LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 11/1 p. 13-18
  • Hanganaki Ngāue ke Lavaʻi Homou Fakamoʻui ʻOmoutolú!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hanganaki Ngāue ke Lavaʻi Homou Fakamoʻui ʻOmoutolú!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Ngāue “Langa” ʻOku Tau Fai Kiate Kitautolú
  • Ngaahi Tuʻi ʻo Siutá​—Naʻa Nau Fai ʻEnau Fili Pē ʻAnautolu
  • ʻOku Falala Mai ʻa Sihova Kiate Koe!
  • “Naʻa Ne Pikitai kia Sihova”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Fai ʻa e Ngaahi Fili Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Kei Talavoú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • ʻOku Lahi Fēfē Hoʻo ʻOfa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Te Nau Tupu Hake ʻo Tauhi ki he ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 11/1 p. 13-18

Hanganaki Ngāue ke Lavaʻi Homou Fakamoʻui ʻOmoutolú!

“ʻOfaʻanga, . . . ngaue ke lavaʻi homou fakamoʻui ʻomoutolu, ʻo fai ʻapasia pe mo tailiili.”​—FILIPAI 2:12.

1, 2. Ko e hā ʻa e ngaahi foʻi fakakaukau manakoa kuo nau taki atu ʻa e kakai tokolahi ke nau ongoʻi kuo ʻikai haʻanau pule ki he founga ʻe iku ki ai ʻenau moʻuí?

“NAʻE fanauʻi mai koe ke pehē?” Ki muí ni mai, naʻe tohi mataʻāʻā ai ʻa e fehuʻi ko iá ʻi he takafi ʻo ha makasini manakoa. ʻI lalo ʻi he ʻuluʻi fakamatalá naʻe hā ai ʻa e ngaahi leá ni: “Angaʻitangata, ʻulungāngá, ʻo aʻu ki he ngaahi fili ʻoku fai ʻi he moʻuí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi ako foʻoú ʻoku nau meimei hoko kotoa mai pē ʻi ho tukufakaholó.” ʻOku hanga nai ʻe he ngaahi taukaveʻi peheé ʻo fakatupunga ʻa e niʻihi ke nau ongoʻi ko e konga siʻi pē ʻo ʻenau moʻuí tonu ʻoku nau puleʻí.

2 ʻOku manavasiʻi ʻa e niʻihi kehe naʻa ko e tauhi ʻikai lelei naʻe fai ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá pe ko e faiako ʻikai lelei naʻe fai ʻe heʻenau kau faiakó kuo tautea ai kinautolu ki ha moʻui mamahí. ʻOku nau ongoʻi nai kuo pau pē ke nau toe fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá, ke ngāue ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi hehema kovi tahá, ke fakamoʻoniʻi ʻa e taʻeangatonu kia Sihová​—ʻi hono fakanounoú, ke fai ʻa e ngaahi fili kovi. Ko e meʻa ia ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohitapú? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e kau lotu ʻoku nau vilitaki mai ko e meʻa pehē ʻoku akoʻi ʻe he Tohitapú, ʻa e tokāteline ʻo e tomuʻa fakapapauʻi ʻo e tufakangá. Fakatatau ki he tokāteline ko ʻení, naʻe ʻosi tomuʻa fakapapauʻi fuoloa pē ʻe he ʻOtuá ia ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí.

3. Ko e hā ʻa e pōpoaki fakalototoʻa ʻoku maʻu ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ʻetau malava ke ʻotautolu ʻa e fatongia ki hotau kahaʻú?

3 Ko e kātoa ʻo e ngaahi foʻi fakakaukau kehekehé ni ʻoku nau taha ʻi he foʻi pōpoaki ko ʻeni: ʻOku siʻisiʻi ʻa e fili ke ke faí, siʻisiʻi mo hoʻo pule ki he ikuʻanga ʻo hoʻo moʻuí. ʻIkai ko ha pōpoaki fakalotosiʻi ia, pea ʻoku fakalahi atu ʻa e lotosiʻí ki he palopalemá. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 24:10: “Naʻa ke vaivai koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.” ʻOku fakalototoʻaʻi mai ke tau ako, neongo, ʻi hono fakatatau ki he Tohitapú, ʻoku lava ke tau ‘ngaue ke lavaʻi hotau fakamoʻui ʻotautolú.’ (Filipai 2:12) ʻOku malava fēfē ke tau ʻai ke mālohi ʻetau falala ki he akonaki pau Fakatohitapú ni?

