Ko ha Liliu ʻo e Vāhenga-Ngāué ʻi he Taʻu 80
FAKAMATALA FAI ʻE GWENDOLINE MATTHEWS
ʻI heʻeku aʻu ʻo taʻu 80, ko hoku husepānití mo au naʻá ma fakapapauʻi ke faʻo ʻema ngaʻotoʻotá kotoa ki ha veeni totongi pea hiki mei ʻIngilani ki Sipeini. Naʻe ʻikai te ma lea faka-Sipeini, pea naʻá ma ʻalu ki he tongahihifo ʻo Sipeiní, ʻo mamaʻo mei he ngaahi feituʻu ʻoku tokolahi ai ʻa e kau folau ʻeveʻeva, lea faka-Pilitāniá. Ko e tokolahi taha ʻo homa kaungāmeʻá naʻa nau fakakaukau ʻokú ma fakasesele, ka naʻá ku fakamanatuʻi fiefia ʻiate au, naʻe taʻu 75 ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene mavahe mei ʻUá.
KO E meʻa naʻe iku ki aí, ko homa ngaahi taʻu ʻi Sipeini talu ʻema aʻu mai ki ai ʻi ʻEpeleli 1992, kuo hoko ia ko e niʻihi ʻo e ngaahi taʻu mohu tāpuekina taha ʻi heʻema moʻuí. Ka ki muʻa ke u fakamatala ki he ʻuhinga ʻo ʻema hikí, tuku ke u fakahā atu ʻa e anga ʻo hono tataki kimaua ʻe heʻema moʻui ʻi he ngāue ʻa Sihová ke fai ha fakapapau lahi pehē.
Liliu ʻe he Moʻoni ʻo e Tohitapú ʻa ʻEma Moʻuí
Naʻe ʻohake au ʻi ha ʻapi lotu ʻi he tongahihifo ʻo Lonitoní, ʻIngilani. Naʻe faʻa ʻave ʻe he fineʻeikí ʻa hoku tokouá mo au ki he ngaahi feituʻu faiʻanga lotu kehekehe ʻi heʻene hanganaki kumi ki ha fiemālie fakalaumālie. Ko ʻeku tamaí ʻa ia naʻá ne alangamahakiʻaki ʻa e tīpií, naʻe ʻikai te ne ō fakataha mo kimautolu. Ka ko e tokotaha manako lautohi ia ʻi he Tohitapú, pea naʻá ne laineʻi ia ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne maʻu ai ha konga naʻá ne fakamāmaʻi ia. Ko e taha ʻo ʻeku ngaahi koloa mahuʻinga tahá ko e Tohitapu ko ia ne ngāueʻaki lahi, ʻa ia naʻe mātuʻaki mahuʻinga kiate iá.
ʻI he 1925, ʻi he taimi naʻá ku taʻu 14 aí, naʻe mono mai ai ha tuleki ʻi homau lalo matapaá ʻa ia naʻe fakaafeʻi mai ai kimautolu ki ha malanga maʻá e kakaí ʻi he holo fakakolo West Ham. Naʻe fakapapau ai ʻeku faʻeé mo e taha ʻi he kaungāʻapí ke na maʻu ʻa e malangá, pea ko hoku tehiná mo au naʻá ma ō fakataha mo kinaua. Ko e malanga ko iá, “Laui Miliona ʻOku Lolotonga Moʻui ʻe ʻIkai ʻAupito Te Nau Mate,” naʻá ne tūtuuʻi ʻa e tenga ʻo e moʻoni ʻi he Tohitapú ʻi he loto ʻo e fineʻeikí.
