Ko Sihová ko ha ʻOtua ʻo e Ngaahi Fuakava
“Te u fai . . . mo e fale ʻo Isileli mo e fale ʻo Siuta ha fuakava foʻou.”—SELEMAIA 31:31.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e kātoanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi he pō 14 ʻo Nīsani, 33 T.S.? (e) Ko e hā ʻa e fuakava naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi he fekauʻaki mo ʻene pekiá?
ʻI HE pō 14 ʻo Nīsani, 33 T.S., naʻe kātoangaʻi ai ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻaposetolo ʻe toko 12 ʻa e Pāsová. Koeʻuhí naʻá ne ʻilo ko e meʻá ni ʻe hoko ia ko ʻene kai fakaʻosi mo kinautolú, pea ʻe vave ʻene pekia ʻi he nima ʻo hono ngaahi filí, naʻe ngāueʻaongaʻaki ai ʻe Sīsū ʻa e taimi ko iá ke fakamatalaʻi ha ngaahi ʻotu meʻa mahuʻinga ki heʻene kau ākonga ofi tahá.—Sione 13:1–17:26.
2 Ko e taimi eni, hili ʻene fakaʻatā atu ko ia ʻa Siutasi ʻIsikalioté, naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ʻa e kātoanga fakataʻu fakalotu pē ko ia kuo fekauʻi ki he kau Kalisitiané—ʻa e Fakamanatu ʻo ʻene pekiá. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea lolotonga ʻenau kai, naʻe toʻo ʻe Sisu ha foʻi ma, ʻo ne tapuaki ia, mo ne pakipaki ʻo tufaki ki he kau ako, ʻo ne pehe, Toʻo ʻo kai; ko hoku sino ʻeni. Naʻa ne toʻo foki ha ipu, mo ne fakafetaʻi, ʻo ne ʻange kiate kinautolu, mo ne pehe, Mou inu kotoa pe mei ai; he ko hoku toto ʻeni ko e toto fuakava, ʻa ia ʻoku lilingi koeʻuhi ko e tokolahi ke lava ai ʻa e fakamolemole angahala.” (Mātiu 26:26-28) Ko e kau muimui ʻo Sīsuú naʻe pau ke nau fakamanatu ʻa ʻene pekiá ʻi ha founga faingofua mo molumalu. Pea naʻe lave ʻa Sīsū ki ha fuakava, ʻi he fekauʻaki mo ʻene pekiá. ʻI he fakamatala ʻia Luké, ʻoku ui ia ko e “fuakava foʻou.”—Luke 22:20.
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻekeʻi ʻo fekauʻaki mo e fuakava foʻoú?
3 Ko e hā ʻa e fuakava foʻou? Kapau ko e fuakava foʻoú ia, ʻoku ʻuhinga ai ia ʻoku ʻi ai ha fuakava motuʻa? ʻOku ʻi ai ha ngaahi fuakava kehe ʻoku felāveʻi mo ia? Ko e ngaahi fehuʻi mahuʻinga eni koeʻuhí he naʻe pehē ʻe Sīsū, ko e toto ʻo e fuakavá ʻe lilingi ia ko e “fakamolemole angahala.” ʻOku mātuʻaki fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ha fakamolemole pehē.—Loma 3:23.