Ko e Ngāue “Langa” ʻOku Tau Fai Kiate Kitautolú

4. Neongo ʻoku lea ʻa e 1 Kolinito 3:​10-15 ʻo kau ki he langa ʻaki ʻa e ngaahi naunau velangataʻá, ko e hā ʻoku ʻikai fakahuʻuhuʻu ki ai ʻa e meʻá ni?

4 Fakakaukau ange ki he talanoa fakatātā ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻoku hā ʻi he 1 Kolinito 3:​10-15. ʻI aí, ʻokú ne lea ai fekauʻaki mo ha ngāue langa faka-Kalisitiane, pea ʻoku malava ke ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo ʻene talanoa fakatātaá ki he ngāue fakafaifekaú ʻi loto mo tuʻa. Naʻá ne fakahuʻuhuʻu ai ʻo pehē ko e fili aofangatuku ʻa ha ākonga ke ne tauhi ʻa Sihova pea nofo ki he fili ko iá ko e fatongia ʻataʻatā pē ia ʻo e faʻahinga naʻa nau akoʻi mo teuʻi iá? ʻIkai. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e mahuʻinga ʻo hono fai ʻe he faiakó ʻa e lelei taha ʻe malava ʻi he ngāue langá. Kae, hangē ko ia naʻa tau ako ki ai ʻi he kupu ki muʻá, naʻe ʻikai te ne pehē ko e tokotaha akó pe ākongá ʻoku ʻikai haʻane fili ʻaʻana ke fai ʻi he meʻá ni. ʻOku moʻoni, ʻoku fakahangataha ʻa e talanoa fakatātā ʻa Paulá ki he ngāue ʻoku tau fai ki he niʻihi kehé, ʻo ʻikai ko hono langa hake pē ʻo kitautolu tonu. ʻOku hā mahino ʻeni koeʻuhi ʻoku lea ʻa Paula ʻo kau ki ha ngāue langa fakatamulu ʻoku ʻauha lolotonga ʻoku hao ʻa e tufungá ia. Ka neongo ia, ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tohitapú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e faʻahinga fakalea meimei tatau ki he ngāue ʻoku tau fai kiate kitautolú.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi Konga Tohitapu ʻoku nau fakahaaʻi ko e kau Kalisitiané kuo pau ke nau fai ha ngāue “langa” kiate kinautolu?

5 Ko e fakatātaá, fakakaukau ange ki he Siutasi 20, 21: “Ko kimoutolu, siʻi ʻofaʻanga, mou fai homou langahake ʻi he meʻa toputapu kuo mou tui ki ai, mo mou lotu ʻi he Laumālie Maʻoniʻoni, mo tauhi ai [kimoutolu] ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua.” ʻOku ngāueʻaki heni ʻe Siutasi ʻa e foʻi lea faka-Kalisi tatau ki he “langa” ʻoku ngāueʻaki ʻe Paula ʻi he 1 Kolinito vahe 3, ka ʻoku ngalingali ʻoku ʻuhinga ʻa Siutasi ia ke tau hoko ʻo langa hake kitautolu ʻi he makatuʻunga ʻo ʻetau tuí. Ko Luke, ʻi heʻene lēkooti ʻa e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tangata naʻá ne fakavaʻe hono falé ʻi ha funga maká, ʻokú ne ngāueʻaki ai ʻa e foʻi lea faka-Kalisi tatau ki he “makatuʻunga” ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ʻe Paula ʻi heʻene talanoa fakatātā ki he langa faka-Kalisitiané. (Luke 6:​48, 49) ʻIkai ko ia pē, ʻoku ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e fakatātā ʻo hono fokotuʻu ʻi ha “makatuʻunga” ʻi heʻene enginaki ki hono kaungā Kalisitiané ke fai ha fakalakalaka fakalaumālié. ʻIo, ʻoku akoʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fai ʻa e ngāue “langa” kiate kitautolu tonu.​—Efeso 3:​15-19; Kolose 1:​23; 2:7.

6. (a) Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e ākonga Kalisitiane taki taha ko e ola ia ʻo ha foʻi kaungāngāue langa fakataha. (e) Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he tokotaha ākonga taki taha?