ʻI ha ngaahi māhina siʻi pē mei ai, naʻe mālōlō ai ʻa e tangataʻeikí ʻi hono taʻu 38. Ko ha tā ne oʻo ʻa ʻene maté, koeʻuhi he naʻá ne ʻai ke mau mātuʻaki loto-mamahi pehē ki he tuēnoa. ʻI he malanga putú, ʻa ia naʻe fai ʻi he Siasi ʻIngilani fakakoló, naʻe ʻohovale ʻa e fineʻeikí ʻi he fanongo ki hono taukaveʻi ʻe he faifekaú ko e soulu ʻo e tangataʻeikí kuo ʻi hēvani. Naʻá ne ʻiloʻi mei he Tohitapú ʻoku mohe ʻa e kau maté ʻi he faʻitoká, pea naʻá ne tui mālohi ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe toetuʻu mai ai ʻa e tangataʻeikí ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní. (Sāme 37:9-11, 29; 146:3, 4; Koheleti 9:5; Ngāue 24:15; Fakahā 21:3, 4) ʻI he tuipau kuo pau ke ne feohi mo e kakai naʻa nau akoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fakapapauʻi ke fakatupulekina haʻane maheni mo e Kau Ako Tohitapu Fakavahaʻapuleʻangá, ko hono ui ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá.
Koeʻuhi naʻe ʻikai haʻamau paʻanga ki he fefonongaʻakí, ko e uike kotoa pē naʻa mau luelue ai ʻi he houa ʻe ua mei homau ʻapí ki he ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Hili iá, naʻa mau toe fakamoleki ha houa ʻe ua ʻi he fāifononga ki ʻapí. Ka naʻa mau fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e ngaahi fakataha ko iá, pea naʻe ʻikai ʻaupito ke mau liʻaki ha taha, naʻa mo e ʻi he taimi naʻe kāpui ai ʻa e koló ʻe he kakapu ʻiloa ʻo Lonitoní. Naʻe vave ʻa e fakapapauʻi ʻe he fineʻeikí ke fakatapui ʻa ʻene moʻuí kia Sihova pea papitaiso, pea ʻi he 1927, naʻá ku papitaiso foki mo au.
Neongo ʻa ʻemau ngaahi faingataʻaʻia fakaʻikonōmiká, naʻe akoʻi maʻu pē kiate au ʻe he fineʻeikí ʻa e mahuʻinga ʻo e fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. Ko e taha ʻi heʻene ngaahi konga tohi naʻá ne manako aí ko e Mātiu 6:33, pea ko e moʻoni naʻá ne ‘fuofua kumi ae buleagá.’ ʻI heʻene mate mutukia ʻi he kanisaá he 1935, naʻá ne fai ʻa e ngaahi palani ke tali ʻa e fakaafe ki ha kau faifekau taimi-kakato ʻa ia ʻe lava ke nau hiki ʻo ngāue ʻi Falanisē.
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga Naʻá Ne Fakaivimālohiʻi Kimaua
ʻI he ngaahi muʻaki taʻu ko iá, naʻe loto ʻa e niʻihi naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi Lonitoní ke talaki ʻenau ngaahi fakakaukau pē ʻanautolú, pea naʻe fakatupunga ʻe he kakai ko ʻení ʻa e ngaahi kē mo e ngaahi feʻiteʻitani fakamamahi. Ka, naʻe pehē maʻu pē ʻe he fineʻeikí ko e liʻaki ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻe hoko ia ko e taʻemateaki hili ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ia kuo mau ako mei aí. Ko e ngaahi ʻaʻahi naʻe fai ʻe Joseph F. Rutherford, ko e palesiteni ia ʻi he taimi ko iá ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí, naʻá ne ueʻi kimautolu ke hokohoko atu ʻa e ngāue mateakí.
ʻOku ou manatuʻi ʻa Tokoua Rutherford ko ha tangata anga-ʻofa mo fotungofua. ʻI he taimi naʻá ku kei taʻu hongofulu tupu aí, naʻe fai ai ʻa e ʻeva ʻa e Fakatahaʻanga Lonitoní ʻa ia naʻá ne ʻi ai. Naʻá ne sio mai kiate au—ko ha kiʻi taʻu hongofulu tupu naʻe mā—mo ha meʻa faitā peá ne kole mai pe te u fie ʻai hano tā. Naʻe hoko ʻa e laʻitā ko iá ko ha suvenia tauhi ʻofa.
