Talanoa ki he Moʻuí
ʻAhiʻahiʻi ʻi ha Fōnise Afi Kakaha ʻo e Mamahi
FAKAMATALA FAI ʻE PERICLES YANNOURIS
Ko e ngaʻungaʻu ʻo e kiʻi loki pilīsone namu tuotuá naʻá ne ʻai au ke u ongoʻi mokosia. ʻI heʻeku tangutu tokotaha ai, mo ha kiʻi sipi kafu manifinifi pē ʻi hoku fungá, ʻoku kei lava pē ke u sioloto atu ki he fofonga taʻeongoʻi ʻo hoku uaifi kei siʻí ʻi hono toho atu au ʻe he kau taú mei hoku falé ʻi he ʻaho ʻe ua ki muʻá, ʻo liʻaki ia mo ʻema ongo kiʻi pēpē ʻe toko ua naʻe puke. Ki mui ai, ko hoku uaifí, ʻa ia naʻe ʻikai ke kau ʻi heʻeku tuí, naʻá ne ʻomai kiate au ha kofukofu mo ha nouti ʻa ia naʻe pehē ai: “Ko ʻeku ʻoatu eni ʻa e fanga kiʻi keké ni, pea ʻoku ou fakaʻamu ange ke ke hoko ʻo puke tatau pē mo hoʻo fānaú.” ʻE faifai ange peá u toe foki moʻui ke sio ki hoku fāmilí?
KO E tuʻunga pē ia ʻe taha ʻi ha faitau lōloa mo faingataʻa ki he tui faka-Kalisitiané, ko ha fāinga naʻe kau ki ai ʻa e fakafepaki mei he fāmilí, ʻikai tali ʻe he koló, ngaahi faitau fakalao, mo e fakatanga kakaha. Ka ʻoku anga-fēfē, pea ko e hā naʻá ku iku ai, ʻa ia ko ha tokotaha anga-fakalongolongo mo manavahē-ʻOtua ki he feituʻu fakamamahi ko iá? Kātaki ʻo tuku mai angé ke u fakamatalá.
Ko ha Tamasiʻi Masiva mo ha Taumuʻa Māʻolunga
ʻI hono fāʻeleʻi au ʻi he 1909 ʻi Stavromeno, Kēliti, naʻe fāinga ai ʻa e fonuá ʻi he tau, masiva, pea mo e honge. Ki mui ai, ko hoku fanga kiʻi tokoua mo e tuofāfine iiki ange ʻe toko faá pea mo au naʻe mālō pē ʻemau hao mei he ʻohofi ʻe he fulū faka-Sipeiní. ʻOku ou manatuʻi naʻe tāpuniʻi kimautolu ʻe heʻemau ongo mātuʻá ʻi homau falé ʻi ha ngaahi uike ʻi he taimi ʻe taha koeʻuhí ke ʻoua te mau maʻu ʻa e fuluú.
Ko e tangataʻeikí, ʻa ia ko ha tokotaha-faama masiva, ko ha tangata lotu lahi mo fiefanongo ia. ʻI heʻene nofo ʻi Falanisē mo Matakesikaá, naʻá ne vakai ai ki ha ngaahi fakakaukau fakamaama ʻo fekauʻaki mo e lotú. Kae kehe, naʻe kei mateaki pē homau fāmilí ki he Siasi ʻOfotokisī Kalisí, ʻo maʻu ʻa e Misá ʻi he Sāpate kotoa pē pea fakaʻatā homau ʻapí ki he pīsope he feituʻú ke ne nofo ai lolotonga ʻa ʻene ʻaʻahi fakataʻú. Ko ha tamasiʻi hiva au ʻi he lotú, pea ko ʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí ke hoko ko ha pātele.