6 Ko ha ngāue ʻa ha tangata pē ʻe taha ʻa hono langa hake ʻo ha Kalisitiane? Sai, fakakaukauloto atu ʻokú ke fili ke ke langa ha fale. ʻOkú ke ʻalu ki ha tokotaha tāmape ki he ngaahi palaní. Lolotonga hoʻo taumuʻa ke ke fai ʻa e konga lahi ʻo e ngāué, ʻokú ke nooʻi mai ha tokotaha ngāue aleapau ke mo ngāue pea mo faleʻi koe ki he ngaahi founga lelei tahá. Kapau ʻokú ne fakatoka ha makatuʻunga fefeka, tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi ʻa e ngaahi palaní, fokotuʻu atu ʻa e ngaahi naunau lelei taha ke fakatau maí, pea aʻu ʻo akoʻi lahi koe fekauʻaki mo e langá, te ke loto-tatau nai kuó ne fai ha ngāue lelei. Kae fēfē kapau naʻá ke tukunoaʻi ʻa ʻene faleʻí, fakatau mai ʻa e ngaahi naunau totongi maʻamaʻa pe ngali hā lelei mai pē, pea aʻu ʻo afe mei he ngaahi palani ʻa e tokotaha tāmapé? Ko hono moʻoní, heʻikai malava ke ke tukuakiʻi ʻa e tokotaha ngāue aleapaú pe ko e tokotaha tāmapé kapau ʻoku holo ʻa e falé! ʻI he founga meimei tatau, ko e tokotaha ākonga Kalisitiane taki taha ko ha ola ia ʻo ha foʻi kaungāngāue langa fakataha. Ko Sihova ʻa e tokotaha tāmape mataotaó. ʻOkú ne poupou ki he Kalisitiane anga-tonú, ʻa ia, ʻi he tuʻunga ko e taha ʻo e ‘kaungāngaue mo e ʻOtuá,’ ʻokú ne akoʻi mo langa hake ha tokotaha ako. (1 Kolinito 3:9) Ka ʻoku kau ki ai foki mo e tokotaha akó. ʻI hono ʻanalaiso fakaʻosí, ko ia ʻoku fatongiaʻaki ki he ʻalunga ʻo ʻene moʻuí tonu. (Loma 14:12) Kapau ʻokú ne loto ke ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei faka-Kalisitiané, kuo pau ke ne ngāue mālohi ke maʻu kinautolu, ke langa hake kinautolu ʻiate ia tonu.​—2 Pita 1:​5-8.

7. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiane ʻe niʻihi, pea ko e hā nai ʻokú ne fakafiemālieʻi kinautolú?

7 ʻOku ʻuhinga leva ʻení, ʻoku ʻikai ha ʻaonga ia ʻo e tukufakaholó, ʻātakaí, mo e anga ʻo ʻetau kau faiakó? ʻIkai ʻaupito. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e meʻá ni taki taha ʻoku mahuʻinga mo mālohi. ʻOku lahi ʻa e ngaahi hehema angahalaʻia, mo kovi ʻoku fanauʻi mai pē mo kita pea ʻoku lava ke mātuʻaki faingataʻa hono tauʻí. (Sāme 51:5; Loma 5:​12; 7:​21-23) Ko e akoʻi fakaemātuʻá mo e ʻātakai fakaeʻapí ʻoku lava ke kaunga lahi ʻaupito ia ki he kiʻi leká​—ki he lelei pe ki he kovi. (Palovepi 22:6; Kolose 3:21) Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau taki lotu Siú ki he ngaahi ola kovi ʻo e meʻa naʻa nau akoʻí naʻe ʻi he niʻihi kehé. (Mātiu 23:​13, 15) ʻI he ʻahó ni, ʻoku kaunga kiate kitautolu kotoa ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ni. Ko e fakatātaá, ʻoku fehangahangai ʻa e niʻihi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi pole ko e tupu mei he faingataʻa ʻi he taimi ʻo e kei siʻí. ʻOku fiemaʻu ki he faʻahingá ni ʻa ʻetau anga-ʻofá mo ʻetau kaungāongoʻí. Pea ʻoku malava ke nau maʻu ʻa e fiemālie mei he pōpoaki ko ia ʻa e Tohitapú ʻo pehē ʻoku ʻikai pau ke nau toe fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻenau ngaahi mātuʻá pe ke lau ai ʻoku nau taʻeangatonu. Fakakaukau ange ki he anga hono fakatātaaʻi ʻa e poini ko ʻení ʻe he niʻihi ʻo e ngaahi tuʻi ʻo Siuta ʻo e kuonga muʻá.