Ki mui mai, naʻe maongo kiate au ʻi ha meʻa naʻe hokosia ʻa e faikehekehe lahi ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau takimuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané mo e kau tangata tuʻu-ki-muʻa ʻo e māmaní. Naʻá ku ngāue ko ha tali tēpile ʻi he loki kai ʻo ha fuʻu fale lahi ʻi Lonitoni ʻa ia naʻe fakaafeʻi mai ki ai ʻa Franz von Papen, ko e taha ʻi he kau talafekau ʻa Hitilaá, ki ha kai hoʻatā. Naʻá ne fakafisi ke vete ʻa ʻene heletaá mo hono ʻaiʻangá lolotonga ʻene kaí, pea naʻá ku humu ai pea mahua ʻa e supo naʻá ku toʻó. Naʻá ne lea ʻita ʻo pehē, ʻi Siamane ko e taʻetokanga peheé ʻe iku ia ki hano fanaʻi au. ʻI he toenga ʻo e houa kaí, naʻá ku fakamamaʻo ʻaupito meiate ia!
Ko ha fakataha-lahi mahuʻinga, ʻa ia naʻá ku fanongo ai ki he malanga ʻa Tokoua Rutherford, naʻe fai ʻi he Alexandra Palace ʻi he 1931. Naʻa mau ngāueʻaki loto-māfana ai ʻa homau hingoa foʻou, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (Aisea 43:10, 12) Taʻu ʻe ua ki mui ai, ʻi he 1933, naʻá ku hū ai ki he ngāue tāimuʻá, ko hono ui ia ʻo e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ko e toe tāpuaki ʻe taha ʻoku ou manatuʻi mei he ngaahi taʻu ko iá, ko e malava ke feohi mo e kau talavou tangata lelei, ʻa ia naʻa nau hoko ki mui ko e kau misinale ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻaupito ʻo e māmaní. Naʻe kau heni ʻa Claude Goodman, Harold King, John Cooke, mo Edwin Skinner. Naʻe ʻai au ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga anga-tonu peheé ke u fiengāue ʻi ha feituʻu muli.
Tāimuʻa ʻi East Anglia
Ko hoku vāhenga-ngāue tāimuʻá naʻe ʻi East Anglia (ʻIngilani fakahahake), pea ko e malanga ʻi aí naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e loto-māfana mo e faivelenga. Ke fakatotofu homau fuʻu feituʻú, naʻa mau fononga pasikala mei he kolo ki he kolo mo e vilisi ki he vilisi pea nofo ʻi he ngaahi loki totongi. Naʻe ʻikai meimei ʻi ai ha ngaahi fakatahaʻanga ʻi he feituʻú, ko ia ko hoku hoá mo au ʻiate kimaua pē naʻá ma fetalanoaʻaki fakataha ʻi he ngaahi konga kotoa pē ki he ngaahi fakataha tuʻumaʻu fakauiké. ʻI heʻema ngāue fakafaifekaú, naʻá ma tufaki ai ʻa e ngaahi tohi mo e ngaahi tohi iiki ʻe laui ngeau ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá.
Ko ha ʻaʻahi ʻe taha ʻoku taau ke manatuʻi naʻe fai ia ki ha ʻapi nofoʻanga faifekau ʻa ia naʻá ma talanoa ai mo e vika fakakolo ʻo e Siasi ʻIngilaní. ʻI he ngaahi feituʻu lahi tahá, naʻa mau tuku ke fakamuimui ʻemau ʻaʻahi ki he vika faka-ʻIngilaní koeʻuhi he naʻá ne faʻa ʻai ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga kiate kimautolu ʻi heʻene ʻilo naʻa mau malangaʻaki ʻa e ongoongo leleí ʻi he feituʻú. Ka ʻi he kolo ko ʻení naʻe lea lelei ʻa e tokotaha kotoa pē fekauʻaki mo e viká. Naʻá ne ʻaʻahi ki he kau puké, naʻá ne ʻoange ʻa e ngaahi tohi ki he faʻahinga ko ia naʻe manako lautohí, pea aʻu ki heʻene fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi ʻi ʻapi ki hono kau nofo ʻapi faifekaú ke fakamatalaʻi kiate kinautolu ʻa e Tohitapú.
