LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 2/1 p. 14-19
  • Ko ʻEtau Koloa ʻi he Ngaahi Ipu Kelekele

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ʻEtau Koloa ʻi he Ngaahi Ipu Kelekele
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Oʻi ʻi ʻIsileli ʻo Onoʻahó
  • Oʻi ʻo ha Puleʻanga Fakalaumālie
  • Ko Hono Oʻi ʻo e ʻIsileli Faka-ʻOtuá ʻi he ʻAho Ní
  • “Ta ko e Fuʻu Kakai Lahi”
  • Ko e Tufunga ʻUmea Lahí mo ʻEne Ngāué
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Founga Pule Fakateokalati ʻi he Kuonga ʻo e Kalisitiané
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Houngaʻia ʻia Sihova ko Hotau Tufunga-ʻUmeá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Tuku ke Fakafuo Koe ʻe he Akonaki ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 2/1 p. 14-19

Ko ʻEtau Koloa ʻi he Ngaahi Ipu Kelekele

“Ko e anga oʻemau maʻu ʻa e koloa ko ia, ʻoku faʻo hina kelekele, koeʻuhi ke ʻa e ʻOtua ai pe ʻa e makehe atu ʻo e mafai, ʻo ʻikai ko e meʻa meiate kimautolu.”​—2 KOLINITO 4:​7.

1. ʻOku totonu ke fakalototoʻaʻi fēfē kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?

LOLOTONGA hono oʻi ʻe Sihova ʻi heni ʻi māmaní, naʻe fuofua hokosia ai ʻe Sīsū ʻa e ngāvaivai ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. He totonu moʻoni ē ke fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe heʻene faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tauhi mateaki-angatonú! ʻOku tala mai ʻe he ʻapositoló kiate kitautolu: “ʻIo, ko e meʻa ia naʻe ui kimoutolu ki ai: he naʻe kataki mamahi ʻa Kalaisi foki koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo ne tuku ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu, ke mou muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia.” (1 Pita 2:21) ʻI he fakamoʻulaloa ki he oʻi peheé, naʻe ikunaʻi ai ʻe Sīsū ʻa māmaní. Naʻá ne toe fakalotolahiʻi foki ʻene kau ʻapositoló ke nau hoko ko e kau ikuna. (Ngāue 4:​13, 31; 9:​27, 28; 14:3; 19:8) Pea hono ʻikai ko ha fuʻu fakalototoʻa lahi ē naʻá ne ʻoange ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene lea fakaʻosi kiate kinautolú! Naʻá ne pehē: “Ko e ngaahi meʻa ni kuo u tala kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou maʻu ʻiate au ha fiemālie. ʻI māmani ʻoku mou maʻu fakamamahi: ka mou loto toʻa pe; kuo u ikuna ʻa mamani ʻe au.”​—Sione 16:33.

2. ʻI he faikehekehe mo e fakakuihi ʻo e māmaní, ko e hā ʻa e ulo ʻoku tau maʻú?

2 ʻOku pehē pē, hili hono fakafaikehekeheʻi ʻa e fakakuihi ʻoku ʻomai ʻe he “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni” pea mo e “ulo mei he kosipeli,” naʻe pehē ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakafaifekau mahuʻingá: “Ko e anga oʻemau maʻu ʻa e koloa ko ia, ʻoku faʻo hina kelekele, koeʻuhi ke ʻa e ʻOtua ai pe ʻa e makehe atu ʻo e mafai, ʻo ʻikai ko e meʻa meiate kimautolu. Ko homau anga é, ko e fetekeekina kimautolu mei he potu kotoa pe, kae ʻikai ʻefituʻua; ko e fakapalalauatuʻu kae ʻikai hē ʻaupito; ko e tulia kae ʻikai liʻekina ki he fili; ko e teʻia kae ʻikai fakamate.” (2 Kolinito 4:​4, 7-9) Neongo ko e “hina kelekele” ngāvaivai kitautolu, kuo mātuʻaki oʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki hono laumālié ke tau lava ai ʻo hoko ko e kau ikuna fakaʻaufuli ʻi he māmani ʻo Sētané.​—Loma 8:​35-​39; 1 Kolinito 15:57.

Oʻi ʻi ʻIsileli ʻo Onoʻahó

3. Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe ʻAisea ʻa hono oʻi ko ia ʻo e puleʻanga Siú?

