ʻAloʻi ʻo Sīsuú—Ko e Talanoa Moʻoni
FAKAKAUKAU ki ha meʻa ʻoku ʻilolahia ʻi he hisitōlia ʻo ho fonuá. ʻOku hiki lelei ia, ʻo tohi ʻe he faihisitōlia laka hake he toko tahá. Sai, fēfē kapau naʻe tala atu ʻe ha taha ia kiate koe naʻe ʻikai ʻaupito hoko ʻa e meʻa ia ko ení, ko ha fananga kotoa pē ia? Pe, ko hono toe ʻomai ke ofi ange ʻa e meʻá kiate koe, fēfē kapau ʻoku taukaveʻi ʻe ha taha ia ko e lahi ʻi he meʻa kuo tala atu ʻe ho fāmilí kiate koe fekauʻaki mo hono fāʻeleʻi ʻo hoʻo kuí tonu mo ʻene muʻaki moʻuí ʻoku hala? ʻI ha taha pē ʻo e ongo meʻá ni, ʻe ʻai nai ai koe ʻe he lau tofu pē ko iá ke ke loto-mamahi. Ko e moʻoni ʻe ʻikai te ke tali ʻa e ngaahi taukaveʻi peheé ʻi ha ʻuhinga hā mai pē!
Ka neongo ia, ʻoku failahia ʻe he kau fakaanga ia ʻo e ʻaho ní ʻa hono siʻaki ʻa e ngaahi lēkooti Kōsipeli ʻa Mātiu mo Luke ʻo kau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻOku nau pehē ko e ongo fakamatalá ni ʻoku fepaki taʻetoefelave pea mo taʻealafehoanaki, pea ʻoku fakatou ʻi ai ʻa e ngaahi loi fakahangatonu mo e ngaahi fehālaaki fakahisitōlia. ʻE lava ke moʻoni ia? ʻI he ʻikai ke tali ʻa e ngaahi tukuakiʻi peheé, tau sivisiviʻi tonu angé ʻetautolu ʻa e ngaahi lēkooti Kōsipelí. ʻI heʻetau fai iá, tau sio angé pe ko e hā te na akoʻi mai kiate kitautolu he ʻaho ní.
Taumuʻa ʻi Hono Tohí
ʻI he kamatá, ʻoku tokoni ia ke manatuʻi ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi fakamatala Fakatohitapu ko ení. ʻOku ʻikai ko ha ongo piokālafi kinaua; ko e ongo Kōsipeli. Ko hona kehekehé ʻoku mahuʻinga. ʻI ha piokālafi, ʻe fakafonu nai ʻe he faʻu-tohí ha ngaahi peesi ʻe lauingeau, ʻo feinga ke fakahaaʻi ai ʻa e anga ʻo e tupulekina ʻa e tokotaha ʻoku fai ki ai e talanoá ki ha tokotaha ʻoku mātuʻaki ʻiloa lahí. Ko ia ai, ʻoku fakamoleki ʻi he ngaahi piokālafi ia ʻe niʻihi ʻa e ngaahi peesi lahi ʻo fakaikiiki ai ʻa e tukufakaholó, ko hono fāʻeleʻí, mo e tupu hake ʻa e faʻahinga ʻoku fai ki ai e talanoá. ʻI he ngaahi Kōsipelí, ʻoku kehe ia. ʻI he ngaahi lēkooti Kōsipelí ʻe fā, ko e Kōsipeli pē ʻa Mātiu mo Luké ʻokú na fakamatala fekauʻaki mo e ʻaloʻi pea mo e tupu hake ʻa Sīsuú. Kae kehe, ko ʻena taumuʻá ʻoku ʻikai ko e fakahaaʻi ʻa e founga ʻo e tupulaki ʻa Sīsū ki he tangata naʻá ne hoko ki aí. Manatuʻi, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú naʻá ne ʻi ai ko ha meʻamoʻui laumālie ki muʻa ke ne haʻu ki he māmaní. (Sione 8:23, 58) Ko ia, naʻe ʻikai ke ngāueʻaki ʻe Mātiu mo Luke ʻa e tupu hake ʻa Sīsuú koeʻuhiā ke fakamatalaʻi pe ko e faʻahinga tangata fēfē naʻá ne hoko ki aí. Ka, naʻá na lave ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻe feʻungamālie mo e taumuʻa ʻo ʻena Kōsipelí.