ʻI he 1929, naʻá ku kau ai ki he ngāue fakapolisí. Naʻá ku ngāue ʻi Tesalonaika, ʻi he fakatokelau ʻo Kalisí, ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa e Tangataʻeikí. ʻI he kumi ki he fakafiemālie mo e fakamaama fakalaumālié, naʻá ku fai ai ha hiki ki he ngāue fakapolisi ʻi Moʻunga Athos, ko ha feituʻu fakamonasiteliō ofi mai naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻOfotokisií ko e “moʻunga tapu.”a Naʻá ku ngāue ai ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe fā pea siofi ai ʻi ha tuʻunga ofi ʻa e moʻui fakamonasitelioó. ʻI he ʻikai hoko ai ʻo tohoakiʻi ofi ange ki he ʻOtuá, naʻá ku fakalilifuʻia ai ʻi he ʻulungaanga taʻetaau mataʻāʻā mo e tuʻunga fakameleʻi ʻo e kau mōniké. Naʻá ku palakūʻia ai ʻi he fai mai ʻe ha pātele māʻulalo hifo he pīsopé ʻa ia naʻá ku tokaʻí ha ngaahi feinga fakaeʻulungaanga taʻetaau kiate au. Neongo ʻa e ʻamanaki tōnoa peheé, naʻá ku kei loto-moʻoni pē ke tauhi ki he ʻOtuá pea ke hoko ko ha pātele. Naʻe aʻu ʻou tui ha teunga pātele pea ʻai hoku taá ʻo tauhi ia ko ha suvenia. Faifai atu pē, naʻá ku toe foki ki Kēliti.
“Ko ha Tēvolo Ia!”
ʻI he 1942, naʻá ku mali ai mo ha taʻahine fakaʻofoʻofa, ko Frosini, ʻa ia naʻe haʻu mei ha fāmili naʻe tokaʻi. Naʻe ʻai ke mālohi ʻe he nofo malí ʻa ʻeku fili ke hoko ko ha pātelé, he ko e ngaahi fāmili ʻo hoku uaifí naʻa nau mātuʻaki lotu.b Naʻá ku fakapapauʻi ke ʻalu ki ʻAtenisi ke ako ʻi ha seminālio. ʻI he konga ki mui ʻo e 1943, naʻá ku aʻu ai ki he taulanga Iráklion, ʻi Kēliti, ka naʻe ʻikai te u mavahe ki ʻAtenisi. Naʻe hoko nai iá koeʻuhí ʻi he taimi ko ení, naʻá ku maʻu ai ha matavai kehe ʻo e fakaivifoʻou fakalaumālié. Ko e hā naʻe hokó?
ʻI ha ngaahi taʻu, ko Emmanuel Lionoudakis, ko ha talavou malanga longomoʻui naʻe feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne akoʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni faka-Tohitapu fakamaama ʻi he kotoa ʻo Kēlití.c Naʻe tohoakiʻi ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻe he mahino māʻalaʻala ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻoange ʻe he Kau Fakamoʻoní pea nau liʻaki ai ʻa e lotu loí. ʻI he kolo ofi mai ko Sitía, naʻe fokotuʻu ai ha kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoni faivelenga. Naʻe fakaʻitaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e pīsope ʻo e feituʻú, ʻa ia—ʻi heʻene nofo ʻi he ʻIunaite Seteté—naʻá ne tomuʻa ʻilo ai ʻa e lava ke hoko ʻo ola lelei ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he tuʻunga ko e kau malangá. Naʻá ne fakapapauʻi ke fakangata ʻa e “tui hē” ko eni ʻi hono feituʻú. ʻI heʻene fakaʻaiʻaí, naʻe toho maʻu pē ai ʻe he kau polisí ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he pilīsoné pea ki he ʻao ʻo e ngaahi fakamaauʻangá ʻi ha ngaahi tukuakiʻi loi kehekehe.
Ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ko ení naʻá ne feinga ke fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e moʻoni faka-Tohitapú, ka naʻá ne pehē naʻe ʻikai te u mahuʻingaʻia. Ko ia, naʻá ne fekauʻi mai ai ha faifekau taukei ange ke talanoa mo au. Ko ʻeku tali fakatahamuhamú ʻoku hā mahino naʻe ʻai ai ʻa e tokotaha Fakamoʻoni hono uá ke ne foki ki he kiʻi kulupú ʻo līpooti: “ʻOku faingataʻa kia Pericles ke hoko ko ha Fakamoʻoni. Ko ha tēvolo ia!”
