Akoʻi Hoʻo Fānaú
“Naʻa Ne Pikitai kia Sihova”
KUO tala atu nai kiate koe ke ke pīkitai ki ha meʻa?—a ʻE tala nai ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau faiakó ki he fānaú ke nau pīkitai pe nōfoʻi ki heʻenau akó. ʻOku ʻuhinga ení ke nau vakai ki ai ʻoku mahuʻinga. ʻOku mau loto ke talanoa ʻo fekauʻaki mo ha tokotaha ʻa ia ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú naʻá ne “pikitai kia Sihova,” ko e ʻOtua moʻoní. Ko e hingoa ʻo e tokotahá ni ko Hesekaia. Tau sio angé ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá.
Ko Hesekaiá naʻe ʻikai ke fiefia ia ʻi he taimi ʻo ʻene kei siʻí. Ko ʻene tamaí, ʻa ʻĀhasi, ko e tuʻi ʻo Siutá, naʻá ne tafoki mei he tauhi kia Sihová. Naʻe takimuʻa ʻa ʻĀhasi ʻi he lotu ki he ngaahi ʻotua loí ʻi he kei siʻi ʻa Hesekaiá. Naʻe aʻu ʻo ʻai ʻe ʻĀhasi ha taha ʻo hono ngaahi fohá—ʻa e tokoua tonu ʻo Hesekaiá—ke tāmateʻi pea feilaulauʻaki ki ha ʻotua naʻe lotu ki ai ʻa ʻĀhasi!
Neongo naʻe hokohoko atu ʻe ʻĀhasi hono fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe koví, naʻe hanganaki talangofua pē ʻa Hesekaia kia Sihova. ʻOkú ke fakakaukau naʻe faingataʻa kiate ia ke ne fai ʻa e meʻá ni?— ʻOku pau pē naʻe pehē. Ka naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Hesekaia! Tau ako angé ki he founga naʻe malava ai ke ne pīkitai kia Sihová, pea mo e founga ʻe malava ke tau fai ai ʻa e meʻa tatau.
Naʻe ako ʻa Hesekaia ʻo fekauʻaki mo e niʻihi kehe ʻa ia naʻa nau pīkitai kia Sihová. Ko Tēvita ko ha tangata pehē ia. Neongo naʻe moʻui ʻa Tēvita ʻi ha laui teau taʻu ki muʻa, naʻe lava ke ako ʻa Hesekaia ʻo fekauʻaki mo ia ʻi he Tohi Tapú. “Neongo e liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe,” ko e tohi ia ʻa Tēvitá, “ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe.”
ʻOkú ke sio ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke talangofua kia Sihová?— Ko ʻene tuí! Naʻe fakapapauʻi ʻe Tēvita kapau naʻá ne talangofua, ʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova. Naʻe ʻikai ha veiveiua ʻa Tēvita ʻo fekauʻaki mo ia! Ko e fakakaukau fekauʻaki mo Tēvitá ko e moʻoni naʻá ne tokoniʻi ʻa Hesekaia ke pīkitai kia Sihova ʻaki ʻene talangofua kiate Ia. Ko koe foki ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova kapau te ke hanganaki pīkitai kiate ia ʻaki ʻa e talangofua kiate ia.
Fēfē leva kapau ko hoʻo tamaí pe faʻeé ʻoku ʻikai ke lotu ia kia Sihova?— ʻOku pehē ʻe he ʻOtuá ko e fānaú ʻoku totonu ke nau talangofua ki heʻenau ongo mātuʻá. Ko ia ʻoku totonu ai ke ke talangofua ki hoʻo ongo mātuʻá. Kae kehe, kapau ʻoku tala atu ʻe hoʻo ongo mātuʻá ke ke fai ha meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku ʻikai totonu ke ke fai, ʻe lava ke ke fakamatalaʻi ange ʻa e ʻuhinga ʻe ʻikai lava ai ke ke fai iá. ʻOku ʻikai totonu ke ke loi, kaihaʻa, pe fai ha faʻahinga meʻa kehe pē ʻoku kovi ʻa ia ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku halá, tatau ai pē pe ko hai ʻokú ne tala atu ke ke fai iá. ʻOku totonu ʻa hoʻo talangofua ki he ʻOtuá!
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku lava ke tau muimui ai. Naʻe ʻikai ko e faʻifaʻitakiʻanga pē ʻa Tēvitá naʻe maʻu ʻe Hesekaiá ka naʻá ne toe maʻu foki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻene kui-tangatá tonu ʻa Siotame. Naʻe lava ʻa Hesekaia ʻo ako meiate ia, ʻo hangē pē ko e malava ke tau ako kiate ia ʻi heʻetau Tohi Tapú ʻi he ʻahó ni. ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha toe ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe lava ke tau muimui ai?—
Ko e moʻoni, ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke ke ako ai ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi fehālaaki ʻe niʻihi naʻe fai ʻe Hesekaia, Tēvita, Siotame pea mo ha kakai taʻehaohaoa kehe. Ka ko e kakai ko iá naʻa nau ʻofa kia Sihova, vete ʻenau ngaahi fehālaakí, pea feinga ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú. Manatuʻi, ko e ʻAlo pē ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū naʻe haohaoá. Tau ako ʻo tautautefito kiate ia pea feinga ke faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá.
Lau ʻi hoʻo Tohi Tapú
a Kapau ʻokú ke lautohi mo ha kiʻi tama, ko e kohí(—) ʻoku fakamanatu ai ke kiʻi mālōlō pea fakaʻaiʻai ʻa e kiʻi tamá ke ʻomai ʻene fakakaukaú.