LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 10/1 p. 24-27
  • Naʻá Ku Maʻu ha Meʻa Lelei Ange ʻi he Koulá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻá Ku Maʻu ha Meʻa Lelei Ange ʻi he Koulá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Puputuʻu ʻi ʻAmelika
  • Fakataha mo e Tuofefiné mo ha Taʻokete
  • Ko ha Fāmili mo ha Putu
  • Ko Hono Ako ʻo e Moʻoní
  • ʻIloʻi ʻa Hoku Feituʻu Tupuʻangá
  • Ko Hono Fakamuʻomuʻa ʻa e Moʻoní
  • Manatuʻi Hotau Tokotaha-Fakatupú mei he Talavoú ʻo Faai Mai Ai
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Ko Hono ʻOhake ʻa e Fānau ʻe Toko Valu ʻi he Ngaahi Founga ʻa Sihová ko ha Pole Ia mo ha Fiefiaʻanga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • KO E HĀ ʻE LAVA KE U TOTONGI KIA SIHOVA? ●
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Foaki kia Sihova ʻa e Meʻa ʻOku Taau mo Iá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 10/1 p. 24-27

Naʻá Ku Maʻu ha Meʻa Lelei Ange ʻi he Koulá

FAKAMATALA FAI ʻE CHARLES MYLTON

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe pehē ai ʻe he tangataʻeikí: “Tau ʻave ʻa Charlie ki ʻAmelika ʻa ia ʻoku tupu ai ʻa e paʻangá ʻi he ʻuluʻakaú. ʻE lava ke ne maʻu ai ha meʻa pea ʻomai ia kiate kitautolu!”

KO HONO MOʻONÍ, ko e kakaí, naʻa nau fakakaukau ko e ngaahi hala ʻi ʻAmeliká naʻe tanuʻaki ia ʻa e koulá. Ko e moʻuí kiate kinautolu naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻi ʻIulope Hahake ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. Naʻe ʻi ai ha kiʻi faama ʻa ʻeku ongo mātuʻá peá na tauhi ha kiʻi fanga pulu tokosiʻi mo ha fanga moa. Naʻe ʻikai haʻamau ʻuhila pe ha meʻa fakapalama ʻi loto he falé. Ka naʻe pehē pē mo ha taha pē naʻe nofo ofi mai.

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi Hoszowczyk ʻi Sanuali 1, 1893, ko e meimei taʻu ia ʻe 106 kuohilí. Ko homau koló naʻe ʻi Galicia, ko ha vahefonua ʻi he taimi ko iá ko ha konga ia ʻo e ʻemipaea ʻAositulia-Hungalí. ʻOku tuʻu he taimí ni ʻa Hoszowczyk ʻi Pōlani Hahake ʻo ʻikai mamaʻo mei Solovākia mo ʻIukalaine. Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e ngaahi faʻahitaʻu momokó ʻi ai, pea loloto ʻa e sinoú. ʻI he taimi naʻá ku taʻu fitu nai aí, naʻá ku luelue ʻi ha vaeuaʻi kilomita ki he kiʻi vaitafé mo ha toki ʻo tā ha kiʻi ava ʻi he ʻaisí ke maʻu ha vai. Naʻá ku taki ia ki ʻapi pea naʻe ngāueʻaki ia ʻe he fineʻeikí ki he feimeʻatokoní mo e fakamaʻá. Naʻá ne fō ʻi he kiʻi vaitafé, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga ʻaisi lalahi angé ko ha papa-fō.

Naʻe ʻikai ha ngaahi akoʻanga ʻi Hoszowczyk, ka naʻá ku ako ke lea faka-Pōlani, faka-Lūsia, faka-Solovākia, mo faka-ʻIukalaine. Naʻe ʻohake kimautolu ʻi he lotu ʻOfotokisī faka-Kalisí, pea naʻá ku ngāue ko ha tamasiʻi tokoni ki he ouau fakalotú. Ka naʻa mo e ʻi ha taʻu siʻí, naʻá ku loto-mamahi he kau pātelé ʻa ia naʻa nau pehē naʻe ʻikai totonu ke mau kai kakanoʻi manu ʻi he Falaité ka ʻoku nau kai pē ia ʻe kinautolu ai.