ʻUluaki Hokosia ʻa e Fakatangá
ʻOku ou fiefia ʻi he ʻikai vakai mai ʻa e ʻOtuá kiate au ʻi he tuʻunga ko iá. ʻI Fepueli 1945 ko hoku tokoua ko Demosthenes, ʻa ia naʻá ne tuipau naʻe akoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e moʻoní, naʻá ne ʻomai kiate au ʻa e kiʻi tohi ko e Comfort All That Mourn.d Ko e meʻa ʻi loto aí naʻe maongo ia kiate au. Naʻe tuku ai pē ʻema kau ki he Siasi ʻOfotokisií, ʻo ma kau ki he kiʻi kulupu ʻi Sitía, peá ma faifakamoʻoni ki heʻema fānaú ʻo fekauʻaki mo ʻema tui toki maʻu foʻoú. Ko kinautolu kotoa naʻa nau tali ʻa e moʻoni faka-Tohitapú. Hangē ko ia ne ʻamanekiná, ko ʻeku fili ke liʻaki ʻa e lotu loí naʻe ʻomai ai ʻa e tāufehiʻa mo e fakafili mei hoku uaifí pea mo hono fāmilí. Naʻe aʻu ʻi ha taimi ʻo fakafisi ʻa ʻeku tamai-ʻi-he-fonó ke lea mai kiate au. ʻI ʻapí, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taʻefelotoi mo e feʻiteʻitani hokohoko. Neongo ení, ʻi Mē 21, 1945, naʻe papitaiso ai au mo Demosthenes ʻe Tokoua Minos Kokkinakis.e
Naʻe faifai pē ʻou malava ke fakahoko ʻa ʻeku taumuʻá pea ngāue ʻi he tuʻunga ko ha faifekau moʻoni ʻa e ʻOtuá! ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa hoku ʻuluaki ʻaho ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé. Fakataha mo e fanga kiʻi tohi ʻe 35 ʻi heʻeku kató, naʻá ku ʻalu pasi tokotaha ai ki ha kiʻi kolo. ʻI he ongoʻi tailiilí, naʻá ku kamata ke ʻalu ai ʻi he fale ki he falé. Ko e mamaʻo ange ʻa ʻeku ʻalú, ko ʻeku hoko ai pē ia ʻo loto-toʻa angé. ʻI he taimi naʻe aʻu mai ai ha pātele ʻiteʻitá, naʻá ku malava ke tuʻu loto-toʻa kiate ia, ʻo ʻikai tokanga ki heʻene pehē hokohoko mai ke u ʻalu mo ia ki he ʻapi polisí. Naʻá ku tala ange ki ai te u toki mavahe pē ʻi ha ʻosi ʻeku ʻaʻahi ki he koló kotoa, pea ko e meʻa tofu pē ia naʻá ku faí. Naʻá ku fiefia lahi he naʻe aʻu ʻo ʻikai te u tatali ke haʻu ʻa e pasí ka naʻá ku luelue ʻo foki ki ʻapi ʻi he kilomita ʻe 15.
ʻI he Nima ʻo e Kau Kengi Anga-Fakamamahi
ʻI Sepitema 1945, naʻe ʻomai ai kiate au ha ngaahi fatongia lahi ange ʻi heʻemau fakatahaʻanga toki fokotuʻu foʻou ʻi Sitía. Naʻe mapuna vave hake ʻa e tau fakalotofonuá ʻi Kalisi. Naʻe fefaifakamālohiʻaki ʻa e ngaahi kulupu fakafaʻafaʻahí fakataha mo e tāufehiʻa anga-fītaʻa. ʻI he ngāueleleiʻaki ʻa e tuʻungá, naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe he pīsopé ha kulupu tautoitoi ʻi he feituʻú ke nau fakangata ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi ha faʻahinga founga pē naʻa nau sio ʻoku feʻungamālie. (Sione 16:2) ʻI he huʻu mai ʻa e kulupu tautoitoí ʻi ha pasi ki homau koló, naʻe fanongo atu ai ha fefine anga-fakakaumeʻa ʻi he pasí ki heʻenau ngaahi palani ke fakahoko ʻenau ngāue “naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá,” pea naʻá ne fakatokanga mai kia kimautolu. Naʻa mau toitoi, pea ko e taha ʻo homau ngaahi kāingá naʻá ne kau mai ʻo tokoniʻi kimautolu. Naʻe fakahaofi ai ʻemau moʻuí.