Pea ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo ʻena tohi iá? Ko e foʻi lea “kōsipelí” ʻoku ʻuhingá ko e “ongoongo lelei.” Naʻe fakatou maʻu ʻe he ongo tangatá ʻa e pōpoaki tatau—ʻa ia ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa maí, pe Kalaisí; ʻa ia naʻá ne pekia maʻá e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea naʻe fokotuʻu hake ia ki hēvani. Ka ko e ongo tangata tohí naʻe ʻi ai hona ngaahi ʻātakai kehekehe mahino pea naʻá na tohi ki he kau lautohi kehekehe. Ko Mātiú, ko ha tānaki tukuhau ia, naʻá ne faʻu ʻa ʻene fakamatalá ki ha fuʻu kau lautohi Siu tokolahi. Ko Luké, ko ha toketā ia, naʻá ne tohi kia “Tiofilusi lelei”—ʻa ia ʻoku pau pē naʻá ne maʻu ha tuʻunga māʻolunga—pea, fakalahi atu ai, ki ha kau lautohi tokolahi ange ʻo e kau Siú mo e Senitailé. (Luke 1:1-3) Naʻe fili ʻe he tokotaha tohi taki taha ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻe mahuʻinga lahi taha pea ngalingali te ne fakatuipauʻi lahi taha ʻa ʻene kau lautohí tonu. Ko ia ai, ʻoku fakamamafaʻi ʻi he lēkooti ʻa Mātiú ʻa e ngaahi kikite ʻi he Konga Tohitapu faka-Hepeluú ʻa ia naʻe fakahoko ʻo fekauʻaki mo Sīsuú. Ko Luke, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne muimui ʻi he fakaofiofi fakahisitōlia lelei ange ʻa ia naʻe fakatokangaʻi nai ʻe heʻene kau lautohi ʻikai ko e Siú.
ʻOku ʻikai ha ofo, ʻi he faikehekehe ʻo ʻena fakamatalá. Ka ko e ongo fakamatalá ni, ʻoku ʻikai te na fepaki, ʻo hangē ko e taukaveʻi ʻa e kau fakaangá. ʻOkú na fefakakakatoʻaki, ʻo feʻungamālie lelei ke faʻu ai ha fakatātā kakato ange.
ʻAloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihemá
ʻOku fakatou lēkooti ʻe Mātiu mo Luke ha mana tuʻu-ki-muʻa fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú—naʻe ʻaloʻi ia ʻe ha tāupoʻou. ʻOku fakahaaʻi ʻe Mātiu naʻe fakahoko ʻe he mana ko ení ha kikite naʻe leaʻaki ʻi he laui senituli ki muʻa ʻe ʻAisea. (Aisea 7:14; Mātiu 1:22, 23) ʻOku fakamatalaʻi ʻe Luke naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Pētelihemá koeʻuhi naʻe pau kia Siosefa mo Mele ke na fononga ki ai ʻi ha lēsisita naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sisa. (Sio ki he puha he peesi 7.) Ko hono ʻaloʻi ko ia ʻo Sīsū ʻi Pētelihemá naʻe mahuʻinga. ʻI he ngaahi senituli ki muʻa ange, naʻe tomuʻa tala ai ʻe he palōfita ko Maiká ʻe haʻu ʻa e Mīsaiá mei ha kiʻi kolo taʻemahuʻinga ofi ki Selusalema.—Maika 5:2.