Naʻe foki mai ʻa e niʻihi ʻo homau ngaahi kaumeʻá mei he ngaahi ngāue ʻi he ʻIunaite Seteté mo e paʻanga ke fakaleleiʻiʻaki honau ngaahi ʻapí pea ke fakatau mai ʻaki ʻa e meʻangāue fakaefāmá. Ko e meʻa eni naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e tangataʻeikí ke lau fekauʻaki mo hano ʻave au ki ʻAmelika fakataha mo e niʻihi ʻi he kaungāʻapí ʻa ia naʻa nau palani ha toe folau ʻe taha ki ai. Naʻe hoko ia ʻi he 1907 ʻi heʻeku taʻu 14.

Puputuʻu ʻi ʻAmelika

Naʻá ku heka leva ʻi ha vaka, pea ʻi he uike ʻe ua naʻa mau kolosi ai ʻi he ʻAtalanitikí. ʻI he taimi ko iá, naʻe fiemaʻu ai meiate koe ʻa e tola ʻe 20 U.S., ka ʻikai te nau fakafoki koe ki ho fonuá. Naʻe ʻi ai ʻeku konga siliva tola ʻe 20, pea ko ia naʻá ku hoko ai ko e taha ʻi he laui miliona ʻa ia naʻe fou atu ʻi he Motu ʻĒlisí, ʻa Niu ʻIoke, ko e matapā ia ki ʻAmeliká. Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke tupu ʻa e paʻangá ʻi he ʻuluʻakaú, pea naʻe ʻikai ke tanuʻaki e koulá ʻa e ngaahi halá. Ko hono moʻoní, ko e lahi taha ʻo kinautolú naʻe halaʻatā ke tanu!

Naʻa mau heka ʻi ha lēlue ki Johnstown, Pennsylvania. Ko e kau tangata naʻa mau oó naʻa nau ʻi ai ki muʻa pea nau ʻiloʻi ha fale tali-fononga ʻa ia naʻe lava ke u nofo ai. Ko e fakakaukaú ke u kumi ʻa hoku tuofefine lahi haké ʻa ia naʻe nofo ʻi Jerome, Pennsylvania, ʻa ia naʻá ku toki ʻiloʻi ki mui naʻe kilomita pē ʻe 25 ʻa hono mamaʻó. Ka naʻe lava pē ke u leaʻaki ko e Yarome, kae ʻikai ko e Jerome, koeʻuhi ko e “J” ʻoku puʻaki ia ko ha “Y” ʻi heʻeku lea fakafonuá. Naʻe teʻeki ai fanongo ha taha ia fekauʻaki mo Yarome, ko ia naʻá ku ʻi ai ʻi ha fonua muli, ʻo ʻikai meimei leaʻaki ha foʻi lea faka-Pilitānia ʻe taha pea ʻikai ha paʻanga lahi.

Naʻá ku fakamoleki ʻa e pongipongi taki taha ʻi he kumi ha ngāue. ʻI he ʻōfisi ngāueʻangá, ko e toko ua pē pe tolu naʻe totongiʻi mei he fuʻu tokolahi naʻe tuʻu laine ʻi tuʻá. Ko ia, ʻi he ʻaho taki taha naʻá ku foki ai ki he fale tali-fonongá ke ako ʻa e lea faka-Pilitāniá ʻaki e tokoni ʻa e ngaahi tohí ʻiate au pē. Naʻá ku maʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e fanga kiʻi ngāue taʻeʻamanekina, ka naʻe faai mai ʻa e ngaahi māhiná, pea naʻe meimei ʻosi ʻeku paʻangá.

