Founga ke Fakaleleiʻi Ai ʻa e Ngaahi Palopalemá ʻi he Melino
KO E fakamālohi ʻa e tangatá ʻoku meimei motuʻa tatau pē mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku fakatotoloʻi ʻe he Tohitapú ʻa e fakamālohí ʻo aʻu kia Keini, ko e tokoua ʻo ʻĒpelí pea ko e foha lahi taha ʻo e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá. ʻI he leleiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he feilaulau ʻa ʻĒpelí ʻo laka hake ʻi haʻaná, naʻe “ʻita ʻaupito” ʻa Keini. Naʻe anga-fēfē ʻene feangai mo e tuʻunga ko iá? “Naʻe tuʻu ʻa Keini kia Epeli ko hono tehina, ʻo ne tamateʻi ia.” Hili iá, naʻá ne mātuʻaki faingataʻaʻia ʻi hono vā mo e ʻOtuá. (Senesi 4:5, 8-12) Naʻe ʻikai ke fakaleleiʻi ʻe he fakamālohí ʻa e palopalema ʻo e tuʻunga kovi ʻo Keini ʻi he ʻao ʻo hono Tokotaha-Fakatupú.
ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻalunga ʻo Keiní ʻi heʻene hanga ki he mālohi fakaesinó ke fakasiʻisiʻiʻaki ʻa e ngaahi palopalemá?
Mei he Fakamālohí ki he Kātakiʻi
Fakakaukau angé ki ha tangata ʻa ia naʻá ne siofi loto-lelei ʻa e fakapoongi ʻo Sitīvení, ko e ʻuluaki maʻata faka-Kalisitiané. (Ngāue 7:58; 8:1) Ko e tangatá, ʻa Saula ʻo Tāsusí, naʻe ʻikai te ne loto-tatau mo e tuʻunga fakalotu ʻo Sitīvení peá ne poupouʻi ʻa e fakapō fakamālohí ko ha founga totonu ia ʻo hono taʻofi ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sitīvení. Fakatatau ki ai, naʻe ʻikai nai ke faifakamālohi ʻa Saula ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo ʻene moʻuí. Ka naʻá ne loto-lelei ke tali ʻa e fakamālohí ko ha founga ia ʻo hono fakaleleiʻi ʻo e ngaahi palopalemá. ʻI he hili pē ʻa e mate ʻa Sitīvení, ko Saula “naʻa ne haveʻi ʻa e siasi [Kalisitiané], heʻene fehūfaki ʻi he ngaahi tuʻu fale, mo ne fetoho ʻa e tangata mo e fefine fakatouʻosi, ʻo fakahū ki he pilisone.”—Ngāue 8:3.
Fakatatau ki he mataotao Tohitapu ko Albert Barnes, ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu heni ko e “haveʻi” ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi maumau ʻe lava ke fakatupu ʻe he fanga manu fekaí, hangē ko e laioné mo e ulofí. Ko “Saula,” ko e fakamatala ia ʻa Barnes, “naʻe ʻita lahi ki he siasí ʻo hangē ha manu fekaí—ko ha fakamatala mālohi, ʻi hono fakahaaʻi ʻa e faivelenga mo e tōlili ʻa ia naʻá ne fai ʻi he fakatangá.” ʻI he taimi naʻe huʻu atu ai ʻa Saula ki Tāmasikusi ke ʻomai fakataha ʻa e kau muimui tokolahi ange ʻo Kalaisí, naʻá ne “kei hōʻaki ʻa e fakamanamana mo e lau fakapō ki he kau ako ʻa e ʻEiki [Kalaisi].” ʻI heʻene fonongá, naʻe lea kiate ia ʻa Sīsū kuo toetuʻú, pea naʻe iku eni ki he tafoki ʻa Saula ki he lotu faka-Kalisitiané.—Ngāue 9:1-19.
Hili ʻa e tafoki ko iá, naʻe liliu ʻa e founga feangai ʻa Saula mo e niʻihi kehé. Ko ha meʻa ʻa ia naʻe hoko ʻi he taʻu nai ʻe 16 hili iá naʻá ne fakahāhaaʻi ʻa e liliú. Naʻe haʻu ha kulupu ʻo e kakaí ki heʻene fakatahaʻangá ʻi ʻAniteoke ʻo uki ʻa e kau Kalisitiane ʻi aí ke fai ki he Lao ʻa Mōsesé. Naʻe iku ai ki ha “fuʻu fetuʻusi.” Ko Saula, ʻi he aʻu mai ki he taimi ko ení naʻe ʻiloa ange ai ia ko Paula, naʻe kau ia ki he fakakikihí. Hangehangē naʻe fakalalahí. Ka naʻe ʻikai ke hanga ʻa Paula ki he fakamālohí. Ka, naʻá ne loto ki he fili ʻa e fakatahaʻangá ke ʻave ʻa e meʻá ki he kau ʻapositolo mo e kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻanga ʻi Selusalemá.—Ngāue 15:1, 2.
