LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 12/15 p. 21-25
  • Taimi ʻOku Fakatūʻuta Ai ha Kau Kaihaʻa Toʻo Meʻatau

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Taimi ʻOku Fakatūʻuta Ai ha Kau Kaihaʻa Toʻo Meʻatau
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Maluʻangá mo e Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Fakasiʻisiʻi ʻa e Fakamanamana ʻo e Kaihaʻá
  • Taimi ʻOku Haʻu Ai ha Kau Kaihaʻa Toʻo Meʻatau
  • Hanganaki Loto-Mokomoko
  • Ko ha Kaihaʻa Ne Fakafehālaakiʻi ʻi ʻAfilika Hihifo
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Toe ʻAʻahi ki he Temipalé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Toe ʻAʻahi ki he Temipalé
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 12/15 p. 21-25

Taimi ʻOku Fakatūʻuta Ai ha Kau Kaihaʻa Toʻo Meʻatau

ʻI IKOYI, ko ha tuʻakolo mamaʻo ia ʻi ʻAfilika Hihifo, kuo hoko ai ʻa e ngaahi fale lalahí ia ko e ngaahi kolotau. Ko e lahi ʻo kinautolu ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻā ʻoku mita ʻe tolu hono māʻolungá, ʻa ia ʻoku ʻai ʻi ʻolunga ʻa e ngaahi foʻi ukamea matamāsila, kongokonga sioʻata māsila, pe ngaahi takainga uaea talatala. ʻOku tuʻu takai ʻa e kau leʻo ʻi he ngaahi fuʻu matapā ʻa ia ʻoku fakamaʻuʻaki ʻa e ngaahi foʻi polota, ngaahi foʻi ukamea, ʻū sēini, mo e ngaahi foʻi loka. ʻOku ʻaaʻi ukamea ʻa e ngaahi matapā sioʻatá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi matapā sitila ʻokú ne vaheʻi ʻa e ngaahi loki mohé mei he toenga ʻo e falé. ʻI he poʻulí, ʻoku tukuange mai ʻa e ngaahi fuʻu kulī​—fanga kulī fakateka sipi mo e fanga kulī fakateka pulu—mei honau ngaahi ʻaá. ʻOku fakamaama leva ʻa e poʻulí ʻe he ngaahi maama ulo lahi, pea ʻe toki lēlea mai leva ʻa e komipiuta ʻoku fokotuʻutuʻu ki hono tokangaʻí ʻi he taimi kuo maau ai ʻa e meʻa hono kotoa.

ʻOku ʻikai toe fakaveiveiua ia ki ha taha ʻa e fiemaʻu ko ia ke ʻai ke malu honau ngaahi ʻapí. ʻOku fakahaaʻi mamahi mai ʻe he ngaahi ʻuluʻi ongoongo ʻi he nusipepá: “Kaihaʻasia ʻe he Kau Kaihaʻa Toʻo Meʻatau ʻa e Koló”; “Taʻemataʻofi ʻa e Kaihaʻa ʻa e Kau Leká”; mo e “Ilifia Lahi, ʻi Hono Faʻao ʻe he Kau Kengi Halá [ha Kiʻi Kolo].” Ko e tuʻunga eni ʻi he ngaahi fonua lahi. ʻO hangē ko ia ko hono tomuʻa tala ʻe he Tohitapú, ʻoku tau moʻui moʻoni ʻi he ngaahi taimi faingataʻa.​—2 Timote 3:1.

Ko e tuʻunga ʻo e faihiá, kau ai ʻa e kaihaʻa ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻataú, ʻoku māʻolunga ia ʻi he māmaní kotoa. ʻOku fakautuutu, ʻa e taʻemalava pe taʻeloto ʻa e ngaahi puleʻangá ke maluʻi ʻa hono kakaí tonu. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ko e kau polisí, koeʻuhi ko ʻene tokosiʻi ange mo siʻi ange fakameʻataú, ʻoku ʻikai ai te nau mateuteu lelei ke tali ʻa e ngaahi ui tokoní. Ko e tokolahi taha ʻo e kau taka ofí ʻoku ʻikai te nau fie kaunoa atu ai.