Fakataha mo e Tuofefiné mo ha Taʻokete

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku fakalaka atu ai ʻi ha hōtele mo ha pā, ofi ki he tauʻanga lēlué. Ko e moʻoni naʻe namu lelei mai ʻa e meʻakaí! Ko e sanuisí, sōsisí, mo e ngaahi meʻa kehe he paá naʻe taʻetotongi ia kapau te te fakatau ha pia, ʻa ia naʻe sēniti ʻe nima ki ha fuʻu ipu sioʻata lahi. Neongo naʻá ku kei taʻu siʻi, naʻe ongoʻi fakaʻofaʻia ʻa e tauhi paá ʻiate au pea fakatau mai kiate au ʻa e piá.

Lolotonga ʻa ʻeku kaí, naʻe hū mai ha kau tangata mo pehē: “Inu vave hoʻomou piá! Ko e lēlue eni ʻoku ʻalu ki Jerome.”

“Ko hoʻomou ʻuhingá ko Yarome?” naʻá ku ʻeke ange.

“ʻIkai, ko Jerome,” ko e lea mai ia ʻa e kau tangatá. Naʻá ku ʻilo leva mei ai ʻa e feituʻu naʻe nofo ai ʻa hoku tuofefiné. Ko hono moʻoní, ʻi he paá, naʻá ku fetaulaki ai mo ha tangata ʻa ia naʻe nofo ʻi ha ʻapi ʻe tolu meiate ia! Ko ia, naʻá ku fakatau ai ha tikite lēlue pea faifai atu pē ʻou ʻilo ʻa hoku tuofefiné.

Naʻe fakalele ʻe hoku tuofefiné mo hono husepānití ha fale tali-fononga ki he kau keli malalá, pea naʻá ku nofo mo kinaua. Naʻá na maʻu maʻaku ha ngāue ko hono leʻohi ʻo ha pamu ʻa ia naʻe tauhi ai ʻa e vaí ʻi tuʻa mei he keliʻangá. Ko e taimi pē naʻe tuʻu ai ʻene ngāué, naʻá ku ui leva ha makēnika. Naʻe sēniti ʻe 15 ʻi he ʻaho ʻa e totongi ʻo e ngāué. Pea naʻá ku ngāue ʻi ha halanga lēlue, ʻi ha ngaohiʻanga piliki, pea naʻa mo ha kautaha maluʻi. Ki mui ai, naʻá ku hiki ki Pittsburgh ʻa ia naʻe nofo ai ʻa hoku tokoua ko Steve. Naʻá ma ngāue ʻi ai ʻi ha fale ngaohiʻanga ukamea. Naʻe ʻikai ʻaupito ke u maʻu ha paʻanga feʻunga ke ʻave ki ʻapi.

Ko ha Fāmili mo ha Putu

ʻI heʻeku luelue atu ki he ngāué ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻá ku fakatokangaʻi ai ha kiʻi fefine ngāue naʻe tuʻu mai ʻi muʻa ʻi he ʻapi ʻa ia naʻe ngāue aí. Naʻá ku fakakaukau pē ʻiate au, ‘Tamani, ʻokú ne fakaʻofoʻofa moʻoni.’ ʻI he uike ʻe tolu ki mui ai, ʻi he 1917, naʻe mali ai ʻa Helen mo au. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe hongofulu hono hokó, naʻe ʻi ai ʻema fānau ʻe toko ono, ʻa ia naʻe mate ai ʻa e tokotaha lolotonga ʻene kei valevalé.