Ko e pō ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú ne hoko ia ʻo ʻiloa ko ha makatuʻunga ia ki he ngaahi fakatātā ʻAloʻí. Kae kehe, ʻoku mātuʻaki kehe ʻaupito ʻa e foʻi talanoa moʻoní ia mei he meʻa ko ia ʻoku faʻa fakatātāʻí. Ko e faihisitōlia ko Luké, ʻa ia ʻokú ne tala mai kiate kitautolu fekauʻaki mo e tohi kakai naʻá ne ʻomai ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihemá, ʻokú ne toe tala mai foki kiate kitautolu fekauʻaki mo e kau tauhi-sipi, ʻa ia naʻa nau nofo ʻi tuʻa ʻi he pō mahuʻinga ko iá mo ʻenau ngaahi tākangá. Ko e ongo tuʻungá ni kuo taki atu ai ʻa e kau fekumi Tohitapu tokolahi ke nau fakaʻosiʻaki ʻo pehē naʻe ʻikai lava ke ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he lolotonga ʻo Tīsemá. ʻOku nau tuhu ki he ʻikai ke ngali ʻe fakamālohiʻi ʻe Sisa ʻa e kau Siu ʻitangofuá ke fononga ki honau ngaahi kolo tupuʻangá lolotonga ʻa e faʻahitaʻu momoko mo ʻuhoʻuhá, ʻa ia ʻe lava ke ne toe fakatupuʻitaʻi lahi ange ha kakai angatuʻu. ʻOku pehē pē ʻa e ʻikai ngali, ko e fakamatala ia ʻa e kau mataotaó, ke nofo ʻi tuʻa ʻa e kau tauhi-sipí mo ʻenau ngaahi tākangá ʻi ha tuʻunga ʻalotāmaki pehē.—Luke 2:8-14.
Fakatokangaʻi naʻe fili ʻe Sihova ke fanongonongo ʻa e ʻaloʻi ʻa hono ʻAló, ʻo ʻikai ki he kau taki lotu pōtoʻi mo faitākiekina ʻo e ʻaho ko iá, ka ki he kau ngāue sino mālohi mo māʻulalo naʻa nau nofo ʻi tuʻá. ʻOku ngalingali naʻe ʻikai loko fetuʻutaki ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí pea mo e kau tauhi-sipí, ʻa ia ko ʻenau ngaahi houa ngāué naʻe taʻofi ai kinautolu mei hono tauhi ʻo e ngaahi fakaikiiki ʻo e lao tala ngutu peé. Ka naʻe fakalāngilangiʻi lahi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tangata anga-fakatōkilalo mo anga-tonu ko ení ʻi heʻene hōifua ʻiate kinautolú—ʻa hono fakamatala ange kiate kinautolu ʻe ha kau fakafofonga ʻo e kau ʻāngelo, ko e Mīsaiá, ʻa ia ne tatali ki ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he laui afeʻi taʻú, kuo toki ʻaloʻi ia ʻi Pētelihema. Ko e kau tangatá ni, ʻo ʻikai ko e “ngaahi tuʻi ʻe toko tolú” ʻa ia ʻoku faʻa fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatātā ʻAloʻí, naʻa nau ʻaʻahi kia Mele mo Siosefa ʻo sio ai ki he kiʻi pēpē taʻehalaiá ʻokú ne tokoto ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú.—Luke 2:15-20.
Hōifua ʻa Sihova ki he Kau Kumi Anga-Fakatōkilalo ʻo e Moʻoní
ʻOku hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he kakai anga-fakatōkilalo ʻa ia ʻoku nau ʻofa kiate iá pea ʻoku nau mahuʻingaʻia loto-vēkeveke ʻi he sio ki hono fakahoko ʻo ʻene ngaahi taumuʻá. Ko ha kaveinga eni ʻoku toe fakamanatu ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko takatakai ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻI ha māhina nai hili hono ʻaloʻi ʻo e tamá, naʻe ʻoatu ia ʻe Siosefa mo Mele ki he temipalé ʻi he talangofua ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻá na fai ai ha feilaulau ʻo e “ongo kulukulu, pe ko ha lupe mui ʻe toko ua.” (Luke 2:22-24) Naʻe fiemaʻu moʻoni ʻi he Laó ha sipi tangata, ka naʻe fakaʻatā ʻa e fili ki he fakamole siʻisiʻi ko ení ʻi he ngaahi tuʻunga kapau ʻoku masiva. (Livitiko 12:1-8) Fakakaukau atu ki ai. Ko Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Hau Fakaleveleva ʻo e ʻunivēsí, naʻá ne fili ʻo ʻikai ko ha fāmili koloaʻia, ka ko ha fāmili masiva ko e fāmili ʻa ia ʻe ʻohake ai ʻa hono ʻAlo ʻofaʻanga tofu-pē-taha-ne-fakatupú. Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻoku totonu ke hoko eni ko ha fakamanatu mālohi ko e meʻaʻofa lelei taha ʻe lava ke ke ʻoange ki hoʻo fānaú—ʻo lelei mamaʻo ange ia ʻi he koloa fakamatelié pe ko ha tuʻunga fakaako ʻiloa—ko ha ʻātakai fakaeʻapi ʻoku fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié.
