LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 11/1 p. 19-23
  • Ko hono Fakahōifuaʻi ʻo Sihová, ʻa ʻEku Tokanga Tefitó

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko hono Fakahōifuaʻi ʻo Sihová, ʻa ʻEku Tokanga Tefitó
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Moʻui ʻo e Ngāue Fakatapuí
  • Ngaahi ʻAhiʻahiʻi ʻo e Tuí ʻi he Akoʻangá
  • ʻAhiʻahiʻi ʻa ʻEku Tuʻu-ʻAtā Faka-Kalisitiané
  • Fakafoʻou ʻa e Ngāué Hili Hono Tukuangé
  • Ko ha Moʻui Mohu Tāpuaki mo Fakafiemālie
  • Maʻu ʻe ha Paea Līʻekina ha Tamai ʻOfa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Fakapapauʻi ke Hoko ko ha Sōtia ʻa Kalaisi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Foaki kia Sihova ʻa e Meʻa ʻOku Taau mo Iá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • ʻAhiʻahiʻi ʻi ha Fōnise Afi Kakaha ʻo e Mamahi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 11/1 p. 19-23

Ko hono Fakahōifuaʻi ʻo Sihová, ʻa ʻEku Tokanga Tefitó

FAKAMATALA FAI ʻE THEODOROS NEROS

Naʻe fakaava mai ʻa e matapā hoku loki pilīsoné, pea naʻe ui mai ha ʻōfisa: “Ko hai ʻa Neros?” ʻI heʻeku fakahaaʻi atu aú, naʻá ne tuʻutuʻuni mai: “Tuʻu hake. Te mau tāmateʻi koe.” Naʻe hoko ia ʻi ha kemi fakakautau ʻi Kolinitō, Kalisi, ʻi he 1952. Ko e hā naʻe tuʻu tepu ai ʻeku moʻuí ʻi he maté? Ki muʻa ke u fakamatala ki aí, tuku ke u tala atu ha meʻa siʻi fekauʻaki mo e anga ʻo ʻeku tupu haké.

ʻI HE 1925 nai, naʻe fetuʻutaki ai ʻeku tamaí mo e Kau Ako Tohitapú (ko hono ui ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá). Naʻá ne hoko leva ko e taha ʻo kinautolu peá ne fakahā ange ʻa ʻene tuí ki hono fanga tokoua mo e tuofāfine ʻe toko valu, ʻa ia ko kinautolu kotoa naʻa nau koloaʻaki ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú. Naʻe fai pehē mo ʻene ongo mātuʻá. Hili iá, naʻá ne mali, pea naʻe fāʻeleʻi au ʻi he 1929 ʻi Agrinio, Kalisi.

He ngaahi taʻu fakalilifu moʻoni ia ki Kalisi! ʻUluakí ko e pule fakaaoao kakaha ko ia ʻa Seniale Metaxas. Pea ʻi he 1939, naʻe mapuna hake ai ʻa e Tau II ʻa Māmaní, pea ʻikai fuoloa mei ai naʻe nofoʻi ʻa e fonuá ʻe he kau Nasí. Naʻe mafolalahia ʻa e mahakí mo e fiekaiá. Ko e ngaahi sino fefulofulai ʻo e kau maté naʻe fetuku ia ʻi ha fanga kiʻi saliote. Naʻe mātuʻaki eʻa ai ʻa e kovi ʻi he māmaní, ʻo tatau pē mo hono fiemaʻu ko ia ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko ha Moʻui ʻo e Ngāue Fakatapuí

ʻI ʻAokosi 20, 1942, ʻi he fakatahataha atu ha kulupu ʻo kimautolu ki ha fakataha ʻi tuʻa ʻi Tesalonaika, naʻe tuhu hake homau ʻovasia tauhí ki he ngaahi vakapuna tau Pilitānia ʻoku nau laku pomuʻi ʻa e koló peá ne fakamamafaʻi ai ʻa e anga hono maluʻi kimautolu ʻi he talangofua ki he naʻinaʻi ke “ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha.” (Hepelu 10:25) ʻI he foʻi taimi ko iá, naʻa mau fakataha ai ʻi he veʻe matātahí, pea naʻá ku kau ʻi he faʻahinga ko ia naʻa nau foaki atu kinautolu ki he papitaisó. ʻI heʻemau hake mei he vaí, naʻa mau tuʻu laine, pea naʻe hiva homau fanga tokoua mo e tuofāfine Kalisitiané ha foʻi hiva ʻa ia naʻa nau fakaongoongoleleiʻi ai kimautolu ʻi he fili kuo mau faí. He ʻaho fakangalongataʻa moʻoni ia!

