Foaki kia Sihova ʻa e Meʻa ʻOku Taau mo Iá
FAKAMATALA FAI ʻE TIMOLEON VASILIOU
Ne puke au ʻi hono akoʻi ʻa e Tohitapú ʻi he kolo ko Aidhonochori. Naʻe vete ʻe he kau polisí ʻa hoku suú pea kamata ke haha ʻa hoku ongo lauʻivaʻé. ʻI he hokohoko atu ʻa e hahá, naʻe hoko ʻo mamate ʻa hoku ongo vaʻé pea ʻikai te u kei ongoʻi ʻa e langá. Ki muʻa ke u fakamatala ki he meʻa naʻe taki atu ki he ngaohikovia ko ení, ʻa ia naʻe ʻikai ke taʻeangamaheniʻaki ia ʻi Kalisi ʻi he taimi ko iá, tuku ke u fakamatala ki he founga ʻo ʻeku hoko ko ha faiako ʻo e Tohitapú.
TAIMI nounou hili hono fāʻeleʻi au ʻi he 1921, ne hiki ʻa hoku fāmilí ki he kolo ko Rodholívos, ʻi he fakatokelau ʻo Kalisí. Lolotonga ʻeku kei talavoú, naʻá ku ʻi ha moʻui puleʻingataʻa. ʻI heʻeku taʻu 11, naʻá ku kamata ifi tapaka ai. Ki mui ai, naʻá ku hoko ko ha tokotaha inu lahi mo ha tokotaha pele paʻanga, pea naʻá ku ʻalu ki he ngaahi paati taʻemapuleʻi ʻi he meimei pō kotoa. Naʻe ʻi ai ʻa hoku talēniti mūsika, ko ia naʻá ku kau ai ʻi he ifi ʻi he feituʻú. ʻI ha taʻu nai ʻe taha, naʻe lava ai ke u ngāueʻaki ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi meʻalea ʻi he ifí. Ka, ʻi he taimi tatau, naʻá ku tokanga ke ako pea saiʻia ʻi he fakamaau totonú.
ʻI he konga ki muʻa ʻi he 1940, lolotonga ʻa e fai ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe fakaafeʻi ʻemau ifí ke mau ifi ʻi ha putu ʻo ha kiʻi taʻahine. ʻI he veʻe faʻitoká, naʻe tangi ai ʻi he mamahi taʻealamataʻofi ʻa e ngaahi kāingá mo e kaungāmeʻá. Ko ʻenau mātuʻaki taʻehaʻamanakí naʻá ne ʻai ke maongo loloto ia kiate au. Naʻá ku kamata ke fifili, ‘Ko e hā ʻoku tau mate aí? ʻOku toe ʻi ai ha meʻa lahi ange ki he moʻuí ʻi heʻetau ʻi ai nounoú pē? ʻE lava ke u maʻu mei fē ʻa e ongo talí?’
ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi ki mui ai, naʻá ku fakatokangaʻi ai ha tatau ʻo e Fuakava Foʻoú ʻi ha funga laupapa ʻi hoku falé. Naʻá ku toʻo hifo ia ʻo kamata ke lau. ʻI heʻeku lau ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 24:7 ʻo fekauʻaki mo e hoko ʻa e taú ʻi ha tuʻunga lahi ko e fakaʻilonga ia ʻo ʻene ʻi aí, naʻe mahino kiate au ko ʻene ngaahi leá kuo pau ʻoku kaunga ia ki hotau taimí. ʻI he ngaahi uike hoko maí, naʻá ku lau ʻi ha ngaahi taimi ʻa e tatau ko eni ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané.