ʻI he temipalé, ʻoku toe hōifua ai ʻa Sihova ki ha ongo lotu anga-tonu mo anga-fakatōkilalo kehe ʻe toko ua. Ko e taha ai ko ʻAna, ko ha uitou taʻu 84 ʻa ia “naʻe ʻikai mahuʻi ia mei he Temipale.” (Luke 2:36, 37) Ko e tokotaha ʻe tahá ko ha tangataʻeiki taʻumotuʻa anga-tonu ko Simione. Naʻá na fakatou loto-māfana ʻi he monū ne ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinaua—ki muʻa heʻena maté, ke na mamata ki he tokotaha ʻa ia ʻe hoko ko e Mīsaia naʻe talaʻofa maí. ʻOku leaʻaki ʻe Simione ha kikite fekauʻaki mo e tamá. Ko ha kikite ia naʻe mohu ʻamanaki kae kiʻi uesia ʻi ha tengihia. ʻOkú ne tomuʻa tala ko e faʻē finemui ko ení, ʻa Mele, ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe hokohokaʻi ʻaki ia ʻa e mamahí koeʻuhi ko ʻene tama ʻofaʻangá.—Luke 2:25-35.
Ko ha Tama ʻi ha Fakatuʻutāmaki
Ko e kikite ʻa Simioné ko ha fakamanatu fakamamahi ia ko e kiʻi tama taʻehalaia ko ení ʻe hoko ia ko ha tokotaha ʻe fehiʻanekinaʻi. Naʻa mo e lolotonga ʻo ʻene kei valevalé, ne ʻosi hoko ʻa e tāufehiʻa ia ko ení. ʻOku fakaikiiki ʻi he fakamatala ʻa Mātiú ʻa e hoko ʻa e meʻá ni. Kuo hili eni ha ngaahi māhina, pea ko Siosefa, Mele, pea mo Sīsū ʻoku nau nofo he taimi ko ení ʻi ha fale ʻi Pētelihema. ʻOku fai atu ha ʻaʻahi taʻeʻamanekina mei ha kau muli. Neongo ʻa e meʻa ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatātā ʻAloʻi taʻefaʻalauá, ʻoku ʻikai fakahaaʻi mahino mai ʻe Mātiu ia kiate kitautolu ʻa e tokolahi ʻo e kau tangata naʻe haʻú, pea ʻoku ʻikai te ne ui kinautolu ko e “kau tangata poto,” pea ʻikai ʻaupito ko ha “ngaahi tuʻi ʻe toko tolu.” ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e maʹgoi, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “kau ʻasitalolosia.” ʻOku totonu ke ʻoange ʻi he meʻá ni pē taha ki he tokotaha lautohí ha fakaʻila ʻoku hoko heni ha meʻa ʻoku kovi, he ko e ʻasitalolosiá ko ha poto ia ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá pea naʻe fakaʻehiʻehi fakamātoato mei ai ʻa e kau Siu anga-tonú.—Teutalonome 18:10-12; Aisea 47:13, 14.
Ko e kau ʻasitalolosia ko ení ne nau muimui ʻi ha foʻi fetuʻu mei he hahaké mo toʻo ʻa e ngaahi meʻaʻofa kiate “Ia kuo ʻaloʻi ko e Tuʻi ʻo e kakai Siu.” (Mātiu 2:2) Ka ʻoku ʻikai tataki kinautolu ʻe he fetuʻú ki Pētelihema. ʻOkú ne tohoaki kinautolu ki Selusalema pea kia Hēlota ko e Lahi. ʻOku ʻikai ha tangata ʻi he māmaní ʻokú ne maʻu ha founga mālohi pehē mo ha taumuʻa ke hoko ha maumau ki he valevale ko Sīsuú. Ko e tangata fie māʻolunga mo fakapō ko ení kuó ne tāmateʻi ʻa e niʻihi ʻi hono fāmilí tonu ʻa ia naʻá ne vakai kiate kinautolu ʻoku nau ngali fakatuʻutāmakí.a ʻI heʻene hohaʻa ʻi he fanongo ki hono ʻaloʻi ʻo ha “Tuʻi ʻo e kakai Siu” ki he kahaʻú, ʻokú ne fekau fakavave ʻa e kau ʻasitalolosiá ke kumi ʻi Pētelihema ʻa e Tokotaha ko iá. ʻI heʻenau ʻalú, ʻoku hoko ai ha meʻa ngali kehe. Ko e foʻi “fetuʻu” ko ia naʻá ne taki kinautolu ke fononga ki Selusalemá ʻoku ngali ngaʻunu ia!—Mātiu 2:1-9.