Ngaahi Tuʻi ʻo Siutá​—Naʻa Nau Fai ʻEnau Fili Pē ʻAnautolu

8. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga kovi naʻe maʻu ʻe Siotame mei heʻene tamaí, ka ko e hā ʻa e fili ia naʻá ne faí?

8 Naʻe hoko ʻa ʻŪsaia ko e tuʻi ʻo Siuta ʻi hono taʻu 16 pea pule fakatuʻi ʻi he taʻu ʻe 52. ʻI he konga lahi ʻo e taimi ko ʻení, naʻá ne “fai ʻe ia ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova, ʻo hange tofu pe ʻa e fai ʻa ʻene tamai ko Amasaia.” (2 Tuʻi 15:3) Naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ʻaki ha holongā ikuna fakakautau kāfakafa. Ka, ko hono pangó, naʻe hīkisia ʻa e ʻulu ʻo ʻŪsaiá ʻi heʻene lavameʻá. Naʻá ne hoko ai ʻo anga-hiki pea angatuʻu kia Sihova ʻaki ʻene tutu ʻinisēnisi ʻi he ʻōlita ʻi he temipalé, ko ha ngafa ia naʻe tuku ki he kau taulaʻeikí. Naʻe valokiʻi ai ʻa ʻŪsaia ka naʻá ne houhau ai. Ko ia, naʻe fakahāeaʻi ai ia​—ʻo taaʻi ʻaki ʻa e kilia pea fakamālohiʻi ke ne mavahe ʻo nofo tokotaha pē ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. (2 Kalonikali 26:​16-23) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa hono foha ko Siotamé ki he kotoa ʻo e meʻá ni? Naʻe mei malava ngofua pē ki he kiʻi tangata kei talavoú ni ke tākiekina ʻe heʻene tamaí mo malava ke ne loto-mamahi ʻi he fakatonutonu ʻa Sihová. ʻI he tuʻu fakalūkufua ʻa e kakaí naʻe tākiekina kovi nai koeʻuhi he naʻa nau kei fai pē ʻa e ngaahi tōʻonga fakalotu fehālaakí. (2 Tuʻi 15:4) Ka naʻe fai ʻe Siotame ʻene fili pē ʻaʻana. “Pea fai ʻe ia ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova.”​—2 Kalonikali 27:2.

9. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tākiekina lelei naʻe ʻia ʻĀhasí, ka naʻe anga-fēfē ʻa e ikuʻanga ʻo ʻene moʻuí?

9 Naʻe pule ʻa Siotame ʻi he taʻu ʻe 16, ʻo nofo anga-tonu ai pē kia Sihova ʻi he taimi kotoa ko iá. Ko ia ai, ko hono fohá, ʻa ʻĀhasi, naʻá ne maʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻo ha tamai anga-tonu. Pea naʻe maʻu ʻe ʻĀhasi ha toe ngaahi tākiekina lelei kehe. Naʻe tāpuakiʻi ia ke ne moʻui ʻi he taimi naʻe kikite longomoʻui ai ʻi he fonuá ʻa e kau palōfita anga-tonu ko ʻAisea, Hōsea, mo Maika. Ka, naʻá ne fai ha fili kovi. “Naʻe ʻikai te ne fai ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova hange ko ʻene kui ko Tevita.” Naʻá ne ngaohi ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo Pēalí peá ne lotu kiate kinautolu pea aʻu ʻo ne tutu ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi fohá tonu ʻi he ngaahi afi feilaulau ki he ngaahi ʻotua panganí. Neongo ʻa e ngaahi tākiekina lelei tahá, naʻá ne tō fakatuʻutāmaki ʻi he tuʻunga ko ha tuʻí pea ʻi he tuʻunga ko ha sevāniti ʻa Sihová.​—2 Kalonikali 28:​1-4.