Ko Ha Fuakava mo ʻĒpalahame
4. Ko e hā ʻa e talaʻofa ʻi he kuonga muʻá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahino ʻa e fuakava foʻoú?
4 Ke mahino ʻa e fuakava foʻoú, kuo pau ke tau holomuiʻaki ʻa e meimei taʻu ʻe 2,000 ki muʻa ʻi he ngāue fakafaifekau ʻi māmani ʻa Sīsuú, ki he taimi naʻe fononga ai ʻa Tela mo hono fāmilí—kau ai ʻa ʻEpalame (naʻe toki ui ko ʻĒpalahamé) mo e uaifi ʻo ʻEpalamé, ʻa Sēlai (naʻe toki ui ko Selá)—mei ʻUa tuʻumālie ʻo e kau Kalitiá, ki Hālani ʻi Mesopotēmia fakatokelau. Naʻa nau nofo ai ʻo aʻu ki he mate ʻa Telá. Pea ʻi he toki fekauʻi ʻe Sihová, naʻe kolosi ai ʻa e tangata taʻu 75 ko ʻĒpalahamé, ʻi he Vaitafe ʻIufaletesí, pea fononga fakatonga-hihifo ki he fonua ʻo Kēnaní ʻo nofo hikihiki tēniti holo ai. (Senesi 11:31–12:1, 4, 5; Ngāue 7:2-5) Naʻe hoko ia ʻi he 1943 K.M. Lolotonga ʻa e kei ʻi Hālani ʻa ʻĒpalahamé, naʻe ʻosi folofola ʻa Sihova kiate ia: “Te u ngaohi koe ko e puleʻanga lahi, pea te u fakamonuʻia koe, pea te u fakatauʻolunga ho hingoa; pea te ke hoko ko e monuʻiaʻanga. Pea te u ʻofeina ʻakinautolu te nau ofeina koe, pea ko ia te ne tutukuʻi koe te u fakamalaʻia; pea ʻe monuʻia ʻiate koe ʻa e faʻahinga kotoa pe ʻo e kelekele.” Ki mui aí, hili ia ʻa e kolosi atu ʻa ʻĒpalahame ki Kēnaní, naʻe tānaki atu ʻe Sihova: “Ko ho hako te u ʻatu ki ai ʻa e fonua ni.”—Senesi 12:2, 3, 7.
5. Ko e talaʻofa ʻa Sihova kia ʻĒpalahamé ʻoku fakafehokotaki ia ki he kikite fakahisitōlia fē?
5 Ko e talaʻofa kia ʻĒpalahamé naʻe felāveʻiʻaki ia mo e taha ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Ko e moʻoni, naʻe ʻai ai ʻa ʻĒpalahame ko ha tokotaha tefito ia ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko ha hokoʻanga ia ki hono fakahoko ʻo e ʻuluaki kikite kuo hikí. Hili ʻa e angahala ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he ngoue ko ʻĪtení, naʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa e fakamaau kiate kinaua fakatouʻosi, pea ʻi he taimi tatau, naʻá ne folofola kia Sētane, ʻa ia naʻá ne takihalaʻi ʻa ʻIví, ʻo pehē: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Senesi 3:15) Naʻe fakamahino ʻe he fuakava ʻa Sihova mo ʻĒpalahamé, ko e Hako ko ia ʻe fakafou ai ʻa hono fakangata ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sētané, ʻe hoko mai ia ʻi he laine ʻo e pēteliake ko iá.
6. (a) Ko hai naʻe toki fakafou ai ʻa hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa Sihova kia ʻĒpalahamé? (e) Ko e hā ʻa e fuakava ʻa ʻĒpalahamé?
6 Koeʻuhi ko e talaʻofa ʻa Sihová naʻe felāveʻi ia mo ha hako, naʻe fiemaʻu kia ʻĒpalahame ha foha ʻa ia ʻe lava ke fakafou mai ai ʻa e Hakó. Ka ko ia mo Selá kuó na tupu ʻo motuʻa, pea kuó na kei taʻefanau pē. Kae kehe, naʻe toki tāpuakiʻi ʻe Sihova kinaua, ʻo fakamoʻui fakaemana hona mālohi fakaefanaú, pea fanauʻi ai ʻe Sela kia ʻĒpalahame ha foha, ko ʻAisake, ʻo tauhi ai ʻo moʻui ʻa e talaʻofa ko ia ki ha hakó. (Senesi 17:15-17; 21:1-7) ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, hili hono ʻahiʻahiʻi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé—ʻo aʻu pē ki he tuʻunga ʻo ʻene loto-lelei ke foaki ʻa hono foha ʻofeiná, ʻa ʻAisake, ʻi ha feilaulau—naʻe toe tala ai pē ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa kia ʻĒpalahamé: “Te u matuʻaki tapuakiʻi koe, pea te u matuʻaki fakatokolahi ho hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻo e langi, pe ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi; pea ʻe maʻu ʻe ho hako ʻa e ngaahi matanikolo ʻo honau ngaahi fili; pea ko ho hako ʻe monuʻia ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo mamani; koʻuhiā kuo ke tuitala ki heʻeku lea.” (Senesi 22:15-18) Ko e talaʻofa fakalahi ko ʻení ʻoku faʻa ui ia ko e fuakava ʻa ʻĒpalahamé, pea ko e fuakava foʻou ʻamuí ʻe fehokotaki vāofi ʻaupito ia mo ia.
7. Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ke tupu ʻo tokolahi ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé, pea ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe tākiekina atu ai ʻo nau hoko ko e kau nofo ʻi ʻIsipité?
7 ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe maʻu ʻe ʻAisake ha ongo māhanga tangata, ko ʻĪsoa mo Sēkope. Naʻe fili ʻe Sihova ʻa Sēkope ke hoko ko e kui ʻa e Hako kuo Talaʻofá. (Senesi 28:10-15; Loma 9:10-13) Naʻe maʻu ʻe Sēkope ha ngaahi foha ʻe toko 12. ʻOku hā mahino, kuo taimi leva ki he hako ʻo ʻĒpalahamé ke kamata ʻene fakatokolahí. ʻI he taimi naʻe lalahi ai ʻa e ngaahi foha ʻo Sēkopé, ko e tokolahi naʻe ʻi ai honau ngaahi fāmili tonu, naʻe fakatupunga ʻe ha honge kinautolu kotoa ke hiki atu ki ʻIsipite, ʻa ia, ʻi ha tokonaki fakaʻotua, ne ʻosi tokateu ai ʻe he foha ʻo Sēkope ko Siosifá ia ʻa e halá. (Senesi 45:5-13; 46:26, 27) Hili ha ngaahi taʻu siʻi, naʻe holo ʻa e hongé ʻi Kēnani. Ka naʻe nofo pē ʻa e fāmili ia ʻo Sēkopé ʻi ʻIsipite—ʻi he kamatá ko e kau fakaafe, ka ki muí ko e kau pōpula. Naʻe toki aʻu mai ki he 1513 K.M., hili ia ʻa e taʻu ʻe 430 ʻa e kolosi atu ʻa ʻĒpalahame ʻi ʻIufaletesí, naʻe toki taki mai ai ʻe Mōsese ʻa e ngaahi hako ʻo Sēkopé mei ʻIsipite ki he tauʻatāiná. (Ekisoto 1:8-14; 12:40, 41; Kaletia 3:16, 17) ʻE toki fai ʻe Sihova he taimí ni ha tokanga makehe ki heʻene fuakava mo ʻĒpalahamé.—Ekisoto 2:24; 6:2-5.
“Ko e Fuakava Motuʻa”
8. Ko e hā naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Sihova mo e fānau ʻa Sēkopé ʻi Sainaí, pea ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e meʻá ni mo e fuakava ʻa ʻĒpalahamé?
8 ʻI he taimi naʻe hiki atu ai ʻa Sēkope mo hono ngaahi fohá ki ʻIsipité, naʻa nau ʻosi hoko ko ha fāmili tokolahi, ka naʻe mavahe mai honau ngaahi hakó mei ʻIsipité ia ko ha fuʻu konga kaukaua ʻo e ngaahi matakali tokolahi. (Ekisoto 1:5-7; 12:37, 38) Ki muʻa ke ʻomi kinautolu ʻe Sihova ki Kēnaní, naʻá ne taki fakatonga kinautolu ki he talalo ʻo ha moʻunga naʻe ui ko Hōlepi (pe, Sainai) ʻi ʻAlepea. ʻI aí, naʻá ne fai ai ha fuakava mo kinautolu. Naʻe hoko ʻeni ʻo ui ko e “fuakava motuʻa” ʻi he felāveʻi ko ia mo e “fuakava foʻou.” (2 Kolinito 3:14) Fakafou ʻi he fuakava motuʻá, naʻe fai ai ʻe Sihova ʻi ha founga fakaefakatātā ʻa hono fakahoko ʻa ʻene fuakava mo ʻĒpalahamé.
9. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe fā naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻo fakafou ʻi he fuakava ʻa ʻĒpalahamé? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi toe ʻamanaki naʻe fakaava mai ʻe he fuakava ko ia ʻa Sihova mo ʻIsilelí, pea ʻe fakatuʻunga ia ʻi he hā?
9 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ki ʻIsileli ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e fuakava ko ʻení: “Kapau te mou matuʻaki tokanga ki hoku leʻo, mo tauhi ʻeku fuakava, te mou toki hoko ko ʻeku koloa [“makehe,” NW] ʻi he kakai kotoa: he ʻoku oʻoku ʻa mamani katoa: pea te mou hoko kiate au ko e tuʻunga tuʻi taulaʻeiki, ko e kakai tapu.” (Ekisoto 19:5, 6) Naʻe ʻosi talaʻofa ʻe Sihova ko e hako ʻo ʻĒpalahamé ʻe (1) hoko ko e puleʻanga lahi, (2) foaki ange ke nau ikunaʻi honau ngaahi filí, (3) maʻu ʻa e fonua ko Kēnaní, pea (4) ʻe hoko ko ha fouʻanga ʻo e ngaahi tāpuaki ki he ngaahi puleʻangá. Naʻá ne fakaeʻa ʻi he taimi ko ʻení ʻe lava ke nau maʻu ʻe kinautolu tonu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻeni ʻo hoko ko ʻene kakai makehe, ʻa ʻIsileli, ko e “tuʻunga tuʻi taulaʻeiki, ko e kakai tapu,” kapau te nau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. Naʻe loto-lelei ʻa e kau ʻIsilelí ke nau kau atu ki he fuakava ko ʻení? Naʻa nau tali fakataha: “Ko e meʻa kotoa kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihova te mau fai.”—Ekisoto 19:8.
10. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ki ha puleʻangá, pea ko e hā naʻá ne ʻamanekina meiate kinautolú?
10 Ko ia, naʻe fokotuʻutuʻu leva ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ki ha puleʻanga. Naʻá ne foaki ange kiate kinautolu ha ngaahi lao ke tauhiʻaki ʻa e lotú mo e moʻui fakasiviliané. Naʻá ne toe tokonaki foki kiate kinautolu ha tāpanekale (ki muí, ko ha temipale ʻi Selusalema) pea mo ha tuʻunga taulaʻeiki ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue toputapu ʻi he tāpanekalé. Ko hono tauhi ʻa e fuakavá naʻe ʻuhingá, ko e talangofua ki he ngaahi lao ʻa Sihová, pea tautefito, ki he lotu ange kiate ia tokotaha pē. Ko e muʻomuʻa ʻi he Fekau ʻe Hongofulú ʻa ia naʻe hoko ko e uho ʻo e ngaahi lao ko iá, ko e: “Ko Au ko Sihova ko ho ʻOtua, ʻa ia naʻa ku ʻomi koe mei Isipite mei he fale popula. ʻOua naʻa ai hao ʻOtua kehe, ʻo uaʻaki Au.”—Ekisoto 20:2, 3.
Ngaahi Tāpuaki Fakafou Mai ʻi he Fuakava Laó
11, 12. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakahoko ai ki ʻIsileli ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi he fuakava motuʻá?