Naʻe fakaʻatā ʻe he meʻá ni ha mamahi lahi ange ke hoko mai. Naʻe failahia he taimi ko iá ʻa e haha mo e fakailifiaʻi. Naʻe feinga homau kau fakafepakí ke fakamālohiʻi kimautolu ke toe foki ki he siasí, ke papi ʻemau fānaú, pea ke ʻai ʻa e fakaʻilonga kolusé. ʻI he taimi ʻe taha, naʻa nau haha ai hoku tokouá ʻo nau fakakaukau ai kuó ne mate. Naʻe fakalotomamahi kiate au ke sio ki hoku ongo tuofefiné ʻi hono hae hona valá pea toki hahá. Lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko iá, naʻe papi fakamālohiʻi ai ʻe he siasí ʻa e fānau ʻe toko valu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻI he 1949 naʻe mate ai ʻa ʻeku faʻeé. Naʻe toe tulimui mai ai ʻa e pātelé ʻia kimautolu, ʻo tukuakiʻi kimautolu ki he ʻikai fai ki he ngaahi fiemaʻu fakalao ki he ngofua ke faiputú. Naʻe hopoʻi ai au ʻi he fakamaauʻangá pea naʻe fakataʻeʻaongaʻi. Naʻe ʻomai ʻe he meʻá ni ha fakamoʻoni lahi, koeʻuhí he naʻe fanongoa ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi fakamatala kamata ʻo e keisí. Ko e founga pē taha ne toe ki homau filí ke “liliu ai ʻemau fakakaukaú” ko hono puke kimautolu ʻo ʻave ʻo fakaheeʻi. Naʻa nau fai eni ʻi ʻEpeleli 1949.
Ki ha Fōnise Afi Kakaha
Ko e taha au ʻi he fanga tokoua ʻe toko tolu naʻe puké. Naʻe aʻu ʻo ʻikai haʻu ʻa hoku uaifí ke sio mai kiate au ʻi he ʻapi polisi ʻi he feituʻú. Naʻa mau ʻuluaki tuʻu ʻi ha pilīsone ʻi Iráklion. Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻi he kamatá, naʻá ku tuēnoa mo loto-siʻi. Naʻá ku liʻaki ha uaifi kei siʻi ʻa ia naʻe ʻikai kau ʻi heʻeku ngaahi tuí mo e ongo valevale ʻe toko ua. Naʻá ku lotu faivelenga kia Sihova ki ha tokoni. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Hepelu 13:5 naʻe haʻu ia ki hoku ʻatamaí: “ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻa haʻaku momoʻi liʻaki koe.” Naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e fakapotopoto ʻo hono tuku ʻeku falala kakató kia Sihová.—Palovepi 3:5.
Naʻa mau ʻiloʻi ʻe fakaheeʻi kimautolu ki Makrónisos, ko ha motu lala ʻi he matāfonua ʻo Attica, Kalisi. Ko e lave ʻataʻatā pē ki Makrónisos ne feʻungaʻānoa ia ke fakafonu ai ha taha ʻaki ʻa e manavahē koeʻuhí ko e kemi pōpula ʻi aí naʻe fekauʻaki ia mo e fakamamahi pea mo e ngāue leipa. ʻI he fononga ki he pilīsoné, naʻa mau tuʻu ai ʻi Piraeus. Neongo ʻa e kei lokaʻi homau nimá ne mau loto-toʻa ai ʻi he haʻu ʻa e niʻihi ʻo homau kaungātuí ki he vaká ʻo feʻiloaki mo kimautolú.—Ngāue 28:14, 15.
Ko e moʻui ʻi Makrónisos naʻe fakalilifu. Naʻe ngaohikoviʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e kau pōpulá mei he pongipongí ʻo aʻu ki he poʻuli. Ko e tokolahi ʻo e kau pōpula ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní naʻa nau hoko ʻo fakasesele, naʻe mate ʻa e niʻihi, pea ko e fuʻu tokolahi naʻe iku ʻo nau faingataʻaʻia fakasino. Lolotonga ʻa e poʻulí, ne mau fanongo ai ki he ngaahi tangi mo e toʻe ʻa e faʻahinga naʻe fakamamahiʻí. Ko hoku kafu manifinifí naʻe ʻomai ai ha māfana siʻisiʻi ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi pō momokó.
Faifai atu pē, naʻe hoko ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo ʻiloa ʻi he kemí koeʻuhi naʻe lave ki he hingoá ʻi he lolotonga ʻa e tali uí ʻi he pongipongi kotoa pē. Ko ia ai, ne lahi homau faingamālie ke fai ai ha fakamoʻoní. Naʻe aʻu ʻou maʻu ʻa e monū ko hono papitaiso ha pōpula fakapolitikale ʻa ia naʻá ne fakalakalaka ʻo aʻu ki he tuʻunga ko hono fakatapui ʻa ʻene moʻuí kia Sihova.