ʻI he 1918 naʻe totongi ai au ʻe he Pittsburgh Railways ke hoko ko ha fakaʻuli ʻi ha meʻalele uta pāsese. Ofi ki he tauʻanga meʻalele uta pāsesé naʻe ʻi ai ha falekai ʻa ia naʻe lava ke te maʻu ai ha ipu kofi. ʻI lotó, ko e ongo tangata Kalisi ʻe toko ua naʻe ʻanaua ʻa e falé naʻe ʻikai hā naʻá na tokanga pe ʻokú te ʻota ha meʻa, kehe pē ke lava ke na malanga mai kiate kita mei he Tohitapú. Naʻá ku pehē ange: “Ko hoʻomo ʻuhingá ko hono tala mai kiate au ʻoku hala kotoa ʻa e māmaní pea ko kimoua pē ʻa ia ʻoku tonú?”

“Ko ia, kumi ki ai ʻi he Tohitapú!” ko ʻena leá mai ia. Ka ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻikai te na lava ʻo ʻai ke u tui ki ai.

Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he 1928, naʻe puke ai siʻeku Helen. Koeʻuhi ke tokangaʻi lelei ange ʻa e fānaú, naʻá ku ʻave kinautolu ke nau nofo mo hoku tuofefiné mo hono husepānití ʻi Jerome. ʻI he taimi ko ení kuó na ʻosi fakatau mai ai ha faama. Naʻá ku toutou ʻaʻahi ki he fānaú mo tokonaki ʻa e paʻanga ʻi he māhina kotoa pē ke totongiʻaki ʻenau meʻakaí. Naʻá ku ʻave foki mo e vala kiate kinautolu. Ko e meʻa pangó, naʻe fakaʻau ʻo kovi ange ʻa e tuʻunga ʻo Helen, peá ne mālōlō ʻi ʻAokosi 27, 1930.

Naʻá ku ongoʻi tuēnoa mo lōmekima. ʻI heʻeku ʻalu ki he pātelé ke fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he putú, naʻá ne pehē mai: “ʻOku ʻikai te ke toe kau koe ki he siasí ni. Kuo teʻeki ai ke ke totongi mai ʻe koe ho ngaahi moʻuá ʻo laka hake he taʻu ʻe taha.”

Naʻá ku fakamatala ange naʻe puke ʻi ha taimi fuoloa ʻa hoku uaifí pea naʻá ku ʻave fakalahi ʻa e paʻanga ki heʻeku fānaú koeʻuhi ke lava ke nau tokoniʻaki ki he siasi ʻi Jerome. Neongo ia, ki muʻa ke loto ʻa e pātelé ke fai ʻa e putú, naʻe pau ke u nō mai ha tola ʻe 50 ke totongiʻaki ʻa hoku ngaahi moʻuá. Naʻe toe fiemaʻu ʻe he pātelé ha toe fakalahi ko e tola ʻe 15 ke faiʻaki ha Misa ʻi he ʻapi ʻo hoku tuofefine ʻi he fonó ʻa ia naʻe palani ʻa e ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ke fakatahataha ki ai ke fai fakaʻosi ai e fakahāhaaʻi ʻo ʻenau fakaʻapaʻapa kia Helen. Naʻe ʻikai lava ke u maʻu ʻa e tola ʻe 15, ka naʻe loto ʻa e pātelé ke fai ʻa e Misá kapau te u ʻoange kiate ia ʻa e paʻangá ʻi he ʻaho vahé.

ʻI he hoko mai ʻa e ʻaho vahé naʻe pau ke u ngāueʻaki ʻa e paʻangá ke fakatau mai ʻaki ʻa e sū mo e vala ʻo e fānaú ki he akó. Ko ia, ʻi he uike nai ʻe ua ki mui ai, naʻe heka hake ʻa e pātelé ki heʻeku meʻalele uta pāsesé. “ʻOkú ke kei moʻua mai ʻaki kiate au ʻa e tola ʻe 15,” ko ʻene leá mai ia. Pea ʻi heʻene hifo ʻi heʻene tauʻangá, naʻá ne fakamana mai, “te u ʻalu ki ho pulé ʻo toʻo mai ai ʻa e paʻangá mei hoʻo vahé.”