Sai, pe ko ha maama moʻoni eni ʻi he langí pe ko ha vīsone pē, ʻoku ʻikai te tau ʻilo. Ka ʻoku tau ʻilo ko e “fetuʻu” ko ení naʻe ʻikai mei he ʻOtuá ia. ʻI ha tuʻunga kovi matematē, ʻokú ne tataki atu ʻa e kau lotu pangani ko ení kia Sīsū—ko ha tama ʻe laveangofua mo masiva tokoni, naʻe maluʻi pē ʻe ha tufunga masiva pea mo hono uaifí. Ko e kau ʻasitalolosiá, ʻa e kau kākaaʻingofua taʻeʻilo ʻa Hēlotá, hangehangē naʻe pau ke nau līpooti ki he tuʻi kumi sāuní, ʻo iku ai ki hano fakaʻauha ʻa e tamá. Ka ʻoku kau mai ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi ha misi ʻo fekauʻi kinautolu ke nau foki ki ʻapi ʻi ha hala kehe. Ko e foʻi “fetuʻu” leva, kuo pau pē ko ha faʻufaʻu ia ʻa e fili ʻo e ʻOtuá ʻa Sētane, ʻa ia te ne fai ha meʻa pē ʻe ala lavá ke hoko ha maumau ki he Mīsaiá. He meʻa ngali kehe moʻoni ko hono fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatātā ʻAloʻí ʻa e foʻi “fetuʻu” mo e kau ʻasitalolosiá ko e kau fakafofonga ia ʻa e ʻOtuá!—Mātiu 2:9-12.
Neongo ia, ʻoku ʻikai ke foʻi ai ʻa Sētane ia. Ko ʻene tokotaha fakahoko taumuʻa ʻi he meʻa ko iá, ʻa Tuʻi Hēlota, ʻokú ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ʻa e valevale kotoa pē ʻi Pētelihema ʻoku siʻi hifo ʻi he taʻu uá. Ka heʻikai lava ʻa Sētane ke ikuna ʻi ha faitau kia Sihova. ʻOku fakamatala ʻa Mātiu ne ʻosi tomuʻa sio fuoloa atu pē ʻa e ʻOtuá ia ki he tāmate fakalilifu ko eni ʻo e fānau taʻehalaiá. Naʻe toe fakafepakiʻi ʻe Sihova ʻa Sētane, ʻo fakatokanga kia Siosefa fakafou ʻi ha ʻāngelo ke hola ki ʻIsipite ke malu ai. ʻOku fakamatala ʻa Mātiu ʻo pehē, ʻi ha taimi ki mui ai naʻe toe fetukutuku ʻe Siosefa ʻa hono kiʻi fāmilí pea nau toki nofo maʻu ai ʻi Nasaleti, ʻa ia naʻe tupu hake ai ʻa Sīsū fakataha mo hono fanga tokoua mo e tuofāfine iiki hifó.—Mātiu 2:13-23; 13:55, 56.
Ko e ʻAloʻi ʻo Kalaisí—Ko Hono ʻUhinga Kiate Koé
ʻOku kiʻi fakaʻohovale kiate koe ʻa e fakamatala fakanounou ko eni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko takatakai ʻi he ʻaloʻi mo e kamata tupu hake ʻa Sīsuú? ʻOku pehē ʻa e tokolahi. ʻOku nau ʻohovale ʻi he ʻilo ʻoku feongoongoi moʻoni mo totonu ʻa e ngaahi fakamatalá, neongo ʻa e talaki mālohi ʻe he kakai ʻe niʻihi ia ha meʻa ʻoku kehe. ʻOku nau ʻohovale ʻi he ʻilo ne tomuʻa tala ʻa e ngaahi meʻa ia ʻe niʻihi ʻi he ngaahi taʻu ʻe lauingeau ki muʻa. Pea ʻoku nau ʻohovale he ko e ngaahi ʻelemēniti tefito ʻe niʻihi ʻi he ngaahi Kōsipelí ʻoku mahino ʻene kehé ʻana mei he ngaahi tāvalivali he ngaahi talanoa ʻAloʻi tukufakaholó mo e ngaahi ʻīmisi ʻaloʻí.
