LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 2/1 p. 9-13
  • Ko e Tufunga ʻUmea Lahí mo ʻEne Ngāué

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Tufunga ʻUmea Lahí mo ʻEne Ngāué
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakalahi ʻe he Tufunga ʻUmeá ʻa ʻEne Ngāué
  • Ko e Faʻahinga Ipu Fēfē Te Ke Hoko Ki Aí?
  • Oʻi ke Fekuki mo e Ngaahi ʻAhiʻahí
  • Oʻi ʻo ʻEtau Fānau Īkí
  • Oʻi Maʻá e Tokotoha Kotoa Pē
  • Tuku ke Fakafuo Koe ʻe he Akonaki ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Houngaʻia ʻia Sihova ko Hotau Tufunga-ʻUmeá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Ko ʻEtau Koloa ʻi he Ngaahi Ipu Kelekele
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Polokalama ʻAho ʻAsemipilī Makehe Foʻou
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2007
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 2/1 p. 9-13

Ko e Tufunga ʻUmea Lahí mo ʻEne Ngāué

“Hoko ko e ipu ke kinokinoifie, . . . kuo teu ki he ngaue lelei kotoa pe.”​—2 TIMOTE 2:21.

1, 2. (a) Ko e hā naʻe hoko ai ʻa hono fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné ko ha ngāue tuʻu-ki-muá? (e) Ko e hā ʻa e taumuʻa naʻe fakatupu mai ai ʻe he Tufunga ʻUmea Lahí ʻa ʻĀtama mo ʻIví?

KO SIHOVÁ ko e Tufunga ʻUmea Lahí ia. Ko ha faʻu tuʻu-ki-muʻa ʻo ʻene fakatupú ʻa ʻetau ʻuluaki mātuʻá, ʻa ʻĀtama. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa e tangatá mei he efu ʻo e kelekelé pea hō ki hono avaʻi ihú ʻa e mānava ʻo e moʻuí, pea naʻe hoko ʻa e tangatá ko ha soulu moʻui,” ʻa ia, ko ha “meʻamoʻui ʻoku mānava.” (Senesi 2:7, NW, fakamatala ʻi laló) Ko e ʻuluaki fakatupu tangata ko iá naʻe haohaoa, ko e ngaohi tonu pē ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá, ko ha fakamoʻoni ia ʻo Hono poto mo ʻene ʻofa fakaʻotua ki he māʻoniʻoní mo e fakamaau totonú.

2 ʻI hono ngāueʻaki ʻa e meʻa mei he hui vakavaka ʻo ʻĀtamá, naʻe toe oʻi ai ʻe he ʻOtuá ha fakakakato mo ha tokoni ki he tangatá​—ko e fefine. Ko e fakaʻofoʻofa taʻehamele ʻo ʻIví naʻe fakaʻofoʻofa mamaʻo ange ia naʻa mo e tuʻunga fakaʻofoʻofa taha fakaefefine ʻo e ʻaho ní. (Senesi 2:​21-23) ʻIkai ko ia pē, naʻe foaki ange ki he ʻuluaki ongo meʻa malí ha sino mo ha tufakanga naʻe fakataumuʻa haohaoa ki hono fakahoko ʻa ʻena ngāue naʻe vaheʻi ange ko hono ngaohi ʻa e māmani ko ení ko ha palataisi. Naʻe toe tokonaki ange kiate kinaua mo ha mafai ke fakahokoʻaki ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá ʻoku hiki ʻi he Senesi 1:28: “Mo fakatupu, mo fakatokolahi, mo fakafonu ʻa mamani, pea ikuna ia: pea mo pule ki he ika ʻo e tahi, mo e manupuna ʻo e langi, pea mo e meʻa moʻui kotoa pe ʻoku totolo ʻi he fonua.” ʻE faai mai pē, ʻe toki nofoʻi ʻa e ngoue ko eni ʻi māmaní kotoa ʻe he laui miliona ʻo e faʻahinga fiefia ʻo e tangatá, kuo haʻi fakataha ʻe he faʻahinga ʻofa ʻa ia ko e “fakamaʻu ʻo e haohaoa.”​—Kolose 3:14.

3. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ko e ipu palakū, pea ko e hā hono nunuʻá?