ʻI Tīsema 1940 leva, naʻá ku ʻaʻahi ai ki ha fāmili ofi mai—ko ha uitou mo ʻene fānau ʻe toko nima. ʻI he fata ʻo honau falé, ʻi he lotolotonga ʻo ha fokotuʻunga tohi iiki, naʻá ku maʻu ai ha tohi naʻe fakakaveinga A Desirable Government, naʻe pulusi ʻe he Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí. Naʻá ku nofo ai he funga fatá ʻo lau kotoa ʻa e kiʻi tohí. Naʻá ku hoko ʻo tuipau kakato mei he meʻa naʻá ku laú ʻoku tau moʻui moʻoni ʻi he meʻa ʻoku ui ʻe he Tohitapú ko e “kuonga fakamui” pea kuo vave ke ʻomai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha ngataʻanga ki he fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá pea fetongiʻaki ia ha māmani foʻou māʻoniʻoni.—2 Timote 3:1-5; 2 Pita 3:13.
Ko e meʻa naʻá ne ueʻi tefito aú ko e fakamoʻoni Fakatohitapu ʻe moʻui taʻengata ʻa e faʻahinga anga-tonú ʻi ha palataisi fakaemāmani pea ʻe ʻikai toe ʻi ai ha mamahi mo ha mate ʻi he māmani foʻou ko iá ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Sāme 37:9-11, 29; Fakahā 21:3, 4) ʻI heʻeku laú, naʻá ku lotu ai ʻo fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻá ni, pea naʻá ku kole kiate ia ke ne fakahā mai kiate au ʻa ʻene ngaahi fiemaʻú. Naʻe hoko ʻo mahino kiate au naʻe taau mo Sihova ko e ʻOtuá ʻa ʻeku līʻoa ʻaufuatoó.—Mātiu 22:37.
Ngāue ki he Meʻa Naʻá Ku Akó
Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai, naʻe tuku ʻeku ifí, taʻofi ʻeku konaá, pea tuku mo ʻeku pele paʻangá. Naʻá ku fakatahatahaʻi mai ʻa e fānau ʻe toko nima ʻa e uitoú mo hoku fanga kiʻi tokoua mo e tuofāfine siʻi hifo ʻe toko tolú, peá u fakamatalaʻi kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻá ku ako mei he kiʻi tohí. Naʻe vave ʻemau kamata kotoa ke fakamafola atu ʻa e meʻa siʻi naʻa mau ʻiló. Ne hoko ʻo ʻiloa kimautolu ʻi he feituʻú ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, neongo naʻe teʻeki ai ʻaupito ke mau fetaulaki mo ha Kau Fakamoʻoni. Talu pē mei he kamatá, mo ʻeku līʻoa ʻa e ngaahi houa laka hake he teaú ʻi he māhina kotoa ki hono tala ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa fakaofo naʻá ku akó.
Naʻe ʻalu ʻa e taha ʻo e kau pātele ʻOfotokisī Kalisí ki he pule-koló ke lāunga fekauʻaki mo kimautolu. Ka ʻi ha ngaahi ʻaho ki muʻa ai, naʻe ʻikai te mau ʻiloʻi, ne maʻu ai ʻe ha talavou Fakamoʻoni ha hoosi mole peá ne fakafoki ia ki he faʻahinga naʻe ʻanautolú. Ko hono ola ʻo e faitotonu peheé, naʻe tokaʻi ai ʻe he pule-koló ʻa e Kau Fakamoʻoní, pea naʻá ne fakafisi ke fanongo ki he pātelé.
ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi ʻOkatopa 1941 nai, lolotonga ʻeku faifakamoʻoni ʻi he māketí, naʻe talanoa ai ha taha fekauʻaki mo ha tokotaha Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa ia naʻá ne nofo ʻi ha kolo ofi mai. Ko ha polisi ia ki muʻa ko hono hingoá ko Christos Triantafillou. Naʻá ku ʻalu ke sio kiate ia peá u ʻiloʻi ai naʻá ne hoko ko ha Fakamoʻoni talu mei he 1932. He fiefia moʻoni ko au ʻi heʻene ʻomai kiate au ʻa e ngaahi tohi lahi motuʻa ange ʻa e Taua Leʻó! Naʻe tokoni moʻoni kiate au ʻa e ngaahi meʻá ni ke u fai ha fakalakalaka fakalaumālie.