11 Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi he fuakava Laó ki ʻIsileli? Naʻe hoko nai ʻa ʻIsileli “ko e kakai tapu”? Koeʻuhi ko e ngaahi hako kinautolu ʻo ʻĀtama, naʻe hoko ai ʻa e kau ʻIsilelí ko e kau angahala. (Loma 5:12) Ka neongo ia, ʻi he malumalu ʻo e Laó, naʻe foaki ʻa e ngaahi feilaulau ke ʻufiʻufiʻaki ʻenau ngaahi angahalá. Fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau naʻe foaki ʻi hono fai fakataʻu ʻo e ʻAho ʻo e Fakaleleí, naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko e ʻaho eni ia ʻoku feia ai ʻa e fakalelei maʻamoutolu, ke fakamaʻa kimoutolu; te mou toki maʻa ai mei hoʻomou ngaahi angahala fulipe ʻi he ʻao ʻo Sihova.” (Livitiko 16:30) Ko ia, ko ʻenau anga-tonú pē, naʻe hoko leva ʻa ʻIsileli ko e kakai tapu kuo fakamaʻa ki he ngāue ʻa Sihová. Ka naʻe fakatuʻunga ʻa e tuʻunga maʻa ko ʻení ʻi heʻenau talangofua ko ia ki he Laó pea mo hokohoko atu ʻa hono foaki ʻo e ngaahi feilaulaú.
12 Naʻe hoko nai ʻa ʻIsileli “ko e tuʻunga tuʻi taulaʻeiki”? Mei he kamatá pē, naʻe hoko ia ko ha puleʻanga, pea ko Sihova ʻa e Tuʻi fakahēvani. (Aisea 33:22) Tānaki atu ki aí, naʻe fakakau ʻi he fuakava Laó ha ngaahi tokonaki ki ha tuʻunga tuʻi fakaetangata, ko ia naʻe toki fakafofongaʻi ai ʻa Sihova ki mui ʻe he ngaahi tuʻi naʻe pule ʻi Selusalemá. (Teutalonome 17:14-18) Ka naʻe hoko ʻa ʻIsileli ko ha tuʻunga puleʻanga taulaʻeiki? Sai, naʻe ʻi ai hono tuʻunga taulaʻeiki naʻa nau fai ʻa e ngāue toputapu ʻi he tāpanekalé. Ko e tāpanekalé (ki muí, ko e temipalé) naʻe hoko ia ko e uho ʻo e lotu maʻá ki he kau ʻIsilelí pea ki he faʻahinga ʻikai ko e ʻIsilelí foki. Pea ko e puleʻangá naʻe hoko ia ko e fouʻanga pē taha ʻo e moʻoni kuo fakaeʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (2 Kalonikali 6:32, 33; Loma 3:1, 2) Kātoa ʻa e kau ʻIsileli anga-tonú, ʻikai ko e kau taulaʻeiki faka-Līvaí pē, naʻe hoko ko e “kau fakamoʻoni” ʻa Sihova. Ko ʻIsilelí naʻe hoko ia ko e “sevaniti” ʻa Sihova, naʻe fokotuʻutuʻu ke ‘aʻau hono fakamalo.’ (Aisea 43:10, 21) Ko e kau muli anga-fakatōkilalo tokolahi naʻa nau mamata ʻi he mālohi ʻo Sihová ʻi heʻene tuʻu maʻa hono kakaí pea naʻe tohoaki ai kinautolu ki he lotu maʻá. Naʻa nau hoko ko e kau ului-Siu. (Siosiua 2:9-13) Ka ko e matakali pē taha naʻe ngāue moʻoni ko e kau taulaʻeiki paní.
Kau Ului-Siu ʻi ʻIsilelí
13, 14. (a) ʻOku lava fēfē ke pehē ko e kau ului-Siú naʻe ʻikai ko e kau ʻinasi kinautolu ʻi he fuakava Laó? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e kau ului-Siú ʻo ʻi he malumalu ʻo e fuakava Laó?