Taimi nounou pē hili iá, ʻi heʻeku ʻaʻahi mo e tamasiʻi ʻe taha ki he kakaí lolotonga ʻemau ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé, naʻe puke ai kimaua ʻe he kau polisí ʻo ʻave ki he ʻapi polisí. Ke fakamamafaʻi naʻe fai ʻa e vakai ko kimauá ko e ongo Kominiusi pea naʻe tapui ʻemau ngāue fakamalangá, naʻe haha kimaua pea tala mai: “Ongo sesele, ʻoku tatau pē ʻa Sihova mo Stalin!”

Naʻe fakalilifu ʻa e tau fakalotofonuá ʻi he taimi ko iá ʻi Kalisi, pea naʻe lahi ʻa e ongoʻi fakafepaki ki he Kominiusí. ʻI he ʻaho hono hokó naʻe taki atu ai kimaua ʻo fakalaka atu ʻi homa ʻapí lolotonga ʻoku kiiʻi homa nimá, ʻo hangē ha ongo hiamateá. Ka naʻe ʻikai ko e ngaahi ʻahiʻahi pē ia naʻe hoko kiate aú.

Ngaahi ʻAhiʻahiʻi ʻo e Tuí ʻi he Akoʻangá

ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1944, naʻá ku kei ako ai, pea naʻe hokohoko atu pē ʻa hono nofoʻi kau Nasí ʻa Tesalonaiká. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he akoʻangá, ko ʻemau palōfesa ʻo e lotú, ko ha pātele ʻOfotokisī Kalisi, naʻá ne tala mai kiate au ʻe fai hoku siviʻi ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ko iá. “ʻOku ʻikai ko ha Kalisitiane ʻOfotokisī ia,” ko e tala ange ia ʻe he tamaiki kehé.

“Ko e hā ia?” ko e ʻeke ange ia ʻe he palōfesá.

“Ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová,” ko ʻeku talí ange ia.

“Ko ha ulofi he lotolotonga ʻo e fanga sipí,” ko ʻene kailá ia, ʻi heʻene fusiʻi atu au ʻo paaʻi hoku matá.

‘ʻOku malava fēfē,’ ko ʻeku fakakaukaú ia, ‘ke uʻu ʻe ha sipi ha ulofi?’

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi ki mui ai, ko e toko 350 nai ʻo kimautolu naʻa mau tangutu he ngaahi tēpilé ki he kai hoʻataá. Naʻe pehē mai ʻa e supavaisá: “ʻE fai ʻe Neros ʻa e kelesí.” Naʻá ku lau ʻa ia ʻoku ui ‘Ko ʻEmau Tamaí,’ ʻa e lotu naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Mātiu 6:​9-​13. Naʻe ʻikai ke saiʻia heni ʻa e supavaisá, ko ia naʻá ne ʻeke ʻita mai mei hono nofoʻanga he tēpilé: “Ko e hā naʻá ke lotu pehē aí?”

“Koeʻuhi he ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová,” ko ʻeku tala angé ia. ʻI he meʻa ko iá naʻá ne fusiʻi atu au ʻe ia foki ʻo hapoʻi hoku kouʻahé. Ki mui ai, ʻi he ʻaho ko iá naʻe ui mai au ʻe ha faiako ʻe taha ki hono ʻōfisí ʻo tala mai: “Lelei ʻaupito, Neros, piki maʻu ki he meʻa ʻokú ke tui ki aí, pea ʻoua ʻe foʻi.” ʻI he pō ko iá, naʻe fakalotolahiʻi au ʻe heʻeku tamaí ʻaki ʻa e ngaahi lea ko eni ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻIo, pea ko kinautolu kotoa pe ʻoku loto ke moʻui lotu moʻoni ʻia Kalaisi Sisu ʻe fakatanga kinautolu foki.”​—2 Timote 3:​12.