ʻI Selusalemá, naʻe toe ‘fuoloa ʻa e fakakikihi’ naʻe fai ʻi he fakataha ʻa e kau mātuʻá. Naʻe tatali ʻa Paula kae ʻoua ke “silongo ai ʻa e fakataha kotoa” peá ne toki līpooti ʻa e ngāue fakaofo ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e kau tui taʻekamú. Hili ha fetalanoaʻaki Fakatohitapu, ko e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻa Selusalemá naʻa nau hoko ʻo “loto taha” ke ʻoua naʻa fakakavengaʻi noaʻia ʻa e kau tui taʻekamú ka ke enginaki kiate kinautolu ke “fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa kuo ʻoatu ki he aitoli, pea mo e toto, mo e manu kuo sisina, pea mo e feʻauaki.” (Ngāue 15:3-29) Ko e moʻoni, naʻe liliu ʻa Paula. Naʻá ne ako ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi fakakikihí ʻo ʻikai ʻaki ʻa e fakamālohí.
Fekuki mo e Ngaahi Hehema Fakamālohí
“Ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ʻoku ʻikai tāu ke ne fakakikihi,” ko e enginaki ia ki mui ʻa Paulá, “kaekehe ke ne angalelei ki he kakai kotoa pe, ke ne poto ʻi he faiako, ke ne makataki ʻa e kovi.” (2 Timote 2:24, 25) Naʻe fakaʻaiʻai ʻe Paula ʻa Tīmote, ko ha ʻovasia kei siʻi ange, ke fakaleleiʻi anga-mokomoko ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá. Naʻe lea-moʻoni ʻa Paula. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke hoko ʻo ueʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó naʻa mo e ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiané. (Ngāue 15:37-41) ʻI ha ʻuhinga lelei, naʻá ne akonaki: “ʻIta pe, kae ʻoua ʻe angahala ai: ʻoua ʻe tuku ke to ʻa e laʻa ʻoku mou kei mamahi.” (Efeso 4:26) Ko hono mapuleʻi ʻa e ʻitá ʻo ʻikai ke mapuna hake ki ha tōlili taʻemapuleʻí ko e founga totonu ia ke fakafeangaiʻaki ki he ngaahi ongo pehē ʻo e lotó. Ka ʻe lava fēfē ke fakahoko ʻa e meʻá ni?
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai faingofua ke tauhi ʻo mapuleʻi ʻa e ʻitá. “ʻOku manakoa ʻa e loto-tāufehiʻá,” ko e lau ia ʻa Dr. Deborah Prothrow-Stith, ko e tokoni pule ʻi he Akoʻanga Harvard maʻá e Moʻui Lelei ʻa e Kakaí. “Ko hono moʻoní, ko e ngaahi pōtoʻi ki he feʻofoʻofaní—ʻa e aleá, fakangalokú, kaungāongoʻí, fakamolemolé—ʻoku faʻa fakamatalaʻi kinautolu ko e meʻa ia ʻa e kau vaivai.” Ka, ko e ngaahi ʻulungaanga fakaengalitangatá ia, pea ko e kī kinautolu ki hono mapuleʻi ʻo e ngaahi hehema fakamālohi ʻe malanga hake nai ʻi loto ʻiate kitautolú.
ʻI he hoko ko ha Kalisitiané, naʻe ako ai ʻe Paula ha founga lelei ange ki he feangai mo e ngaahi faikehekehe ʻi he fakakaukaú. Naʻe makatuʻunga ia ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú. ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha ʻosi ako mataotao ʻi he lotu faka-Siú, naʻe maheni ʻa Paula mo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Kuo pau pē naʻá ne ʻosi lāuʻilo ki he ngaahi konga Tohitapu pehē hangē ko e: “ʻOua te ke fakaʻamua ha tangata fai fakamalohi, pea ʻoua te ke fili ha taha ʻo hono ngaahi founga.” “Ko ia ʻoku fakatotoka ki he ʻita ʻoku lelei hake ʻi ha fuʻu mafi: pea ko ia ʻoku puleʻi hono loto ʻi ha taha ʻoku hamu ha kolo.” “Ko e kolo kuo holo, ʻe ʻikai kei ai hano ʻa, ko e tangata ia ʻoku ʻikai mapuke hono loto.” (Palovepi 3:31; 16:32; 25:28) Neongo ia, naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe he ʻilo ia ko iá ʻa Paula, ki muʻa ʻi heʻene tafokí, mei he hanga ki he faifakamālohi ki he kau Kalisitiané. (Kaletia 1:13, 14) Ka ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula, ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiané, ke ne fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi fakakikihi mālohí ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e fakaʻuhingá mo e fakalotoʻí kae ʻikai ko e fakamālohí?