Lolotonga hoku fakahēʻí, naʻá ku hanganaki tohi ai ki hoku uaifi ʻofeiná ʻo ʻikai ʻaupito maʻu ha tali meiate ia. Naʻe ʻikai taʻofi au ʻe he meʻá ni mei he tohi ʻofa kiate iá, ʻoange ʻo e fakafiemālié, mo fakapapauʻi kiate ia ko ha tuʻunga fakataimi pē eni pea te ma toe hoko pē ʻo fiefia.
Lolotonga iá, naʻe fakautuutu homau tokolahí ʻi he tūʻuta mai ʻa e fanga tokoua tokolahi ange. ʻI he ngāue he ʻōfisí, naʻá ku hoko ai ʻo maheni mo e kēnolo pule ʻo e kemí. Koeʻuhi naʻá ne tokaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní, naʻá ku langaʻi ai ʻa e loto-toʻa ke kole kiate ia pe ʻe lava ke mau maʻu ha ʻū tohi faka-Tohitapu mei homau ʻōfisi ʻi ʻAtenisí. “ʻOku faingataʻa ia,” ko ʻene leá ia, “ka ko e hā ʻoku ʻikai hanga ai ʻe homou kakai ʻi ʻAtenisí ʻo faʻo ia ʻi haʻamou kofukofu, ʻo tohiʻi ai hoku hingoá, pea ʻomai kiate aú?” Naʻá ku moʻutuʻua ai ʻi he ʻohovale! ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ʻi heʻemau fakahifo ha vaka naʻe haʻu, naʻe salute ai ha polisi ki he kēnoló pea fakahaaʻi ange kiate ia: “Tangataʻeiki, ko hoʻo kofukofú eni kuo aʻu mai.” “Kofukofu hā?” ko ʻene talí ia. Naʻá ku ʻi ai tonu ʻo ofi ai pea fanongo atu ki he fetalanoaʻakí, ko ia naʻá ku fafana ai kiate ia: “Mahalo pē ko e meʻa ia ʻamautolu, ʻa ia naʻe ʻomai ʻi ho hingoá, hangē ko ia naʻá ke tuʻutuʻuní.” Ko e taha ia ʻo e ngaahi founga naʻe ʻai ai ʻe Sihova ke fakapapauʻi naʻe fafangaʻi fakalaumālie kimautolú.
Ko ha Tāpuaki Taʻeʻamanekina—Pea mo e Fakamamahi Lahi Ange
ʻI he ngataʻanga ʻo e 1950, naʻe tukuange ai au. Naʻá ku foki ki ʻapi—ʻi he ngāvaivai, tea, tutue ʻaupito, pea mo e veiveiua fekauʻaki mo e talitali ʻe fai mai kiate aú. He fiefia ē ko au ke toe sio ki hoku uaifí pea mo e fānaú! Ko e toe meʻa naʻe sai angé, he naʻá ku ʻohovale ke ʻiloʻi kuo holo hifo ʻa e fakafili ʻa Frosini. Ko e ngaahi tohi ko ia mei he pilīsoné naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene ola leleí. Naʻe maongo kia Frosini ʻa ʻeku kātakí mo e kīvoí. Taimi nounou mei ai, naʻá ku fai ai ha fetalanoaʻaki lōloa, pea ʻi he tuʻunga melino mo ia. Naʻá ne tali ha ako Tohitapu peá ne fakatupulekina ʻa e tui kia Sihova mo ʻene ngaahi palōmesí. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻaho fakafiefia taha ʻi heʻeku moʻuí ko ʻeku papitaiso ia ʻi he 1952 ko ha sevāniti fakatapui ʻa Sihova!