3 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe fili loto-lelei ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ke angatuʻu ki he mafai ʻo hona Tokotaha-Fakatupu Fakalevelevá, ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí. Naʻe hoko ʻa hona ʻalungá ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Aisea 29:​15, 16: “ʻOiaue ʻa kinautolu ʻoku uku loloto meia Sihova ke fufu ʻenau fakakaukau! ko ia ʻoku hoko ko e koto poʻuli ʻenau meʻa ʻoku fai, pea nau lau, Ko hai ʻoku sio mai? pea ko hai ʻoku ʻilo ʻetau meʻa? . . . ʻE lau ʻa e tufunga ʻumea ko e ʻumea, kae lau ʻe he meʻa kuo ngaohi kiate ia naʻa ne ngaohi, Naʻe ʻikai te ne ngaohi au; pe lau ʻa e meʻa naʻe faʻu kiate ia naʻe fau ia, ʻOku ʻikai haʻane poto?” Ko ʻena talangataʻá naʻe ʻomi ai ʻa e fakatuʻutāmaki​—ko e tautea ʻo e mate taʻengata. ʻIkai ko ia pē, ko e matakali kātoa ko ia ʻo e tangatá naʻe tupu mai meiate kinauá naʻa nau maʻu tukufakaholo ʻa e angahalá mo e maté. (Loma 5:​12, 18) Ko e fakaʻofoʻofa ʻo e fakatupu ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí naʻe hoko ia ʻo mātuʻaki mele.

4. Ko e hā ʻa e taumuʻa kinokinoifie te tau hoko nai ki aí?

4 Kae kehe, naʻa mo hotau tuʻunga taʻehaohaoa lolotongá, ko kitautolu ngaahi hako angahalaʻia ʻo ʻĀtamá, ʻe lava ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi lea ʻa e Sāme 139:14: “Te u fakafetaʻi kiate koe; hono kuo fakangeingei mo fakaofo hoku ngaohi e. Ko hoʻo ngaahi ngaue ko e koto fakaofo pe, pea ʻoku matuʻaki ʻilo ia ʻe hoku laumalie.” Kae kehe, ko e meʻa fakamamahi moʻoni, he kuo mātuʻaki fakameleʻi ʻaupito ʻa e muʻaki ngāue fakameaʻa ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí!

Fakalahi ʻe he Tufunga ʻUmeá ʻa ʻEne Ngāué

5. ʻE anga-fēfē hano fakahoko ʻa e poto ʻo e Tufunga ʻUmea Lahí?

5 Ko e meʻa fakafiefiá, ko e pōtoʻi Tufunga ʻUmea ko ia ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ʻe fakahoko ia ʻo mahulu mamaʻo atu ʻi hono oʻi pē ko ia ʻo ʻene ʻuluaki fakatupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻIsa, ko hai koe, tangata, ʻoku tali fakaanga ki he ʻOtua? ʻE lea koā ʻe he meʻa [oʻí] kiate ia naʻa ne [oʻí] ʻo pehe, Ko e hā kuo ke [oʻi] ai au ke pehe? ʻIo! ʻikai ʻoku faiteliha ʻa e tufunga ipu ki he ʻumea, ke ngaohi mei he takaonga pe taha ha ipu ʻe taha ke kinokinoifie, mo e ipu ʻe taha ke palakū?”​—Loma 9:​20, 21.

6, 7. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fili ʻa e tokolahi he ʻahó ni ke hoko ʻo oʻi ke palakū? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono oʻi ʻo e kau fai leleí ki he ngāue kinokinoifié?

6 ʻIo, ko e niʻihi ʻo e ngāue ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí ʻe oʻi ia ki ha ngāue kinokinoifie, pea ko e niʻihi, ki ha ngāue palakū. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fili ke ō fakataha mo e māmaní ʻi heʻene uku loloto atu ai pē ko ia ki he vai pelepela ʻo e taʻefakaʻotuá, ʻoku oʻi kinautolu ʻi ha faʻahinga founga ʻa ia ʻe fakaʻilongaʻi ai kinautolu ki he fakaʻauha. ʻI he taimi ʻe haʻu ai ki he fakamāú ʻa e Tuʻi lāngilangí, ʻa Kalaisi Sīsū, ko e ngaahi ipu palakū peheé ʻe fakakau ki ai ʻa e faʻahinga loto-fefeka kotoa pē ʻo e tangatá hangē ha kosí, ʻa ia te nau hoko ʻo hangē ko ia ko e lau ʻa Mātiu 25:​46, ʻo “ʻalu atu . . . ki he tautea taʻengata.” Ka ko e “kau fai lelei” hangē ha sipí, ʻa e faʻahinga ko ia kuo oʻi ki ha ngāue “kinokinoifie,” te nau maʻu ʻe kinauatolu ʻa e “moʻui taʻengata.”