3 ʻOku oʻi ʻe Sihova ʻo ʻikai ngata pē ʻi he niʻihi tāutaha ka ko e ngaahi puleʻanga kakato. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fakamoʻulaloa ai ʻa ʻIsileli ʻo onoʻahó ki hono oʻi ʻe Sihová, naʻá ne lakalakaimonū. Ka naʻe faai pē ʻo ne fakafefeka ʻi ha ʻalunga talangataʻa. Ko hono olá, naʻe ʻomi ai ki ai ʻe he Tokotaha-Ngaohi ʻo ʻIsilelí ha “ʻoiaue.” (Aisea 45:9) ʻI he senituli hono valu K.M., naʻe lea ai ʻa ʻAisea kia Sihova fekauʻaki mo e tuʻunga angahala lahi ʻo ʻIsilelí, ʻo pehē: “ʻE Sihova, ko ʻemau tamai koe; ko kimautolu ko e ʻumea, pea ko koe ko ʻemau tufunga; pea ko e gaue ʻa ho nima ʻa kimautolu kotoa pe. . . . ko ʻemau ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kotoa ko e koto kaʻanga pe.” (Aisea 64:​8-11) Naʻe oʻi ʻa ʻIsileli ia ki ha ipu naʻe feʻunga pē ki he fakaʻauha.

4. Ko e hā ʻa e fakatātā naʻe fakahoko ʻe Selemaiá?

4 ʻI ha senituli mei ai, ʻi he fakaofi mai ko ia ʻa e ʻaho hilifaki tauteá, naʻe tala ʻe Sihova kia Selemaia ke toʻo ha hina ʻumea pea fakafeʻao ʻa e niʻihi ʻo e kau mātuʻa ʻo Selusalemá ki he Teleʻa ʻo Hīnomí, ʻo ne fakahinohinoʻi ia: “Te ke toki maumau ʻa e hina, kae sio ki ai ʻa e kau tangata naʻe o mo koe, pea te ke pehe kiate kinautolu, Ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti: ʻE pehē ʻeku maumau ʻa e kakai ni mo e kolo ni, ʻo hange ko e maumau ʻa e ipu ʻa e tufunga ni, ʻa ia ʻe ʻikai toe lava ke fakamaʻopo.”​—Selemaia 19:​10, 11.

5. Naʻe lahi fēfē ʻa e fakamaau ʻa Sihova ki ʻIsilelí?

5 ʻI he 607 K.M., naʻe fakaʻauha ai ʻe Nepukanesa ʻa Selusalema fakataha mo hono temipalé pea taki pōpula atu ʻa e kau Siu naʻe haó ki Pāpilone. Ka ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe 70 ʻo e fakaheé, naʻe malava ke toe foki ʻa e kau Siu fakatomalá ʻo toe langa ʻa Selusalema mo hono temipalé. (Selemaia 25:11) Kae kehe, ʻi he aʻu mai ki he ʻuluaki senituli T.S., ne toe hanga ʻe he puleʻangá ia ʻo liʻaki ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí, pea iku ʻo ne tūʻulu kovi atu ki he hia taupotu ko hono fakapoongi ʻa e ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá. ʻI he 70 T.S., naʻe ngāueʻaki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Mafai ʻi Māmani ʻo Lomá ko ʻene tokotaha faifakaʻauhá ke tafiʻi atu ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa faka-Siú, pea haveki ʻa Selusalema mo hono temipalé. ʻE ʻikai ʻaupito toe hoko ʻa ʻIsileli ʻo oʻi ʻe he toʻukupu ʻo Sihová ko ha meʻa ʻoku “māʻoniʻoni mo fakaʻofoʻofa.”a

Oʻi ʻo ha Puleʻanga Fakalaumālie

6, 7. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa hono oʻi ʻo e ʻIsileli fakalaumālié? (e) Ko e hā ʻa e tokolahi fakakātoa ʻo e “ipu angaʻaloʻofa,” pea naʻe faʻu fēfē ia?

6 Ko e kau Siu ko ia naʻa nau tali ʻa Sīsuú naʻe oʻi kinautolu ko e kau mēmipa tefito ʻo ha puleʻanga foʻou, ʻa ia ko e “Isileli faka-ʻOtua” fakalaumālié. (Kaletia 6:16) ʻOku feʻungamālie leva, ʻa e ngaahi lea ʻa Paulá: “ʻIo! ʻikai ʻoku faiteliha ʻa e tufunga ipu ki he ʻumea, ke ngaohi mei he takaonga pe taha ha ipu ʻe taha ke kinokinofie, mo e ipu ʻe taha ke palakū? . . . Neongo naʻe finangalo ʻe he ʻOtua ke fakaeʻa ʻene houhau, pea ke ʻai ke mahino ʻa e meʻa te ne lava, ka ka angamokomoko ia ʻo fuoloa, mo ne kataki ʻa e ngaahi ipu ʻangahouhau ʻa ia kuo ʻosi sāuni ki he malaʻia; koeʻuhi ke ne ʻai ke mahino ʻa e koloa ʻo hono langilangi.”​—Loma 9:​21-23.

