Talaiasi—Ko ha Tuʻi Naʻá Ne Maʻu ha Ongoʻi ʻo e Fakamaau Totonú
FEKAUʻAKI mo e ngaahi ngāue langa naʻá ne faí, naʻe pehē ʻi he taimi ʻe taha ʻe ha tuʻi ongoongoa: “ʻI hono tāpuniʻi ʻo Pāpiloné naʻá ku faʻu ha tāpuni ko ha ʻā mālohi ʻi he tafaʻaki hahaké. Naʻá ku keli ha vai . . . Naʻá ku langa ʻaki ha pitumini mo e pilikí ha ʻā kāfakafa, ʻa ia ʻi heʻene hangē ha moʻungá, ʻe ʻikai lava ke ueʻi.” ʻIo, ko e Tuʻi Pāpilone ko Nepukanesá naʻá ne kau ʻi ha polokalama fakaelanga lahi pea naʻá ne ngāue mālohi ke maluʻi ʻa e kolomuʻa ʻo hono ʻemipaeá. Ka ko e kolo ko Pāpiloné naʻe ʻikai fakamoʻoniʻi ʻa ʻene taʻealaikunaʻí ʻo hangē ko ia naʻá ne fakaʻuta ki aí.
Ko e fakamoʻoni ʻo e meʻá ni naʻe hoko mai ia ʻi ʻOkatopa 5, 539 K.M. ʻI hono fakafeʻao ʻe he kau tau Mītiá, ko e tokotaha pule Pēsia ko Kōlesi II naʻá ne ikunaʻi ai ʻa Pāpilone pea tāmateʻi ʻa hono tokotaha-pule Kalitia, ko Pelisasá. Ko hai leva ʻe hoko ʻi he taimi ko ení ko e ʻuluaki tokotaha-pule ʻo e kolo ikunaʻi foʻou ko ení? Ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Tanielá, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻi he tō ʻa e koló, naʻá ne tohi: “Naʻe maʻu ʻa e pule ʻe he Mitia ko Talaiasi, kuo ne feʻunga nai mo e onongofulu ma ua taʻu.”—Taniela 5:30, 31.
Ko hai ʻa Talaiasi? Naʻá ne fakamoʻoniʻi ko ha tokotaha-pule fēfē ia? Naʻe anga-fēfē ʻene tōʻongafai ki he palōfita ko Tanielá, ʻa ia kuó ne hoko ko ha pōpula ʻi Pāpilone ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 70?
KO HA TUʻI MO HA HISITŌLIA TAʻEKAKATO
Ko e fakamatala fakahisitōlia fekauʻaki mo Talaiasi ko e Mītiá ʻoku taʻekakato. Naʻe ʻikai ʻaupito tuku mai ʻe he kau Mītiá ha ngaahi lēkooti kuo hiki. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi konga maka fakamanatu mataʻitohi tōtao ʻe laui kilu naʻe keli hake ʻi he Hahake Lotolotó ʻokú ne ʻomai ha hisitōlia taʻekakato ʻo lahi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku liʻaki. Ko e ngaahi tohi kehe fakaemāmani he kuonga muʻá ʻa ia naʻe hao maí ʻoku siʻi pē pea ʻoku mavahe ia mei he ngaahi meʻa naʻe kau ki ai ʻa Talaiasí ʻaki ha senituli pe laka hake ai.
Ka neongo ia, ʻoku pehē ʻe he fakamoʻoní, ʻi he hili hono ikunaʻi ʻo Ecbatana, ko e kolomuʻa ʻo Mītiá, naʻe malava ai ʻa e tokotaha-pule Pēsia ko Kōlesi II ke ne maʻu ʻa e mateaki ʻa e kau Mītiá. Hili iá, naʻe faitau fāʻūtaha ai ʻa e kau Mītiá mo e kau Pēsiá ʻi he malumalu ʻo ʻene tatakí. Fekauʻaki mo ʻena felāveʻí, ʻoku fakamatala ʻa e faʻutohi ko Robert Collins ʻi heʻene tohi ko e The Medes and Persians: “ʻI he melinó naʻe ʻi ha tuʻunga tatau ai ʻa e kau Mītiá mo e kau Pēsiá. Naʻe faʻa fokotuʻu kinautolu ki he ngāue māʻolunga ʻi he founga-pule fakasivilé mo e ngaahi tuʻunga taki ʻi he kau tau Pēsiá. Naʻe lave ʻa e kau mulí ki he kau Mītia mo Pēsiá, ʻo ʻikai ha fakafaikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ikunaʻí mo kinautolu naʻa nau fai ʻa e ikunaʻí.” Ko ia ai, naʻe fakatahataha ai ʻa Mītia mo Pēsia ke faʻu ʻa e ʻEmipaea Mītia-Pēsiá.—Taniela 5:28; 8:3, 4, 20.
Naʻe fakahoko moʻoni ʻe he kau Mītiá ha konga lahi ʻi hono liua ʻo Pāpiloné. ʻOku lave ʻa e ngaahi Konga Tohitapú kia “Talaiasi ko e ʻalo ʻo Ehasivelo, ko e taha ʻo e hakoʻi Mitia” ko e ʻuluaki tokotaha-pule ia ʻo e ʻEmipaea Mītia-Pēsiá, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa Pāpilone ʻi he taimi ko iá. (Taniela 9:1) Ko hono mafai fakatuʻí naʻe kau ki ai ʻa e mafai ke fokotuʻu ʻa e ngaahi lao “hange ko e ngaahi lao ʻo haʻa Mitia mo Pesia, ʻa ia ʻoku taʻemaliliu.” (Taniela 6:8) Ko e meʻa ʻoku lau ki ai ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo Talaiasí ʻokú ne toe fakamaʻalifekina mai kiate kitautolu ʻa hono ʻulungāngá pea pehē ki ha ʻuhinga ʻo kau ki he ʻikai ha fakamatala fakaemāmani ʻo fekauʻaki mo iá.