Ko e kau lavetukiá, ʻi he ʻikai lava ha fakafalala ki ha tokoni mei he kau polisí pe kakaí, ʻoku liʻekina ai kinautolu ke nau maluʻi pē kinautolu. Naʻe pehē ʻe ha mātuʻa Kalisitiane ʻi ha fonua langalanga hake: “Kapau te ke fai ha ui tokoni, ʻe fakalaveaʻi pe tāmateʻi koe ʻe he kau kaihaʻá. ʻOua ʻe fai ha fakafalala ia ki ha tokoni mei tuʻa. Kapau ʻe haʻu ha tokoni, lelei, kae ʻoua ʻe ʻamanekina ia pe ui ki ai koeʻuhí ko e ui tokoní ko e uingakiʻi mai pē ia nai ʻo ha faingataʻa lahi ange.”

Maluʻangá mo e Folofola ʻa e ʻOtuá

Lolotonga ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai te nau ʻo māmani, ʻoku nau ʻi he māmaní. (Sione 17:​11, 16) Ko ia, hangē pē ko e tokotaha kotoa pē, ʻoku nau fai ha ngaahi tokonaki ʻuhinga lelei ki haʻanau malu. Ka neongo ia, ʻi he ʻikai hangē ko e tokolahi ko ia ʻoku ʻikai ke tauhi kia Sihová, ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau kumi ki he maluʻanga ko ia ʻi loto pē ʻi he faʻunga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané.

ʻI hono kehé, ʻoku ngāueʻaki ʻe he kakai ia ʻi he ngaahi fonua ʻAfilika ʻe niʻihi ʻa e fakalouʻakaú ʻi he fekumi ko ia ke maluʻi kinautolu mei he kaihaʻá. ʻE hanga nai ʻe ha tangata faitoʻo fakatēmeniō ʻo hifiʻi ʻa e nima, fatafata, pe tuʻa ʻo e tokotaha talatalá. Pea mili leva ʻa e mataʻilaveá ʻaki ha faitoʻo faimana, fai mo e ngaahi laulau, pea ʻoku pehē leva tokua ko e tokotaha ko iá ʻe hao ia mei hano ʻohofi ʻe he kau kaihaʻá. ʻOku tuku ʻe he niʻihi ia ʻa e ngaahi meʻa ʻomi monū pe ngaahi faitoʻo fakalouʻakau ʻi honau ngaahi ʻapí, ko e tui tokua ko e “maluʻi” peheé te ne fakatupunga ʻa e kau kaihaʻá ke tukunoaʻi ʻo ʻoua ʻe ngaohikoviʻi kinautolu.

ʻOku halaʻatā ha kaunga ʻe taha ʻa e Kalisitiane moʻoni ki ha faʻahinga fai fakalouʻakau pē. ʻOku fakahalaki ʻe he Tohitapú ʻa e founga kotoa pē ʻo e fakahaʻele faʻahikehé, pea ʻoku totonu pē ia, koeʻuhi ko e ngaahi tōʻonga peheé ʻe lava ke ne tuku ai ʻa e kakaí ke fetuʻutaki mo e kau tēmenioó, ʻa e faʻahinga tofu pē ko ia ʻoku nau pouaki ʻa e fakamālohí ʻi he māmaní. (Senesi 6:​2, 4, 11) ʻOku tala mahino mai ʻe he Tohitapú: “ʻOua naʻá ke fai fakalouʻakau.”​—Livitiko 19:26, NW.

ʻOku kumi feifeingavale ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he maluʻangá ʻaki ʻenau toʻo meʻafana. Kae kehe, ko e kau Kalisitiané, ʻoku nau fai fakamātoato ki he lea ko ia ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻIlonga kinautolu ʻoku ala ki he heletā te nau mate heletā.” (Mātiu 26:52) Ko e kakai ʻa e ʻOtuá kuo nau ‘tuki huotoho ʻaki ʻenau ngaahi heleta’ pea ʻoku ʻikai te nau fakatau mai ha ngaahi meʻafana ke maluʻiʻaki kinautolu mei he kaihaʻá pe fakamālohí.​—Maika 4:3.

Fēfē ʻa e fokotuʻutuʻu ko ia fekauʻaki mo e kau leʻo ʻoku toʻo meʻataú? Lolotonga ko e meʻa eni ia ʻe fai ha fili fakafoʻituitui ki ai, manatuʻi ko e fokotuʻutuʻu peheé ʻoku tuku ai ʻa e meʻafaná ia ʻi he nima ʻo ha tokotaha kehe. Ko e hā ʻe ʻamanekina nai ʻe he tokotaha ʻoku haʻana e ngāué mei he kau leʻó, ʻo kapau ʻoku haʻu ha kaihaʻa? Te ne ʻamanekina nai ʻa e kau leʻó ke fanaʻi ʻa e kaihaʻá ʻo kapau ʻe fiemaʻu ke maluʻi ai ʻa e kakai mo e koloa ʻoku leʻohí?