ʻI he 1955 naʻa mau kamata ai ha feingangāue ke tufaki ki he pātele kotoa pē ha tatau ʻo e kiʻi tohi Christendom or Christianity—Which One Is “the Light of the World”? Naʻe puke ai au ʻo ʻave ki he fakamaauʻangá, fakataha mo ha kaungā Kau Fakamoʻoni. Naʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi keisi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia naʻe pau ai ki he fakamaauʻangá ke fokotuʻu ha taimi makehe ke fanongo kotoa ai ki ai. ʻI he ʻaho ko iá, naʻe ʻi ai kotoa ʻa e kau faʻu lao kotoa ʻo e vahefonuá, pea naʻe fonu ʻa e loki fakamaauʻangá ʻi he kau pātelé. Naʻe felueʻaki loto-hohaʻa ai ʻa e pīsopé ʻi he hala vahaʻa seá. Ko e taha ʻo e kau pātelé naʻá ne faile ha lāunga kiate au ʻo fekauʻaki mo e fai fakaului. Naʻe ʻeke ange kiate ia ʻe he fakamāú: “ʻOku fuʻu vaivai hoʻo tuí ʻa ia ʻe lava ke fakatafokiʻi ai koe ʻi hono lau ha polosiua?” Naʻe hoko heni ʻo ʻikai toe lava ke lea ʻa e pātelé. Naʻe fakaʻatā au, ka naʻe tautea ʻa e fanga tokoua ʻe niʻihi ki he ngāue pōpula māhina ʻe ono.
ʻI he ngaahi taʻu hoko atu aí, naʻe toutou puke ai kimautolu, pea naʻe fakautuutu ʻa e ngaahi keisi ʻi he fakamaauʻangá. Ko hono fakahoko ʻemau ngaahi hopó naʻe femoʻuekina hokohoko ai ʻemau kau loeá. Naʻe ʻave au ki he fakamaauʻangá ʻo tuʻo 17 fakakātoa. Neongo ʻa e fakafepakí, naʻa mau tuʻumaʻu ʻi heʻemau ngāue fakamalangá. Naʻa mau tali fiefia ʻa e pole ko ení, pea naʻe siviʻi ʻe he ngaahi ʻahiʻahi kakahá ʻa ʻemau tuí.—Semisi 1:2, 3.
Ngaahi Monū mo e Ngaahi Pole Foʻou
ʻI he 1957 naʻá ma hiki ai ki ʻAtenisi. Naʻe fakanofo vave ai au ke u ngāue ʻi ha fakatahaʻanga ne toki fokotuʻu foʻou. Ko e poupou ʻaufuatō ʻa hoku uaifí naʻe fakaʻatā ai kimaua ke tauhi ʻema moʻuí ke faingofua pea ko ʻema ngaahi meʻa muʻomuʻá naʻe fakahanga ia ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. Ko ia, naʻá ma malava ai ke līʻoa ʻa e lahi taha ʻo homa taimí ki he ngāue fakamalangá. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe kole ai ke ma hiki ki he ngaahi fakatahaʻanga kehekehe ʻa ia naʻe ʻi ai ha fiemaʻú.
ʻI he 1963 naʻe hoko ai hoku fohá ʻo taʻu 21 pea naʻe pau ke ui ia ki he taú. Koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻataá, ko e Kau Fakamoʻoni kotoa ne ui ki he taú naʻa nau fuesia ʻa e ngaahi haha, luma, mo e fakamaaʻi. Ko e toe meʻa pē ia naʻe hokosia ʻe hoku fohá. Ko ia, naʻá ku ʻoange kiate ia ʻa hoku sipi kafu ʻi Makrónisos ke fakalotolahiʻi ia ʻi ha founga fakaefakatātā ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau tauhi anga-tonu ki muʻá. Ko e fanga tokoua naʻe uí naʻe hopoʻi fakaefakamaauʻanga kinautolu pea naʻa nau faʻa maʻu ha tautea mei he taʻu ʻe ua ki he fā. ʻI hono tukuangé naʻe ui kinautolu ʻo toe tautea. ʻI he tuʻunga ko ha faifekau fakalotú, naʻá ku malava ai ke ʻaʻahi ki he ngaahi pilīsone kehekehe pea naʻá ku maʻu ai ha fetuʻutaki fakangatangata mo hoku fohá pea mo e Kau Fakamoʻoni faitōnunga kehe. Naʻe tuku pōpula ʻa hoku fohá ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe ono.
Fakaivia Kimautolu ʻe Sihova
Hili hono toe fakafoki mai ʻa e tauʻatāina fakalotu ʻi Kalisí, naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ʻo e ngāue ko ha tāimuʻa makehe fakataimi ʻi he motu ko Rhodes. ʻI he 1986 leva naʻe malanga hake ai ha fiemaʻu ʻi Sitía, Kēliti, ʻa ia naʻe kamata ai ʻeku ngāue faka-Kalisitiané. Naʻá ku fiefia ke tali ʻa e vāhenga-ngāue ko ení ke toe ngāue fakataha ai mo siʻi ngaahi kaungātui ʻa ia naʻá ku ʻiloʻi talu mei heʻeku kei talavoú.
