Fāʻūtaha ʻa e Ngaahi Fāmili Lalahí ʻi he Ngāue ʻa e ʻOtuá
“Ko e fanau ko e ʻinasi meia Sihova,” ko e tohi ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. “Ko e totongi ʻoku ne ʻomi ko e fua he manava. Hange ko e ngaahi ngahau ʻi he nima ʻo ha toʻa, pehe ʻa e ngaahi foha ʻoku te maʻu kei talavou kita. Monuʻiaa ka ko e toʻa kuo fonu ai ʻene hofangahau na.”—SĀME 127:3-5.
ʻIO, ʻE lava ke hoko ʻa e fānaú ko ha tāpuaki meia Sihova. Pea hangē ko e maʻu ʻe he tokotaha fana ngahaú ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻa e anga ʻo hono fakahanga ʻo ʻene ngaahi ngahau ʻi heʻene hōfangahaú, ʻoku pehē pē ʻa hono maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fiefia ʻi heʻenau fakahanga ʻenau fānaú ki he hala ko ia ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá.—Mātiu 7:14.
Fuoloa ʻi he kuohilí, ko e ngaahi fāmili naʻe ‘fonu ʻenau hōfangahaú’ ʻi he fānau tokolahí naʻe angamaheniʻaki ia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki honau ngaahi taʻu ʻo e nofo pōpula ʻi ʻIsipité: “Naʻe hako ʻa haʻa Isileli, ʻo nau tupu ʻo hange ha neveneve, ʻio naʻa nau hoko ʻo tokolahi mo kaukaua ʻaupito ʻaupito; pea naʻe fonu ʻa e fonua ʻiate kinautolu.” (Ekisoto 1:7) Ko hano fakahoa atu ʻa e tokolahi ʻo e kau ʻIsileli ko ia naʻe hū ki ʻIsipité mo e tokolahi naʻe toé ʻoku pehē ai ko e ngaahi fāmili naʻe toko hongofulu ai ʻa e fānaú ko e ʻavalisi ia ʻo hono lahí!
Ki mui ai, naʻe tupu hake ʻa Sīsū ʻi ha fāmili ʻa ia ʻe hā ngali fuʻu lahi ia ki he tokolahi he ʻaho ní. Ko Sīsū ʻa e ʻuluaki fohá, ka naʻe toe ʻi ai ʻa e ngaahi foha kehe ʻe toko fā pea mo e ngaahi ʻofefine ʻo Siosefa mo Mele. (Mātiu 13:54-56) ʻI he fuʻu tokolahi ʻena fānaú hangehangē ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo e lava ke kamata ʻe Mele mo Siosefa ha fononga ʻo foki mei Selusalema mo ʻikai ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻi ai ʻa Sīsū ʻi honau haʻohaʻongá.—Luke 2:42-46.
Ngaahi Fāmili Lalahi ʻi he ʻAho Ní
ʻI he ʻahó ni, ʻoku fili ʻa e kau Kalisitiane tokolahi ke fakangatangata ʻa e lahi ʻo honau fāmilí ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakalaumālie, fakaʻikonōmika, fakasōsiale, mo e ngaahi ʻuhinga kehe. Ka neongo ia, ʻoku kei hoko pē ʻa e ngaahi fāmili lalahí ko e sīpinga mahení ia ʻi he ngaahi sōsaieti lahi. Fakatatau ki he The State of the World’s Children 1997, ko e feituʻu ʻoku tokolahi tahá ko e konga ʻo ʻAfilika ko Sahalá. ʻI aí, ko e fefine anga-mahení ʻokú ne fanauʻi ʻa e fānau ʻe toko ono.
Ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiane ʻo e ngaahi fāmili lalahí, ko hono ʻohake ʻenau fānaú koeʻuhi ke nau ʻofa kia Sihová ʻoku ʻikai ke faingofua, ka ʻoku lavameʻa ʻa e tokolahi ʻi hono fai iá. ʻOku fakatuʻunga ʻa e lavameʻá ʻi he fāʻūtaha ʻa e fāmilí ʻi he lotu maʻá. Ko e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó ʻoku ngāueʻaki ia ʻi he mālohi tatau ki he ngaahi fāmili Kalisitiane ʻi he ʻaho ní. Naʻá ne tohi: “ʻOku te kole atu, kainga, . . . ke mou lea taha pe kotoa pe, pea ke ʻoua te mou fakafaʻafaʻahi: kae kehe, ke mou maʻopoʻopo, ʻo loto taha mo fakakaukau taha.” (1 Kolinito 1:10) ʻE lava fēfē nai ke maʻu ha fāʻūtaha pehē?