Neongo ia, mahalo ko e meʻa ʻoku fakaʻohovale tahá, ko e lahi fau ʻo e ngaahi kātoanga Kilisimasi talatukufakaholo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi poini mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e ngaahi talanoa Kōsipelí. Hangē ko ení, ʻoku siʻi ʻa e fakakaukau ia ki he Tamai ʻa Sīsuú—ʻoku ʻikai ko Siosefa, ka ko Sihova ko e ʻOtuá. Fakaʻuta atu ki heʻene ongoʻí ʻi hono tuku mai ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá kia Siosefa mo Mele ke na ʻohake ia mo tokonaki kiate iá. Fakaʻuta atu ki he langa mamahi ʻa e Tamai fakahēvaní ʻi hono tuku mai ʻa hono ʻAló ke tupu hake ʻi ha māmani ʻa ia ʻe faʻufaʻu ai ha tuʻi tāufehiʻa ki hano fakapoongi naʻa mo e ʻi he taimi naʻá ne kei tamasiʻi pē aí! Ko e ʻofa loloto ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá naʻá ne ueʻi ʻa Sihova ke ne fai ʻa e feilaulau ko ení.—Sione 3:16.
Ko e Sīsū moʻoní ʻoku faʻa liʻaki ia ʻi he ngaahi kātoanga Kilisimasí. Ko ē, ʻoku ʻikai ha lēkooti ia naʻá ne teitei tala ki heʻene kau ākongá ʻa hono ʻaho ʻaloʻí; pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni naʻe kātoangaʻi ʻe hono kau muimuí ʻa hono ʻaho ʻaloʻí.
Naʻe ʻikai ko e ʻaho ʻaloʻi ʻo Sīsuú ka ko ʻene pekiá—pea mo ʻene uesia mahuʻinga ʻa e hisitōliá—naʻá ne fekau ki hono kau muimuí ke fakamanatú. (Luke 22:19, 20) ʻIkai, naʻe ʻikai ko ha pēpē taʻelava ha meʻa ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú naʻe fakaʻamu ʻa Sīsū ke fakamanatú, he ʻoku ʻikai te ne kei pehē he taimí ni. Laka hake he taʻu ʻe 60 hili hono tāmateʻí, naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻa ia tonu ʻi he vīsone ki he ʻapositolo ko Sioné ʻi he tuʻunga ko ha Tuʻi māfimafi ʻokú ne heka atu ki he taú. (Fakahā 19:11-16) ʻOku ʻi he ngafa ko iá, ʻi he tuʻunga ko e Tokotaha Pule ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo fekauʻaki mo Sīsū ʻi he ʻaho ní, he ko iá ko ha Tuʻi ʻa ia te ne liliu ʻa e māmaní.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko hono moʻoní, naʻe sio ʻa Sisa ʻAokositusi naʻe malu ange ke hoko ko e puaka ʻa Hēlota ʻi ha hoko ko ha foha ʻo Hēlota.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 7]
Naʻe Hala ʻa Luke?
NAʻE malava fēfē ʻa Sīsū, ʻa ia naʻe tupu hake ʻi Nasaletí pea naʻe ʻilolahia ko e tokotaha Nasaleti ia, ke ʻaloʻi ʻi Pētelihema, ʻoku kilomita ʻe 150 nai ʻa hono mamaʻó? ʻOku fakamatala ʻa Luke: “Pea ʻi he kuonga ko ia tokua [ki muʻa ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsuú], naʻe ʻalu atu ha fekau meia Sisa Akosito, ke tohi kakai ʻa māmani katoa. Pea naʻe fuofua fai ʻa e tohi kakai ko ia, lolotonga naʻe kovana ʻi Sīlia ʻa Sailinio. Pea naʻe ʻalu ʻa e kakai kotoa pē, taki taha ki hono kolo oʻona ke tohi ai.”—Luke 1:1; 2:1-3.