ʻI he 1943, naʻá ku fakahāhaaʻi ai ʻa ʻeku fakatapui ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá kuó u ʻosi fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu ʻi he tolu ʻo e ngaahi kolo kaungāʻapí—ko Dhravískos, Palaeokomi, mo Mavrolofos. Naʻá ku ngāueʻaki ʻa e tohi The Harp of God ko ʻemau tohi tokoni ako Tohitapú ia. Faifai atu pē, naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ke sio ʻi hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga ʻe fā ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he feituʻu ko ení.
Malanga Neongo ʻa e Ngaahi Fakafaingataʻaʻiaʻangá
ʻI he 1944, naʻe fakatauʻatāinaʻi ai ʻa Kalisi mei hono maʻu ʻe Siamané, pea ʻi ha taimi ki mui ai, naʻe fakahoko ai ha fetuʻutaki mo e ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo ʻi ʻAtenisí. Naʻe fakaafeʻi au ʻe he ʻōfisi vaʻá ke u kau ʻi he malanga ʻi ha feituʻu ʻa ia naʻe ʻikai meimei fanongo ai ha taha ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Hili ʻeku hiki ki aí, naʻá ku ngāue ai ʻi ha faama ʻo feʻunga mo e māhina ʻe tolu pea fakamoleki ʻa e toenga ʻo e taʻú ʻi he ngāue fakafaifekaú.
Ne tāpuakiʻi au ʻi he taʻu ko iá ke sio ki he papitaiso ʻa ʻeku faʻeé, pehē ki he uitoú mo ʻene fānaú, tuku kehe ʻa ʻene taʻahine siʻisiʻi tahá, ko Marianthi, ʻa ia naʻá ne papitaiso ʻi he 1943 peá ne hoko ko hoku uaifi ʻofaʻanga ʻi Nōvema ʻo e taʻu ko iá. ʻI he taʻu ʻe tolungofulu ki mui ai, ʻi he 1974, naʻe toe hoko ai ʻa ʻeku tamaí ko ha Fakamoʻoni ʻosi papitaiso.
ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1945 naʻa mau maʻu ai ʻa e ʻuluaki tatau paaki ʻo e Taua Leʻo mei he ʻōfisi vaʻá. Ko hono kupu tuʻu-ki-muʻá naʻe fakakaveinga “Mou Ō, ʻo Ngaohi-Ākonga ʻi he Kotoa ʻo e Ngaahi Puleʻangá.” (Mātiu 28:19, The Emphatic Diaglott) Naʻá ku mavahe leva mo Marianthi mei homa ʻapí ke ngāue ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻi he hahake ʻo e Vaitafe Strymon. Naʻe kau fakataha mai mo kimaua ki mui ai ʻa e Kau Fakamoʻoni kehe.
Naʻá ma faʻa luelue taʻesū ke aʻu ki ha kolo, ʻo ʻosiki ha ngaahi maile ʻi he fou atu he ngaahi teleʻa pea hake he ngaahi moʻunga. Naʻá ma fai eni ke tauhi ʻa homa suú koeʻuhi ʻi heʻenau maumaú, naʻe ʻikai ha sū kehe ke fetongiʻaki kinautolu. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu mei he 1946 ki he 1949, naʻe haveki ai ʻa Kalisi ʻe he tau fakalotofonuá, pea naʻe mātuʻaki fakatuʻutāmaki ke fefonongaʻaki. Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ke sio ki he ngaahi ʻangaʻanga ʻoku tākoto ʻi he loto halá.