ʻI he ʻosi ʻa e ʻaho ngāué, naʻá ku ʻalu ai ki hoku pulé ʻo tala ange ki ai ʻa e meʻa naʻe hokó. Neongo ko ha Katolika ia, naʻá ne pehē mai, “Kapau ʻe haʻu ki heni ʻa e pātele ko iá, te u ʻai ange ki ai ʻene ʻulungaanga koví!” Naʻe kamata ʻi he meʻa ko iá ʻeku fakakaukau, ‘Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ʻe he kau pātelé ia ko ʻemau paʻangá, ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke nau akoʻi mai kiate kimautolu ha meʻa fekauʻaki mo e Tohitapú.’

Ko Hono Ako ʻo e Moʻoní

ʻI he taimi hono hoko naʻá ku ʻi he falekai ai ko ia naʻe fakalele ʻe he ongo tangata Kalisi ʻe toko uá, naʻa mau talanoa ai ki he meʻa naʻe hoko kiate au mo e pātelé. Ko hono olá, naʻá ku kamata ako ai mo e Kau Ako Tohitapú, ʻa ia naʻe toki uiʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku ʻā ʻi he poó kotoa ʻi hono lau ʻa e Tohitapú mo e tohi faka-Tohitapú. Naʻá ku ʻilo ai naʻe ʻikai ke faingataʻaʻia ʻa Helen ʻi pulekatolio, ʻo hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he pātelé, ka naʻá ne mohe ia ʻi he maté. (Siope 14:​13, 14; Sione 11:​11-​14) Ko e moʻoni, naʻá ku maʻu ʻa e meʻa lelei ange ʻi he koulá​—ʻa ia ko e moʻoní!

ʻI he uike ʻe ua ki mui aí, ʻi heʻeku ʻuluaki fakataha mo e Kau Ako Tohitapú ʻi he Garden Theatre ʻi Pittsburgh, naʻá ku hiki ai hoku nimá mo pehē, “Kuó u ako lahi ange fekauʻaki mo e Tohitapú he poó ni ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ia ʻo ʻeku ʻi he siasí.” Ki mui ai, ʻi heʻenau ʻeke pe ko hai ʻe loto ke kau ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe toe hiki hake ai ʻa hoku nimá.

Pea ʻi ʻOkatopa 4, 1931, naʻá ku fakaʻilongaʻi ai ʻeku fakatapui kia Sihová ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí. ʻI he taimi ko iá naʻe lava ke u totongi ha fale pea fakafoki mai ʻa e fānaú ke nofo mo au, ʻo totongiʻi ha fefine tauhi-fale ke tokoni ʻi hono tokangaʻi kinautolú. Neongo ʻa hoku ngaahi fatongia fakafāmilí, mei Sanuali 1932 ki Sune 1933, naʻá ku kau ai ʻi ha founga ʻo e ngāue makehe naʻe ui ko e tokoni, ʻa ia naʻá ku fakamoleki ai ʻa e houa ʻe 50 ki he 60 ʻi he māhina taki taha ʻi he talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e Tohitapú.

ʻI he taimi nai ko ení naʻe kamata ai ke u fakatokangaʻi ha kiʻi finemui fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa ia naʻe hā ngali naʻá ne heka maʻu pē ʻi heʻeku meʻalele uta pāsesé ʻi heʻene ʻalu mo foki mei he ngāué. Naʻá ma fesiofaki ʻi heʻeku sioʻata sio ki muí. Ko e founga ia naʻá ma fetaulaki ai mo Mary. Naʻá ma sō ai peá ma mali ʻi ʻAokosi 1936.