Kuo Pau ke Hoko ʻa e Ngaahi Mātuʻá ko e Kakai Fakalaumālie
Ko ha kī tefito ko e ngaahi mātuʻá kuo pau ke nau līʻoa kakato ki he ʻOtuá. Fakakaukau ange ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí: “Fanongo mai, ʻa Isileli, Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko e tahaʻi Sihova ia: pea te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ivi. Pea ko e ngaahi foʻi folofola ko ʻeni ʻoku ou kouna atu he ʻaho ni ʻe fuesia ʻe ho loto: pea te ke uhuʻi ki hoʻo fanau, pea te ke lea ki ai ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.”—Teutalonome 6:4-7.
Fakatokangaʻi naʻe tuhuʻi mai ʻe Mōsese ko e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá naʻe fiemaʻu ke ‘ʻi he loto’ ʻo e ngaahi mātuʻá. Ko e toki taimi pē ia ʻe hehema ai ʻa e ngaahi mātuʻá ke fai ha fakahinohino tuʻumaʻu ki heʻenau fānaú. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻoku mālohi fakalaumālie ai ʻa e ngaahi mātuʻá, ʻoku nau vēkeveke ke fakahinohinoʻi ʻenau fānaú ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.
Ke hoko ko ha tokotaha fakalaumālie pea ke ʻofa kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa hoto lotó, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke lau, fakalaulauloto, pea ngāueʻaki tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ko e tokotaha ʻoku fiefia ʻi he lao ʻa Sihová pea ʻokú ne lau ia “ʻaho mo e po” te ne “hange ia ha ʻakau kuo to ki he ngaahi mangaʻi vai, ʻa ia ʻoku ne fua ʻi hono toʻukai, ko hono lau foki ʻoku ʻikai mae; pea neongo pe ko e ha ʻoku ne fai ʻoku ne monuʻia pe.”—Sāme 1:2, 3.
Hangē pē ko e fua lelei ʻa ha fuʻu ʻakau kapau ʻoku hokohoko fuʻifuʻi, ʻoku pehē pē, ko e ngaahi fāmili ʻoku fafangaʻi fakalaumālié ʻoku nau fua fakaʻotua, ki hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová. ʻOku pehē ʻa e fāmili ʻo Uwadiegwu, ʻa ia ʻoku nofo ʻi ʻAfilika Hihifo. Neongo ko Uwadiegwu mo hono uaifí ʻoku ʻi ai ʻena fānau ʻe toko valu, ʻokú na fakatou ngāue ko ha ongo tāimuʻa tuʻumaʻu, pe ko e ongo faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne pehē: “Kuo tauhi maʻu ʻe homau fāmilí ha ako Tohitapu fakafāmili tuʻumaʻu ʻo laka hake he taʻu ʻe 20. Kuó ma akoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he fānaú mei he taimi naʻa nau kei valevale aí, ʻo ʻikai ʻi he lolotonga pē ʻo ʻemau ako fakafāmilí ka ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻi he ngaahi taimi kehe. Ko e kotoa ʻo ʻema fānaú ko e kau fanongonongo ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, pea ko e siʻisiʻi tahá pē, ʻa ia ʻoku taʻu ono, ʻoku teʻeki ke papitaisó.”
Ngāue ko ha Timi
“Ko e poto pe ʻoku langa ai ha fale,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. (Palovepi 24:3) ʻI he fāmilí, ko e poto peheé ʻokú ne fakatupunga ha ngāue ko ha timi. Ko e “kapiteni” ʻo e timi ʻa e fāmilí ko e tamaí; ko e ʻulu ia ʻo e fāmilí kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá. (1 Kolinito 11:3) Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo fakamānavaʻi ko Paulá ʻa e mamafa ʻo e fatongia ʻo e ʻulú ʻi heʻene tohi: “Ka ʻo ka ai ha taha ʻoku ʻikai tokanga [fakamatelie mo fakalaumālie fakatouʻosi] ki hono kainga, kaeʻumaʻā hono famili, ʻoku ne fakaʻikaiʻi ʻene lotu, ʻio, ʻoku ne koviange ʻi ha hiteni.”—1 Timote 5:8.
ʻI he fehoanaki mo e akonaki ko eni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ʻa e ngaahi husepāniti Kalisitiané ke nau tokanga ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo honau ngaahi uaifí. Kapau ʻoku fakamafasiaʻi ʻa e ngaahi uaifí ʻe he ngaahi ngāue ʻa e fāmilí, ʻe faingataʻaʻia honau tuʻunga fakalaumālié. ʻI ha fonua ʻAfilika ʻe taha, naʻe lāunga ai ha Kalisitiane toki papitaiso foʻou ki he kau mātuʻa ʻi heʻene fakatahaʻangá ko hono uaifí ʻoku hā ngali taʻetokanga ia fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié. Naʻe fokotuʻu ange ʻe he kau mātuʻá naʻe fiemaʻu ki hono uaifí ʻa e tokoni ʻaonga. Ko ia ai, naʻe kamata ke tokoniʻi ia ʻe he husepānití ʻi heʻene ngaahi ngāue fakaʻapí. Naʻá ne toe fakamoleki ha taimi ʻi hono tokoniʻi ia ke fakaleleiʻi ʻene lautohí mo ʻene ʻilo ki he Tohitapú. Naʻá ne tali lelei ia, pea ʻi he taimi ní ʻoku fāʻūtaha kotoa ʻa e fāmilí ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá.
ʻOku toe fiemaʻu foki ke tokanga ʻa e ngaahi tamaí ʻiate kinautolu ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo ʻenau fānaú. Naʻe tohi ʻe Paula: “Pea ko kimoutolu ʻa e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fanau; kae akonekina ʻaki ʻa e tautea mo e valoki ʻa e ʻEiki.” (Efeso 6:4) ʻI he taimi ʻoku tokanga ai ʻa e ngaahi mātuʻá ki he naʻinaʻi ke ʻoua ʻe fakaʻitaʻi ʻenau fānaú, pea pehē ki he fakahinohino ke akoʻi kinautolú, ʻoku ongoʻi ai ʻe he fānaú ko e konga kinautolu ʻo ha timi fakafāmili. Ko hono olá, ngalingali ʻe fetokoniʻaki mo fefakalototoʻaʻaki ai ʻa e fānaú ke nau maʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie.
Ko e ngāue fakaetimí ʻoku kau ki ai ʻa hono ʻoange ki he fānaú ʻa e ngaahi fatongia fakalaumālie ʻi he taimi ʻoku nau mateuteu ai ki aí. Ko ha tamai ʻe taha, ʻa ia ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane mo ha fānau ʻe toko 11, ʻokú ne ʻā hengihengi hake he pongipongí ʻo fai ʻa e ngaahi ako mo e niʻihi ʻo kinautolu ki muʻa ke ne mavahe ki he ngāué. Ko e faʻahinga taʻumotuʻa angé, hili ʻenau papitaisó, ʻoku nau taufetongi ʻi hono tokoniʻi honau fanga kiʻi tokouá mo e tuofefiné, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e fevahevaheʻaki ʻi hono akoʻi ʻa e Tohitapú kiate kinautolú. ʻOku tokangaʻi ia ʻe he tamaí, ʻo fakaongoongoleleiʻi ʻenau ngaahi feingá. Kuo papitaiso ʻa e toko ono ʻo e fānaú, pea ʻoku hokohoko atu ʻa e niʻihi kehé ke ngāue ki he taumuʻa ko iá.
Fetuʻutaki Lelei, Fevahevaheʻaki ʻa e Ngaahi Taumuʻá
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ki he ngaahi fāmili fāʻūtahá ʻa e fetuʻutaki anga-ʻofa mo fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié. Ko Gordon, ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane ʻoku nofo ʻi Naisīlia, ko ha tamai ia ʻa ha fānau ʻe toko fitu ʻo hokohoko mei he taʻu 11 ki he taʻu 27. Ko e toko ono ʻo kinautolú ko e kau tāimuʻa, ʻo hangē ko e ongo mātuʻá. Ko e siʻisiʻi tahá, naʻe toki papitaiso, ʻokú ne kau tuʻumaʻu ʻi he ngāue ngaohi-ākongá fakataha mo e toenga ʻo e fāmilí. Ko e ongo foha lalahí ko ha ongo sevāniti fakafaifekau kinaua ʻi he fakatahaʻangá.
Naʻe fai ʻe Gordon ʻiate ia ʻa e ngaahi ako Tohitapu mo ʻene fānaú taki taha. Tuku kehe iá, ʻoku ʻi ai ha polokalama ako Tohitapu fakakātoa ʻa e fāmilí. ʻI he pongipongi kotoa pē ʻoku nau fakatahataha ai ke vakai ki ha konga tohi he Tohitapú pea toki teuteu leva ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá.
Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻoku fokotuʻu ki he mēmipa taki taha ʻo e fāmilí ke lau ʻa e ngaahi kupu kotoa ʻi he makasini Taua Leʻo mo e Awake! Naʻa nau tānaki atu ki muí ni ki heʻenau founga-tuʻumaʻú ha lau Tohitapu fakaʻaho. ʻI he fetalanoaʻaki ki he meʻa ʻoku nau laú, ʻoku fefakalototoʻaʻaki ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ke hokohoko atu ʻa e tōʻonga ko iá.