ʻI he ʻikai hoko ʻo loto-siʻi ʻi he ngaahi faingataʻá, naʻá ma hokohoko faivelenga atu ʻi he ngāué. Naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi lahi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Neongo ʻete ʻalu pe ʻi he teleʻa ʻoku maluʻaki ai ʻa Mate, ʻe ʻikai te u manavahe ki ha kovi; he ko koe ʻoku ma feohi: ko siʻo tokotoko mo ʻakau, ʻoku na fakafiemalieʻi au.” (Sāme 23:4) Lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko ení naʻá ma faʻa mamaʻo ai mei ʻapi ʻi ha ngaahi uike, pea naʻá ku fakamoleki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e houa ʻe 250 he māhina ʻi he ngāue fakafaifekaú.
Ko ʻEma Ngāue Fakafaifekau ʻi Aidhonochori
Ko e taha ʻo e ngaahi kolo naʻá ma ʻaʻahi ki ai ʻi he 1946 ko Aidhonochori, naʻe tuʻu ʻi ʻolunga ʻi ha moʻunga. Naʻá ma fetaulaki ai mo ha tangata ʻa ia naʻá ne tala mai kiate kimaua naʻe ʻi ai ʻa e ongo tangata ʻe toko ua ʻi he koló naʻá na loto ke fanongo ki he pōpoaki ʻa e Tohitapú. Kae kehe, koeʻuhi ko e manavahē ki hono ngaahi kaungāʻapí, naʻe ʻikai loto-lelei ʻa e tangatá ke ne taki kimaua kiate kinaua. Neongo ia, naʻá ma kumi ʻo maʻu hona ʻapí pea naʻe talitali lelei kimaua. Ko hono moʻoní, hili ha ngaahi miniti siʻi, ne fonu ʻa e loto falé he kakaí! Ko e ngaahi kāinga pē kinautolu pe ko e ngaahi kaungāmeʻa ofi. Naʻá ku mātuʻaki ofo ʻi he sio ki heʻenau tangutu tokanga ʻo fanongo kiate kimauá. Naʻá ma ʻiloʻi leva naʻa nau tatali loto-vēkeveke ke hoko ʻo fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ka ʻi he lolotonga ʻa hono maʻu ʻe Siamané, naʻe ʻikai ha Kau Fakamoʻoni ʻi he feituʻú. Ko e hā naʻá ne langaʻi ʻenau mahuʻingaʻiá?
Naʻe ʻiloa ʻa e ongo ʻulu ʻi he fāmilí ʻi he faʻahi Kominiusi ʻa e feituʻú, pea naʻá na ʻuluaki fakaʻali ʻa e ngaahi fakakaukau faka-Kominiusí ki he kakaí. Ka naʻá na maʻu leva ha tatau ʻo e tohi ko e Government, naʻe pulusi ʻe he Sōsaieti Taua Leʻó. Ko hono ola ʻo ʻena lau iá, naʻá na tuipau ai ko e ʻamanaki pē ʻe taha ki ha founga-pule haohaoa mo māʻoniʻoní ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.
Naʻá ma tangutu ʻo talanoa ki he ongo tangatá ni mo hona ngaahi kaungāmeʻá ʻo aʻu ki he tuʻuapoó. Naʻa nau fiemālie kakato ʻi he ngaahi tali makatuʻunga he Tohitapú ki heʻenau ngaahi fehuʻí. Kae kehe, ʻi he hili pē iá, naʻe faʻufaʻu ʻa e kau Kominiusi he koló ke tāmateʻi au koeʻuhi naʻe fai ʻa e fakakaukau ko au naʻe tupu mei ai ʻa e tafoki ʻa honau ongo taki ki muʻá. Kae kehe, naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻe ʻi ai he pō ʻuluakí ʻa e tangata naʻá ne tala mai kiate au fekauʻaki mo e ongo mahuʻingaʻia ʻi he koló. Faifai atu pē naʻá ne fakalakalaka ʻi he ʻilo faka-Tohitapú, ʻo papitaiso, pea hoko ki mui ai ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane.