10. Ko e faʻahinga tamai fēfē ʻa ʻĀhasi, ka ko e hā ʻa e fili ia naʻe fai ʻe hono foha ko Hesekaiá?

10 Mei he anga ʻo e vakai ki he lotu maʻá, ʻoku faingataʻa ke fakakaukau atu ki ha tamai ʻe kovi ange ʻia ʻĀhasi. Kae kehe, naʻe ʻikai malava ke fili ʻa hono foha ʻoʻona ko Hesekaiá haʻane tamai pē ʻaʻana! Ko e ngaahi foha iiki ko ia naʻe tāmateʻi ʻe ʻĀhasi ʻi he feilaulau kia Pēalí ko e ngaahi tokoua tonu pē nai ʻo Hesekaia. Naʻe hanga ʻe he ʻātakai fakalilifu ko ʻení ʻo fakahalaiaʻi ʻa Hesekaia ki ha moʻui taʻeangatonu kia Sihova? ʻI hono kehe ʻaupitó, naʻe hoko ʻa Hesekaia ko e taha ia ʻo e ngaahi tuʻi lalahi tokosiʻi moʻoni ʻo Siutá​—ko ha tangata anga-tonu, poto, mo ʻofa. “Naʻe kau mo ia ʻa Sihova.” (2 Tuʻi 18:​3-7) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ke tui ai ko Hesekaia ʻi he lolotonga ʻene kei hoko ko ha pilinisi kei siʻí ko e tokotaha tohi fakamānavaʻi ia ʻo e Sāme hono 119. Kapau ko ia, ʻoku ʻikai faingataʻa ke sio ki he ʻuhinga naʻá ne hiki ai ʻa e ngaahi lea: “ʻOku vaivai maha hoku laumalie he mafasia.” (Sāme 119:28) Neongo hono ngaahi faingataʻaʻia mafatukitukí, naʻe tuku ʻe Hesekaia ʻa e Folofola ʻa Sihová ke ne tataki ia ʻi he moʻuí. ʻOku pehē ʻe he Sāme 119:105: “Ko hoʻo folofola ko e tuhulu ki heʻeku laka, mo e maama ki hoku hala.” ʻIo, naʻe fai ʻe Hesekaia ʻene fili pē ʻaʻana​—ko e fili totonú.

11. (a) Neongo ʻa e tākiekina lelei ʻa ʻene tamaí, ko e hā hono lahi ʻo e angatuʻu ʻa Manase kia Sihová? (e) Ko e hā ʻa e fili naʻe fai ʻe Manase ʻi he fakaikuiku ʻo ʻene moʻuí, pea ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he meʻá ni?

11 Neongo ia, ʻoku ngali vale ke leaʻaki ka ko e moʻoni, mei he taha ʻo e ngaahi tuʻi lelei taha ʻo Siutá naʻe hoko mai ai ʻa e taha naʻe kovi ʻaupito. Ko e foha ko ia ʻo Hesekaia ko Manasé naʻá ne poupouʻi ʻa e tauhi ʻaitolí, fakahaʻele faʻahikehé, mo e fakamālohi lahi taʻefakatataua. ʻOku pehē ʻe he lēkōtí naʻe “folofola ʻa Sihova kia Manase, pea ki hono kakai,” ʻo fakafou nai ʻi he kau palōfitá. (2 Kalonikali 33:10) ʻOku pehē ʻe he talatukufakaholo faka-Siú naʻe tali ki ai ʻa Manase ʻaki hono kilisi ua ʻo ʻAisea. (Fakafehoanaki mo Hepelu 11:37.) Pe ʻoku moʻoni ia pe ʻikai, naʻe ʻikai ke fanongo ʻa Manase ki ha fakatokanga fakaʻotua ʻe taha. Ko hono moʻoní, naʻá ne ʻai ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi fohá tonu ʻo tutu moʻui ko e ngaahi feilaulau, ʻo hangē pe ko ia naʻe fai ʻe heʻene kui tangata ko ʻĀhasí. Ka neongo ia, ko e tangata anga-fulikivanú ni, ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi kakaha ʻi he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne fakatomala pea liliu ʻene ngaahi foungá. (2 Kalonikali 33:​1-6, 11-20) ʻOku hanga ʻe heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻo akoʻi mai kiate kitautolu ko ha taha naʻá ne fai ha ngaahi fili pango ʻoku ʻikai ʻaupito ke fakalaka atu ai ia mei he huhuʻí. ʻOku malava ke ne liliu.

