Kuo Hoko ʻa Sihova ko Hoku Makatuʻu
FAKAMATALA FAI ʻE EMMANUEL LIONOUDAKIS
Naʻe mata-ʻita ʻa ʻeku faʻeé peá ne pehē mai kiate au: “Kapau ʻokú ke piki ki hoʻo filí, kuo pau leva ke ke mavahe mei he ʻapí ni.” Naʻá ku fili ke malangaʻi taimi-kakato ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kae kehe, naʻe ʻikai malava ke makātakiʻi ʻe hoku fāmilí, ʻa e fakamā ne hoko kiate kinautolu ʻi hoku toutou puké.
NAʻE anga-fakatōkilalo mo manavahē-ʻOtua ʻa ʻeku ongo mātuʻá. Naʻá na nofo ʻi he kolo ko Douliana, ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e motu ko Kēlití ʻi Kalisi, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi ai au ʻi he taʻu 1908. Mei heʻeku kei siʻí ʻo faai mai ai, naʻá na akoʻi au ke u manavahē mo ʻapasia ki he ʻOtuá. Naʻá ku manako ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, neongo ne teʻeki ai ʻaupito ke u sio ʻi ha Tohitapu ʻi he nima ʻo e kau faiakó pe ko e kau pātele ʻOfotokisī Kalisí.
Hili hano lau ʻe ha kaungāʻapi ʻa e voliume ʻe ono ʻo e Studies in the Scriptures, ʻa C. T. Russell, pea mo e tohi The Harp of God, naʻá ne vahevahe faivelenga mai kiate au ʻa e ngaahi fakamaama Fakatohitapu naʻe ʻiate kinautolú. Ko e ngaahi tohí ni naʻe pulusi ia ʻe he Kau Ako Tohitapú, hangē ko ia naʻe uiʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá. Naʻá ku maʻu fiefia ha Tohitapu mo e ngaahi tatau ʻo e ngaahi tohí mei he ʻōfisi ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi ʻAtenisí. ʻOku kei lava pē ke u manatuʻi ʻa ʻeku ʻā fuoloa ʻi he poʻulí mo e kaungāʻapi ko iá, ʻi he lotu kia Sihova pea ʻi he ulo ʻa ha foʻi teʻelango naʻá ma inu lahi ai mei he ngaahi Konga Tohitapú ʻi he tokoni ʻa e ngaahi tohi ko iá.
Naʻá ku taʻu 20 pea ngāue ko ha faiako ʻi ha kiʻi kolo ofi mai ʻi he taimi naʻá ku kamata vahevahe atu ai ʻeku ʻilo foʻou faka-Tohitapú ki he niʻihi kehé. Naʻe ʻikai fuoloa, ko e toko fā ʻo kimautolu naʻa mau fai ʻa e ngaahi fakataha tuʻumaʻu ki he ako Tohitapú ʻi Douliana. Naʻa mau toe tufaki atu ʻa e ngaahi tuleki, fanga kiʻi tohi iiki, ngaahi tohi, mo e ngaahi Tohitapu koeʻuhi ke tokoniʻi ʻa e kakai kehé ke nau ako fekauʻaki mo e ʻamanaki pē ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.
ʻI he 1931 naʻa mau ʻi he lotolotonga ai ʻo e laui afe ʻi māmani lahi ʻa ia naʻa nau ohi mai ʻa e hingoa makatuʻunga ʻi he Tohitapú ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (Aisea 43:10) Lolotonga ʻa e taʻu hono hokó, naʻa mau kau ai ʻi ha feingangāue tuʻuaki, ʻi hono fakamatalaʻi ki he kau maʻu mafaí ʻa homau hingoa foʻoú mo hono ʻuhingá. Naʻe kau ki he meʻá ni hano tufaki atu ʻo ha kiʻi tohi fakamoʻoni ki he kau pātele, fakamaau, ʻōfisa polisi, mo e kau tangata pisinisi kotoa pē ʻi homau feituʻú.