7 Naʻe ʻai ʻe Sīsū kuo toetuʻú ki mui ai ke ʻiloʻi ko e “ngaahi ipu angaʻaloʻofa” ko ení ʻe toko 144,000 honau tokolahí. (Fakahā 7:4; 14:1) Koeʻuhi kuo ʻikai tokonaki ʻe ʻIsileli fakakakano ʻa e fika fakakātoa ko iá, ne fakaaʻu atu ai ʻe Sihova ʻa ʻene mēsí ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá. (Loma 11:​25, 26) Naʻe mafola vave ʻaupito ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane foʻou ko iá. ʻI loto ʻi he taʻu pē ʻe 30 ne hoko ai ʻa e ongoongo leleí ʻo “malangaʻaki ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.” (Kolose 1:23) Naʻe fiemaʻu ai hano tokangaʻi lelei ʻa e ngaahi fakatahaʻanga fakafeituʻu movete takai ko ení.

8. Ko hai naʻe faʻuʻaki ʻa e muʻaki kulupu pulé, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tupulaki ʻa e kulupu ko ení?

8 Naʻe ʻosi teuteuʻi ʻe Sīsū ia ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12 ke hoko ko e muʻaki kulupu pulé, ʻo akoʻi kinautolu pea pehē ki he niʻihi kehé ki he ngāue fakafaifekaú. (Luke 8:1; 9:​1, 2; 10:​1, 2) ʻI he Penitekosi 33 T.S., naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, pea faai mai pē ʻo fakalahi ʻa hono kulupu pulé ʻo kau ai ʻa e “kau abosetolo moe mātua [ʻi Selusalemá].” Hili ha vahaʻa taimi lahi, ko e tokoua faʻē-taha ʻo Sīsū ko Sēmisí, neongo naʻe ʻikai ko ha ʻapositolo, ʻoku hā naʻá ne hoko ko ha tokotaha-sea. (Ngāue 12:17; 15:​2, 6, 13, PM;21:18) Fakatatau ki he faihisitōlia ko Eusebius, naʻe hoko ʻa e kau ʻapositoló ko e ngaahi tāketi makehe ia ʻo e fakatangá pea naʻa nau movete ki he ngaahi fetuʻu kehé. Ko e faʻunga ʻo e kulupu pulé naʻe fengaʻunuʻaki ʻo fakatatau ki he meʻa ko iá.

9. Ko e hā ʻa e tupulaki fakamamahi naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe hokó?

9 ʻI he fakaofi ki he ngata ʻa e ʻuluaki senitulí, ‘ko e Toko Taha Kovi, ko e Tevoló,’ naʻá ne kamata ‘to ʻa e teá’ ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi ʻea hangē ha uité ʻo e “Puleʻanga ʻo Hevani.” Naʻe ʻosi kikiteʻi ʻe Sīsū ia ʻe fakaʻatā ʻa e tupulaki fakamamahi ko ení kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi utu-taʻú ʻi he “fakaʻosi ʻo e kuonga.” Pea, ‘ʻe toe hoʻata mai ʻa e kau faileleí ʻo hangē ko e laʻaá ʻi he puleʻanga ʻo ʻenau Tamaí.’ (Mātiu 13:​24, 25, 37-43) ʻE hoko ia ʻafē?

Ko Hono Oʻi ʻo e ʻIsileli Faka-ʻOtuá ʻi he ʻAho Ní

10, 11. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa hono oʻi ʻi onopooni ʻa e ʻIsileli faka-ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi akonaki faikehekehe ʻe maʻu ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané pea ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau Ako Tohitapu faivelengá?

10 ʻI he 1870, naʻe fokotuʻu ai ʻe Charles Taze Russell ha kulupu ako Tohitapu ʻi Pittsburgh, Pennsylvania, U.S.A. ʻI he 1879 naʻá ne kamata ai ke pulusi fakamāhina ʻa e makasini ʻoku ʻiloa ʻi he ʻahó ni ko e Taua Leʻo. Ko e kau Ako Tohitapu ko ení, ʻa ia ko hono ui ia kinautolú, naʻe vave pē ʻenau mahinoʻi kuo ohi mai ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa e ngaahi akonaki pangani taʻefakatohitapu, hangē ko ia ko e taʻefaʻamate ʻa e soulú, afi ʻo helí, pulekatolio, ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, mo e papitaiso kei valevalé.