7 ʻI he anga-fakatōkilalo, ko e kau fai lelei ko ení te nau ʻosi anganofo kinautolu ki he oʻi fakaeʻotuá. Kuo nau hū atu kinautolu ki he founga ko ia ʻa e ʻOtuá ki he moʻuí. Kuo nau ʻosi tali ʻenautolu ʻa e akonaki ko ia ʻoku ʻi he 1 Timote 6:​17-19: “ʻOua . . . tuʻu [hoʻomou] falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne ʻomi ʻa e meʻa kehekehe ʻo fuʻu lahi, maʻatau fiemalie pe.” Kuo nau ʻosi tuku atu kinautolu “ke nau ngāue ʻaonga, ke nau koloaʻia ʻi he ngāue lelei, ke nau nimahomo ʻo angafietokoni; ʻo nau faʻoaki ai maʻanautolu ha tuʻunga lelei ki he ʻamui, koeʻuhi ke nau puke ki he moʻui moʻoni.” ʻOku oʻi kinautolu ʻe he moʻoni fakaeʻotuá mo hono ngāueʻi ko ia ʻenau tui taʻemauea ki he tokonaki ʻa Sihova fou ʻia Kalaisi Sīsuú, ʻa ia “naʻa ne foaki ia ʻe ia ko e fetongi huhuʻi” koeʻuhi ke fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe mole fou ʻi he angahala ʻa ʻĀtamá. (1 Timote 2:6) He totonu moʻoni ē kiate kitautolu, ke tau anganofo loto-lelei ki he akonaki ko ia ʻa Paula ke “ʻai [kiate kitautolu] ʻa e tangata foʻou, ʻa ia ʻoku fai ai pe hono fakafoʻou [oʻi] ʻi he imisi ʻo ʻEne ʻAfio naʻa ne ngaohi ia”!​—Kolose 3:10.

Ko e Faʻahinga Ipu Fēfē Te Ke Hoko Ki Aí?

8. (a) Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e faʻahinga ipu ʻe hoko ki ai ha taha? (e) Ko e hā ʻa e ongo moʻoniʻi meʻa ʻe ua ʻokú ne fakafuo hono oʻi ʻo ha taha?

8 Ko e hā te ne fakapapauʻi ʻa e faʻahinga ipu ʻe hoko ki ai ha taha? Ko ʻene fakakaukaú mo hono ʻulungāngá. ʻOku tomuʻa fakafuo ʻa e ongo meʻá ni ʻe he ngaahi holi mo e ngaahi hehema ʻo e lotó. Naʻe pehē ʻe tuʻi poto ko Solomone: “Ko e loto ʻo e tangata ʻoku ne sivi ʻa e hala te ne fou ai, ka ko Sihova ʻoku ne fakaʻuli ʻene ʻalu.” (Palovepi 16:9) Uá, ʻoku fakafuo kinaua ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fanongoa mo mātā, ngaahi feohí mo e ngaahi meʻa ʻoku hokosiá. Ko ia ai, he meʻa mahuʻinga moʻoni ē, ke tau fai ki he akonaki: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Palovepi 13:20) Hangē ko ia ʻoku fakatokanga mai kiate kitautolu ʻe he 2 Pita 1:​16, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he muimui ki he “ngaahi fananga ne faʻu ke fakahinga ʻa e kakai,” pe fakatatau ki he liliu Katolika Loma ʻa Knox, “ngaahi fepale ko e faʻu ʻe he tangata.” Ko e ngaahi meʻá ni ʻe fakakau ki ai ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi kātoanga lahi ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane tafoki mei he moʻoní.