ʻI heʻeku ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá, naʻe pau ke u fili ha ngāue ke hoko atu ki ai. Koeʻuhi ko e vāvākovi fakalotofonua ʻi Kalisí, naʻe toe pau ai ke u fehangahangai mo e tuʻunga-lea ʻo e tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané. (Aisea 2:4; Mātiu 26:52) Faifai atu pē, ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1952, naʻe tauteaʻi au ke tuku pilīsone taʻu ʻe 20 ʻi he fakafisi ke toʻo meʻatau lolotonga ʻa e vahaʻa taimi faingataʻa ko ia ʻi he hisitōlia ʻo Kalisí.

ʻAhiʻahiʻi ʻa ʻEku Tuʻu-ʻAtā Faka-Kalisitiané

Lolotonga hono tuku pōpula au ʻi he ngaahi kemi fakakautau ʻi Mesolóngion mo Kolinitoó, naʻá ku maʻu ai ha faingamālie ke fakamatalaʻi ki he kau komanitā fakakautaú heʻikai fakaʻatā au ʻe hoku konisēnisi kuo akoʻi faka-Tohitapú ke u hoko ko ha sōtia ʻi hono poupouʻi ʻa e ngaahi taumuʻa fakapolitikalé. “Kuó u ʻosi hoko au ko ha sōtia ʻa Kalaisi,” ko ʻeku fakamatalá ia, ʻo tuhu ki he 2 Timote 2:3. ʻI hono fakaʻaiʻai mai ke u toe fakakaukau ki aí, naʻá ku tala ange ko ʻeku filí naʻe ʻikai ke fai fakavavevave ia ka ko e hili ia ʻa ʻeku fakakaukau fakamātoato pea ʻi he vakai atu ki heʻeku fakatapui ki he ʻOtuá ke fai hono finangaló.

Ko hono olá, naʻe pau ai ke u fai ha ngāue tukupau, ʻo taʻekai fakahili ʻaho feʻunga mo e ʻaho ʻe 20, pea mohe he faliki sima ʻo ha pilīsone ko hono lahí naʻe mita ʻe ua lōloa pea siʻi hifo he mita ʻe tahá hono fālahí. Pea naʻá ku nofo fakataha ʻi he pilīsone ko ení mo e ongo Fakamoʻoni kehe ʻe toko ua! Ko e taimi ko ení, lolotonga ʻeku ʻi he kemi Kolinitoó, naʻe ui mai ai au mei hoku loki pilīsoné ke tāmateʻi.

ʻI heʻemau hoko atu ki he feituʻu ʻo e faiʻanga tāmaté, naʻe ʻeke mai ʻe he ʻōfisá, “Heʻikai te ke lea koe ki ha meʻa?”

“ʻIkai,” ko ʻeku talí ange ia.

“Heʻikai te ke tohi koe ki ho fāmilí?”

“ʻIkai,” ko ʻeku toe talí ange ia. “Kuo nau ʻosi ʻilo ʻe tāmateʻi nai au ʻi heni.”

Naʻa mau aʻu atu ki he lotoʻaá, pea naʻe tuʻutuʻuni mai ke u tuʻu ʻo falala ki he ʻaá. Pea, ʻi he ʻikai fekau ke fana ʻa e kau sōtiá, naʻe tuʻutuʻuni ʻa e ʻōfisá, “ʻAve ia ki loto.” Ko ha tāmate loi pē ia, ʻa ia naʻe faʻufaʻu ke siviʻi ʻaki ʻa ʻeku fuakavá.