11 Ka, ko e meʻa mahuʻinga angé, ko hono fakafoki ʻe he kau ʻofa Tohitapu ko ení ʻa e ngaahi akonaki faka-Tohitapu tefitó, hangē ko e fakatauʻatāina fakafou ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú pea mo e toetuʻu ki he moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi melino ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Sinoemeʻa, naʻe fokotuʻu ʻa e fakamamafa ki he tuʻunuku mai ko ia ʻa hono fakatonuhiaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá ko e Hau Fakaleveleva ia ʻo e ʻunivēsí. Naʻe tui ʻa e kau Ako Tohitapú ko e Lotu ʻa e ʻEikí naʻe teu ke tali mai ia: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi Hēvani, ke tapuhā ho Huafa, ke hoko hoʻo Pule, ke fai ho Finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.” (Mātiu 6:​9, 10) Naʻe oʻi kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ki ha sōsaieti ʻi māmani lahi ʻo e kau Kalisitiane ʻofa ki he melinó.

12. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻo mahinoʻi ʻe he kau Ako Tohitapú ha foʻi taimi mahuʻinga?

12 Ko hano ako fakaʻāuliliki ʻa e Taniela vahe 4 pea mo e ngaahi kikite kehé naʻe fakatuipauʻi ai ʻa e kau Ako Tohitapú ko e ʻi ai ʻa Sīsū ko e Tuʻi faka-Mīsaiá ʻoku pau pē ʻoku ofi. Naʻa nau mahinoʻi ko e 1914 ʻe hoko ia ko e taimi ʻe ngata ai ʻa e “ngaahi kuonga ʻo e senitaile.” (Luke 21:24; Isikeli 21:​26, 27) Naʻe fakalahi vave ʻe he kau Ako Tohitapú ʻenau ngāué, ʻo fokotuʻu ai ʻa e ngaahi kalasi Tohitapu (naʻe ui ki mui ko e ngaahi fakatahaʻanga) ʻi he ʻIunaite Seteté kotoa. ʻI he kamata ʻa e senituli hono hokó, ko ʻenau ngāue fakaeako Tohitpú naʻe fakalahi atu ia ki ʻIulope mo ʻAositalalasia. Naʻe hoko ʻo fiemaʻu ai ʻa e fokotuʻutuʻu leleí.

13. Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalao naʻe maʻu ʻe he kau Ako Tohitapú, pea ko e hā ʻa e ngāue tuʻu-ki-muʻa naʻe fai ʻe he ʻuluaki palesiteni ʻo e Sōsaietí?

13 Ke tuku ki he kau Ako Tohitapú ha tuʻunga fakalaó, naʻe fokotuʻu ai ʻa e Zion’s Watch Tower Tract Society ʻi he 1884 ʻi he ʻIunaite Seteté, fakataha mo e ʻuluʻi ʻōfisi ʻi Pittsburgh, Pennsylvania. Naʻe ngāue ʻa hono kau talēkitá ko e Kulupu Pule tefitó, ʻo tokangaʻi ʻa e malangaʻi ko ia ʻi māmani kotoa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻuluaki palesiteni ʻo e Sōsaietí, Charles T. Russell, naʻá ne tohi ʻa e ngaahi voliume ʻe ono ʻo e Studies in the Scriptures mo fai ʻa e ngaahi folau malanga lahi. Naʻá ne toe foaki foki ki he ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí ʻa e paʻanga lahi ʻa ia naʻá ne tātānaki ki muʻa ke ne kamata ʻene ngaahi ako Tohitapú. ʻI he 1916, ʻi he kei lolotonga lele ʻa e Tau Lahí ʻi ʻIulopé, ne mālōlō ai ʻa e tokotaha ongosia ko Tokoua Russell, lolotonga haʻane fononga fakaemalanga. Kuó ne tuku kotoa atu ia ki hono fakalahi ʻo e fakamoʻoni fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