Fakatangaʻi Anga-Fakamanu
Naʻe ʻikai ke fuoloa ʻi he hili ʻa e fetaulaki mo e ongo Kominiusi ko eni ki muʻá ne hū fakamālohi mai ai ha ongo polisi ki ha fale ʻa ia naʻa mau fai ai ha fakataha. Naʻá na puke ai ha toko fā ʻo kimautolu ʻaki ha meʻafana pea tataki atu kimautolu ki he ʻapi polisí. Naʻe ʻi ai ʻa e lafitani polisí, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻene ngaahi fekauʻaki vāofi mo e haʻa faifekau ʻOfotokisī Kalisí, ʻo ne vangi kimautolu. Faifai pē, naʻá ne ʻeke, “Sai, ko e hā nai te u fai kiate kimoutolú?”
“Tau haha angé kinautolú!” ko e kaila loto-taha ia ʻa e kau polisi kehe ne nau tuʻu ʻi homau tuʻá.
ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení ne fuoloa e poʻulí. Naʻe lokaʻi kimautolu ʻe he kau polisí ʻi ha loki ʻi lalo pea nau ō ki ha fale kava naʻe ofi mai. ʻI heʻenau mātuʻaki konaá, naʻa nau foki mai pea naʻe ʻohake au ki ʻolunga.
ʻI heʻeku sio atu ki he tuʻunga naʻa nau ʻi aí, naʻá ku ʻiloʻi te nau tāmateʻi nai au ʻi ha mōmeniti pē. Ko ia, naʻá ku lotu ki he ʻOtuá ke foaki mai kiate au ʻa e mālohi ke kātekinaʻaki ha meʻa pē nai te u fuesiá. Naʻa nau toʻo ha ngaahi vaʻakau, pea hangē ko ia naʻá ku fakamatala ki ai ʻi he kamatá, ʻo kamata ke haha ʻa hoku ongo lauʻivaʻé. Hili iá, naʻa nau haha ʻa hoku sinó kotoa, pea nau toki lī leva au ki he loki ʻi laló. Naʻa nau hoko atu ʻo ʻohake e tokotaha ʻe taha ʻo kamata ke haha.
ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ngāueʻaki ʻa e faingamālié ke teuʻi ʻa e ongo Fakamoʻoni talavou kehé ke na fehangahangai mo e ʻahiʻahi ʻoku hanga maí. Ka naʻe fili ʻa e kau polisí ia ke toe fakafoki hake au ki ʻolunga. Naʻa nau vete hoku valá, pea naʻe haha au ʻe he toko nima ʻo kinautolu ʻo feʻunga nai mo ha houa ʻe taha, ʻo tāmoloki hoku foʻi ʻulú ʻaki honau ngaahi puti fakakautaú. Naʻa nau lī leva au ki lalo, ʻa ia naʻá ku tokoto ai kuo ʻikai te u toe ʻilo ha meʻa ʻi ha houa nai ʻe 12.
ʻI he faifai pea tukuange kimautolú, ne ʻave kimautolu ʻe ha fāmili ʻi he koló ʻi he pō ko iá ʻo tokangaʻi. ʻI he ʻaho hono hokó, ne mau mavahe ai ke foki ki ʻapi. Ne mau mātuʻaki tāvaivaia mo helaʻia ʻi he ngaahi hahá, ʻa ia ko e fonongá naʻe angamaheniʻaki ko ha luelue ʻi ha houa ʻe ua, naʻa mau fai ia ʻi ha houa ʻe valu. Naʻá ku fefulofulai ʻaupito mei he hahá ʻo ʻikai meimei ʻiloʻi au ʻe Marianthi.