Ki mui ai, naʻe ʻave au ki he motu ko Makrónisos, ʻa ia naʻe ʻikai fakaʻatā ai au ke u maʻu ha toe tohi tuku kehe pē ha Tohitapu. Naʻe tauhi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 13 ʻi ha kiʻi fale siʻisiʻi ʻo mavahe mei he kau pōpula hiamatea ofi ki he toko 500. Neongo ia, naʻe ʻomai fakafufū ʻi ha founga kiate kimautolu ʻa e ngaahi tohí. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe ʻomai ai kiate au ha puha loukoúmia (ko ha lole manakoa). Naʻe mātuʻaki vēkeveke ʻa e kau ʻinisipēkitá ke ʻahiʻahiʻi ʻa e loukoúmia ʻo ʻikai ai ke nau ʻilo ʻa e makasini Taua Leʻo ne fufū ʻi laló. “Naʻe kai ʻe he kau sōtiá ʻa e loukoúmia, ka mau ‘kai’ ʻe kimautolu ʻa e Taua Leʻo!” ko e fakamatala ia ʻa ha Fakamoʻoni ʻe taha.

Ko ha tatau ʻo e tohi naʻe tukuange mai he taimi ko iá ko e What Has Religion Done for Mankind? ne aʻu mai ia kiate kimautolu, pea naʻe liliu ia ʻe ha pōpula Fakamoʻoni ʻa ia naʻá ne ʻilo ʻa e lea faka-Pilitāniá. Naʻa mau toe ako fakataha foki ʻa e Taua Leʻo, ʻo fai fakapulipuli ʻemau ngaahi fakatahá. Naʻa mau vakai ki he pilīsoné ko ha akoʻanga, ʻi heʻene hoko ko ha faingamālie ke fakaivimālohiʻi ai homau tuʻunga fakalaumālié. Hiliō he meʻa kotoa, naʻa mau fiefia koeʻuhi naʻa mau ʻilo ko homau ʻalunga tauhi anga-tonú naʻe fakahōifua ia kia Sihova.

Ko e pilīsone fakaʻosi naʻe tauhi ai aú naʻe ʻi Týrintha ʻi he fakahahake ʻo Pelopónnisos. Naʻá ku fakatokangaʻi ai ha kaʻate ʻa ia naʻe sio tokanga ʻi heʻeku fai ha ako Tohitapu mo ha kaungāpōpula. He fakaʻohovale moʻoni kiate au ke feʻiloaki mo e kaʻate ko iá ʻi ha ngaahi taʻu ki mui ʻi Tesalonaika! Naʻá ne hoko ʻi he taimi ko iá ko ha Fakamoʻoni. Ki mui ai, ko e taha ʻi heʻene fānaú naʻe ʻave ki he pilīsoné, ʻo ʻikai ke ngāue ko ha kaʻate ka ko ha pōpula. Naʻe tuku pilīsone ia ʻi he ʻuhinga tatau pē ne hoko kiate aú.

Fakafoʻou ʻa e Ngāué Hili Hono Tukuangé

Naʻá ku ngāue pē ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi he meʻa naʻe kamataʻaki ʻa e tauteá ko ha taʻu ʻe 20. Hili hono tukuange aú naʻá ku fili ai ke nofo ʻi ʻAtenisi. Kae kehe, naʻá ku hoko leva ʻo puke ʻi ha faʻahinga uhuuhu pea naʻe pau ai ke u foki ki Tesalonaika. Naʻá ku tokoto ʻi he māhina ʻe ua. Ki mui ai, naʻá ku fetaulaki ai mo ha taʻahine fakaʻofoʻofa ko hono hingoá ko Koula, pea naʻá ma mali ʻi Tīsema 1959. ʻI he 1962 naʻá ne kamata ngāue ai ko ha tāimuʻa, ko hono ui ia ʻo e kau faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui ai, naʻe malava ai ke u kau fakataha mo ia ʻi he ngāue tāimuʻá.

ʻI Sanuali 1965, naʻe vaheʻi ai kimaua ki he ngāue fakafeituʻú, ʻo ʻaʻahi ai ki he ngaahi fakatahaʻangá ke fakaivimālohiʻi fakalaumālie kinautolu. ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá naʻá ma toe maʻu ai ʻa e monū ko hono maʻu ʻemau ʻuluaki fakataha-lahi fakavahé, ʻi Vienna, ʻAositulia. Naʻe ʻikai tatau ia mo ia naʻa mau fai ʻi Kalisí ʻa ia naʻe pau ke mau fakataha fakapulipuli ai ʻi he loto vaó koeʻuhi ko hono tapui ʻemau ngāué. ʻI he fakaʻosiʻosi ʻo e 1965, naʻe fakaafeʻi ai kimaua ke ma ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻAtenisí. Kae kehe, koeʻuhi ko e mahamahaki ʻa e niʻihi ʻo hoku ngaahi kāingá, naʻe pau ai ke ma foki ki Tesalonaika ʻi he 1967.