9. ʻE lava fēfē ke tau tali fakahōifua ki he oʻi ʻoku fai ʻe he Tufunga ʻUmea Lahí?

9 Fakatatau leva ki heʻetau talí, ʻe lava ke oʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻI he anga-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo Sihová, ʻe lava ke tau toe leaʻaki ʻa e lotu ʻa Tēvitá: “Hakule au, Ela, ʻo ʻilo hoku loto ni: Sivi au, ʻo ʻilo ʻeku ngaoʻi: ʻO vakai naʻa ʻoku ʻiate au ha hala ʻomi mala, pea taki au ʻi he hala taʻengata.” (Sāme 139:​23, 24) ʻOku ʻai ʻe Sihova ke malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Kuo fai ha tali ʻe hotau lotó ki he ongoongo leleí pea ki heʻene ngaahi toe tatakí ʻaki ʻa e houngaʻia. Fakafou ʻi heʻene kautahá ʻokú ne fakaaʻu mai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi monū kehekehe fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí; ʻai kitautolu ke puke maʻu ki he ngaahi meʻá ni mo koloaʻaki kinautolu.​—Filipai 1:​9-11.

10. ʻOku totonu ke fēfē haʻatau vilitaki atu ke muimui ʻi he ngaahi polokalama fakalaumālié?

10 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau fai ha tokanga tuʻumaʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, muimui ʻi ha polokalama lau Tohitapu fakaʻaho pea mo ʻai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú mo e ngāue ʻa Sihová ko ha makatuʻunga ia ki he fetalanoaʻaki ʻi hotau ngaahi fāmilí pea ʻi he haʻohaʻonga hotau ngaahi kaungāmeʻá. Ko e polokalama lotu pongipongi ʻoku fai ʻi he tēpile kai pongipongí ʻe he fāmili Pētelí mo e kulupu misinale taki taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku faʻa fakakau ai, ʻo fakahili uike, ha lau nounou ʻo e Tohitapú pe ko e Yearbook lolotongá. ʻE lava ke fai ʻe ho fāmilí ha fokotuʻutuʻu meimei tatau? He ngaahi ʻaonga moʻoni ē ʻoku tau toe maʻu, fakafou ʻi heʻetau ngaahi feohi ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻi heʻetau ngaahi fakatahataha fakatahá, pea tautefito ʻi heʻetau kau ko ia ʻi he ako Taua Leʻo fakauiké!

Oʻi ke Fekuki mo e Ngaahi ʻAhiʻahí

11, 12. (a) ʻE anga-fēfē nai haʻatau ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he meʻa naʻe hokosia ʻe Siopé ke tauhi mateaki-angatonú?

11 ʻI heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻoku fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ke malanga hake ha ngaahi tuʻunga pau, ko e niʻihi ʻo kinautolu te tau ʻilo nai ʻoku faingataʻa. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he ngaahi meʻá ni? Hangē ko ia ʻoku akonaki mai ʻi he Semisi 4:​8, ʻoua ʻaupito naʻa tuku ke tau hoko ʻo loto-mamahi, kae tuku ke tau ʻunu ofi ki he ʻOtuá, ʻo falala kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó, ʻo loto-falala ai pē ko ʻetau ‘ʻunuʻunu atu kiate iá, ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kitautolu.’ ʻOku moʻoni, kuo pau ke tau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi, ka ʻoku fakaʻatā pē kinautolu ke tokoni ki hono fai hotau oʻí, fakataha mo ha ola fakafiefia. ʻOku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he Semisi 1:​2, 3: “Siʻoku kainga, mou lau ko e koto fakafiefia ʻo ka mou ka to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe; ko hoʻomou ʻilo, ko e sivi ʻo hoʻomou tui ʻoku ne fakatupu ʻa e kataki.”