13 Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e kau ului-Siu peheé? ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Sihova ʻa ʻene fuakavá, naʻe fai pē ia ki he kau ʻIsilelí; ko e faʻahinga ʻo e “gaahi kakai kehe tokolahi,” neongo naʻa nau ʻi ai, naʻe ʻikai fakalau kinautolu ia ʻoku nau kau ai. (Ekisoto 12:38, PM; 19:3, 7, 8) Naʻe ʻikai kau ʻenau ʻuluaki tamá ʻa kinautolu hono laú ʻi he taimi naʻe fikaʻi ai ʻa e totongi huhuʻi ki he ʻuluaki tama ʻa ʻIsilelí. (Nomipa 3:44-51) ʻI ha ngaahi hongofuluʻi taʻu ki mui ai ʻi he taimi naʻe vahevahe ai ʻa e fonua ko Kēnaní ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi matakali ʻIsilelí, naʻe ʻikai vaheʻi ha meʻa ia maʻá e kau tui ʻikai ko e ʻIsilelí. (Senesi 12:7; Siosiua 13:1-14) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e fuakava Laó naʻe ʻikai fai ia mo e kau ului-Siú. Ka naʻe kamu ʻa e kau ului-Siu tangatá ia ko e talangofua ki he Laó. Naʻa nau tauhi hono ngaahi tuʻutuʻuní, pea naʻa nau maʻu ʻa e ʻaonga mei heʻene ngaahi tokonakí. Ko e kau ului-Siú, pea pehē ki he kau ʻIsilelí, naʻa nau hoko ʻo ʻi he malumalu ʻo e fuakava Laó.—Ekisoto 12:48, 49; Nomipa 15:14-16; Loma 3:19.
14 Ko e fakatātaá, kapau ʻe tāmateʻi fāinoa ʻe ha tokotaha ului-Siu ha taha, ʻe lava, ʻo hangē pē ko ha ʻIsilelí, ke ne hola ki ha kolo hūfanga. (Nomipa 35:15, 22-25; Siosiua 20:9) ʻI he ʻAho ʻo e Fakaleleí, naʻe foaki ha feilaulau koeʻuhi ko e “fakataha kotoa ʻo Isileli.” Koeʻuhi ko e konga kinautolu ʻo e fakatahaʻangá, ko e kau ului-Siú naʻa nau kau ʻi he ngaahi ouaú pea naʻe ʻufiʻufi ai kinautolu ʻe he feilaulaú. (Livitiko 16:7-10, 15, 17, 29; Teutalonome 23:7, 8) Naʻe mātuʻaki fuʻu vāofi ʻaupito ʻa e feohi ʻa e kau ului-Siú pea mo ʻIsileli ʻi he malumalu ʻo e Laó, he ʻi he Penitekosi 33 T.S., ʻi he taimi naʻe ngāueʻaki ai ʻa e fuofua ‘kī ʻo e puleʻangá’ koeʻuhi ko e kau Siú, naʻe toe ʻaonga ia ki he kau ului-Siú. Ko hono olá, ko “Nikola koe ului ki he lotu faka Jiu mei Aniteoke,” naʻe hoko ko ha Kalisitiane pea naʻe kau ʻi he “kau tagata ogoogoleleiia e toko fitu,” naʻe fokotuʻu ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻi he fakatahaʻanga ʻi Selusalemá.—Mātiu 16:19; Ngāue 2:5-10; 6:3-6, PM; 8:26-39.
ʻOku Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e Hako ʻo ʻĒpalahamé
15, 16. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻa e fuakava ʻa Sihova mo ʻĒpalahame ʻi he fuakava Laó?