Lolotonga ʻa e tokangaʻi ʻo hoku ngaahi fatongia fakafāmilí, naʻá ma hokohoko atu ʻi he femoʻuekina ʻaupito ʻi he ngāue fakaʻevangelioó. ʻI he taimi ʻe taha, ʻi he talanoa kia Kostas ʻa ia naʻá ku tokoua ʻakí, naʻá ku fakamatalaʻi ange ai kiate ia ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá pea mo e ʻofa, fāʻūtaha, mo e talangofua ki he ʻOtuá ʻoku hoko ʻi aí. Naʻá ne pehē, “ʻE mātuʻaki lelei ʻa e ngaahi meʻa ko ení kapau pē naʻe ʻi ai ha ʻOtua.” Naʻá ne tali ʻa ʻeku fakaafe ke ne sivisiviʻi pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pe ʻikai. Naʻá ku fakahā ange ai te ma ʻalu ki ha fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Nuremberg, Siamane, ʻi ʻAokosi 1969. Naʻá ne kole mai pe ʻe lava ke ne haʻu, pea ko hono kaumeʻa ko Alekos, ʻa ia naʻá ne ako Tohitapu foki mo kimaua, naʻá ne fie haʻu mo ia foki.

Ko e fakataha-lahi ʻi Nuremberg ko ha meʻa fakaholomamata fakaʻulia! Naʻe fai ʻa e fakataha-lahí ʻi he fuʻu sitētiume lahi ʻa ia naʻe kātoangaʻi ai ʻe Hitilā ʻa ʻene ngaahi ikuna fakakautaú. Naʻe aʻu ʻemau kau maʻu fakatahá ki ha tumutumu laka hake he toko 150,000, pea naʻe eʻa ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻi he ngaahi meʻa kotoa naʻe faí. Taimi nounou pē hili iá naʻe papitaiso fakatouʻosi ʻa Kostas mo Alekos. ʻOkú na fakatou ngāue he taimí ni ko ha ongo mātuʻa Kalisitiane, pea ko e Kau Fakamoʻoni foki mo hona ongo fāmilí.

Naʻá ku kamata ke ako mo ha fineʻeiki naʻe mahuʻingaʻia. Naʻe fakahaaʻi ʻe hono husepānití naʻá ne loto ke fakatotoloʻi ʻemau tuí, pea taimi nounou pē ʻi he hili iá naʻá ne fakamatala mai kiate au kuó ne fakaafeʻi mai ha tokotaha ko Mr. Sakkos, ko ha teolosia ʻOfotokisī Kalisi, ki ha tipeiti. Naʻe loto ʻa e husepānití ke fokotuʻu mai ha ngaahi fehuʻi kiate kimaua fakatouʻosi. Naʻe haʻu ʻa Mr. Sakkos, fakataha mo ha pātele. Naʻe kamata ʻa e tangata naʻá ma ʻaʻahi ki aí ʻaki ʻene pehē, “ʻUluakí, te u saiʻia ke tali mai ʻe Mr. Sakkos ʻa e ngaahi foʻi fehuʻi ʻe tolu.”

ʻI hono hiki hake ha liliu ʻo e Tohitapú naʻa mau ngāueʻaki ʻi heʻemau fetalanoaʻakí, naʻe ʻeke mai ʻe he tangatá, “Fehuʻi ʻuluakí: Ko ha Tohitapu moʻoni eni, pe ko ha Tohitapu pē ia ʻa e Kau Fakamoʻoní?” Naʻe tali mai ʻe Mr. Sakkos ko ha liliu ia kuo fakamafaiʻi, peá ne toe fakamatalaʻi foki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e “kau ʻofa ʻi he Tohitapú.”