ʻOku ʻohofilahia ʻe he kau fakaangá ʻa e kupu ko ení ʻo pehē ko ha fehālaaki, pe kovi angé, ko ha loi. ʻOku nau fakamatematē mai ko e tohi kakai ko ení pea mo e tuʻunga kōvana ʻa Sailinió naʻe hoko ia ʻi he taʻu 6 pe 7 T.S. Kapau ʻoku nau moʻoni, ʻe hingaki ai ʻe he meʻá ni ha veiveiua mafatukituki ki he fakamatala ʻa Luké, he ʻoku fokotuʻu mai ʻe he fakamoʻoní naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsuú ʻi he taʻu 2 K.M. Ka ʻoku taʻetokangaʻi ʻe he kau fakaangá ni ʻa e ongo foʻi moʻoni tefito ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku fakahaaʻi ʻe Luke naʻe laka hake he tuʻo tahá ʻa e tohi kakaí—fakatokangaʻi ʻokú ne lave ki he “fuofua fai ʻa e tohi kakai ko ia.” Naʻá ne lāuʻilo lelei ki ha toe tohi kakai, ʻamui ange. (Ngāue 5:37, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e tohi kakai ko eni ki mui angé ko e meʻa tatau ia naʻe fakamatala ki ai ʻa e faihisitōlia ko Siosefusí, ʻa ia naʻe hoko ʻi he taʻu 6 T.S. Ko hono uá, ko e tuʻunga kōvana ʻo Sailinió ʻoku ʻikai te ne fakamālohiʻi ʻe ia kitautolu ke vaheʻi ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú ki he ʻaho ki mui ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻoku fakamoʻoniʻi naʻe ngāue tuʻo ua ʻa Sailinio ʻi he lakanga ko iá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau mataotao tokolahi ko hono ʻuluaki taimí naʻe tō ia ʻi he taʻu 2 K.M. nai.
ʻOku pehē ʻe he kau fakaanga ʻe niʻihi naʻe fokotuʻu ʻe Luke ʻa e tohi kakaí ke fakatupunga ai ha ʻuhinga ki hono ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihemá, ʻo fakahoko ai ʻa e kikite ʻa Maika 5:2. ʻOku ʻai ʻe he fakakaukau ko ení ʻa Luke ko ha tokotaha loi loto-fiefai, pea ʻoku ʻikai ha taha fakaanga ʻe lava ke ne fakaleleiʻi ha tukuakiʻi pehē ki he faihisitōlia faitotonu ʻa ia naʻá ne hiki ʻa e Kōsipelí pea mo e tohi ʻa Ngāué.
Ko e toe meʻa ʻe taha ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻe ha taha fakaangá: Naʻe fakahoko ʻi he tohi kakaí tonu ha kikite. ʻI he senituli hono ono K.M., naʻe kikite ai ʻa Taniela fekauʻaki mo ha tokotaha pule ʻa ia te ne “fakalaka atu ʻi he langilangi ʻo e puleʻanga ha taha ʻeke fatongia.” Naʻe kaunga ʻa e meʻá ni kia ʻAkosito mo ʻene tuʻutuʻuni ke fakahoko ha tohi kakai ʻi ʻIsilelí? Sai, ʻoku hoko atu ʻa e kikité ʻo tomuʻa tala, ko e Mīsaiá, pe ko e “ʻeiki ʻo e kovinanite,” ʻe “maumau” lolotonga ʻa e pule ʻa e fetongi ʻo e pule ko ení. Naʻe “maumau” moʻoni ʻa Sīsū ʻo tāmateʻi, lolotonga ʻa e pule ʻa e fetongi ʻo ʻAkosito, ko Taipiliō.—Taniela 11:20-22.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko Sisa ʻAkosito (27 K.M.–14 T.S.)
Taipiliō Sisa (14-37 T.S.)
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Musée de Normandie, Caen, France
Photograph taken by courtesy of the British Museum
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e kau tauhi-sipi anga-fakatōkilaló ʻaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí