhā peheé ko ha fakamoʻoni ai pē ia ki hono fehiʻanekinaʻi ʻo e kau Kalisitiane moʻoní ʻa ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú. (Mātiu 24:9) Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi kuo hoko ia ʻo kehe mei hono taumuʻá. Ko ha tangata ʻi Pelisiume naʻá ne lau ha kupu naʻe fakamāʻulaloʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha nusipepa fakaʻaho ʻiloa. ʻI he ofo he ngaahi fakamatala lauʻikovi loí, naʻá ne maʻu ha fakataha ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ʻi he Sāpate hono hokó. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ke ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoní pea hoko atu ʻo ne fai ha laka ki muʻa vave ʻaupito. Ki muʻá, naʻe hoko ʻa e tangatá ni ko ha mēmipa ia ʻo ha kau kengi. Naʻe tokoniʻi ia ʻe heʻene ako ʻa e Tohitapú ke ne fakamaʻa ʻa ʻene moʻuí, ko e meʻa ia naʻe fakatokangaʻi ʻe he kakai takatakai kiate iá. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai fakakaukau ʻa e tokotaha tohi ia ʻo e kupu lauʻikovi loí ki ha faʻahinga ola pehē!
13 Kuo lea hake ʻa e kakai loto-totonu ʻe niʻihi ʻi Pelisiume ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fakamatala kākaá. ʻI he lotolotonga ʻo kinautolú ko ha palēmia ki muʻa, ʻa ia naʻá ne lea moʻoni fekauʻaki mo ʻene fakatumutumu ʻi he meʻa kuo lavaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Pea naʻe tohi ha tokoni pule: “ʻI hono kehe ʻaupito mei he ngaahi fakahuʻuhuʻu ʻoku fakamafola takai ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi, [Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová] ʻoku ʻikai te nau hā kiate au ʻoku ʻi ai haʻane meʻimeʻi fakatuʻutāmaki ki he Puleʻangá. Ko e kau tangataʻifonua kinautolu ʻoku ʻofa ki he melinó, loto-tōnunga, mo anga-fakaʻapaʻapa ki he kau maʻu mafaí.” Ko e moʻoni, ʻoku fakapotopoto ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻaposetolo ko Pitá: “Mou ʻai ke tāu hoʻomou fakafeangai ki he Senitaile; koeʻuhi, ʻi he meʻa ʻoku nau lauʻikovi ai kimoutolu, tokua ko e faikovi, ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngaue lelei, pea langaʻi ai ʻenau fakahikihikiʻi ʻa e ʻOtua ʻi he ʻaho ʻo e aʻahi.”—1 Pita 2:12.
Ko ha Kātoanga Fakamanatu Tuʻu-Ki-Muʻa
14. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi līpooti fakafiefia ʻo e kau maʻu Fakamanatu ʻi he 1997?
14 ʻOku taau ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau faifakamoʻoni kia Sīsuú ke nau vakai ki he Fakamanatu ʻo ʻene pekiá ko ha meʻa tuʻu-ki-muʻa ia ʻi honau taʻú. ʻI he 1997, naʻe ʻi ai ʻa e toko 14,322,226 ʻi Maʻasi 23 ke kātoangaʻi ʻa e meʻa ko iá. Ko e laka hake ʻaki ia ʻa e toko 1,400,000 mei he 1996. (Luke 22:14-20) ʻI he ngaahi fonua lahi naʻe tokolahi mamaʻo ange ai ʻa e kau maʻu ia ʻo e Fakamanatú ʻi he tokolahi ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi ʻamanaki lelei ki ha ngaahi tupulekina ʻi he kahaʻú. Ko e fakatātaá, ʻi Haiti, naʻe mātā ai ʻi he 1997 ha tumutumu ko e kau malanga ʻe toko 10,621, kae toko 67,259 ʻa e maʻu ʻo e Fakamanatú. ʻE lava ke ke vakaiʻi ʻa e līpooti fakataʻú ʻi he peesi 18 ki he 21 ʻo e Taua Leʻo faka-Pilitānia ʻo Sanuali 1, 1998, pea sio ai pe ko e toe ngaahi fonua kehe ʻe fiha naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fika māʻolunga meimei tatau ʻi he kau haʻú ʻi hono fakafehoanaki ki he tokolahi ʻo e kau malangá.
15. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, naʻe anga-fēfē ʻa hono ikuʻi ʻe hotau ngaahi tokouá ʻa e ngaahi palopalema māfatukituki kae lava ke nau kātoangaʻi ʻa e Fakamanatú?
15 Ki he niʻihi, naʻe ʻikai faingofua ʻa hono maʻu ʻo e Fakamanatú. ʻI ʻAlipēnia naʻe hoko ai ha taimi tapu ke mavahe mei ʻapi ʻi he 7:00 p.m. koeʻuhi ko e māveuveu fakalotofonuá. ʻI he fanga kiʻi kulupu ʻe 115 takatakai ʻi he fonuá, naʻe kamata ai ʻa e Fakamanatú ia ʻi he 5:45 p.m. Naʻe toki tō ʻa e laʻaá ia ʻi he 6:08 p.m., ʻo fakaʻilongaʻi ai ʻa e kamataʻanga ʻo Nīsani 14. Naʻe tufa takai ʻa e maá mo e uainé ʻo fakafuofua ki he 6:15 p.m. Ko e lahi tahá naʻe fai ʻa e lotu tukú ʻi he 6:30 p.m., pea fakavave leva ʻa e faʻahinga naʻe haʻú ki ʻapi ki muʻa ʻi he taimi tapu ke toe mavahe mei ʻapí. Ka, ko e maʻu ʻo e Fakamanatú naʻe toko 3,154, fakafehoanaki ki ha tumutumu ʻi he kau malangá ko e toko 1,090. ʻI ha fonua ʻe taha ʻi ʻAfilika, naʻe ʻai ai ʻe he māveuveu fakalotofonuá ke ʻikai lava ha aʻu ki he Fale Fakatahaʻangá, ko ia ai, naʻe fili ʻa e toko ua ʻo e kau mātuʻá ke fai ha fakataha ʻi he ʻapi ʻo e tokotaha mātuʻa hono tolú ke fokotuʻutuʻu ke fai ʻa e fakamanatú ʻi ha ngaahi kulupu tokosiʻi ange. Ke aʻu ki he ʻapí, naʻe pau ke kolosi ʻa e toko ua ko ʻeni ʻo e kau mātuʻá ʻi ha luo naʻe keli ko ha tafeʻanga vai. Kae kehe, naʻe fai ha tau ʻi he feituʻú, pea naʻe fanaʻi ai ʻe he kau sinaipá ha taha pē ʻe feinga ke kolosi ʻi he luo keli ko ʻení. Naʻe kolosi fakavave ʻa e tokotaha mātuʻa ʻe taha ʻo hao ʻo ʻikai ha meʻa ʻe hoko. Ko hono uá, naʻe kolosi ia ʻi he taimi naʻe fanongo ai ki ha fana. Naʻá ne tō ki lalo ki he kelekelé ʻo totolo ke hao lolotonga iá naʻe tatangi pē ʻa e mahafú ʻi ʻolunga ʻi hono ʻulú. Naʻe lava lelei ʻo fakahoko ʻa e fakataha ʻa e kau mātuʻá, pea ko e ngaahi fiemaʻu ʻa e fakatahaʻangá naʻe lava ʻo tokangaʻi mo ia.
“Mei he Puleʻanga Kotoa Pē, mo e Ngaahi Matakali . . . mo e Ngaahi Lea”
16. Kuo anga-fēfē hono fokotuʻutuʻu ʻe he kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ke fakamafola ʻa e ongoongo leleí ke aʻu ki he lotolotonga ʻo e ngaahi kulupu iiki ʻoku lea kehé?