12 ʻOku toe pehē ʻe Sēmisi: “ʻOua naʻa lau ʻe ha toko taha ʻO ka ʻahiʻahiʻi, ʻOku mei he ʻOtua hoku ʻahiʻahiʻi: he ko e ʻOtua ʻoku ʻikai maʻahiʻahiʻi ʻe he kovi, pea ʻoku ʻikai ke ʻahiʻahiʻi ha taha ʻe he ʻEne ʻAfio. Ka ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻa e tangata taki taha he tohoaki ia ʻe heʻene holi aʻana.” (Semisi 1:​13, 14) Ko hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻe lahi nai mo kehekehe, ka ʻi he hangē ko e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Siopé, ʻoku nau kaunga kotoa pē ki hotau oʻí. He toki fakapapau tuʻu-ki-muʻa moʻoni ia ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻi he Semisi 5:11: “Vakai ʻoku mau lau ko e monuʻia ʻa kinautolu kuo kataki. Kuo mou fanongo ki he kataki ʻa Siope; mou vakai foki hono ikuʻanga mei he ʻEiki: ta ʻoku ʻofa uʻuuʻu ʻa e ʻEiki, mo ʻofangofua.” ʻI he hoko ko e ngaahi ipu ʻi he ongo toʻukupu ʻo e Tufunga ʻUmea Lahí, ʻofa ke tau tauhi mateaki-angatonu ʻi he taimi kotoa pē, ʻo loto-falala hangē ko Siopé ki hono ikuʻangá!​—Siope 2:​3, 9, 10; 27:5; 31:​1-6; 42:​12-15.

Oʻi ʻo ʻEtau Fānau Īkí

13, 14. (a) Ko fē ʻa e taimi ʻoku totonu ai ki he ngaahi mātuʻá ke kamata hono oʻi ʻenau fānaú, pea ko e hā ʻa e ikuʻanga fakaʻosi ʻe hokó? (e) Ko e hā ʻa e ola fakafiefia ʻe lava ke ke lave ki aí?

13 ʻE lava ke kau mai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono oʻi ʻenau fānau īkí, ʻo kamata pē mei he kei valevale ʻa e fānaú, pea hono ʻikai ko ha kau tauhi mateaki-angatonu fisifisimuʻa moʻoni ē ʻe lava ke iku ki ai ʻetau kau talavoú! (2 Timote 3:​14, 15) Kuo hoko ʻo moʻoni eni naʻa mo e ʻi he taimi naʻe hulu fau ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ʻi he taimi naʻe ʻi he tumutumú ai ʻa e fakatangá ʻi ha fonua ʻi ʻAfilika, naʻe tokangaʻi ai ʻe ha fāmili falalaʻanga ʻa hono pulusi fakapulipuli ʻo e Taua Leʻó ʻi ha fale ʻi mui ʻi honau ʻapí. Ne ō hifo ʻi he ʻaho ʻe taha ʻa e kau sōtiá ʻi he halá, ko e kumi mei he fale ki he fale ʻa e kau talavoú ke lēsisita ʻi he sōtiá. Naʻe kei taimi feʻunga pē ki he ongo kiʻi talavou ʻi he fāmili ko ení ke toi, ka ʻe iku ha kumi ia ʻa e kau sōtiá ʻo maʻu pau ai ʻa e mīsini pulusí. ʻE lava ke tākiekina atu eni ki hano fakamamahiʻi pe fakapoongi kotoa nai ai ʻa e fāmilí. Ko e hā e meʻa ʻe faí? Naʻe lea hake ʻa e ongo tamaikí, ʻo lave loto-toʻa ki he Sione 15:13: “Talaʻehai ʻe ai ha ʻofa ʻa ha taha ʻe lahi ʻi he ʻofa ko é, ke ne liʻaki ʻene moʻui koeʻuhi ko hono ngaahi kaumeʻa.” Naʻá na vili pē ke na nofo ʻi loto fale. ʻE ʻilo ai kinaua ʻe he kau sōtiá pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe tuku atu ai kinaua ki he fakamamahi lahi pe aʻu ʻo fakapoongi kinaua ʻi he taimi te na fakafisi ai ke lēsisitá. Ka heʻikai ai te nau toe fai ha kumi. ʻE hao leva ai ʻa e mīsini pulusí mo e ngaahi mēmipa kehe ʻo e fāmilí. Kae kehe, naʻe ʻi ai ha ola fakaʻohovale ia. Naʻe fakalaka moʻoni ʻa e kau sōtiá ia ʻi he fale ʻe taha ko ení, ʻo nau ʻalu kinautolu ki he ngaahi fale kehé! Naʻe hao ʻa e ngaahi ipu fakaetangata ko ia naʻe oʻi ki he ngāue kinokinoifié, fakataha mo e mīsini pulusí, ke hokohoko atu hono pulusi ʻa e meʻakai fakalaumālie taimi totonú. Ko e taha ʻo e ongo tamaiki ko ení mo hono tuofefiné ʻokú na ngāue ʻi Pēteli he taimí ni; ʻokú ne kei ngāueʻaki pē ʻa e mīsini motuʻá.