ʻI he tuʻunga ko e mēmipa taʻumotuʻa taha ʻi hoku fāmilí, ʻoku ou fiefia ke sio ki he fakakātoa ʻo e meimei toko 70 ʻo e kāingá ʻoku nau tauhi mateaki kia Sihova. Pea ʻoku hokohoko atu ʻo e tupu ʻa e tokolahí. Kuo ngāue ʻa e niʻihi ko e kau mātuʻa, kau sevāniti fakafaifekau, kau tāimuʻa, kau ngāue Pēteli, mo e kau ʻovasia fefonongaʻaki. Laka hake ʻi he taʻu ʻe 58, kuo ʻahiʻahiʻi ai ʻeku tuí ʻi ha fōnise afi kakaha ʻo e mamahí. ʻOku ou taʻu 93 he taimí ni, pea ʻi heʻeku sio atu ki he kuohilí, ʻoku ʻikai haʻaku fakaʻiseʻisa ʻe taha ʻo fekauʻaki mo e tauhi ki he ʻOtuá. Kuó ne ʻomai kiate au ʻa e mālohi ke taliʻaki ai ʻa ʻene fakaafe anga-ʻofá: “Tama, tuku mai ho loto, pea ke fakaʻofoʻofaʻia ʻi hoku ngaahi ʻalunga.”—Palovepi 23:26.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Taua leʻo, Tīsema 1, 1999, peesi 30-1.
b Ko e kau pātele ʻo e Siasi ʻOfotokisī Kalisí ʻoku ngofua ke nau mali.
c Ki he talanoa ʻo e moʻui ʻa Emmanuel Lionoudakis, sio ki he Taua Leʻo, ʻo Sepitema 1, 1999, peesi 25-9.
d Naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ka ʻoku ʻikai toe pulusi he taimí ni.
e Ki ha ikuna fakalao fekauʻaki mo Minos Kokkinakis, sio ki he The Watchtower, ʻo Sepitema 1, 1993, peesi 27-31.
[Puha ʻi he peesi 27]
Makrónisos—Ko ha Motu ʻo e Fakalilifu
ʻI he taʻu ʻe hongofulu, mei he 1947 ki he 1957, ko e motu pakukā mo lala ko Makrónisos naʻe hoko ia ko e ʻapi ki he kau pōpula laka hake he toko 100,000. Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahingá ni ʻa e Kau Fakamoʻoni loto-tōnunga tokolahi ʻa ia naʻe ʻave ki ai koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané. Ko e kau fakaʻaiʻai ʻo honau fakahēʻí ko e meimei kau faifekau ʻOfotokisī Kalisi ʻa ia naʻa nau tukuakiʻi loi ʻa e Kau Fakamoʻoní ko e kau Kominiusi.
ʻI he fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e “fakatonutonu” naʻe ngāueʻaki ʻi Makrónisos, ʻoku pehē ʻe he ʻenisaikolopētia Kalisi ko e Papyros Larousse Britannica: “Ko e ngaahi founga fakamamahi anga-fītaʻá, . . . ko e ngaahi tuʻunga ʻo e moʻuí, ʻa ia ʻoku ʻikai ala tali ki ha fonua sivilaisé, pea mo e ʻulungaanga ololalo ʻo e kau leʻó ki he kau pōpulá . . . ko ha meʻa fakamā ia ki he hisitōlia ʻo Kalisí.”
Naʻe tala ki he Kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻe ʻikai ʻaupito tukuange kinautolu kae ʻoua kuo nau liʻaki ʻenau ngaahi tui fakalotú. Neongo ia, ko e anga-tonu ʻa e Kau Fakamoʻoní naʻe kei taʻemamotu ai pē. Tānaki atu ki ai, naʻe hoko ʻa e kau pōpula fakapolitikale ʻe niʻihi ʻo maʻu ʻa e moʻoni faka-Tohitapú ko ha ola ia ʻo ʻenau fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoní.
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
Minos Kokkinakis, (fika tolu mei he toʻomataʻú) pea mo au, (ko hono fika fā mei he toʻohemá) ʻi he motu tautea ko Makrónisos
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
Ko e ngāue mo ha kaungā Fakamoʻoni ʻi Sitía, Kēliti, ʻa ia naʻá ku ngāue ai heʻeku kei talavoú