16 Naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Sioné ko e fuʻu kakai lahí te nau haʻu “mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea.” (Fakahā 7:9) Ko ia, ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe he Kulupu Pulé ke ʻai ʻa e ngaahi tohí ke ala maʻu ʻi he toe ngaahi lea lahi ange—ʻo kau ai ʻa ia ʻoku leaʻaki ʻe he faʻahinga ʻi he ngaahi matakali mavahé pea pehē ki he fanga kiʻi falukunga kakai. Ko e fakatātaá, ʻi Mosemipīki, ko e tuleki ko e Moʻui ʻi ha Māmani Foʻou Melino naʻe tuku ange mai ia ʻi he toe ngaahi lea ʻe nima. ʻI Nikalākuā, ko e polosiua Moʻui Fiefia ʻI he Mamani ʻO Taʻengata! naʻe ala maʻu ia ʻi he lea Misikito—ko e fuofua tohi ia ʻa e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi he lea ko iá. Naʻe tali ʻe he kau ʻInitia Misikito tokolahi ʻa e polosiuá ʻaki ʻa e loto-fiefia ʻi he sio ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻi heʻenau leá tonu. ʻI he 1997, naʻe tali ai ʻe he Sōsaietí ʻa e ngaahi tohí ʻi he toe ngaahi lea ʻe 25 pea pulusi ʻa e ngaahi makasini laka hake he taha pilioná.
17. Ko e hā ʻa e kulupu lea naʻe tokoniʻi ʻi Kōlea, pea kuo anga-fēfē ʻa e tokoni lahi ki he faʻahinga ko ʻení ʻa e ngaahi foʻi tepi vitioó?
17 Naʻe tokoniʻi mo ha kulupu ʻe taha ʻi Kōlea ʻoku lea ʻi ha lea kehe. Ko e taʻu 1997 naʻe mātā ai ʻa e ʻuluaki fakataha-lahi ʻi he lea fakaʻilonga ʻi he lea faka-Kōleá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga lea fakaʻilonga ʻe 15 ʻi Kōlea ʻoku ʻi ai ʻa e kau malanga ʻe toko 543, ka ko e toko 1,174 naʻa nau maʻu ʻa e fakataha-lahí, pea naʻe toko 21 naʻe papitaiso aí. Ke tokoniʻi ʻa e kau tuli ʻa ia ʻoku ʻikai mahinongofua ki ai ʻa e lea ʻoku leaʻakí pe lea ʻoku tohí, ʻoku tokonaki mai ai ʻa e ngaahi tohí ʻi he tepi vitiō ʻi he ngaahi lea fakaʻilonga kehekehe ʻe 13. Ko ia, ʻoku tokoniʻi ʻa e kau tulí ke “lau” pea aʻu ʻo ako ʻa e ongoongo leleí, pea ʻoku ola lelei. ʻI he ʻIunaite Seteté, naʻe faʻa aʻu ki he taʻu ʻe nima ki ha tokotaha tuli ke fakalakalaka ai ki he tuʻunga ʻo e papitaisó. ʻI he taimí ni, ʻaki ha ngaahi foʻi vitiō ʻoku ala maʻu ʻi he Lea Fakaʻilonga Faka-ʻAmeliká, ki he kau tuli ia ʻe niʻihi, kuo holo hifo pē ki he taʻu nai ʻe taha.
‘Nofo ʻi he Salioté’
18. ʻI he hili ʻa e fetaulaki mo Sihonatapí, ko e hā naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sehu ke faí?
18 ʻI he 905 K.M., hili ʻa e kau atu ki ai ʻa Sihonatapí, naʻe fokotuʻutuʻu leva ʻe Sehu ke fakaʻauha ʻa e lotu loí. Naʻá ne ʻoatu ha fakaafe ki he kau lotu kotoa kia Pēalí: “Mou tuʻutuʻuni ha katoanga tapu kia Peali.” Naʻá ne fekau atu leva ki he fonuá kotoa ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai liʻaki ha tokotaha lotu kia Pēali. ʻI he ʻaukolo mai ʻa e fuʻu kakaí ki he fuʻu temipale lahi ʻo e ʻotua loí, naʻe fai leva ʻa e tokanga ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha lotu ai kia Sihova. Fakaʻosí, naʻe tuʻusi hifo leva ʻe Sehu mo ʻene kau taú ʻa e kau lotu kia Pēalí. “Ko ia naʻe fakaeve ʻe Sehu ʻa e lotu kia Peali mei Isileli.”—2 Tuʻi 10:20-28.