15 ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé ko ha puleʻanga ʻi he malumalu ʻo e Laó, naʻe tāpuekina kinautolu ʻe Sihova ʻo fakatatau ki heʻene talaʻofa ko ia ki he pēteliaké. ʻI he 1473 K.M., naʻe taki atu ʻe he fetongi ʻo Mōsesé, ʻe Siosiua, ʻa ʻIsileli ki Kēnani. Ko hono vahevahe ki mui ʻa e fonuá ki he ngaahi matakalí, naʻe fakahoko ai ʻa e talaʻofa ko ia ʻa Sihova ke foaki ange ʻa e fonuá ki he hako ʻo ʻĒpalahamé. ʻI he taimi naʻe anga-tonu ai ʻa ʻIsilelí, naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa ko ia ke foaki ange ke nau ikunaʻi honau ngaahi filí. Naʻe moʻoni ʻeni tautefito ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Tuʻi Tēvitá. ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo e foha ʻo Tēvitá, ʻa Solomone, naʻe fakahoko ai ha tafaʻaki hono tolu ʻo e fuakava ʻa ʻĒpalahamé. “Naʻe tokolahi ʻa Siuta mo Isileli, ʻo hange ko e ʻoneʻone ʻi he matatahi, ʻo nau kai mo inu mo fakafiefia.”—1 Tuʻi 4:20.
16 Ka ʻe anga-fēfē leva, hono tāpuekina ʻa e ngaahi puleʻangá fakafou ʻi ʻIsileli, ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé? Hangē ko ia kuo fai e lave ki aí, ko ʻIsilelí ko e kakai makehe ʻa Sihova, ko ʻene fakafofonga ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá. Taimi nounou pē ki muʻa ʻi he laka atu ʻa ʻIsileli ki Kēnaní, naʻe pehē ʻe Mōsese: “Mou fiefia, ʻa e ngaahi puleʻanga, fakataha mo hoʻona kakai.” (Teutalonome 32:43) Naʻe tali ia ʻe he kau muli tokolahi. Naʻe ʻosi muimui ha “gaahi kakai kehe tokolahi” ʻi ʻIsileli mei ʻIsipite, ʻo fakamoʻoni ki he mālohi ʻo Sihová ʻi he toafá, pea fanongo ki he fakaafe ko ia ʻa Mōsese ke fiefiá. (Ekisoto 12:37, 38, PM) Ki mui aí, naʻe mali ʻa e fefine Mōape ko Luté ki he tangata ʻIsileli ko Pōasí ʻo ne hoko ai ko e kui fefine ʻa e Mīsaiá. (Lute 4:13-22) Ko e tangata Kena ko Sionatapí mo hono hakó pea mo e tangata ʻItiopea ko ʻĒpeti-melekí, naʻa nau fakafaikehekeheʻi kinautolu ʻaki ʻenau pikimaʻu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻi he taimi naʻe taʻeangatonu ai ʻa e kau ʻIsileli totonu tokolahi. (2 Tuʻi 10:15-17; Selemaia 35:1-19; 38:7-13) ʻI he malumalu ʻo e ʻEmipaea Pēsiá, naʻe hoko ʻa e kau muli tokolahi ko e kau ului-Siu, pea nau kaungā tauʻi fakataha ai mo ʻIsileli ʻa hono ngaahi filí.—Eseta 8:17.
Fiemaʻu ha Fuakava Foʻou
17. (a) Ko e hā naʻe fakataleʻi ai ʻe Sihova ʻa e puleʻanga fakatokelau mo e fakatonga ʻo ʻIsilelí? (e) Ko e hā naʻe tākiekina atu ki hono fakataleʻi fakaʻosi ʻo e kau Siú?