12. Ko e hā ʻa e ongo fili fehangahangai naʻe fai ʻe ʻĀmoni mo hono foha ko Siosaiá ʻi he fekauʻaki mo e ngāue kia Sihová?

12 Naʻe malava pē ki he foha ʻo Manase ko ʻĀmoní ke ne ako lahi mei he fakatomala ʻa ʻene tamaí. Ka naʻá ne fai ʻe ia ha ngaahi fili fehālaaki. Naʻe ʻai moʻoni ʻe ʻĀmoni ʻo “fakautuutu ai pe ʻene faihala” ʻo aʻu ki hono toki fakapoongi iá. Naʻe kehe ʻaupito mo fakaivimālohi ʻa hono foha ʻoʻona ko Siosaiá. ʻOku hā mahino naʻe fili ʻa Siosaia ia ke ako mei he meʻa naʻe hoko ki heʻene kui tangatá. Naʻá ne kamata ke pule ʻi hono taʻu valú pē. ʻI heʻene taʻu 16 pē, naʻá ne kamata ai ke kumi kia Sihova pea naʻe fakamoʻoniʻi ki mui ai ko ha tuʻi faʻifaʻitakiʻanga lelei, mo anga-tonu. (2 Kalonikali 33:​20–34:5) Naʻá ne fai ha fili​—ko e fili totonu.

13. (a) Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi tuʻi Siuta kuo tau lave ki aí? (e) ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e akoʻi fakaemātuʻá?

13 Ko hono siviʻi nounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tuʻi Siuta ʻe toko fitú ʻoku akoʻi mai ai kiate kitautolu ha lēsoni mālohi. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e ngaahi tuʻi kovi tahá naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi foha lelei tahá, pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi tuʻi lelei tahá naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi foha kovi tahá. (Fakafehoanaki mo Koheleti 2:​18-21.) ʻOku ʻikai ke fakasiʻisiʻiʻi ʻe he meʻá ni ia ʻa e mahuʻinga ʻo e akoʻi fakaemātuʻá. Ko e ngaahi mātuʻa ko ia ʻoku nau akoʻi ʻenau fānaú ʻo fakatatau ki he founga ʻa Sihová ʻoku nau ʻoange moʻoni ai ki heʻenau fānaú ʻa e faingamālie lelei taha ʻoku malava ke nau hoko ai ko e kau sevāniti ʻa Sihová. (Teutalonome 6:​6, 7) Ka, ʻoku ʻi ai ʻa e fānau ia ʻe niʻihi, neongo ʻa e ngaahi feinga lelei taha ʻa e ngaahi mātuʻa anga-tonú, ʻoku nau fili kinautolu ke muimui ʻi ha ʻalunga fehālaaki. ʻOku ʻi ai ʻa e fānau kehe, neongo ʻa e tākiekina fakaemātuʻa kovi tahá, ʻoku nau fili kinautolu ke ʻofa mo tauhi ʻa Sihova. ʻAki ʻene tāpuakí, ʻoku nau lavameʻa ai ʻi heʻenau moʻuí. ʻOkú ke fifili ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko fē ai ʻe hoko ʻiate koé? Fakakaukau leva ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakapapau tonu mai ʻa Sihová ʻe malava ke ke fai ʻa e fili totonú!

ʻOku Falala Mai ʻa Sihova Kiate Koe!

14. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku mahino kia Sihova hotau ngaahi ngataʻangá?

14 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 15:3: “Ko e ongo foʻi fofonga ʻo Sihova ʻoku ʻi he potu kotoa pe: He taulama ʻo e lelei mo e kovi.” Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita fekauʻaki mo Sihova: “Ko ho ongo foʻi fofonga naʻe sio kiate au ko e konga toto pe, pea naʻe tuʻu ʻi hoʻo tohi kotoa pe ʻa e ngaahi memipa naʻe hokohoko ngaohi, ʻosi kuo teʻeki ha taha ʻi ai.” (Sāme 139:16) Ko ia, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi hehema kovi ʻokú ke faitau mo iá​—pe naʻá ke maʻu tukufakaholo kinautolu, pe maʻu kinautolu tupu mei ha ngaahi tākiekina kehe ʻoku mahulu atu ia mei hoʻo mapuleʻí. ʻOku mahino tonu matematē kiate ia ʻa e anga hono uesia koe ʻe he ngaahi meʻá ni. ʻOku mahino lelei ange kiate ia ho ngaahi ngataʻangá ʻiate koe tonu. Pea ʻokú ne faimeesi. ʻOku ʻikai ʻaupito te ne ʻamanekina meiate kitautolu ʻo lahi ange ia mei he meʻa ʻoku tau malava lelei ke faí.​—Sāme 103:​13, 14.