19. ʻI he vakai atu ki he meʻa ʻoku toka mai mei muʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ko e hā ʻa e faʻahinga laumālie ʻoku totonu ke tau fakahāhaá, pea ko e hā ʻa e ngafa ʻoku totonu ke tau tōtōivi hono faí?
19 ʻI he ʻahó ni, ʻoku toka mai mei muʻa ʻa e fakamāu fakaʻosi ʻo e lotu loi kotoa pē. ʻOku fanongonongo ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ongoongo leleí ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he malumalu ʻo e tataki fakaeʻāngelo, ʻo fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau manavahē ki he ʻOtuá pea ke fakamavaheʻi kinautolu mei he lotu loí. (Fakahā 14:6-8; 18:2, 4) ʻOku fakalototoʻaʻi ʻa e kau anga-maluú ke nau anganofo ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he malumalu ʻo e Tuʻi fakanofo ʻa Sihova, ko Sīsū Kalaisí. (Fakahā 12:10) ʻI he taimi fakatoʻoaloto ko ʻení, kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā ʻetau faivelengá ke fakavaivaiʻi ʻi heʻetau tuʻu maʻá e lotu moʻoní.
20. Ko e hā te ke fakapapauʻi ke fai he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue 1998?
20 ʻI he taimi ʻe taha, ʻi he taimi naʻe loto-mafasia ai ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻá ne lotu: “Kuo pau hoku loto, ʻe ʻOtua, kuo pau hoku loto. Te u hiva mo fai fakamālō. Te u fakafetaʻi kiate koe, ʻe ʻAtonai, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kakai.” (Sāme 57:7, 9) ʻOfa ke tau tuʻumaʻu mo kitautolu foki. ʻI he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue 1997, ʻi he funga ʻo e ngaahi faingataʻa lahi, naʻe fai hake ai ha kaila leʻo-lahi ʻo e fakahīkihikiʻi maʻá e lāngilangi ʻo Sihova ko e ʻOtuá. ʻOfa ke fanongoa ha kaila meimei tatau, naʻa mo e lahi ange ai, he lolotonga ʻa e taʻu fakangāue lolotongá. Pea ʻofa ke hoko ʻeni tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa ʻoku feinga nai ʻa Sētane ke fai ke fakalotosiʻi ʻaki kitautolu pe fakafepakiʻiʻaki kitautolu. Ko ia, te tau fakahaaʻi ʻoku kei tonu hotau lotó ki he loto ʻo Sehu Lahi Angé, ʻa Sīsū Kalaisi, pea te tau tali ʻaki ʻetau moʻuí kotoa ki he akonaki fakamānavaʻi: “Mou fiefia ia Jihova, bea nekeneka, akimoutolu oku maonioni: bea kalaga i he fiefia, akimoutolu kotoabe oku agatonu i loto.”—Sāme 32:11, PM.
ʻE Lava ke Ke Fakamatalaʻi?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi liliu naʻe hoko ʻi ʻIsileli ʻi he 905 K.M.?
◻ Ko hai ʻa Sehu ʻi onopōní, pea kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he “fuʻu kakai lahi” ko honau ‘lotó ʻoku toka tonu’ ki hono lotó?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fika mei he līpooti fakataʻú ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e faivelenga naʻe fakahāhaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue 1997?
◻ Tatau ai pē pe ko e hā ʻe fai nai ʻe Sētane ke fakafepakiʻi ʻaki kitautolú, ko e hā ʻa e laumālie te tau fakahāhā ʻi he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue 1998?
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
Ko e tuʻu-ki-muʻa ʻo e maʻu ʻo e Fakamanatú ʻoku fakahaaʻi ai ha ngaahi ʻamanaki lelei ki he tupulaki ʻi he kahaʻú
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
Hangē pē ko e poupou ʻa Sihonatapi kia Sehú, ʻoku pehē pē ʻa e poupou ʻa e “fuʻu kakai lahi” he ʻaho ní kia Sehu Lahi Angé, ko Sīsū Kalaisi, mo hono ngaahi tokoua paní