ʻUhinga ʻOku Nau Hanga Ai ki he Fakamālohí
KO HA kiʻi pēpē, ʻa ia ko ha kiʻi valevale taʻehoko uike ʻe 27, naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Denver, Colorado, U.S.A. Naʻe moʻui ʻa e tamasiʻí, pea hili ʻa e māhina ʻe tolu ʻi he falemahakí, naʻe fakafoki ia ki ʻapi ki heʻene ongo mātuʻá. ʻI he uike ʻe tolu ki mui ai, naʻe toe foki ʻa e tamasiʻí ki he falemahakí. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne faingataʻaʻia ʻi ha lavea lahi ʻo hono ʻutó mei hano luluʻi ʻi he fakamālohi ʻe heʻene tamaí. Ne ʻikai lava ke matuʻuaki ʻe he tamaí ʻa e tangi ʻa e pēpeé. Naʻe kui ai ʻa e kiʻi tamasiʻí pea ʻikai te ne toe malava ha meʻa. Naʻe fakahaofi ia ʻe he faitoʻo fakaeonopōní mei he fehālaaki ʻi hono fanauʻí kae ʻikai lava ke fakahaofi ia mei he fakamālohi ʻa ʻene tamaí.
Taʻefaʻalaua ʻa e fānau ʻoku ngaohikoviʻi, hiki haʻaki, pe mate ʻi he taha ʻo e ngaahi feituʻu fakamālohi taha ʻi māmaní—ko ʻapi! ʻOku fakafuofua ʻe he niʻihi ʻoku aʻu ki he tokolahi ko e toko 5,000 ʻo e fānaú ʻi he taʻu ʻoku nau mate ʻi he nima ʻo ʻenau ngaahi mātuʻá ʻi he ʻIunaite Seteté pē! Pea ʻoku ʻikai ko e fānaú pē ʻa e kau maʻukoviá. Fakatatau ki he makasini World Health, “ko e ngaohikoviʻi ʻa e uaifí ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e lavea ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai fefine ʻoku ʻi he taʻu fakafanaú” ʻi he ʻIunaite Seteté. Fēfē ʻa e ngaahi fonua kehé? “Ko e vahe tolu ʻe taha ki he laka hake he vaeuá ʻi ha līpooti savea ʻo e kakai fefine [ʻi he ngaahi fonua langalanga haké] naʻe haha ʻe honau ngaahi hoá.” ʻIo, ʻoku ʻi hono tumutumú ʻa e fakamālohí, tautefito ʻi ʻapi.
ʻOku feinga ʻa e ngaahi husepāniti mo e uaifi tokolahi ke fakaleleiʻi ʻenau ngaahi taʻefelotoí ʻaki ʻa e fakamālohí. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau faiakó ʻa e fakamālohí ke hilifaki ʻaki ʻa e ʻitá ki he fānaú. Ki he mālieʻia ʻataʻataá pē, ʻoku ngaahi ʻe he kau houtamakí ʻa e faʻahinga vaivai angé, ʻo fakamālohiʻi kinautolu. Ko e hā ʻoku mātuʻaki faifakamālohi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?
ʻUhinga ʻOku Hoko Ai ʻo Fakamālohi ʻa e Kakaí
ʻOku taukaveʻi ʻe he niʻihi ʻoku fakanatula pē ʻa e fakamālohi ʻa e tangatá. Lolotonga ʻa e holo hifo fakalūkufua ʻa e faihia fakamālohí ʻi he ʻIunaite Seteté, kuo tupulekina ia ʻi he lotolotonga ʻo e toʻutupú. Kuo tupulekina ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he fakamālohí. Ko e sēnolo lalahi ʻe tolu ʻo e televīsoné kuo nau ʻai ʻo liunga ua ʻa e lahi ʻo e ngaahi talanoa faihiá pea liunga tolu ʻenau līpooti ʻa e ngaahi fakapoó. ʻIo, ʻoku fakataua ʻa e ngaahi talanoa faihiá! “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau kātakiʻi ʻa e fakamālohí,” ko e lau ia ʻa e toketā fakaʻatamai ko Karl Menninger, “ʻoku tau fokotuʻu ia ʻi he ngaahi peesi ʻuluaki ʻo ʻetau ngaahi nusipepá. Ko e vahe tolu ʻe taha pe vahe fā ʻe taha ʻo ʻetau ngaahi polokalama televīsoné ʻoku ngāueʻaki ai ia ke mālieʻia ai ʻetau fānaú. ʻIkai ko e fakamolemoleʻí pē! Siʻoku ngaahi kaumeʻa, ʻoku tau saiʻia ai.”