Hangē ko ia ne ʻamanekiná, naʻe fakalanga ai ʻe he kau faifekaú ha fuʻu fakatanga. Ko e ʻuluaki taimi ko ia naʻe puke ai aú, naʻe tautea ai au ki he ʻaho ʻe 20 ʻi pilīsone. ʻIkai fuoloa hili hoku tukuangé, naʻe toe puke au ʻo tautea ki he tukupōpula ʻi ha māhina ʻe taha. ʻI he fekauʻi mai ʻe ha fakamaau ke tuku ʻemau malangá, naʻa mau taliʻaki ʻa e ngaahi lea ʻo e Ngāue 5:29: “ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.” Ki mui ai, ʻi he 1932, naʻe ʻaʻahi mai ai ha fakafofonga ʻo e Taua Leʻó ki heʻemau kiʻi kulupu ʻi Douliana, pea naʻa mau papitaiso kotoa ai ʻa e toko fā ʻo kimautolú.
Maʻu ha Fāmili Fakalaumālie
Koeʻuhi ko ʻeku holi ke fai lahi ange ʻa e ngāue fakamalangá, naʻá ku fakafisi ai mei hoku tuʻunga faiakó. Ko e ngata ia e kātaki ʻa ʻeku faʻeé. Naʻá ne fekau mai ke u mavahe mei ʻapi. ʻI hono tali ʻe he ʻōfisi vaʻa Taua Leʻo ʻi ʻAtenisí, naʻe talitali fiefia au ʻe ha tokoua Kalisitiane nima-homo ʻi he kolo ko Iráklion, Kēlití, ki hono falé. Ko ia, ʻi ʻAokosi 1933, naʻe haʻu ai ʻa e fanga tokoua ʻi hoku koló, fakataha mo e faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi naʻe mahuʻingaʻia, ki he tauʻanga pasí ke feʻiloaki fakamāvae mo au. Ko ha mōmeniti mātuʻaki ongo moʻoni ia, pea naʻa mau tangi kotoa, koeʻuhi naʻe ʻikai te mau fakapapauʻi pe ko fē ha taimi te mau toe fesiofaki ai.
ʻI Iráklion, naʻá ku hoko ai ko ha konga ʻo ha fāmili ʻofa fakalaumālie. Naʻe ʻi ai ʻa e fanga tokoua Kalisitiane kehe ʻe toko tolu mo ha tuofefine ʻe taha ʻa ia naʻa mau fakataha tuʻumaʻu ki he akó mo e lotú. Naʻe lava ke u sio hangatonu ai ki hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa Sīsū: “ʻOku ʻikai ha taha kuo ne liʻaki ha fale, pē ha ngaahi tokoua, pe ha ngaahi tuofāfine, pe ha fāʻe, pe ha tamai, pe ha fanau, pe ha ngaahi tokanga ngoue, koeʻuhi ko au, pea koeʻuhi ko e Kōsipeli, ka te ne maʻu ni, ʻi he nofo ko eni, ʻo lōteau, ha ngaahi fale, mo ha ngaahi tokoua, mo ha ngaahi tuofāfine, mo ha ngaahi fāʻe.” (Maake 10:29, 30) Ko ʻeku vāhenga-ngāué ke malanga ʻi he kolo ko iá pea ʻi he ngaahi kolo ofi maí. Hili ʻeku ngāueʻi kotoa ʻa e koló, naʻá ku hoko atu ʻo ngāueʻi ʻa e ngaahi potungāue fakapuleʻanga ʻi Iráklion mo Lasithion.
Ko ha Tāimuʻa Tokotaha
Naʻá ku fakamoleki ʻa e ngaahi houa lahi ʻi he luelue mei he kolo ki he kolo. ʻIkai ko ia pē, naʻe pau ke u toʻo ʻa e ngaahi kilo ʻo e ngaahi tohi kuo pulusí, koeʻuhi naʻe tātātaha pē ʻa e ngaahi tohi naʻe fakaheka vaka maí. Koeʻuhi naʻe ʻikai ha feituʻu ke u mohe ai, naʻá ku ʻalu ai ki ha kiʻi fale kofi ʻi he koló, ʻo tatali ai kae ʻoua kuo mavahe ʻa e tokotaha fakatau fakamuimui tahá—ʻoku faʻa hoko ia hili ʻe tuʻuapoó—mohe ʻi ha sea, pea tuʻu hake pongipongia ʻaupito ʻi he pongipongi hono hokó ki muʻa ke kamata ʻe he tokotaha ʻoku ʻaʻaná ʻa hono fakatau atu ʻo ʻene ngaahi inú. Naʻá ku vahevahe mo e fuʻu fanga kutu fisi taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi sea ko iá.