Hangē ko ia naʻe ʻamanekiná, ʻi heʻema ʻaʻahi kiate iá, naʻá ne mātuʻaki anga-fakakaumeʻa, pea naʻá ne tali ha ngaahi tohi. Naʻá ne toe fakapapauʻi mai kiate kimaua kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he koló ʻokú ne fiemaʻu ha niʻihi ʻo ʻema ʻū tohí ka ʻoku ʻikai lava ke maʻu ia, te ne totongi ʻe ia. Naʻá ma ʻilo naʻe ʻai ia ʻe he ngaahi meʻa fakalilifu naʻá ne aʻusia ʻi he Tau I ʻa Māmaní ke ne fakapapauʻi ke pouaki ʻa e melinó mo e loto-leleí ʻi hono nofoʻanga fakafaifekaú. Ki muʻa ke ma mavahé naʻá ne tāpuakiʻi kimaua pea fakalototoʻaʻi kimaua ke hokohoko atu ʻema ngāue leleí. Ko ʻene ngaahi lea māvae kiate kimauá ko e lea ko ia ʻi he Nomipa 6:24: ‘Ke Tāpuakiʻi kimoua ʻe he ʻEikí, mo tauhi kimoua.’—King James Version.
Naʻe mālōlō ʻa e fineʻeikí ʻi he taʻu ʻe ua hili ʻa ʻeku kamata tāimuʻá, pea naʻá ku foki ki Lonitoni ʻikai ha paʻanga pea ʻikai ha fāmili. Naʻe ʻave au ʻe ha siʻi tokotaha Fakamoʻoni Sikotilani ke ma nofo, ʻo tokoniʻi au ke u fekuki mo e mālōlō ʻa e fineʻeikí, pea fakalototoʻaʻi au ke hokohoko atu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ko ia, naʻá ku foki ki East Anglia mo Julia Fairfax ko ha hoa tāimuʻa foʻou. Naʻá ma fakaleleiʻi ha kalavana motuʻa (taulani) ke ngāueʻaki ko ha ʻapi hikingofua; naʻá ma ngāueʻaki ha tulekitoa pe ko ha loli ke hiki ia mei he feituʻu ki he feituʻu. Fakataha mo ha ongo mātuʻa matuʻotuʻa, ko Albert mo Ethel Abbott, ʻa ia naʻe ʻi ai foki mo haʻana kiʻi kalavana, naʻa mau hokohoko atu ʻa e malangá. Naʻe hoko ʻa Albert mo Ethel ʻo hangē haʻaku ongo mātuʻá.
Lolotonga ʻa e ngāue tāimuʻa ʻi Cambridgeshire, naʻá ku fetaulaki ai mo John Matthews, ko ha tuongaʻane Kalisitiane lelei ʻa ia naʻá ne ʻosi fakamoʻoniʻi ʻa ʻene tauhi anga-tonu kia Sihová ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa. Naʻá ma mali ʻi he 1940, ʻikai fuoloa ia hili ʻa e kamata ʻo e tau hono ua ʻa māmaní.