14. Naʻe fakahoko fēfē ʻe J. F. Rutherford ʻa e “tau ʻo e tau lelei”? (2 Timote 4:7)

14 Ko Joseph F. Rutherford, ʻa ia naʻá ne hoko fakataimi ko ha fakamaau ʻi Missouri, naʻe hoko ia ko e palesiteni hono hokó. Ko e ola ʻo ʻene taukapo taʻemanavahē ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú, naʻe kau fakataha ai ʻa e haʻa faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo e kau politikí ʻi he “faʻu lao fakamamahi.” ʻI Sune 21, 1918, naʻe tuku pilīsone ai ʻa Tokoua Rutherford mo e kau Ako Tohitapu tuʻu-ki-muʻa kehe ʻe toko fitu, fakataha mo honau ngaahi tautea taimi taha ko e taʻu ʻe 10 pe 20. Naʻe taukapo ʻa e kau Ako Tohitapú. (Sāme 94:20; Filipai 1:7) ʻI ha tangi, naʻe fakaʻatā ai kinautolu ʻi Maʻasi 26, 1919, pea naʻe fakatonuhiaʻi fakaʻaufuli kinautolu ki mui mei he tukuakiʻi loi ko ia ki he fakatupu angatuʻú.b Naʻe hoko ʻa e meʻa naʻe hokosia ko ení ʻo oʻi ai kinautolu ke hoko ko e kau taukapo fefeka ʻo e moʻoní. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻa nau feinga ʻi he founga kotoa pē ʻe ala lavá ke ikuna ʻi he tau fakalaumālie ko ia ke talaki ʻa e ongoongo leleí neongo ʻa e fakafepaki ʻa Pāpilone ko e Lahí. Ko e faitau ko iá ʻoku hokohoko ʻo aʻu mai ki he taʻu 1999 ko ení.​—Fakafehoanaki mo Mātiu, vahe 23; Sione 8:​38-47.

15. Ko e hā naʻe mahuʻinga fakahisitōlia ai ʻa e taʻu 1931?

15 Lolotonga ʻa e 1920 tupú mo e 1930 tupú, naʻe hokohoko atu hono oʻi ʻa e ʻIsileli faka-ʻOtuá ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí. Naʻe tapa atu ʻa e maama fakaekikite ʻo e ngaahi Konga Tohitapú, ʻo ʻoatu ai ʻa e fakalāngilangi kia Sihova mo e tokangataha ki he Puleʻanga Fakamīsaia ʻo Sīsuú. ʻI he 1931, naʻe fiefia ai ʻa e kau Ako Tohitapú ke tali ʻa e hingoa foʻou, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova.​—Aisea 43:​10-12; Mātiu 6:​9, 10; 24:14.

16 mo e puha ʻi he peesi 19. Naʻe fakakakato ʻanefē ʻa e fika fakakātoa ʻo e toko 144,000, pea ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ki he meʻá ni?

16 ʻI he 1930 tupú, ko e fika ʻo e “kakai kuo ui mo fili mo lototō,” ʻo e toko 144,000, naʻe hā ia kuo kakato. (Fakahā 17:14; sio ki he puha ʻi he peesi 19.) ʻOku ʻikai te tau ʻilo pe ko e toko fiha ʻo e kau paní naʻe tānaki ʻi he ʻuluaki senitulí pea mei he haʻohaʻonga ʻo e “tea” lolotonga ʻa e ngaahi senituli fakapoʻuli ʻo e fuʻu tafoki ko ia ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mei he moʻoní. Ka ʻi he 1935, naʻe ʻi ai ʻa e fakakātoa ko e kau malanga ʻe toko 52,465 ʻi māmani lahi, mei he tumutumu ko e toko 56,153, ʻa ia naʻa nau fakahāhaaʻi ʻenau ʻamanaki fakahēvaní ʻaki ʻenau ʻinasi ʻi he mā mo e uaine Fakamanatú. Ko e hā leva ʻa e tufakanga ʻo e tokolahi ko ia ʻe toki fakatahatahaʻí?

“Ta ko e Fuʻu Kakai Lahi”

17. Ko e hā ʻa e tupulaki fakahisitōlia naʻe hoko ʻi he 1935?

17 ʻI ha fakataha-lahi naʻe fai mei Mē 30 ki Sune 3, 1935, ʻi Washington, D.C., U.S.A., naʻe fai ai ʻe Tokoua Rutherford ha malanga ʻiloa naʻe fakakaveinga “Ko e Fuʻu Tokolahi.”c Ko e kulupú ni, “ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻe ha taha hono lau,” ʻe hā ia ʻi he fakaʻau ke ʻosi hono silaʻi ʻa e toko 144,000 ʻo e ʻIsileli fakalaumālié. Ko e faʻahingá ni foki te nau ngāueʻi ʻa e tui ki he mālohi ʻo e huhuʻi ʻo e “taʻataʻa ʻo e Lami,” ʻa Sīsū, pea mo fai ʻa e ngāue toputapu ʻi he fokotuʻutuʻu fakaetemipale ʻa Sihova ki he lotú. ʻI he tuʻunga ko ha kulupú, te nau “haʻu [moʻui] mei he mamahi lahi,” ke maʻu ʻa e Palataisi fakamāmani ʻa ia “ʻe ʻikai toe ai ha mate.” ʻI ha ngaahi taʻu ki muʻa ʻi he fakataha-lahi ko iá, ne ʻosi lau ʻa e kulupú ni ia ko e kau Sionatapi.​—Fakahā 7:​9-17; 21:4; Selemaia 35:​10.

18. ʻI he ngaahi founga fē naʻe mahuʻinga ai ʻa e taʻu 1938?

18 Ko e taʻu 1938 naʻe mahuʻinga ia ʻi hono fakamahinoʻi maʻalaʻala ʻa e ongo kalasí. Ko e ongo ʻīsiu ko ia ʻo e The Watchtower ʻo Maʻasi 15 mo ʻEpeleli 1, 1938, naʻe ʻomai ai ʻa e ako konga ua “Ko ʻEne Tākangá” pea naʻe fakamaʻalaʻala ai ʻa e ngaahi tuʻunga felāveʻi ʻo e toenga ʻo e kau paní mo honau ngaahi kaungāmeʻá, ʻa e fuʻu kakai lahí. Pea ko e ongo ʻīsiu ʻo Sune 1 mo Sune 15 naʻe ʻomi ai ʻa e ngaahi kupu ako ki he “Kautaha,” ʻo makatuʻunga ʻia Aisea 60:17. Naʻe fai ʻa e ui ki he fakatahaʻanga kotoa pē ke nau kole ki he Kulupu Pulé ke fakanofo ha kau sevāniti fakafeituʻu, ʻo fakahoko ai ha fokotuʻutuʻu fakalakalaka fakanofo faka-ʻOtua fakateokalati. Naʻe fai pehē tofu pē ʻa e ngaahi fakatahaʻangá.

19 mo e fakamatala ʻi laló. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻá ne fakapapauʻi ko e ui fakalūkufua ki he “fanga sipi kehe” kuo hokohoko ia ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 60 ko ení?

19 Naʻe pehē ʻe he līpooti ʻi he Yearbook of Jehovah’s Witnesses 1939: “Ko e kau muimui pani ʻo Kalaisi Sīsū ʻoku ʻi māmani he ʻaho ní ʻoku nau toe tokosiʻi, pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau toe tokolahi ange. ʻOku fakahaaʻi kinautolu ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ‘ko e toenga’ ʻo e hako ʻo Saioné, ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 12:17) ʻOku fakatahatahaʻi ʻe he ʻEikí kiate ia he taimí ni ʻa ʻene ‘fanga sipi kehé,’ ʻa ia ʻe faʻuʻaki ʻa e ‘fuʻu tokolahi.’ (Sione 10:16) Ko e faʻahinga ʻoku lolotonga fakatahatahaʻi he taimi ní ko e ngaahi kaungāmeʻa ia ʻo e toengá, ʻoku nau ngāue fakataha mo e toengá. Mei he taimi ko ení ʻo faai atu ko e faʻahinga ko ia ʻoku faʻuʻaki ʻa e ‘fanga sipi kehé’ ʻe fakautuutu honau tokolahí kae ʻoua kuo fakatahatahaʻi ʻa e ‘fuʻu tokolahí.’” Ko e toenga ʻo e kau paní kuo ʻosi oʻi kinautolu ke tokangaʻi ʻa hono fakatahatahaʻi ʻo e fuʻu kakai lahí. Kuo pau ke oʻi foki mo e faʻahingá ni he taimí ni.d

20. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu fakaekautaha kuo tupulaki mai talu mei he 1942?

20 ʻI Sanuali 1942, ʻi he taimi naʻe ʻi hono tumutumú ai ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe mālōlō ai ʻa Joseph Rutherford pea naʻe fetongi ia ʻe Nathan Knorr ʻi he palesitení. Ko e palesiteni hono tolu ʻo e Sōsaietí ʻoku manatua lelei ia ʻi heʻene fokotuʻu ʻa e ngaahi akoʻanga fakateokalati ʻi he ngaahi fakatahaʻangá mo e ʻApiako Kiliatí ki hono akoʻi ʻa e kau misinalé. ʻI he fakataha fakataʻu ʻa e Sōsaietí ʻi he 1944, naʻá ne fanongonongo ai ko e tuʻutuʻuni ʻa e Sōsaietí naʻe lolotonga fakaleleiʻi koeʻuhi ke makatuʻunga ʻa hono kau mēmipá, ʻikai ʻi he ngaahi tokoni fakamatelié, ka ʻi he tuʻunga fakalaumālié. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 30 hono hokó, ko e tokolahi ʻo e kau ngāue malangá naʻe tupulaki ia mei he 156,299 ki he 2,179,256 ʻi māmani lahi. Lolotonga ʻa e 1971-1975 naʻe fiemaʻu ai ha toe ngaahi liliu fakaekautaha. ʻE ʻikai toe malava ʻe he tangata ko ia ʻe taha ʻoku hoko ko e palesitení ke ne fai hano tokangaʻi fakaʻāuliliki ʻo e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi māmani kotoa. Ko e Kulupu Pulé, mo hono tokotaha sea taufetongí, naʻe fakalahi ia ki he kau mēmipa pani ʻe toko 18, meimei ko e vaeua ai kuo lava honau ʻalunga ʻi he māmaní he taimí ni.