Neongo ko e tali ʻa e kakaí naʻe faʻa fefeka, naʻá ku fiefia ke foaki kia Sihova ʻa hoku mālohi fakatalavoú. ʻI he taimi naʻá ku maʻu ai ha taha naʻe mahuʻingaʻia ʻi he moʻoni ʻo e Tohitapú, naʻe toe fakafoʻou ai ʻa ʻeku fakapapau ke hokohoko atu ʻi he ngāue fakafaifekau fakahaofi moʻui ko ení. Naʻe toe fakaivifoʻou ʻa e feohi mo hoku fanga tokoua fakalaumālié. Naʻá ku faʻa feʻiloaki mo kinautolu hili haʻaku mavahe ʻi he ʻaho ʻe 20 ki he 50 ʻo fakatuʻunga pē ʻi he anga ʻo e mamaʻo mei he kolo ko Iráklion ʻa e feituʻu naʻá ku malanga aí.
ʻOku ou kei manatuʻi lelei pē ʻa ʻeku ongoʻi taʻelata ʻi he hoʻatā ʻe taha, tautefito ʻi he fakakaukau atu ko hoku fanga tokoua mo e tuofāfine ʻi Iráklion ʻe fai ʻi he efiafi ko iá ʻenau fakataha tuʻumaʻú. Naʻe fuʻu mālohi ʻeku holi ke sio kiate kinautolú ʻou fili ai ke luelue ʻi he kilomita laka hake he 25 ʻa ia naʻá ne fakamavaheʻi au meiate kinautolú. Kuo teʻeki ai ʻaupito te u lue mātuʻaki vave pehē. He fakafiemālie ē ko ia ke maʻu ʻa e feohi fiefia mo hoku fanga tokouá ʻi he efiafi ko iá pea ke toe fakafonu ai ʻeku meʻa talifaki fakalaumālié, hangē ko ia ne hokó!
Ki muʻa ke fuoloá, ko ʻeku ngaahi feinga mālohi fakamalangá naʻe kamata ke ne ʻomai ha fua. Hangē ko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kau ʻapositoló, ‘naʻe fakaului ʻe Sihova kiate kimautolu ʻa kinautolu kuo kamata moʻuí.’ (Ngāue 2:47) Naʻe kamata ke tupu ʻi Kēliti ʻa e tokolahi ʻo e kau lotu ʻa Sihová. ʻI he kau mo au ʻa e niʻihi kehe ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai leva te u ongoʻi taʻelata. Naʻa mau kātekina ʻa e faingataʻaʻia fakaesino mo e fakatanga kakaha. Ko ʻemau meʻakai fakaʻahó ko e mā, ʻo tānaki ki ai ʻi ha taimi ha ngaahi fuaʻimoa, ngaahi foʻi ʻōlive, pe ngaahi vesitapolo naʻe lava ke maʻu ʻi he fakafetongi ki he tohi ko ia naʻe tali ʻe he faʻahinga naʻa mau malanga ki aí.
ʻI he kolo ko Ierápetra, ʻi he tafaʻaki tonga-hahake ʻo Kēlití, naʻá ku faifakamoʻoni ai kia Minos Kokkinakis, ko ha tokotaha fakatau tupenu. Neongo ʻeku ngaahi feinga kīvoi ke kamata ha ako Tohitapu mo iá, naʻe siʻi ʻa hono taimí koeʻuhi ko ʻene sīpinga moʻui femoʻuekiná. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe faifai peá ne fili ai ke fakamātoato fekauʻaki mo ʻene akó, naʻá ne fai ha ngaahi liliu lahi ʻaupito ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne toe hoko ko ha tokotaha fanongonongo mātuʻaki faivelenga mo longomoʻui ʻo e ongoongo leleí. Ko Emmanuel Paterakis, ko ha tokotaha ngāue taʻu 18 ʻa Kokkinakis, naʻe maongo kiate ia ʻa e ngaahi liliu ko iá, pea naʻe vave ʻa ʻene kole ki ha tohi faka-Tohitapú. He fiefia moʻoni ia ko au ke sio kiate ia ʻi heʻene fai tuʻumaʻu ha fakalakalaka fakalaumālié pea faifai pē ʻo ne hoko ko ha misinale!a
ʻI he taimi tatau, ko e fakatahaʻanga ʻi hoku koló naʻe hanganaki tupu pea naʻe ʻi ai he taimi ko ení ha kau malanga ʻe toko 14. ʻE ʻikai ʻaupito ngalo ʻiate au ʻa e ʻaho naʻá ku lau ai ha tohi mei hoku tuofefine fakakakano ko Despina, ʻo fakahā mai ai ko ia mo ʻeku ongo mātuʻá kuo nau maʻu ʻa e moʻoní pea kuo nau ʻosi papitaiso he taimi ko iá ko e kau lotu ʻa Sihova!
Kātekina ʻa e Fakatangá mo e Fakahēʻí
Naʻe kamata ke vakai ʻa e Siasi ʻOfotokosī Kalisí ki heʻemau ngāue fakamalangá ʻo hangē ko ha mala ʻo e fanga heʻe fakaʻauhá, pea naʻa nau fakapapauʻi ke ikunaʻi kimautolu. ʻI Maʻasi 1938, naʻe ʻomai ai au ki he ʻao ʻo e loea talatalaaki ʻa e puleʻangá, ʻa ia naʻe fekau mai ke u mavahe pē he taimi ko iá mei he feituʻú. Naʻá ku tali ange ko ʻemau ngāue fakamalangá naʻe ʻaonga moʻoni pea ko ʻemau ngāué naʻe fekauʻi ia ʻe ha tuʻunga mafai māʻolunga ange, ko hotau Tuʻi ko Sīsū Kalaisí.—Mātiu 28:19, 20; Ngāue 1:8.
ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ui ai au ki he ʻapi polisi ʻi he koló. Naʻe fakahā mai ai kiate au kuo fakaʻilongaʻi au ko ha tokotaha fakatuʻutāmaki ki he puleʻangá, pea naʻe tautea ai au ki hano fakaheeʻi taʻu ʻe taha ki he motu ko Amorgos ʻi he Metiteleniané. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe kiiʻi ai au ʻo ʻave ʻi ha vaka ki he motu ko iá. ʻI Amorgos naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha Kau Fakamoʻoni kehe ʻa Sihova. Fakaʻuta atu ki heʻeku ʻohovalé, ʻi he hili ha māhina ʻe ono, naʻá ku ʻiloʻi ai ne toe fakaheeʻi mai ki he motú ha toe Fakamoʻoni ʻe taha! Ko hai nai ia? Ko Minos Kokkinakis, ʻa ʻeku tokotaha ako Tohitapu ʻi Kēlití. He fiefia moʻoni ko au ke maʻu ha kaungāfeohi fakalaumālie! ʻI ha taimi ki mui ai, naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ko hono papitaiso ia ʻi he ngaahi vai ʻo Amorgos.b
Taimi nounou hili ʻeku toe foki ki Kēlití, naʻe toe puke au, pea ʻi he taimi ko ení naʻe fakaheeʻi au ʻi he māhina ʻe ono ki he kiʻi kolo siʻisiʻi ko Neapolis ʻi he motu ko iá. Hili e ʻosi ʻa hoku fakaheeʻi māhina ʻe onó, naʻe puke au, ʻo tuku pilīsone ʻi he ʻaho ʻe hongofulu, pea toki ʻave ʻi he māhina ʻe fā ki ha motu naʻe fakamavaheʻi ki he kau fakaheeʻi Kominiusí. Naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e moʻoni ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko kinautolu kotoa pe ʻoku loto ke moʻui lotu moʻoni ʻia Kalaisi Sisu ʻe fakatanga kinautolu foki.”—2 Timote 3:12.
Tupu, Neongo ʻa e Fakafepakí
ʻI hono nofoʻi ʻe Siamane ʻa Kalisi lolotonga ʻa e taʻu 1940-1944, naʻe meimei tuʻu ai ʻemau ngāue fakamalangá. Kae kehe, naʻe toe fokotuʻutuʻu maau vave ʻa e kakai ʻa Sihova ʻi Kalisí, pea naʻa mau kamata foʻou ai ʻemau ngāue fakamalangá. ʻI he feinga ke fetongi ʻa e taimi ne molé, naʻa mau tutui longomoʻui atu ai mo faivelenga ʻi he ngāue ʻo e Puleʻangá.
Hangē ko ia ne ʻamanekiná, naʻe toe mapuna hake ʻa e fakafepaki fakalotú. Naʻe faʻa ngāue taʻefakalao ʻa e kau pātele ʻOfotokisī Kalisí ki heʻenau ngaahi fiemaʻú. ʻI he taha ʻo e fanga kiʻi koló, naʻe fakalanga ai ʻe ha pātele ha fuʻu kakai fakamoveuveu ke fakafepakiʻi kimautolu. Naʻe kamata tā au ʻe he pātelé tonu lolotonga ia naʻe fai ʻe hono fohá ʻa e meʻa tatau mei hoku tuʻá. Naʻá ku fakavave ki ha fale ofi mai ki ha maluʻi, lolotonga ia ne toho atu ʻa hoku kaungāmalangá ki he malaʻe fakakolo ʻo e koló. Naʻe hae ai ʻe he fuʻu kau fakamoveuveú ʻa ʻene ngaahi tohí, pea naʻe hanganaki kaila mai ha fefine mei ha fakafaletolo ʻi ʻolunga, “Tāmateʻi ia!” Naʻe faifai pē ʻo fakahaofi kimaua ʻe ha toketā mo ha polisi naʻá na ō mai.
Ki mui, ʻi he 1952, naʻe toe puke au pea tautea ki he fakaheeʻi māhina ʻe fā, ʻa ia naʻá ku ngāue ai ʻi Kastelli Kissamos, ʻi Kēliti. ʻI he hili pē iá, naʻá ku maʻu ai ʻa e ako ke ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻo fakaivimālohiʻi fakalaumālie kinautolu. Hili hono fakamoleki ʻa e taʻu ʻe ua ʻi he founga ngāue fefonongaʻaki ko ení, naʻá ku mali ai mo ha tuofefine Kalisitiane anga-tonu, ko hono hingoá ko Despina, ʻo hingoa tatau pē mo hoku tuofefine fakakakanó, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene hoko ko ha tokotaha lotu mateaki ʻa Sihova talu mei ai. Hili ʻa e malí, naʻe vaheʻi au ko ha tāimuʻa makehe ʻi he kolo ko Hania, ʻi Kēliti, ʻa ia ʻoku ou kei ngāue ai.
Lolotonga ʻa e ngāue taimi-kakato he meimei taʻu ʻe 70, naʻá ku ngāueʻi ai ʻa e konga lahi taha ʻo Kēlití—ko ha motu ʻoku sikuea kilomita ʻe 8,300 ʻo mafola atu ai ki he lōloa ko e kilomita nai ʻe 250. Ko ʻeku fiefia lahi tahá ʻoku hoko ia ʻi he sio ki he kiʻi Kau Fakamoʻoni ʻi he motu ko iá ʻi he 1930 tupú ʻoku tupu ia ʻo laka hake ʻi he kau fanongonongo longomoʻui ʻe toko 1,100 ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá he ʻahó ni. ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi hono ʻomai kiate au ʻa e faingamālie ke kau ai ʻi hono tokoniʻi ʻo e tokolahi ʻo e faʻahingá ni ke nau maʻu ʻa e ʻilo totonu mei he Tohitapú pea mo ha ʻamanaki fakaofo ki he kahaʻú.