Ko e tuʻu ko ia ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiané ʻi hono talitekeʻi ʻo e fai fakalouʻakaú mo e meʻataú ko ha meʻangāue ki he maluʻí ʻe hā ngali vale ia ʻi he vakai ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Ko ia ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻe maluʻi.” (Palovepi 29:25) Lolotonga ʻoku maluʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ʻi he tuʻu fakalūkufuá, ʻoku ʻikai ke kaunoa ia ʻi he tuʻunga kotoa pē ke maluʻi ʻene kau sevānití mei he kaihaʻá. Ko Siopé naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻene anga-tonú, ka naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ia ʻa e kau tau ke kaihaʻasi ʻa e fanga monumanu ʻa Siopé, fakataha mo e mole ʻa e moʻui ʻa e kau tauhí. (Siope 1:​14, 15, 17) Naʻe toe fakaʻatā foki ʻe he ʻOtuá ke hokosia ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e “tuʻutamaki ʻi he ngaahi kaihaʻakau.” (2 Kolinito 11:26) Ka neongo ia, ʻoku akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻene kau sevānití ke nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻokú ne fakasiʻisiʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e kaihaʻá. ʻOkú ne toe fakanaunauʻi kinautolu ʻaki ʻa e ʻilo ʻoku tokoni kiate kinautolu ke tali ʻaki ʻa e ngaahi feinga kaihaʻá ʻa e ngaahi founga ʻe fakasiʻisiʻi ai ha lavea ʻe ngali hoko.

Fakasiʻisiʻi ʻa e Fakamanamana ʻo e Kaihaʻá

Naʻe fakatokangaʻi fuoloa ʻe he tangata potó: “Koe lahi oe mea ae koloaia koia oku ikai ke nau faa mohe ai.” (Koheleti [Tangata Malanga] 5:​12, PM) ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu ha ngaahi meʻa ʻoku lahí te nau hoko nai ʻo fuʻu loto-moʻua naʻa mole ʻenau koloá ʻo ʻikai ai lava ʻo mohe ʻi he hohaʻa fekauʻaki mo iá.

Ko ia, ko e founga ʻe taha ʻe ʻikai ngata pē ai hono fakasiʻisiʻi ʻa e loto-moʻuá kae toe pehē foki ki he fakamanamana ʻo e kaihaʻá ko e fakaʻehiʻehi mei hono tānaki ʻo lahi ʻa e fokotuʻunga koloa totongi mamafá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ne fakamānavaʻí ʻo pehē: “Ko e meʻa katoa ʻoku ʻi mamani, ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui, ʻoku ʻikai mei he Tamai ia, ka ʻoku mei mamani.” (1 Sione 2:16) Ko e ngaahi holi tatau pē ʻoku ueʻi ʻa e kakaí ke fakatau mai ʻa e ngaahi meʻa totongi mamafá ʻokú ne toe ueʻi ʻa e niʻihi kehé ke kaihaʻa. Pea ko e “ʻafungi ʻo e moʻui” ʻe lava ʻo hoko ia ko ha fakaafe ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau hehema ke kaihaʻá.

Tuku kehe ʻa e fakaʻehiʻehi naʻa fuʻu ʻiloʻí, ko ha toe maluʻi ʻe taha mei he kaihaʻá ko hono fakahāhaaʻi ko ha Kalisitiane moʻoni koe. Kapau te ke fakahāhā ʻa e ʻofa ki he niʻihi kehé, fai totonu ʻi hoʻo ngaahi aleá, pea longomoʻui ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané, ʻe lava ke ke langa hake ai ha ongoongo ʻi ho koló ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha leleí, ko ha taha ʻoku taau ke tokaʻi. (Kaletia 5:​19-23) Ko e ongoongo faka-Kalisitiane peheé ʻe lava ke malu ange ia ʻi ha meʻatau.

Taimi ʻOku Haʻu Ai ha Kau Kaihaʻa Toʻo Meʻatau

Ko e hā leva te ke faí, kapau kuo lava ʻa e kau kaihaʻá ʻo hū mai ki ho falé ʻo fehangahangai mo koe? Manatuʻi ʻoku mahuʻinga ange hoʻo moʻuí ʻi he koloá. Naʻe pehē ʻe Kalaisi Sīsū: “ʻOua naʻa talitekeʻi ho fili; ka ʻo ka sipiʻi ʻe ha taha ho kouʻahe toʻomataʻu, hanga koe, ʻo fulihi ki ai ho toʻohema. Pea ka loto ha taha . . . ke ne maʻu ho sote; tuku kiate ia mo ho pulupulu.”​—Mātiu 5:​39, 40.

Ko e akonaki fakapotopoto eni. Neongo ʻoku ʻikai ke moʻuaʻaki ʻe he kau Kalisitiané ke ʻoatu ki he kau faihiá ha fakamatala ʻo fekauʻaki mo ʻenau paʻangá, ko e kau kaihaʻá te nau hoko ʻo ngali anga-fakamālohi ange kapau te nau ongoongoʻi ʻoku ʻi ai ha talitekeʻi, taʻefieʻulutukua, pe kākā. Ko e tokolahi ʻo kinautolu, “ko e faʻahinga ʻoku ongonoa,” ʻoku nau ʻitangofua ʻo tōʻonga fakamanu mo taʻeʻofa.​—Efeso 4:19.

ʻOku nofo ʻa Samuel ʻi ha loki ʻo ha fale nofo-totongi. Naʻe tāpuni ʻe he kau kaihaʻá ʻa e falé pea nau hiki mei he loki ki he loki, ʻo fai ʻa e kaihaʻá. Naʻe fanongo ʻa Samuel ki he toutou fana ʻa ha meʻafana, fahi ʻo e ngaahi matapā, mo e kaikaila, tangi, pea mo e tangilāulau ʻa e kakaí. Naʻe taʻemalava ha hola ia. Naʻe tala ange ʻe Samuel ki hono uaifí mo hono ngaahi foha ʻe toko tolú ke nau tūʻulutui ʻi he falikí, hiki honau nima, kuikui honau matá, pea tatali ai. ʻI he taimi naʻe fehuufi mai ai ʻa e kau kaihaʻá, naʻe lea atu ʻa Samuel mo hanga pē ki lalo, ʻi heʻene ʻiloʻi kapau ʻe sio ki honau matá, te nau fakakaukau te ne tala kinautolu ʻamui. “Mou hū mai,” ko ʻene leá ia. “Mou toʻo, ko e hā pē ʻa e meʻa ʻoku mou fiemaʻú. ʻOku mou ʻatā ke toʻo ha meʻa pē. Ko e Kau Fakamoʻoni kimautolu ʻa Sihova, pea heʻikai te mau talitekeʻi kimoutolu.” Naʻe moʻutāfuʻua ʻa e kau kaihaʻá ʻi he meʻá ni. Hili ʻa e houa ʻe taha hoko maí, pe ofi ki ai, naʻe hū fakakulupu mai ha kau tangata toʻo meʻatau ʻe toko 12 fakakātoa. Neongo naʻa nau kaihaʻasi ʻa e siueli, paʻanga, mo e naunau fakaʻilekitulōnika, naʻe ʻikai ke haha pe tā helepeluʻi kinautolu ʻo hangē ko e niʻihi kehe ko ia ʻi he falé. Naʻe fakamālō ʻa e fāmili ʻo Samuel kia Sihova koeʻuhi ko ʻenau moʻuí.

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he meʻá ni ko e taimi ʻoku fai ai ha lau ki he paʻangá mo e ngaahi meʻa fakamatelié, ko e faʻahinga ko ia ʻoku kaihaʻasia ka ʻoku ʻikai te nau talitekeʻí ʻe ngali fakasiʻisiʻi nai ai hano fakalaveaʻi.a