Naʻe ʻomai ʻe Paula kiate kitautolu ha ʻiloʻanga ʻi heʻene pehē: “Mou hoko koe kau faʻifaʻitaki kiate au, ʻo hange foki ko ʻeku faʻifaʻitaki ʻaku kia Kalaisi.” (1 Kolinito 10:34 [11:1, PM]) Naʻá ne houngaʻia lahi ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻaná. (1 Timote 1:13, 14) Naʻe hoko ʻa Kalaisi ko ha sīpinga kiate ia ke muimui ai. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e mamahi ʻa Sīsū koeʻuhiā ko e faʻahinga ʻo e tangata angahalaʻiá. (Hepelu 2:18; 5:8-10) Naʻe lava ke fakapapauʻi ʻe Paula ko e kikite ʻa ʻAisea fekauʻaki mo e Mīsaiá naʻe fakahoko ia ʻia Sīsū: “Naʻe ngaohi kovia ia, ka ka tuku pe ia ke fai hono fakavaivaiʻi, ʻo ʻikai te ne mafaʻa hono fofonga; hange ha lami ʻoku taki atu ke tamateʻi, pea hange ʻoku longo ha sipi toutama ʻi he nima ʻo e kakai ʻoku kosi ia; naʻe pehe ʻene taʻemafaʻa hono fofonga.” (Aisea 53:7) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “ʻI hono leakovia [ʻa Sīsū] naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha leakovi; ʻi hono ngaohikoviʻi naʻe ʻikai te ne fakamana; ka ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamāu totonu.”—1 Pita 2:23, 24.
Ko e houngaʻia ʻa Paula ki he founga ʻo e feangainga ʻa Sīsū Kalaisi mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá naʻá ne ueʻi ia ke liliu. Naʻe lava ai ke ne enginaki ki hono kaungātuí: “Ka ai ha taha ʻoku ne koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa, ke mou fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki; ʻio, ʻo hange foki ne fakamolemole kimoutolu ʻe he ʻEiki, ke pehe pe mo kimoutolu.” (Kolose 3:13) Ko e lāuʻilo pē ki he fiemaʻu ke ʻoua ʻe fakamālohí ʻoku ʻikai feʻunga ia. Ko e houngaʻia ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū Kalaisi maʻatautolú ʻoku tokoni ia ke tokonaki mai ʻa e fakaueʻiloto naʻe fiemaʻu ke ikuʻiʻaki ʻa e ngaahi hehema fakamālohí.
ʻE Malava?
Naʻe fiemaʻu ʻe ha tangata ʻe taha ʻi Siapani ha fakaueʻiloto mālohi pehē. Ko ʻene tamaí, ʻa ia naʻe sōtia pea mo ʻita vave, naʻá ne puleʻi ʻa hono fāmilí ʻaki ʻa e fakamālohí. ʻI heʻene hoko ʻo maʻukovia ʻe he fakamālohí peá ne sio ki he faingataʻaʻia ʻi he founga meimei tatau ʻa ʻene faʻeé, naʻe fakatupulekina ai ʻe he tangatá ha tuʻunga fakamālohi. Naʻá ne toʻo holo ha ongo heletā samulai lōloa kehekehe ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki ia ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e ngaahi palopalemá pea pehē ki hono fakamanamanaʻi ʻo e kakaí.