21. Ko e hā kuo ʻai ke taau ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fanga sipi tokosiʻí ki he Puleʻangá?

21 Ko e toenga ʻo e kau mēmipa ʻi he fanga sipi tokosiʻí kuo ʻosi oʻi ia ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu lahi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi. ʻOku nau loto-toʻa moʻoni, he kuo nau maʻu taʻetoeveiveiua ʻa e ‘fakamoʻoni ʻa e laumalié.’ Ne ʻosi tala ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Ko kimoutolu ia kuo nofoʻi maʻu mo au ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahi. Pea ko au ʻoku ou tuʻutuʻuni ha puleʻanga moʻomoutolu, ʻo hange ko e tuʻutuʻuni ha puleʻanga moʻoku ʻe heʻeku ʻEiki: ke mou kai mo inu ʻi heʻeku tepile ʻi hoku puleʻanga, pea nofo ki ha ngaahi taloni, ʻo fakamāuʻi ʻa e matakali ʻe hongofulumaua ʻo Isileli.”​—Loma 8:​16, 17; Luke 12:32; 22:​28-30.

22, 23. ʻOku anga-fēfē hono oʻi ʻo e fanga sipi tokosiʻí mo e fanga sipi kehé?

22 ʻI he holo ko ia ʻa e tokolahi ʻo e toenga ʻo e kau pani ʻe he laumālié ʻi he māmaní, kuo ʻoange ai ki he fanga tokoua matuʻotuʻa ʻo e fuʻu kakai lahí ke nau tokangaʻi fakalaumālie ʻa e meimei kotoa ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi māmani lahí. Pea ʻi he fakaʻosi ʻe he kau fakamoʻoni pani taʻumotuʻa fakamuimuí honau ʻalunga fakaemāmaní, ko e sa·rimʹ fakapilinisi ʻo e fanga sipi kehé ʻe ʻosi akoʻi lelei ia ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue fakaepulé ko ha kalasi ʻeiki ʻi māmani.​—Isikeli 44:3; Aisea 32:1.

23 Ko e fanga sipi tokosiʻí pea pehē ki he fanga sipi kehé ʻoku hokohoko atu hono oʻi ki he ngaahi ipu kinokinoifie. (Sione 10:​14-16) Tatau ai pē pe ʻoku tuʻu ʻetau ʻamanakí ki he “ngaahi langi foʻou” pe ʻi ha “fonua foʻou,” ʻofa ke tau fai ha tali ʻaufuatō ki he fakaafe ʻa Sihová: “Mou fiefia mo tomeʻe ʻo taʻengata, ʻi he meʻa ʻoku ou fakatupu: he ko au eni ʻoku ou fakatupu foʻou ʻa Selusalema [fakahēvani] ko e koto tomeʻe, pea ko hono kakai ko e koto fiefia.” (Aisea 65:​17, 18) Ko kitautolu faʻahinga ngāvaivai ʻo e tangatá, ʻofa ke tau ngāue anga-fakatōkilalo maʻu ai pē ʻi hono oʻi ko ia ʻe he “makehe atu ʻo e mafai”—ʻa e mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.​—2 Kolinito 4:7; Sione 16:13.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e fakatokanga ia ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane tafoki mei he moʻoní, ʻa ia naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe ʻIsileli ʻo onoʻahó, fekauʻaki mo e fakamaau tatau meia Sihova.​—1 Pita 4:​17, 18.

b Ko fakamaau Manton, ko ha Katolika Loma ia naʻá ne fakafisi ke tukuange ʻa e kau Ako Tohitapú ʻi hano maluʻi, naʻe tuku pilīsone tonu ia ki mui, ko hono fakahalaiaʻi ʻi heʻene tali ha ngaahi totongi fakafufū.

c Ko e New World Translation of the Christian Greek Scriptures, naʻe tukuange ʻi he 1950, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e “fuʻu kakai lahi” ko ha liliu lelei ange ia ʻo e kupuʻi lea fakamānavaʻi faka-Kalisí.