14 ʻE lava ke akoʻi ʻa e fānau īkí ki he founga ʻo e lotú, pea ʻoku tali ʻe hotau ʻOtuá ʻenau ngaahi lotú. Ko ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻo e meʻá ni naʻe hoko ia lolotonga ʻa e tāmate tavale ʻi Luanitaá. ʻI he taimi naʻe teuteuʻi ai ʻe he kau angatuʻú ha kiʻi taʻahine taʻu 6 mo ʻene ongo mātuʻá ke fakapoongi ʻaki ha foʻi pulu ʻesi, naʻe lotu leʻo-lahi mo faivelenga ʻa e kiʻi ʻofefiné ke fakahaofi kinautolu koeʻuhi ke hoko atu ʻa e ngāue kia Sihová. Ne ongo ki he kau teu fakapoó ʻo fakahaofi ai kinautolu, ʻo nau pehē, “ʻE ʻikai lava ke mau tāmateʻi kimoutolu koeʻuhi ko e kiʻi taʻahine ko ení.”​—1 Pita 3:12.

15. Ko e hā ʻa e ngaahi tākiekina fakameleʻi naʻe fakatokanga ki ai ʻa Paulá?

15 Ko e tokolahi taha ʻo ʻetau kau talavoú ʻoku ʻikai pau ia ke nau fekuki mo ha ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi ʻolungá, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻoku nau fehangahangai mo ia ʻi he ʻapiakó pea mo e ngaahi sōsaieti fakameleʻi ʻo e ʻaho ní: ko e lea koví, fakalieliá, fakafiefia ololaló, mo e tenge mei he toʻumeʻá ke kau ʻi he ngaahi tōʻonga hala ʻoku failahia ʻi he ngaahi feituʻu lahi. ʻOku hokohoko atu, ʻa e faifakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e ngaahi tākiekina ko ení.​—1 Kolinito 5:6; 15:​33, 34; Efeso 5:​3-7.

16. ʻE anga-fēfē nai ke hoko ha taha ko ha ipu ki he ngāue kinokinoifie?

16 Hili ʻa e lave ki he ngaahi ipu ʻoku tauhi “ke kinokinoifie, ka ko e niʻihi ke palakū,” ʻoku pehē ʻe Paula: “Pea ka ai ha taha te ne fakamaʻa ia ke matanga mei he faʻahinga ko ia, te ne hoko ko e ipu ke kinokinoifie, ko e ipu kuo fakatapu, ko e ipu ʻoku ʻaonga ki he Tangataʻeiki, kuo teu ki he ngaue lelei kotoa pe.” Ko ia, tau fakaʻaiʻai ʻetau kau talavoú ke tokanga fekauʻaki mo ʻenau ngaahi feohí. ʻAi ‘ʻa e ngaahi holi fakatalavoú ke nau hola mei ai; ka nau tuli ki he māʻoniʻoní, ki he tuí, ki he ofá, pea ki he feʻofoʻofani mo e kakai ʻoku lotu ki he ʻEikí mei he loto maʻa.’ (2 Timote 2:​20-22) Ko ha polokalama fakafāmili ki he “langa hake” ʻe lava ke mahuʻinga ʻaupito ʻi hono oʻi ʻetau kau talavoú. (1 Tesalonaika 5:11; Palovepi 22:6) Ko e lau mo e ako fakaʻaho ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tohi feʻungamālie ʻa e Sōsaietí ʻe lava ke hoko ia ko ha tokoni lelei.

Oʻi Maʻá e Tokotoha Kotoa Pē

17. ʻE anga-fēfē hono oʻi kitautolu ʻe he akonakí, pea ko e hā hono ikuʻanga fakafiefiá?