ʻI he taimi naʻe kamata ai ke ako ʻe hono uaifí ʻa e Tohitapú, naʻá ne tangutu ʻi he akó ʻo ʻikai ʻi he fakamātoato. Kae kehe, ʻi heʻene lau ʻa e kiʻi tohi naʻe fakakaveinga ko e This Good News of the Kingdom,a naʻá ne liliu. Ko e hā hono ʻuhingá? “ʻI heʻeku lau ʻa e fakamatala ʻi lalo he ongo kaveinga tokoni, ko e ‘Kalaisi Sīsū’ mo e ‘Ko e Huhuʻí,’ naʻá ku ongoʻi mā,” ko ʻene fakamatalá ia. “Neongo naʻá ku moʻuiʻaki ha moʻui talangataʻa, ʻoku ou kei saiʻia pē ke anga-ʻofa ki he faʻahinga ʻoku ou feohi mo iá. Naʻá ku fiefia ʻi hono ʻai ke fiefia hoku ngaahi kaungāmeʻá kae ʻoua pē ʻe aʻu ki ha tuʻunga te ne uesia ai ʻeku moʻui ʻaʻakú. Ko ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū, naʻá ne loto-lelei ke foaki ʻa ʻene moʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga hangē ko aú. Naʻá ku moʻutāfuʻua, ʻo hangē naʻe taaʻiʻaki au ha hāmala papá.”
Naʻe tuku ʻene feohi mo hono kaungāmeʻa ki muʻá pea kau leva ʻi he Akoʻanga Fakafaifekau Fakateokalati ʻi ha fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku tokoniʻi ʻi he akoʻanga ko ení ʻa e faʻahinga ʻoku kau ki aí ke maʻu ʻa e pōtoʻi ʻi hono akoʻi ʻa e Tohitapú ki he niʻihi kehé. Naʻe toe tānaki mai ʻi he ako ko ení ʻa e ʻaonga ki he tangatá ni. ʻOkú ne manatu: “ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku hanga ki he fakamanamaná mo e fakamālohí koeʻuhi naʻe ʻikai lava ke u fakahaaʻi ʻa ʻeku ongoʻí ki he niʻihi kehé. ʻI heʻeku ako ke fakafetuʻutaki ʻaki ʻeku fakakaukaú ki he niʻihi kehé, naʻá ku kamata ai ke fakaʻuhinga mo kinautolu kae ʻikai ko e hanga ki he fakamālohí.”
Kuó ne hangē ko Paulá, ʻo ʻai ko ʻene meʻa tonu ʻa e founga moʻui ʻa Kalaisí? Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa ʻene tuí ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa hono kaumeʻa ki muʻa ʻa ia naʻe haʻi ia ki ai ʻaki ʻena fetukupāʻaki fakaefeohi, ke taʻofi ia mei heʻene hoko ko ha Kalisitiané. Naʻe tā ia ʻe hono “kaumeʻá” mo leakoviʻi hono ʻOtua, ko Sihová. Ko e tangata fakamālohi ko eni ki muʻá naʻá ne mapuleʻi ia tonu pea kole fakamolemole ʻi he ʻikai malava ke tauhi ʻene tukupaá. ʻI he loto-mamahi, naʻe tukunoaʻi ia ʻe hono “tokouá.”
ʻI hono ikunaʻi ʻene ngaahi hehema fakamālohí, naʻe maʻu mai ai ʻe he tangata ʻiteʻita ko eni ki muʻá ʻa e fanga tokoua mo e tuofāfine fakalaumālie tokolahi, ʻa ia ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí. (Kolose 3:14) Ko hono moʻoní, laka hake he taʻu ʻe 20 hili ʻene hoko ko ha Kalisitiane fakatapuí, ʻokú ne ngāue he taimí ni ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. He fiefia ē ko ia ʻi he malava ke fakahaaʻi mei he Tohitapú ʻe lava ke ako ʻa e kau tangata tōʻonga hangē ha manú ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi faikehekehé ʻo taʻekau ai ha fakamālohi ʻo hangē tofu pē ko ia kuó ne akó! Pea ko ha monū ē kiate ia ke malava ke tuhu ki hono fakahoko maʻongoʻonga ʻo e ngaahi lea fakaekikité: “ʻE ʻikai te nau fai ha maumau, pea ʻe ʻikai te nau fai ha fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapu: he ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi”!—Aisea 11:9.
Hangē ko e ʻapositolo ko Paulá mo e tangata fakamālohi ko eni ki muʻá, ko koe foki ʻe lava ke ke ako ke tokangaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakatupu ʻitá, ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá ʻi he melino. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ho feituʻú te nau fiefia ke tokoniʻi koe.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Fakamatala ʻi he peesi 5]
Naʻe lea-moʻoni ʻa Paula. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ngaahi ongo ʻo e lotó ʻe lava ke mapuna hake ia naʻa mo e ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiané
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e houngaʻia ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú ʻokú ne faʻu ai ha ngaahi vā melino