Taimi Taú mo ha Fāmili
ʻI he taimi naʻá ma toki mali foʻou aí, ko homa ʻapí ko ha kiʻi kalavana ko e lahi nai ʻo ha kiʻi peito, pea naʻá ma ʻalu takai ʻi heʻema ngāue fakafaifekaú ʻo fakafalala ki ha motopaiki. ʻI he taʻu ʻe taha hili ʻa ʻema malí, naʻe tauteaʻi ai ʻa John ke ngāue fakaleipa ʻi ha faama, koeʻuhi ʻi heʻene ngaahi tui fakatuʻunga ʻi he Tohitapú, naʻá ne fakafisi ai ke fai ʻa e ngāue fakakautaú. (Aisea 2:4) Neongo naʻe ʻuhinga ʻa e meá ni ko e ngataʻanga ia ʻo ʻema ngāue tāimuʻá, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e hoko ʻo kaunga lelei ʻa hono tautea ʻo John koeʻuhi he naʻá ku ʻamanekina ke maʻu ha pēpē pea te ne malava ke tokoniʻi kimaua.
Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻo e taú, naʻá ma fiefia ai ʻi he ngaahi fakataha makehe ʻa ia naʻe fai neongo ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻI he 1941 naʻe ʻave ʻe heʻema motopaikí ʻa Sione mo au, lolotonga ʻeku feitama ʻi heʻema ʻuluaki tamá, ki Manchester, naʻe kilomita ʻe 300 hono mamaʻó. ʻI he fonongá, naʻá ma fakalaka atu ai ʻi he ngaahi kolo lahi naʻe laku pomuʻi, pea naʻá ma fifili pe ʻe lava ke fai ʻa e fakatahá ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé. Naʻe pehē. Ko e Holo Fefakatauʻaki Tauʻatāina ʻi he uhouhonga ʻo Manchester, naʻe fakafonuʻaki ia ʻa e Kau Fakamoʻoni mei he ngaahi tapa kehekehe lahi ʻo ʻIngilani, pea naʻe fakahoko ʻa e polokalamá kotoa.
ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene malangá, naʻe tala ai ʻe he tokotaha malanga fakaʻosi ʻo e fakataha-lahí ki he kau fanongó ʻoku totonu ke nau mavahe he taimi pē ko iá mei he falé, he naʻe ʻamanekina ha ʻohofi mei he ʻataá. Ko ha fakatokanga taimi totonu moʻoni ia. Naʻe ʻikai te mau mamaʻo mei he holó ʻi he taimi naʻa mau fanongo ai ki he ngaahi meʻa fakaongo filí mo e ngaahi meʻafana ke maluʻi mei he ʻataá. ʻI heʻemau sio mai ki muí, naʻa mau sio ai ki he ngaahi vakapuna ʻe laui tōseni ʻoku nau laku pomu hifo ki he senitā ʻo e koló. ʻI he mamaʻó, he lotolotonga ʻo e afi mo e kohú, naʻe lava ke mau sio atu ki he holo ko ia naʻa mau toki tangutu pē aí; kuo ʻauha fakaʻaufuli! Ko e māloó, naʻe ʻikai ha taha ʻi homau fanga tuongaʻané pe tokouá ʻe mate.
Lolotonga ʻo ʻema tauhi hake ʻema fānaú, naʻe ʻikai lava ke ma tāimuʻa, ka naʻá ma fakaʻatā ʻa homa ʻapí ki he kau ʻovasia fefonongaʻakí pea ki he kau tāimuʻa ʻa ē naʻe ʻikai hanau nofoʻangá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe nofo ai ha kau tāimuʻa ʻe toko ono ʻi homa ʻapí ʻi ha ngaahi māhina siʻi. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e feohi mo e faʻahinga peheé ko e ʻuhinga ia ʻe taha naʻe fili ai ʻa homa ʻofefine ko Eunice ke kamata tāimuʻa ʻi he 1961 ʻi heʻene taʻu 15 pē. ʻOku fakamamahi ke leaʻaki, ko homa fohá, ʻa David, naʻe ʻikai ke hokohoko atu ʻa ʻene tauhi kia Sihová ʻi heʻene tupu haké, pea ko homa ʻofefine ko Linda, naʻe mate ia ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fakamamahi he lolotonga ʻa e taú.