ʻI he taimi ʻe niʻihi ko hono fai ko ia ʻe ha Kalisitiane ha fakamoʻoní ʻe lava ke hoko ia ko ha maluʻi mei hano fakalaveaʻi. ʻI he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he kau kaihaʻá ʻa e ʻapi ʻo Ade, naʻá ne tala ange kiate kinautolu: “ʻOku ou ʻilo ʻoku mou tuʻutāmaki, pea ko e ʻuhinga ia ʻoku mou fai ai ʻa e faʻahinga ngāué ni. Koeʻuhi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova kimautolu, ʻoku mau tui ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e meʻakai feʻunga kiate ia mo hono fāmilí. ʻE nofo ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he melino mo e fiefia ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” Naʻe holoki ʻe he meʻa ko iá ʻa e fakamālohi ʻa e kau kaihaʻá. Naʻe pehē ʻe he taha ʻo kinautolu: “ʻOku mau kole fakamolemole atu ʻi heʻemau haʻu ki ho falé, ka ʻoku totonu ke ke mahinoʻi ʻoku mau fiekaia.” Neongo naʻa nau ʻauʻau ʻa e koloa ʻa Ade, naʻe ʻikai te nau ala kiate ia pe ko hono fāmilí.

Hanganaki Loto-Mokomoko

ʻOku ʻikai faingofua ke hoko ʻo loto-mokomoko ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, tautefito ki he taimi ʻoku fakataumuʻa ai ʻe he kau kaihaʻá ke fakamamahiʻi ʻa e kau lavetukiá ke ʻulutukuá. Ko e lotú te ne tokoniʻi kitautolu. Ko ʻetau ui tokoní, neongo ʻoku fakalongolongo pea nounou, ʻe lava ke fanongo mai ki ai ʻa Sihova. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Oku afio mau a e fofoga o Jihova ki he kakai maonioni, bea oku ogoʻi e hono teliga e nau [“ui tokoní,” NW].” (Sāme 34:​15, PM) ʻOku fanongo mai ʻa Sihova kiate kitautolu pea ʻoku lava ke ne ʻomi ʻa e poto ke tau feangainga loto-mokomoko ai mo ha faʻahinga tuʻunga pē.​—Semisi 1:5.

Tuku kehe ʻa e lotú, ko ha toe tokoni ʻe taha ke loto-mokomoko aí ko e fakapapauʻi ki muʻa ʻa e meʻa te ke faí mo ʻikai faí ʻo ka kaihaʻasia koe. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai malava ke ʻiloʻi ki muʻa ko e hā ʻa e faʻahinga tuʻunga te ke ʻi aí. Neongo ia, ʻoku lelei ke manatuʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni, ʻo hangē pē ko e fakapotopoto ko ia ʻa hono manatuʻi ha ngaahi founga maluʻi naʻa ʻiloange ʻokú ke ʻi ha fale ʻoku vela. Ko e fakakaukau tōmuʻá ʻoku tokoni ia ke tauhi koe ke hanganaki loto-mokomoko, ʻoua ʻe manavahē tuʻungaʻa, pea mo kalofi ha lavea.

Ko e vakai ʻa e ʻOtuá ki he kaihaʻá ʻoku fakamatalaʻi maʻalaʻala mai: “Ko au ko Jihova oku ou ofa ki he fakamāu, oku ou fehia ki he kaihaa.” (Aisea [Isaia] 61:8, PM) Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene palōfita ko ʻIsikelí ke hiki ʻa e kaihaʻá ko ha angahala mātuʻaki mamafa. (Isikeli 18:18) Kae kehe, ʻi he tohi tatau pē ʻo e Tohitapú ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻe fakamolemoleʻi faimeesi ʻe he ʻOtuá ʻa e tokotaha ko ia ʻoku fakatomala mo fakafoki ʻa e meʻa ko ia naʻá ne ʻave ʻi heʻene kaihaʻá.​—Isikeli 33:​14-16.

Neongo ʻenau nofo ʻi ha māmani fonu faihia, ko e kau Kalisitiané ʻoku nau fiefia ʻi he ʻamanaki ko ia ki he moʻui ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻi he taimi ʻe ʻikai ai toe ʻi ai ha kaihaʻá. Fekauʻaki mo e taimi ko iá, ʻoku talaʻofa mai ʻe he Tohitapú: “[Ko e kakai ʻa e ʻOtuá] te nau nofo taki taha ʻi hono lolovaine, pea ʻi hono lolo fiki; ʻo ʻikai mafakahohaʻa kinautolu ʻe ha taha​—he kuo folofola ki ai ʻa e fofonga ʻo Sihova Sapaoti.”​—Maika 4:4.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai pē ʻa e fakangatangata ki he ʻulutukuá. ʻOku ʻikai ʻulutukua ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi ha faʻahinga founga pē te ne maumauʻi ai ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻe ʻikai fie tuku atu loto-lelei ʻe ha Kalisitiane ia ke tohotohoʻi.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share