Tupu, Neongo ʻa e Fakafepakí
ʻI he 1949, lolotonga ʻa e kei hokohoko atu ʻa e tau fakalotofonuá, naʻa mau hiki ai ki Tesalonaika. Naʻe vaheʻi au ke u ngāue ko ha sevāniti tokoni ʻi he fakatahaʻangá ʻi he taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻe fā ʻi he koló. Hili ha taʻu ʻe taha naʻe tupulaki ai ʻa e fakatahaʻangá ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻa nau fokotuʻu ai ha toe fakatahaʻanga ʻe taha, pea naʻe vaheʻi au ko e sevāniti ʻa e fakatahaʻangá, pe ko e ʻovasia tauhí. ʻI ha taʻu ʻe taha ki mui ai ne meimei liunga ua ai ʻa e tokolahi ʻo e fakatahaʻangá, pea naʻe toe fokotuʻu leva ha fakatahaʻanga ʻe taha!
Ne ʻita ʻa e kau fakafepakí ʻi he tupu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Tesalonaiká. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he 1952 ʻi heʻeku foki mai ki ʻapi mei he ngāué, naʻá ku ʻilo ai kuo vela ʻosiʻosingamālie homa falé. Ne mālō pē ʻa e hao ʻa Marianthi. ʻI he fakataha he pō ko iá, naʻá ma fakamatala ai ki he ʻuhinga naʻá ma vala likoliko aí—ne mole ʻa ʻema meʻa kotoa pē. Naʻe mātuʻaki kaungāmamahi mo tokoni ʻa homa fanga tokoua Kalisitiané.
ʻI he 1961, ne vaheʻi ai au ki he ngāue fefonongaʻakí, ʻo ʻaʻahi ai ki ha fakatahataha kehekehe ʻi he uike taki taha ke fakalotolahiʻi fakalaumālie ʻa e fanga tokouá. ʻI he taʻu ʻe 27 hono hokó, naʻá ma ʻaʻahi ai mo Marianthi ki he ngaahi sēketi mo e ngaahi vahefonua ʻi Masitōniá, Thrace, mo Thessaly. Neongo ko siʻeku Marianthi ne meimei kui ia talu mei he 1948, naʻá ne ngāue loto-toʻa fakataha mo au, ʻo kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻo e tuí. Naʻe puke mo ia foki, ʻo fakamāuʻi, pea tuku pōpula ʻi he ngaahi taimi lahi. Naʻe kamata leva ke tō ʻa ʻene tuʻunga moʻui leleí, pea naʻá ne mālōlō ʻi he 1988 hili ia ha faitau fuoloa mo e kanisaá.
ʻI he taʻu tatau pē ko iá, naʻe fili ai au ke u ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Tesalonaika. ʻI he taimí ni, hili ia ʻa e taʻu laka hake he 56 ʻo e ngāue kia Sihová, ʻoku ou kei lava pē ʻo ngāue mālohi mo kau ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo e ngāue fakafaifekaú. Kuó u fai ʻi ha ngaahi taimi, ʻa e ngaahi ako Tohitapu naʻe aʻu hono lahí ki he 20 mo e faʻahinga mahuʻingaʻia ʻi he uike taki taha.
Kuó u hoko ai ʻo houngaʻia ʻi heʻetau ʻi ai moʻoni ʻi he kamata ʻa ha polokalama fakaeako lahi ʻa ia ʻe hokohoko atu ʻo aʻu ki he māmani foʻou ʻa Sihová pea hoko atu ai ʻi he taʻu ʻe taha afé. Ka, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai ko ha taimi eni kiate kitautolu ke fakamāmālie ai, ke tolotoloi, pe ke fakamoleki hotau taimí ʻi hono fakatōliʻa ʻa ʻetau ngaahi holi fakakakanó. ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtuá ʻi hono tokoniʻi au ke tauhi ʻa ʻeku palōmesi naʻá ku fai ʻi he kamataʻangá pē koeʻuhi ko e taau moʻoni ʻa Sihova mo ʻetau līʻoa mo e ngāue ʻaufuatoó.
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Ko hono fai ʻo ha malanga lolotonga ʻa e tapui ʻemau ngāue fakamalangá
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Mo hoku uaifí, ʻa Marianthi