ʻI heʻene hoko atú, naʻe ʻeke ʻe he tangatá, “Fehuʻi uá: Ko ha kakai ʻulungaanga taau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?” Ko hono moʻoní, naʻá ne loto ke ʻilo pe ko e kakai fēfē kuo kamata ʻa hono uaifí ke māʻunga feohi mo kinautolú. Naʻe tali ʻe he teolosiá ko e kakai ʻulungaanga taau papau kinautolu.

“Ko e fehuʻi hono tolú,” ko e hoko atu ia ʻa e tangatá, “ʻOku totongiʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?” “ʻIkai,” ko e tali ia ʻa e teolosiá.

“Kuó u maʻu ʻa e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí, pea kuó u fai ʻa ʻeku filí,” ko e fakamulituku ia ʻa e tangatá. Hili iá naʻá ne hokohoko atu ʻa ʻene ako Tohitapú pea hoko leva ʻo papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Ko ha Moʻui Mohu Tāpuaki mo Fakafiemālie

Naʻá ku toe kamata ngāue ko ha ʻovasia fakafeituʻu ʻi Sanuali 1976. ʻI he taʻu ʻe ono nai ki mui ai, naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ʻo e kau ʻi hono fakavaveʻi ʻo ha founga malanga foʻou ʻi Kalisi​—ko e faifakamoʻoni he halá. Pea ʻi ʻOkatopa 1991, ko au mo hoku uaifí naʻá ma kamata ngāue ai ko ha ongo tāimuʻa makehe. ʻI ha ngaahi māhina siʻi ki mui ai, naʻe pau ai ke u kātekina ha tafa ke fai ha faitoʻo ʻe fā ki he tafenga toto ʻi he mafú, ʻa ia ko e māloó he naʻe lava lelei. ʻOku ou moʻui lelei ʻaupito he taimí ni, pea kuó u malava ke toe foki ki he ngāue fakamalanga taimi-kakató. ʻOku ou toe ngāue foki ko ha mātuʻa ʻi he taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi Tesalonaiká, pehē foki ki he ngāue fakataha mo e Kōmiti Fetuʻutaki Faka-Falemahaki fakakoló ke tokoniʻi kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakafaitoʻó.

ʻI heʻeku sio atu ki heʻeku moʻuí, ʻoku ou fakatokangaʻi ai ʻa e fakafiemālie ko ia ʻo hono fai ʻa e meʻa ʻoku hōifua ai ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku tali fuoloa ʻi he kuohilí ʻa ʻene fakaafe ʻo kole mai: “Tama, ke ke hoko ko e poto, kae fiefia hoku loto; pea ai ʻeku tali ke fai kiate ia ʻoku ngaohi au.” (Palovepi 27:11) ʻOku ʻomi moʻoni ʻa e fiefia ki hoku lotó ʻi he sio ki he tupulekina ʻi māmani lahi ʻa e tokolahi ʻo e kakai loto-moʻoni ʻoku nau haʻu ki he kautaha ʻa Sihová. Ke kau ʻi hono fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakaí fakafou ʻi he moʻoni ʻo e Tohitapú pea fakaava ai kiate kinautolu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani foʻou māʻoniʻoní ko ha monū moʻoni ia!​—Sione 8:32; 2 Pita 3:​13.

ʻOkú ma feinga maʻu pē ke fakaʻaiʻai ʻa e kau sevāniti kei siʻi ʻa Sihová ke fokotuʻu ko ʻenau taumuʻá ia ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ke foaki atu honau taimí mo e iví kiate ia. Ko e moʻoni, ko e falala kia Sihová mo e maʻu ʻo e fiefia lahi ʻi hono ʻai ke fiefia hono lotó ko e moʻui mohu ʻuhinga taha ia ʻe lava ke te aʻusiá!​—Palovepi 3:5; Koheleti 12:1.

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

(Toʻohema ki toʻomataʻu)

Ngāue he peito ʻi he Pētelí he 1965

Fai ʻo ha malanga ʻi he 1970 ʻi he taimi naʻe tapui ai ʻemau malangá

Mo hoku uaifí he 1959

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Mo hoku uaifí, ko Koula

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share