ʻOku fokotuʻu mai ʻi he ngaahi ako fakasaienisi ki mui ní ko e paiolosī ki he ʻutó fakatouʻosi mo e ʻātakaí ʻoku kau lahi ki ai ʻa e fakaaoao ʻa e tangatá. “Ko e meʻa ʻoku kamata ke tau fakaʻosi kotoa ʻakí ko e moʻoni, ko e ngaahi ʻātakai kovi ʻoku fakaeʻa ki he tokolahi ange ʻo e fānaú, ʻokú ne fakatupu moʻoni ha mahaki tō ʻo e fakamālohí,” ko e lau ia ʻa Dr. Markus J. Kruesi ʻo e ʻUnivēsiti ʻo e Akoʻanga Illinois maʻá e Fekumi ki he Fānaú. “Ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko fakaeʻātakaí ʻokú ne fakatupunga moʻoni ʻa e ngaahi liliu fakaemolekula ʻi he ʻutó ʻa ia ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau fai fakafokifā lahi ange ai ha meʻa.” Ko e ngaahi tuʻunga hangē “ko e holofa ʻa e faʻunga fakafāmilí, ko e tupulekina ʻa e mātuʻa pē ʻe tokotahá, hokohoko ʻo e masivá, mo e ngāuekoviʻaki ʻi he puké ʻa e faitoʻo kona tapú ʻe lava moʻoni ke ne tuku ʻa e ivi fakakemikale ʻo e ʻutó ki ha anga-fītaʻa—ko ha nunuʻa naʻe fakakaukau ki ai ʻi ha taimi ʻoku taʻemalava,” ko e lau ia ʻa e tohi ko e Inside the Brain.
ʻOku taukaveʻi, ko e ngaahi feliliuaki ʻi he ʻutó, ʻo kau ai ʻa hono tuku hifo ʻa e lēvolo ʻo e selotoniní, ʻa ia ko ha kemikale ʻi he ʻutó ʻa ia ʻoku pehē ʻokú ne taʻotaʻofi ʻa e anga-fītaʻá. ʻOku fakaeʻa ʻi he ngaahi akó ʻe lava ʻe he ʻolokaholó ʻo tuku hifo ʻa e lēvolo ʻo e selotonini ʻi he ʻutó, ʻo ʻoatu ai ha makatuʻunga fakasaienisi ki he fehokotaki kuo fuoloa hono ʻiloʻi ʻi he vahaʻa ʻo e fakamālohí mo e ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó.
Neongo ia, ʻoku toe ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku kau ki he tupulekina ʻa e fakamālohí he ʻaho ní. “Manatuʻi,” ko e fakatokanga ia ʻa ha tohi falalaʻanga ʻo e kikité, ko e Tohitapú, ʻe “ʻi ai ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko e kakaí te nau siokita, mānumanu, pōlepole, mo loto-mahikihiki; . . . te nau taʻeʻofa, taʻefaimeesi, ko e kau lauʻikovi loi, fakamālohi, mo anga-kakaha; te nau fehiʻa ki he leleí; te nau lavaki, taʻetokanga, pea fakamafutofuta ʻi he laukaú . . . Fakamamaʻo mei he kakai peheé.” (2 Timote 3:1-5, Today’s English Version) ʻIo, ko e fakamālohi ʻoku tau sio ki ai he ʻaho ní ko ha fakahoko ia ʻo e kikite ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e “ngaahi ʻaho fakaʻosí.”
ʻOku toe ʻai ʻe ha meʻa kehe ʻa e meʻá ni ʻo tautefito ai ʻene hoko ko ha taimi fakamālohí. “ʻOiaue ʻa e fonua mo e tahi,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú, “he kuo hoko hifo ʻa e Tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.” (Fakahā 12:12) Ko e Tēvoló mo ʻene fuʻu kau tēmenioó kuo tuli ia mei hēvani pea ʻoku nau fakahanga he taimí ni ʻenau loto-tāufehiá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI hono tuʻunga ko e “ʻeiki ʻo e puleʻanga ʻo e ʻatā [“ʻea,” NW],” ʻoku puleʻi ʻe he Tēvoló ʻa e “laumalie ʻoku lolotonga ngaue ni ʻi he hako ʻo talangataʻa,” ʻo ʻai ʻa e māmaní ko ha feituʻu ʻoku fakautuutu ange ai ʻa e fakamālohí.—Efeso 2:2.
ʻE lava fēfē leva ke tau fekuki mo e “ʻea” ʻo e māmaní he ʻahó ni? Pea ʻe lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻa e ngaahi faikehekehé ʻo taʻekau ai ha fakamālohi?
[Fakamatala ʻi he peesi 3]
Taʻefaʻalaua ʻa e fānau ʻoku ngaohikoviʻi, hiki haʻaki, pe tāmateʻi ʻi he taha ʻo e ngaahi feituʻu fakamālohi taha ʻi māmaní—ko ʻapi!