Ko Sihova, ʻa e “Fakamoui”
ʻI he taukeí kuo akoʻi au ʻoku fiemaʻu ʻa e kītaki mo e anga-kātaki ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtua moʻoní. ʻOku tokonaki nima-homo mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻulungaanga mātuʻaki fiemaʻu ko ení. Lolotonga ʻa hoku taʻu ʻe 67 ʻo e ngāue taimi-kakató, kuó u toutou fakalaulauloto ai ki he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku mau fai ʻa e meʻa ʻoku tāu mo e kau sevaniti ʻa e ʻOtua ke fai, ʻoku mau ʻai ke mau ongolelei ʻi he meʻa kotoa pe—ʻi he faʻa kataki, ʻi he faʻa fetekeekina, ʻi he faʻa faingataʻaʻia, ʻi he faʻa ʻefituʻua; ʻi he faʻa haha, ʻi he faʻa nofo pilisone, ʻi he faʻa ʻohofia; ʻi he faʻa ngaue fakaongosia, ʻi he faʻa ʻā, ʻi he faʻa ʻaukai.” (2 Kolinito 6:4, 5) Tautefito lolotonga ʻa hoku muʻaki ngaahi taʻu ngāué, naʻe mātuʻaki kovi ʻa hoku tuʻunga fakapaʻangá. Kae kehe, naʻe ʻikai ʻaupito liʻaki ʻe Sihova ʻa au mo hoku fāmilí. Kuó ne fakamoʻoniʻi ko ha Tokotaha-Tokoni hokohoko ia mo mālohi. (Hepelu 13:5, 6) Naʻa mau sio maʻu pē ki hono toʻukupu ʻofá fakatouʻosi ʻi hono tānaki ʻo ʻene fanga sipí pea mo e tokonaki mai ki heʻemau ngaahi fiemaʻú.
ʻI he taimi ʻoku ou sio atu ai ki mui, peá u sio ai ʻi ha mahino fakalaumālie, ki he matala ʻa e toafá, ʻoku ou tuipau ai naʻe ʻikai ke kulanoa ʻa ʻeku ngāué. Naʻá ku fakamoleki ʻa e mālohinga ʻo ʻeku talavoú ʻi he founga ʻaonga tahá. Ko ʻeku ngāue ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató kuo mohu ʻuhinga ange ia ʻi ha toe ngāue kehe. ʻI he laka ki muʻa ʻa hoku taʻumotuʻá he taimi ní, ʻoku lava ke u fakalototoʻaʻi ʻaufuatō ʻa e faʻahinga kei siʻi angé ke nau ‘manatu ki honau Tubuaga i he gaahi aho enau kei jii.’—Koheleti 12:2 (Tagata Malaga 12:1, PM).
Neongo ʻa e taʻu 91, ʻoku ou kei malava pē ke līʻoa atu ʻa e houa laka hake he 120 ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he māhina taki taha. ʻI he ʻaho kotoa, ʻoku ou tuʻu hake ai ʻi he 7:30 pongipongi ʻo faifakamoʻoni ai ki he kakaí ʻi he halá, ʻi he ngaahi falekoloá, pe ʻi he ngaahi paʻaké. ʻI hano fakaʻavalisí, ʻoku ou tufa ʻa e makasini ʻe 150 he māhina taki taha. Ko e ngaahi palopalema fakaefanongó mo e fakaemanatú ʻokú ne ʻai he taimí ni ʻa e moʻuí ke faingataʻa kiate au, ka ko hoku fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻofá—ʻa hoku fuʻu fāmili fakalaumālié—pea pehē ki he ngaahi fāmili ʻo hoku ongo ʻofefiné, kuo fakamoʻoniʻi ʻenau hoko ko ha poupou moʻoni.
Hiliō he meʻa kotoa, kuó u ako ke tuku ʻa ʻeku falalá ʻia Sihova. ʻI he taimi kotoa, kuó ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene hoko ko “hoku makatuu . . . mo eku kolo, mo hoku fakamoui.”—Sāme 18:2, PM.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki he talanoa ki he moʻui ʻa Emmanuel Paterakis, sio ki he The Watchtower, Nōvema 1, 1996, peesi 22-27.
b Ki ha ikuna fakalao fekauʻaki mo Minos Kokkinakis, sio ki he The Watchtower, Sepitema 1, 1993, peesi 27-31. Naʻe mate ʻa Minos Kokkinakis ʻi Sanuali 1999.
[Fakatātā ʻi he peesi 26, 27]
ʻI lalo: Mo hoku uaifí; toʻohemá: ʻi he 1927; peesi fehangahangaí: mo Minos Kokkinakis (toʻohema) pea mo e tokotaha Fakamoʻoni ʻe taha ʻi he Acropolis, 1939, taimi nounou hili ʻeku foki mei he fakahēʻí