LELEIʻIA ʻIA TANIELA
ʻI he hili pē ʻa e pehē kuó ne maʻu ʻa e mafai ʻi Pāpiloné naʻe fokotuʻu ai ʻe Talaiasi “ke pule ʻi he puleʻanga ha ngaahi tuʻi-fakaleʻo ʻe teau ma uofulu, ke totofu ai ʻa e ngaahi potu kotoa pe ʻo e puleʻanga,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú, “mo ha minisita ʻe toko tolu ke pule kiate kinautolu, ʻa ia ko honau toko taha ʻa Taniela.” (Taniela 6:1, 2) Kae kehe, ko e tuʻunga māʻolunga ʻo Tanielá naʻe mātuʻaki kovi ia ki he kau minisitā kehé. Ko ʻene mateaki-angatonú ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe ngāue ia ke taʻotaʻofi ʻa e kākaá, ʻo ngalingali naʻe fakatupunga ʻe he meʻá ni ʻa e loto-tāufehiʻá. Kuo pau pē naʻe toe tākiekina ʻe he meheká ʻa e kau minisitaá, koeʻuhi he naʻe leleiʻia ʻa e tuʻí ʻia Taniela peá ne fakakaukau ke fokotuʻu ia ke hoko ko e palēmiá.
ʻI he hanga atu ke fakangata ʻa e tuʻunga ko ení, naʻe faʻufaʻu ʻe he ongo minisitaá pea mo e kau tuʻi-fakaleʻó ha tauhele fakalao. Naʻa nau ō ki he tuʻí ʻo ʻoatu kiate ia ke ne fakamoʻoni mai ʻi ha tuʻutuʻuni ʻa ia te ne fakangata ʻa hono fai ʻo ha “kole ki ha ʻotua pe ha tangata” tuku kehe pē ʻa Talaiasi ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe 30. Naʻa nau fokotuʻu ai ko ha taha pē te ne maumauʻi ʻe totonu ke lī ia ki he ʻana ʻo e fanga laioné. Naʻe tataki ʻa Talaiasi ke tui ko ha tuʻutuʻuni pehē ʻe leleiʻia ai ʻa e kau maʻu lakanga ngāue fakapuleʻanga kotoa pē, pea naʻe hā ngali ko e fokotuʻú ko ha fakahāhā ia ʻo ʻenau mateaki ki he tuʻí.—Taniela 6:1-3, 6-8.
Naʻe fakamoʻoni ʻa Talaiasi ʻi he tuʻutuʻuní peá ne fehangahangai leva mo hono ngaahi olá. Naʻe hoko ai ʻa Taniela ko e ʻuluaki tokotaha ia ke ne maumauʻi ʻa e tuʻutuʻuní, koeʻuhi he naʻe hokohoko atu pē ʻa ʻene lotu kia Sihova ko e ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo Ngāue 5:29.) Naʻe lī ʻa e anga-tonu ko Tanielá ki he ʻana ʻo e fanga laioné neongo ʻa e ngaahi feinga loto-moʻoni ʻa e tuʻí ke kumi ha founga ke hao ai mei he lao taʻealaliliú. Naʻe fakahaaʻi ʻe Talaiasi ʻa e tuipau ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ʻo Tanielá ʻa e mafai ke ne fakahaofi moʻui ʻa e palōfitá.—Taniela 6:9-17.
Hili ha pō taʻemamohe ʻo e ʻaukaí, naʻe fakavave atu ʻa Talaiasi ki he ʻana ʻo e fanga laioné. He fiefia moʻoni ko ia ke ʻilo ʻoku moʻui mo ʻikai hoko ha maumau kia Taniela! ʻI he fekauʻaki mo e fakamaau totonú, naʻe ʻave leva ʻe he tuʻí ʻa e kau tukuakiʻi ʻo Tanielá mo honau ngaahi fāmilí ʻo lī ki he ʻana ʻo e fanga laioné. Naʻá ne toe tuku atu mo ha tuʻutuʻuni ‘ke ilifia mo tetetete ʻa e kakaí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻo Tanielá, ʻi he ngaahi feituʻu kotoa ʻo hono puleʻangá.’—Taniela 6:18-27.
ʻOku hā mahino, naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Talaiasi ʻa e ʻOtuá pea mo e lotu ʻa Tanielá peá ne vēkeveke ke fakatonutonu ʻa e halá. Ka, ʻi hono tautea ʻa e kau tukuakiʻi ʻo Tanielá kuo pau pē naʻe fakatupu ai ʻa e loto-tāufehiʻa ʻi he toenga ʻo e kau minisitaá. ʻIkai ko ia pē, ko hono talaki ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Talaiasi ki he tokotaha kotoa ʻi he puleʻangá ke ‘ilifia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻo Tanielá’ kuo pau pē naʻá ne fakatupunga ʻa e loto-tāufehiʻa lahi ʻi he lotolotonga ʻo e haʻa faifekau mālohi ʻo Pāpiloné. Koeʻuhi ʻoku pau naʻe tākiekina ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ení ʻa e kau sikalaipé, ʻe ʻikai ai ke ngali kehe kapau naʻe liliu ʻa e ngaahi lēkooti fakaemāmaní ke toʻo ai ʻa e fakamatala ʻo fekauʻaki mo Talaiasí. Neongo ia, ko e fakamatala nounou ʻi he tohi ʻa Tanielá ʻokú ne fakahaaʻi ai ʻa Talaiasi ko ha tokotaha-pule naʻá ne maʻu ha ongoʻi taʻefilifilimānako mo fakamaau totonu.