15. (a) Ko e hā ʻa e matavai ʻe taha ʻo e fakafiemālié ki he faʻahinga kuo fai fakakaukauʻi ʻe he niʻihi kehé hono fakamamahiʻí? (e) ʻOku fakalāngilangiʻi ʻe Sihova ʻa kitautolu taki taha ʻaki hono ʻomai kiate kitautolu ʻa e fatongia ko e hā?

15 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai vakai mai ʻa Sihova ia kiate kitautolu ko ha kau maʻukovia taʻealatokonia ʻo e tuʻunga ʻoku hokó. Kapau naʻa tau hokosia ha meʻa kovi ʻi he kuohilí, ʻoku tau maʻu nai ʻa e fakafiemālie ʻi he fakapapauʻi ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo e ʻulungaanga kovi pehē ʻoku fai fakakaukauʻí. (Sāme 11:5; Loma 12:19) Ka te ne fakaʻatā kitautolu kapau te tau tafoki ʻo fai ʻilo pau ha ngaahi fili fehālaaki? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai. ʻOku pehē mai ʻe heʻene Folofolá: “Kuo pau ke taki taha fua ʻene kavenga aʻana.” (Kaletia 6:5) ʻOku fakalāngilangiʻi ʻe Sihova ʻa e tokotaha taki taha ʻo ʻene ngaahi meʻamoʻui fakatupu maʻu ʻatamai potó ʻaki ʻa e fatongia ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea tauhi kiate ia. ʻOku hangē pē ko ia naʻe tala ʻe Mōsese ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí: “Oku ou ui ki he lagi mo mamani ke fakamooni he aho ni, kuou fokotuu i ho mou ao ae moui moe mate, ae tabuaki moe malaia: koia ke ke fili ae moui, koeuhi ke moui fakatouoji ai koe mo ho hako.” (Teutalonome 30:​19, PM) ʻOku falala mai ʻa Sihova ʻe lava mo kitautolu foki ke fai ʻa e fili totonú. ʻOku tau ʻilo fēfē ia?

16. ʻE malava fēfē ke tau lavameʻa ʻi he ‘ngaue ke lavaʻi hotau fakamoʻui ʻotautolú’?

16 Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Pea ko eni, siʻoku ʻofaʻanga, . . . ngaue ke lavaʻi homou fakamoʻui ʻomoutolu, ʻo fai ʻapasia pe mo tailiili: he ko e ʻOtua ia ʻoku ngaue ʻiate kimoutolu ke fakatupu ʻa e fiefai mo e mafai fakatouʻosi.” (Filipai 2:​12, 13) Ko e muʻaki foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e ‘ngaue’ hení ʻokú ne fakahaaʻi ʻa hono ʻai ke kakato ha meʻa. Ko ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu kuo ʻosi pau ki he tō pe ko e tuku. Kuo pau pē ʻoku falala mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻe lava ke tau fakakakato ʻa e ngāue kuó ne tuku mai kiate kitautolu ke faí​—ʻa e ngāue ʻoku taki atu ki hotau fakamoʻuí​—he ka ne ʻikai heʻikai te ne fakamānavaʻi mai ha fakamatala pehē. Ka ʻe anga-fēfē ke tau lavameʻa? ʻOku ʻikai ke ʻi hotau mālohi ia ʻo kitautolú. Kapau naʻa tau mālohi feʻunga ʻiate kitautolu, heʻikai ha fiemaʻu ia ke “ʻapasia pe mo tailiili.” Kae kehe, ko Sihová ‘ʻoku ngaue ʻiate kitautolu,’ ʻoku ngāue ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó, ʻo tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e ‘loto fiefai mo e mafai.’ ʻI he tokoni ʻofa ko iá, ʻoku ʻi ai ha toe ʻuhinga ki he ʻuhinga ʻoku ʻikai te tau fai ai ʻa e ngaahi fili totonu ʻi he moʻuí pea moʻui ʻaki kinautolú? ʻIkai!​—Luke 11:13.

17. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻoku malava ke tau fai ʻiate kitautolú, pea ʻoku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fai iá?

17 Te tau maʻu ha ngaahi faingataʻaʻiaʻanga ke ikuʻi​—mahalo ko ha ngaahi tōʻonga kovi mo e ngaahi tākiekina fakatupu maumau ʻi he lolotonga ʻo e moʻuí ʻoku lava ke ne mioʻi ʻetau fakakaukaú. Ka neongo ia, ʻi he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻe lava ke tau ikuʻi ʻa e ngaahi meʻá ni! Hangē ko ia naʻe tohi ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Kolinitoó, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku mālohi feʻunga ke holoki naʻa mo e “ngaahi kolotau.” (2 Kolinito 10:4) Ko hono moʻoní, ʻoku malava ʻe Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi liliu lahi ʻiate kitautolu. ʻOku enginaki mai ʻene Folofolá kiate kitautolu ke tau “huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata” pea ke “kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.” (Efeso 4:​22-24) ʻE lava ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻo tokoniʻi moʻoni kitautolu ke fai ha ngaahi liliu pehē? ʻOku pau ia! ʻOku fakatupu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e fua ʻiate kitautolu​—ko e ngaahi anga fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga ʻa ia ʻoku tau loto kotoa ke tau fakatupu. Ko e muʻomuʻa ʻi he ngaahi meʻá ni ko e ʻofá.​—Kaletia 5:​22, 23.

18. Ko e hā ʻa e fili ʻoku malava kakato ke fai ʻe he tokotaha fakakaukau lelei kotoa pē, pea ko e hā ʻoku totonu ke tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau fakapapauʻi ke faí?

18 ʻI he tuʻunga ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha moʻoni fakatauʻatāina lahi. ʻOku maʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha ivi taʻefakangatangata ki he ʻofá, pea ʻoku ngaohi kitautolu ʻi hono ʻīmisí. (Senesi 1:26; 1 Sione 4:8) Ko ia ai, ʻoku malava ke tau fili ke ʻofa kia Sihova. Pea ko e ʻofa ko iá​—ʻikai ko ʻetau ʻalunga moʻui ki muʻá, ʻikai ko ʻetau ngaahi hala naʻa tau maʻú, ʻikai ko ʻetau hehema tukufakaholo ke faihalá​—ʻa e kī ki hotau kahaʻú. Ko e ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu kia ʻĀtama mo ʻIvi ka na nofo anga-tonu ai pē ʻi ʻĪtení. Ko e ʻofa peheé ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu taki taha ka tau hao moʻui atu ʻi ʻĀmaketone pea hao atu ʻi he ʻahiʻahi fakaʻosi ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Afeʻi Taʻu ʻa Kalaisí. (Fakahā 7:14; 20:​5, 7-10) Ko e tokotaha taki taha mo e faʻahinga kotoa pē ʻo kitautolu, tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tuʻungá, ʻoku malava ke tau fakatupu ʻa e ʻofa peheé. (Mātiu 22:37; 1 Kolinito 13:13) ʻAi ke tau hoko ʻo fakapapauʻi ke ʻofa kia Sihova pea langa hake ʻi he ʻofa ko iá ki ʻitāniti.

Ko e Hā Hoʻo Fakakaukaú?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi foʻi fakakaukau manakoa ʻoku fepaki ia mo e akonaki papau ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e fatongia ʻo e tokotaha tāutahá?

◻ Ko e hā ʻa e ngāue langa kuo pau ke fai ʻe he tokotaha Kalisitiane taki taha kiate ia tonu?

◻ ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ngaahi tuʻi ʻo Siutá ko e tokotaha tāutaha ke ne fai ʻene fili pē ʻaʻana?

◻ ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻoku malava ke tau fai ʻa e ngaahi fili totonu ʻi he moʻuí, neongo ʻa e ngaahi tākiekina kovi ʻoku takatakai kiate kitautolú?

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻOku fakapapauʻi ʻe he tukufakaholó ho kahaʻú?

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Neongo ʻa e faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻene tamaí, naʻe fili ʻa Tuʻi Siosaia ia ke tauhi ʻa e ʻOtuá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share