ʻI he aʻu mai ki he 1949 naʻe lava ʻi hoku tuʻunga taʻu lahi ʻi he ngāué ke u fili ai ha ngāue sifi naʻá ne fakaʻatā ai au ke u tāimuʻa, ʻo hangē ko ia ko hono ui ʻo e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ko hoku ʻofefine siʻisiʻi tahá, ko Jean, naʻe kamata tāimuʻa ia ʻi he 1945, pea naʻá ma tāimuʻa fakataha. Ki mui ai, naʻe fetaulaki ʻa Jean mo Sam Friend, ʻa ia naʻe ngāue ʻi Pēteli, ko e ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke.a Naʻá na mali ʻi he 1952. Naʻá ku hokohoko atu ʻa e tāimuʻá ʻi Pittsburgh pea fai ai mo e ngaahi ako Tohitapu lahi, ʻi he taimi ʻe taha mo e ngaahi fāmili kehekehe ʻe 14 ʻi he uike taki taha. ʻI he 1958, naʻá ku mālōlō ai mei heʻeku ngāue ʻi he meʻalele uta pāsesé. Hili iá, naʻe faingofua ʻa e tāimuʻá, koeʻuhi he naʻe ʻikai te u kei ngāue fakaemāmani ai ʻi he houa ʻe valu he ʻaho.

ʻI he 1983, naʻe puke ai ʻa Mary. Naʻá ku feinga ke tokangaʻi ia he naʻá ne tokangaʻi lelei au ʻi he meimei taʻu ʻe 50. Faifai atu pē, ʻi Sepitema 14, 1986, naʻá ne mālōlō ai.

ʻIloʻi ʻa Hoku Feituʻu Tupuʻangá

ʻI he 1989, naʻe ʻave au ʻe Jean mo Sam ki he ngaahi fakataha-lahi ʻi Pōlaní. Naʻa mau toe ʻaʻahi foki ki he feituʻu naʻá ku tupu hake aí. ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe he kau Lūsiá, ʻa e konga ko ia ʻo e māmaní, naʻa nau liliu ʻa e hingoa ʻo e ngaahi koló pea fakaheeʻi ʻa e kakaí ki he ngaahi fonua kehe. Ko e taha ʻo hoku fanga tokouá naʻe fakaheeʻi ia ki Istanbul pea mo ha tuofefine ki Lūsia. Pea ko e hingoa ʻo hoku koló naʻe foʻou ia ki he faʻahinga naʻa mau ʻeke ki aí.

Pea naʻe hā anga-maheni kiate au ʻa e ngaahi ʻotu moʻunga mei he mamaʻó. ʻI heʻemau ofi atu ki aí, naʻe lava ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi ngataʻanga kehe ʻo e fonuá​—ko ha foʻi māʻolunga, ko ha ngaahi afenga ʻi he halá, ko ha falelotu, ko ha halafakakavakava ʻi ha vaitafe. Fakafokifā pē, naʻa mau ʻohovale, ʻi heʻemau sio ki ha fakaʻilonga ʻa ia naʻe pehē “Hoszowczyk”! ʻI ha kiʻi taimi nounou ki muʻa, naʻe mole ai ʻa e tākiekina ʻa e kau Kominiusí, pea naʻe toe fakafoki mai pē ʻa e muʻaki hingoa ʻo e ngaahi koló.

Naʻe ʻikai kei ʻi ai homau falé, ka naʻe ʻi ai pē ʻa e ʻōvani naʻe ngāueʻaki ki he feimeʻatokoni ʻi tuʻá, naʻe tanumia hono konga ʻi he kelekelé. Naʻá ku tuhu leva ki ha fuʻu ʻakau lahi mo pehē ange: “Sio ki he fuʻu ʻakau koeé. Naʻá ku tō ia ki muʻa ke u mavahe ki ʻAmeliká. Sio ki he lahi ʻo ʻene tupú!” Hili iá, naʻa mau ʻaʻahi ai ki he ngaahi faʻitoká, ʻo kumi ai ki he hingoa ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ka naʻe ʻikai te mau maʻu ha taha.

