Kuo Liʻaki ʻa Kalaisi ʻe he Kilisimasí?
“Kuo ʻikai ʻaupito pē malava ke u tali ʻiate au ʻa e ngaahi kātoanga ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí. ʻOku nau hā mātuʻaki taʻefaitatau kiate au pea mo e moʻui mo e akonaki ʻa Sīsuú.—Mohandas K. Gandhi.
ʻE TAʻELOTOTATAU fakaʻaufuli ʻa e tokolahi ia mo Gandhi. ‘Ko e hā,’ ko ʻenau fifilí nai ia, ‘ka lava ha tokotaha politiki Hinitū ke ne ʻiloʻi moʻoni fekauʻaki mo ha ʻaho mālōlō faka-Kalisitiane?’ Neongo ia, ʻoku moʻoni, kuo mafola atu ʻa e Kilisimasí ia ki he māmaní kotoa pē, ʻo ne uesia ʻa e ngaahi founga anga-fakafonua kotoa pē. ʻI he Tīsema taki taha ʻoku hā ngali ʻoku ʻi he anga-fakafonua kotoa ʻa e ʻaho mālōlō ko iá.
Ko e fakatātaá, ko e kau ʻĒsia nai ʻe toko 145 miliona ʻoku nau kātoangaʻi ʻa e Kilisimasí, ko e lahi ʻaki ia ʻa e toko 40 miliona ʻi he hongofuluʻi taʻu kuohilí. Pea kapau ko e pehē ko ia “ngaahi kātoangá” naʻe ʻuhinga ai ʻa Gandhi ki he tafaʻaki taʻefakalotu ʻo e Kilisimasi ʻi onopōní, ʻa hono fakatau fakavalevale ko ia ʻo e koloá ʻoku tau sio kotoa ki aí, ʻoku faingataʻa ke fakaʻikaiʻi ko e tafaʻaki eni ʻo e kātoangá ʻoku faʻa tuʻu-ki-muʻa tahá. ʻOku pehē ʻe he makasini Asiaweek: “Ko e Kilisimasi ʻi ʻĒsiá—mei he ngaahi maama kātoanga ʻi Hongo Kongó ki he ngaahi fuʻu ʻakau Kilisimasi lalahi ʻi he hōtele ʻi Beijing, ʻo aʻu ki ha fakatātā ʻaloʻi ʻi he loto kolo Singapoá—ko e lahi tahá ko e meʻa fakaemāmani pē (meimei fakaepaʻanga pē).”
Kuo liʻaki ʻe he kātoanga fakaeonopooni ʻo e Kilisimasí ia ʻa Kalaisi? ʻI hano fakamafai, kuo fakamanatu ʻa Tīsema 25 talu mei he senituli hono faá T.S., ʻi he taimi naʻe fakamavaheʻi ai ʻe he Siasi Katolika Lomá ʻa e ʻaho ko iá ki hono fakamanatu fakalotu ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Kae fakatatau ki ha pāloti ki muí ni naʻe fai ʻi he ʻIunaite Seteté, ko e peseti ʻe 33 pē ʻo e faʻahinga ko ia naʻe pālotí naʻa nau ongoʻi ko e ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻa e tafaʻaki mahuʻinga taha ʻo e Kilisimasí.
Ko e hā ʻa hoʻo fakakaukaú? ʻOkú ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he kotoa ʻo e ngaahi tuʻuaki kīvoí, ko e loto-hohaʻa ki hono fakatau ʻo e ngaahi meʻaʻofá, ko hono teuteuʻi ʻa e ngaahi ʻakaú, ko hono fokotuʻutuʻu mo maʻu ʻa e ngaahi pātí, ko e ʻave ʻo e ngaahi kātí—kuo liʻaki ai ʻi ha founga ʻa Sīsū ia?