17 Ke oʻi kitautolú, ʻoku ʻomi ʻe Sihova ʻa e akonaki mei heʻene Folofolá pea fakafou ʻi heʻene kautahá. ʻOua ʻaupito naʻa talitekeʻi ʻa e akonaki fakaʻotua peheé! Tali fakapotopoto ki ai, pea ʻai ia ke ne fakafuo koe ke ngāue kinokinoifieʻaki ʻe Sihova. ʻOku akonaki mai ʻa e Palovepi 3:​11, 12: “Tama, ʻoua te ke vaʻingaʻaki ho ako ʻoku fai ʻe he ʻEiki; pea ʻoua te ke kina ʻi ho tautea ʻe ia: He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEiki ʻa ia ʻoku ne kinisi; ʻio, hange ko e fai ʻe ha tamai ki hono foha pele.” ʻOku toe tokonaki mai ha akonaki fakatamai ʻi he Hepelu 12:​6-11: “He ko ia ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEiki ʻa ia ʻoku ne kinisi . . . Pea ko eni, ka fai ha kinisi, talaʻehai ʻoku tau ongoʻi leva ko e meʻa fakafiefia ia, kaekehe, ko e meʻa fakamamahi: ka ʻe faifai pea tupu ai kiate kinautolu kuo ʻosi ʻa ako ai, ha fua ʻoku hoa mo e melino, ko e koto maʻoniʻoni.” Ko e fouʻanga tefito ki he akonaki peheé kuo pau pē ko e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá.​—2 Timote 3:16, 17.

18. ʻI he fekauʻaki mo e fakatomalá, ko e hā ʻoku tau ako mei he Luke vahe 15?

18 ʻOku toe faimeesi foki ʻa Sihova. (Ekisoto 34:6) ʻI hano fakahāhā ha fakatomala loto-moʻoni ʻo aʻu pē ki he angahala mamafa tahá, ʻokú ne fakaaʻu mai ʻene fakamolemolé. Naʻa mo e ‘ngaahi foha maumau koloa’ ʻo onopōní ʻe lava pē ke oʻi ki ha ngaahi ipu ki he ngāue kinokinoifie. (Luke 15:​22-24, 32) Ko ʻetau ngaahi angahalá ʻe ʻikai nai fuʻu mamafa ia ʻo hangē ko e foha maumau koloá. Ka ko ʻetau tali anga-fakatōkilalo ki he akonaki Fakatohitapú ʻe tākiekina maʻu pē ia ki hono oʻi ko ia kitautolu ke hoko ko e ngaahi ipu ki he ngāue kinokinoifie.

19. ʻE anga-fēfē nai haʻatau hokohoko atu ke ngāue ko ha ngaahi ipu kinokinoifie ʻi he ongo toʻukupu ʻo Sihová?

19 ʻI he taimi naʻa tau fuofua ako ai ʻa e moʻoní, naʻa tau fakahāhā ʻa e loto-lelei ke tuku kia Sihova ke ne fakafuo kitautolu. Naʻa tau liʻaki ʻa e ngaahi founga fakamāmaní, ʻo kamata ke ʻai ʻa e angaʻitangata foʻoú, pea hoko ko e kau Kalisitiane kuo fakatapui mo papitaiso. Naʻa tau talangofua ki he akonaki ʻa Efeso 4:​20-24, ‘ʻo huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, ʻa ia ʻoku ʻauʻauha ko e meʻa ʻi he ngaahi holi ʻa Kākā: pea tau kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtuá ʻi he angatonu mo e māʻoniʻoni ʻa Moʻoni.’ ʻOfa ke tau hokohoko atu tāutaha ʻo oʻingofua ʻi he ongo toʻukupu ʻo Sihová, ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí, ʻo ngāue maʻu pē ko e ngaahi ipu ki heʻene ngāue kinokinoifié!

Ke Fakamanatu

◻ Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí ki hotau māmaní?

◻ ʻE anga-fēfē nai hano oʻi koe ki ha ngāue kinokinoifie?

◻ ʻI he founga fē ʻe oʻi nai ai ʻa ʻetau fānaú?

◻ Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke tau maʻu fekauʻaki mo e akonakí?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻE oʻi koe ke hoko ki ha ngāue kinokinoifie pe ʻe talitekeʻi?

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻE lava ke oʻi ʻa e fānau īkí mei heʻenau kei valevalé

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share