17 Ka neongo iá, ke lava ʻo maʻu ʻa e fakahoko kakato ʻo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻe pau ke hoko ʻa e puleʻanga makehe ʻo e ʻOtuá ʻo anga-tonu. Ka naʻe ʻikai. ʻOku moʻoni, naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻIsileli naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻi he tuí. (Hepelu 11:32–12:1) Kae kehe, ʻi he ngaahi taimi lahi, naʻe tafoki ʻa e puleʻangá ia ki he ngaahi ʻotua pangani, ʻo ʻamanaki tokua ki ha ngaahi ʻaonga fakamatelie. (Selemaia 34:8-16; 44:15-18) Naʻe ngāuehalaʻaki ʻe he faʻahinga tāutaha ʻa e Laó, pe mātuʻaki tukunoaʻi pē ia. (Nehemaia 5:1-5; Aisea 59:2-8; Malakai 1:12-14) Hili ʻa e pekia ʻa Solomoné, naʻe hoko ʻa ʻIsileli ʻo vahevahe ki ha puleʻanga fakatokelau mo e fakatonga. ʻI he taimi naʻe fakamoʻoniʻi ai kuo mātuʻaki angatuʻu moʻoni ʻa e puleʻanga fakatokelaú, naʻe fanongonongo ai ʻe Sihova: “Kuo ke fakataleʻi ʻa e poto, ko ia te u fakataleʻi koe mei hoʻo taulaʻeiki kiate au.” (Hosea 4:6) Naʻe toe tautea lahi fakaʻulia foki mo e puleʻanga fakatongá koeʻuhi ko ʻene faihala ki he fuakavá. (Selemaia 5:29-31) ʻI he taimi naʻe fakataleʻi ai ʻe he kau Siú ʻa Sīsū ʻi heʻene hoko ko e Mīsaiá, naʻe toe pehē foki ʻa hono fakataleʻi kinautolu ʻe Sihová. (Ngāue 3:13-15; Loma 9:31–10:4) Faifai mai pē, naʻe toki fai ʻe Sihova ha fokotuʻutuʻu foʻou ke ne tokangaʻi ʻa hono fakahoko kakato ʻo e fuakava ʻa ʻĒpalahamé.—Loma 3:20.
18, 19. Ko e hā ʻa e fokotuʻutuʻu foʻou naʻe fai ʻe Sihova koeʻuhí kae lava ke fakahoko ʻa e fuakava ʻa ʻĒpalahamé ʻi ha founga kakató?
18 Ko e fokotuʻutuʻu foʻou ko iá ko e fuakava foʻoú ia. Naʻe ʻosi tala ki muʻa ʻeni ʻe Sihova ʻi he taimi naʻá ne pehē ai: “Vakai ʻoku hoko mai ha taimi—ko Sihova ia mei he Taʻehamai—ʻa ia te u fai ai mo e fale ʻo Isileli mo e fale ʻo Siuta ha fuakava foʻou . . . Ko eni ʻa e kovinanite te u fai mo e fale ʻo Isileli hili ʻa e taimi ko é—ko Sihova eni mei he Taʻehamai—te u ʻai ki loto ʻeku lao, ʻio, te u tongi ia ki honau loto; pea te u nofo ko honau ʻOtua, pea te nau nofo ko hoku kakai.”—Selemaia 31:31-33.
19 Ko e fuakava foʻou ʻeni naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi he 14 ʻo Nīsani, 33 T.S. ʻI he taimi ko iá, naʻá ne fakaeʻa ai ko e fuakava naʻe talaʻofá kuo teu ke fakakakato ia ʻi he vahaʻa ʻo ʻene kau ākongá pea mo Sihova, pea ko Sīsū ʻa e fakalaloá. (1 Kolinito 11:25; 1 Timote 2:5; Hepelu 12:24) Fakafou ʻi he fuakava foʻou ko ʻení, ko e talaʻofa ʻa Sihova kia ʻĒpalahamé naʻe pau ke nau maʻu ʻe kinautolu hano fakahoko ʻoku lāngilangiʻia mo tuʻuloa ange, ʻo hangē ko ia te tau sio ki ai ʻi he kupu hoko maí.
Te Ke Lava ʻo Fakamatalaʻi?
◻ Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻi he fuakava ʻa ʻĒpalahamé?
◻ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fai ʻe Sihova ki ʻIsileli fakakakano ʻa hono fakahoko ʻo e fuakava ʻa ʻĒpalahamé?
◻ Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe he kau ului-Siú ʻa e ʻaonga mei he fuakava motuʻá?
◻ Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ha fuakava foʻoú?
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Fakafou ʻi he fuakava Laó, naʻe fai ai ʻe Sihova ʻa hono ʻuluaki fakahoko ʻo e fuakava ʻa ʻĒpalahamé