ʻOku hā ngali ongoʻi ʻe he tokolahi ko ha founga ʻe taha ke fakafoki mai ai ʻa Kalaisi ki he Kilisimasí ko hono fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e ʻAloʻí pe ʻīmisi ʻaloʻí. Ngalingali pē kuó ke sio ʻi he fakakulupu ʻo e ngaahi tā tongitongi pehē, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e pēpē ko Sīsuú ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú ʻoku tuʻu takai ai ʻa Mele, Siosefa, ko ha kau tauhi-sipi, “kau maki ʻe toko tolu,” pe “ngaahi tuʻi ʻe toko tolu,” ko ha fanga manu tukuʻā, mo ha kau mamata. ʻOku ʻi ai ʻa e ongoʻi anga-maheni ko e ngaahi ʻīmisi ʻaloʻi ko ení ʻoku nau ngāue ke fakamanatu ki he kakaí ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e Kilisimasí. Fakatatau ki he U.S. Catholic, “ʻoku ʻomai ʻe he ʻīmisi ʻaloʻí ha fakatātā mahino lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ke ʻomai ʻe ha taha pē ʻo e kōsipelí, neongo ʻokú ne toe fakamamafaʻi ʻa e natula taʻefakahisitōlia ʻo e ngaahi talanoá ni.”
Ko ia ai, ʻoku anga-fēfē ʻa e fokotuʻu mai ʻi ha fakatātā ʻAloʻi ko e ngaahi talanoa ʻi he ngaahi fakamatala faka-Kōsipeli ʻo e Tohitapú ʻoku taʻefakahisitōlia? Sai, kuo pau ke fakamoʻoniʻi ko e fanga kiʻi tā tongitongi kuo vali pōtoʻí ʻokú ne ʻomai ha ʻātakai ʻo e talatupuʻa pe fananga ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí. Naʻe ʻuluaki ʻai ia ʻo manakoa ʻe ha mōnike ʻi he senituli hono 13, he ko e fakatātā ʻAloʻí naʻe ʻikai ke fakamahuʻingaʻi ia ʻi ha taimi. ʻI he ʻahó ni, ʻo hangē ko e ngaahi meʻa kehe lahi ʻoku fakafehokotaki mo e ʻaho mālōlō ko ení, kuo hoko ʻa e fakatātā ʻAloʻí ko e pisinisi lahi. ʻI Naples, ʻĪtali, ʻoku fakatau atu ai ʻi he ngaahi ʻotu falekoloá ʻa e ngaahi tā tongitongi ki he ngaahi fakatātā ʻAloʻí, pe presepi, ʻi he kotoa ʻo e taʻú. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tā tongitongi manakoa angé ʻoku nau fakafofongaʻi, ʻo ʻikai ko e faʻahinga mei he ngaahi fakamatala Kōsipelí, ka ko e faʻahinga ongoongoa ʻi onopōní, hangē ko Pilinisesi Taianá, ko Faʻē Telesa, mo e tokotaha tisaini vala ko Gianni Versace. ʻI he ngaahi feituʻu kehé, ʻoku ngaohi ai ʻa e presepi mei he sokaletí, sipēketí, naʻa mo e ngaahi ngeʻesi fingotá. ʻOku lava ke ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku faingataʻa ai ke sio ki he hisitōliá ʻi he ngaahi fakahāhā peheé.
ʻE lava fēfē leva ke ʻomai ʻe he fakatātā ʻAloʻi peheé “ha fakatātā mahino lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ke ʻomai ʻe ha taha pē ʻo e kōsipelí”? ʻOku ʻikai nai ke fakahisitōlia moʻoni ʻa e ngaahi fakamatala Kōsipelí ia? Naʻa mo e kau taʻetui fakalotu fefeká ne pau ʻenau fakamoʻoniʻi ko Sīsuú ko ha tokotaha fakahisitōlia moʻoni ia. Ko ia kuo pau pē naʻá ne hoko ko ha pēpē moʻoni ʻi ha taimi, ʻo fanauʻi ʻi ha feituʻu moʻoni. ʻOku totonu pē ke ʻi ai ha founga lelei ange ke maʻu ai ha fakatātā mahino ʻo e ngaahi meʻa takatakai ʻi hono ʻaloʻí ʻi ha siofi pē ʻo ha fakatātā ʻAloʻi!
Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai. Naʻe tohi ʻe ha ongo faihisitōlia ha ongo fakamatala kehekehe fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tukunoaʻi lahi ʻa Kalaisi ʻi he taimi Kilisimasí, ko e hā ʻoku ʻikai te ke sivisiviʻi ai ʻiate koe ʻa e ongo fakamatala ko ení? Te ke maʻu ʻiate kinaua, ʻo ʻikai ko ha ngaahi talatupuʻa pe ngaahi fananga, ka ko ha talanoa mālie—ko e talanoa moʻoni fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí.
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 3]
Ko e tapa ʻi he peesi 3-6, 8, mo e 9: Fifty Years of Soviet Art