d ʻI he 1938 ko e kau maʻu Fakamanatu ʻi māmani lahí naʻe toko 73,420, fakataha mo e faʻahinga ʻe toko 39,225​—ko e peseti ia ʻe 53 ʻo e faʻahinga naʻe ʻi aí​—naʻa nau ʻinasi ʻi he maá mo e uainé. ʻI he aʻu mai ki he 1998 ne tupu ʻa e kau maʻu fakatahá ʻo aʻu ki he 13,896,312 fakataha mo e toko 8,756 pē naʻe maʻu ʻinasí, ko ha fakaʻavalisi ia ʻo e tokotaha maʻu ʻinasi siʻi hifo he 1 ki he fakatahaʻanga kotoa pē ʻe 10.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

◻ ʻI he anganofo ki he oʻi ʻa ʻene Tamaí, ʻoku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá?

◻ Ko e hā ʻa e oʻi naʻe fakahoko ʻi ʻIsileli ʻo onoʻahó?

◻ Kuo anga-fēfē hono oʻi ʻo e “ʻIsileli faka-ʻOtua” ʻo aʻu mai ki he taimi ní?

◻ Ki he taumuʻa fē kuo oʻi ki ai ʻa e “fanga sipi kehe”?

[Puha ʻi he peesi 18]

Ko ha Toe Oʻi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané

Ko ha ongoongo ʻa e Kautaha Nusipepá mei ʻAtenisi, Kalisi, naʻá ne fakamatala ʻo hangē ko ení ʻo fekauʻaki mo e taki naʻe toki fokotuʻu ʻo e Siasi ʻOfotokisī Kalisí: “Naʻe laú te ne hoko ko ha talafekau ʻo e melinó. Ka ko e taki ia ʻo e Siasi ʻOfotokisī Kalisí ʻoku hangē ange ia ha seniale ʻoku teu taú.

“‘ʻOku mau mateuteu, kapau ʻoku fiemaʻu, ke lingi toto mo fai ʻa e ngaahi feilaulau. Ko kimautolú, ʻi he tuʻunga ko ha siasí, ʻoku mau lotu ki ha melino . . . Ka ʻoku mau tāpuakiʻi ʻa e ngaahi meʻataú ʻi he taimi ʻoku kounaʻi aí,’ ko e lea ia naʻe toki fai ʻe ʻAlekipīsope Christodoulos ʻi he ʻaho mālōlō ʻo e Hāʻele ki Hēvani ʻa Melé, ʻa ia naʻe fai fakataha mo e ʻaho ʻo e ngaahi kongakau ʻa Kalisí.”

[Puha ʻi he peesi 19]

“ʻIkai ha Toe Fakatokolahi!”

ʻI ha foaki tohi fakamoʻoni ako ʻa Kiliati ʻi he 1970, naʻe tala ange ai ʻe Frederick Franz, ko e palesiteni tokoni ia ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi he taimi ko iá, ki he kau akó, ʻa e ala lava ko ia ʻa kinautolu, ʻa ia ko e fanga sipi kehe kotoa kinautolu mo ha ʻamanaki fakaemāmani, ke papitaiso nai ha taha te ne taku nai ʻoku kau ʻi he toenga ʻo e kau paní. ʻE lava ke hoko ʻa e meʻá ni? Sai, naʻá ne fakamatala ange ko Sione Papitaisó naʻe kau ia ʻi he fanga sipi kehé, pea naʻá ne papitaiso ʻe ia ʻa Sīsū mo e niʻihi ʻo e kau ʻapositoló. Pea naʻá ne hoko atu ʻo ne ʻeke pe ʻoku kei ʻi ai ha ui ke fakatokolahi mai ha toenga lahi ange. “ʻIkai, ʻe ʻikai ha toe fakalahi!” ko ʻene leá ia. “Ko e ui ia ko iá naʻe ngata ia ʻi he 1931-1935! ʻOku ʻikai toe ʻi ai ha fakatokolahi. Ka ko hai leva ia, ʻa e kaungā faʻahinga foʻou tokosiʻi ʻoku nau maʻu ʻinasi ʻi he mā mo e uaine ʻo e Fakamanatú? Kapau ʻoku nau kau ʻi he toengá, ko e kau fetongi kinautolu! Ko kinautolú ʻoku ʻikai ko ha kau fakatokolahi mai ia ki he tuʻunga ʻo e kau paní, ka koe kau fetongi ki he faʻahinga nai kuo hinga.”

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

He fakamahuʻingaʻi ē ʻe kitautolu hotau koloa ʻi he ngāué!

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Naʻe hoko ʻa ʻIsileli ʻo onoʻahó ko ha ipu naʻe tuha pē ki he fakaʻauha

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share