Ko Hono Fakamuʻomuʻa ʻa e Moʻoní

ʻI he taimi naʻe mate ai ʻa e husepāniti ʻo Jean ʻi he 1993, naʻá ne ʻeke mai kiate au pe ʻoku ou loto ke ne mavahe mei Pēteli ke tokangaʻi au. Naʻá ku tala ange kiate ia ʻe hoko ia ko e meʻa kovi taha nai ia te ne faí, pea ʻoku kei tatau pē ʻeku ongoʻí. Naʻá ku nofo tokotaha pē ʻo aʻu ki hoku taʻu 102, ka ʻi he taimi ko iá naʻe fiemaʻu ai ke u hiki ki ha ʻapi ʻo e kau vaivaí. ʻOku ou kei hoko pē ko ha mātuʻa ʻi he Fakatahaʻanga Bellevue ʻi Pittsburg, pea ʻoku haʻu ʻa e fanga tokouá ʻo ʻave au ki he ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté. Neongo ko ʻeku ngāue fakamalanga he taimi ní ʻoku mātuʻaki fakangatangata, ʻoku ou kei ʻi he lisi pē ʻo e kau tāimuʻa taʻumotuʻá.

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuó u fiefia ai ʻi he ngaahi ako makehe ki hono akoʻi ʻo e kau ʻovasiá naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Sōsaieti Taua Leʻó. ʻI Tīsema taʻu kuo ʻosí, naʻá ku kau ai ki he ngaahi kalasi ʻe niʻihi ʻa e Akoʻanga Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá maʻá e kau mātuʻa fakaefakatahaʻangá. Pea ʻi ʻEpeleli 11 ko eni kuohilí, naʻe ʻave ai au ʻe Jean ki he Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí, ko ha kātoanga kuó u koloaʻaki ʻa ʻeku kau ki ai ʻi he taʻu kotoa pē talu mei he 1931.

Ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ko ia kuó u ako Tohitapu mo iá ʻoku nau lolotonga ngāue he taimí ni ko e kau mātuʻa, ko e niʻihi kehe ʻoku nau hoko ko e kau misinale ʻi ʻAmelika Tonga, pea ko e niʻihi ko e ngaahi kui, ʻoku nau tauhi ʻa e ʻOtuá fakataha mo ʻenau fānaú. Ko e toko tolu ʻi heʻeku fānaú tonu​—ko Mary Jane, John, mo Jean​—pea pehē ki he tokolahi ʻo ʻenau fānaú mo e fanga makapuná ʻoku nau tauhi anga-tonu ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ko ʻeku lotú ke ʻi ai ha ʻaho ʻe fai pehē ai ʻa hoku ʻofefine ʻe tahá mo e toenga ʻo hoku fanga makapuná mo e makapuna uá.

ʻI he taimí ni ʻi he taʻu 105, ʻoku ou kei fakalototoʻaʻi pē ʻa e tokotaha kotoa ke ako ʻa e Tohitapú pea talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e meʻa kuo nau ʻiló. ʻIo, ʻoku ou tuipau kapau te te nofo ofi kia Sihova, ʻe ʻikai ʻaupito siva ʻete ʻamanakí. Pea ko koe foki ʻe lava ke ke fiefia ʻi he meʻa ʻoku lelei ange ʻi he koula ʻa ia ʻoku ʻauhá​—ko e moʻoni, ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke maʻu ha vahaʻangatae mahuʻinga mo hotau Tokotaha Foaki-Moʻui, ko Sihova ko e ʻOtuá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko ha talanoa fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sam Friend ʻoku hā ia ʻi he ʻīsiu ʻo e The Watchtower, ʻo ʻAokosi 1, 1986, peesi 22-​26.

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

ʻI he taimi naʻá ku fakaʻuli ai ʻi ha meʻalele uta pāsesé

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

ʻI he ʻapi ʻo e kau vaivaí ʻa ia ʻoku ou nofo ai he taimi ní

[Fakatātā ʻi he peesi 27]

Ko e fakaʻilonga hala naʻa mau ʻilo ʻi he 1989

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share