Ko ʻEma Fakapapau ke Hiki ki Sipeiní
Ko e faʻifaʻitakiʻanga mo e fakalototoʻa ʻa e fineʻeikí naʻá ne ueʻi ʻiate au ʻa e holi ke hoko ko ha misinale, pea naʻe ʻikai ʻaupito ke ngalo ʻosi ʻiate au ʻa e taumuʻa ko iá. Ko ia, naʻá ma fiefia ʻi he 1973, ʻi he mavahe ʻa Eunice mei ʻIngilani ki Sipeini ʻa ia ko e fiemaʻu ki he kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá naʻe lahi ange ai. Ko e moʻoní, naʻá ma mamahi ke sio ki heʻene mavahé, ka naʻá ma toe laukauʻaki foki ʻa ʻene loto ke ngāue ʻi ha fonua mulí.
Naʻá ma ʻaʻahi kia Eunice ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, pea naʻá ma ʻilo lelei ai ʻa Sipeini. Ko hono moʻoní, ko John mo au naʻá ma ʻaʻahi kiate ia ki heʻene vāhenga-ngāue kehekehe ʻe fā. Pea, ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe kamata ke holo homa iví. Naʻe tō ʻa John ʻo uesia lahi ai ʻa hono tuʻunga moʻui leleí, pea naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi palopalema ʻi hoku mafú mo hoku kiá. Tuku kehe ia, naʻá ma fakatou faingataʻaʻia ʻi he langa-huí. Neongo naʻá ma fiemaʻu moʻoni ʻa e tokoni ʻa Eunice, naʻe ʻikai te ma loto ke ne liʻaki ʻa ʻene vāhenga-ngāué koeʻuhi pē ko kimaua.
Naʻa mau fetalanoaʻaki mo Eunice ki heʻema ngaahi filí, pea naʻa mau lotu ki ha tataki. Naʻá ne loto-lelei ke foki mai ki ʻapi ʻo tokoniʻi kimaua, ka naʻá ma fakapapauʻi ko e fakaleleiʻanga lelei tahá pē ko John mo au ke ma nofo fakataha mo ia ʻi Sipeini. Kapau ʻoku ʻikai lava ke u hoko au tonu ko ha misinale, ko ē ʻe lava ke u poupouʻi ʻa ʻeku tamá mo hono kaungā tāimuʻa ʻe toko uá ʻi he ngāue taimi-kakató. ʻI he taimi ko iá, ko John mo au naʻá ma vakai kia Nuria mo Ana, ko e ongo hoa tāimuʻa ʻo Eunice ʻi he taʻu nai ʻe 15, ko homa ongo ʻofefine tonu. Pea naʻá na fiefia ke ma ō ange ʻo nofo mo kinautolu ko fē pē ha feituʻu ʻe vaheʻi kinautolu ki ai.
Ko e laka hake eni he taʻu ʻe ono talu mei heʻema fai ʻa e fakapapau ko iá. Kuo ʻikai ke toe kovi ange ʻema tuʻunga moʻui leleí, pea kuo hoko moʻoni ʻema moʻuí ʻo toe fakamānako ange. ʻOku teʻeki ai pē ke u lava ʻo lea lahi faka-Sipeini, ka ʻoku ʻikai taʻofi au ʻe he meʻa ko iá mei heʻeku malangá. Ko John mo au ʻokú ma ongoʻi lata moʻoni ʻi heʻemau kiʻi fakatahaʻanga siʻisiʻi ʻi Extremadura, he tongahihifo ʻo Sipeiní.
Ko e nofo ʻi Sipeiní kuó ne akoʻi kiate au ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e natula fakavahaʻapuleʻanga ʻo ʻetau ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá, pea ʻoku mahino maʻalaʻala lahi ange kiate au he taimí ni ʻa e ʻuhinga, naʻe leaʻaki ai ʻe Sīsū, “ko e ngoue ko māmani.”—Mātiu 13:38.
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Ngāue tāimuʻa ʻi he 1930 tupú