ʻOku mātuʻaki fokotuʻu lelei ʻa e ako Tohitapu fakafāmili fakauiké ʻo ʻikai toe fiemaʻu ia ke fakamanatu ki ha taha—ʻoku fakatuʻotuʻa ʻa e tokotaha kotoa ia ki ai. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ko e tuʻunga-lea, faʻunga, mo e hokohoko atu ʻa e ako fakafāmilí kuo kehekehe ia fakataha mo e taʻumotuʻa mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e fānaú. Kuo tohoaki ai ʻo vāofi ʻa e fāmilí mo e kau sevāniti anga-tonu kehe ʻa e ʻOtuá, pea kuo ʻi ai ʻa e ola ʻaonga ʻo e meʻá ni ki he fānaú.
ʻI he tuʻunga ko ha fāmilí, ʻoku nau fai fakataha ʻa e ngaahi meʻá pea fakamavaheʻi ʻa e taimi ki he fakafiefiá. Tuʻo taha ʻi he uike ʻoku nau fiefia ai ʻi ha “efiafi fakafāmili,” ʻa ia ʻoku fai ai ʻa e fanga kiʻi vaʻinga fehuʻi, fanga kiʻi vaʻinga fakakata, tā piano, fananga, mo e mālōlō ʻi he konga lahi tahá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku nau ō ai ki he matātahí mo e ngaahi feituʻu fakamānako kehe.
Falala kia Sihova
ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi ʻolunga te ne fakasiʻisiʻi ʻa e faingataʻa ʻo hono ʻohake ʻa e ngaahi fāmili lalahí. “Ko ha pole lahi ia ke hoko ko ha tamai lelei ki ha fānau ʻe toko valu,” ko e lau ia ʻa ha Kalisitiane ʻe taha. “ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻakai fakamatelie mo fakalaumālie lahi ke fafangaʻiʻaki kinautolu; kuo pau ke u ngāue mālohi ke maʻu ha paʻanga feʻunga ke poupouʻiʻaki kinautolu. Ko e fānau lalahi angé ʻoku nau ʻi honau taʻu hongofulu tupú, pea ko e kotoa ʻo e toko valú ʻoku nau ako. ʻOku ou ʻilo ko e akoʻi fakalaumālié ʻoku mātuʻaki mahuʻinga, ka ko e niʻihi ʻo ʻeku fānaú ʻoku nau anga-mālohi mo talangataʻa. ʻOku nau fakalotomamahiʻi au, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ou fai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa ke fakamamahiʻiʻaki ʻa e loto ʻo Sihová, pea ʻokú ne fakamolemoleʻi au. Ko ia ai, kuo pau ke u hokohoko kātaki ke fakatonutonu ʻeku fānaú kae ʻoua kuo nau maʻu ʻa e mahinó.
“ʻOku ou feinga ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová he ʻokú ne kātakiʻi kitautolu koeʻuhi ʻokú ne loto ke maʻu ʻa e fakatomalá ʻe he tokotaha kotoa pē. ʻOku ou ako mo hoku fāmilí, pea ko e niʻihi ʻo ʻeku fānaú ʻoku nau ngāue ki he taumuʻa ke papitaiso. ʻOku ʻikai te u falala ki hoku mālohi pē ʻoʻokú ke maʻu ai ʻa e ngaahi olá; ʻoku lava ke fakahoko ʻa e meʻa siʻisiʻi pē ʻi hoku iví. ʻOku ou feinga ke ʻunuʻunu ke toe ofi ange kia Sihova ʻi he lotu pea ke ngāueʻaki ʻa e palōvepi ʻoku pehē: ‘Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.’ ʻE tokoniʻi au ʻe Sihova ke fakahoko ʻa hono akoʻi ʻo ʻeku fānaú.”—Palovepi 3:5, 6.
ʻOua ʻe Foʻi!
ʻE hā ngali ko ha ngāue taʻefakahoungaʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa hono akoʻi ʻo e fānaú, kae ʻoua ʻaupito ʻe foʻi! Kītaki! Kapau ʻoku ʻikai ke tali lelei pe fakahoungaʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa hoʻo ngaahi feingá he taimí ni, te nau fai pehē nai ʻa mui ange. ʻOku fiemaʻu ha taimi ki ha kiʻi tama ke tupu hake ai ʻo hoko ko ha Kalisitiane ʻokú ne maʻu ʻa e fua ʻo e laumālié.—Kaletia 5:22, 23.
Ko Monica, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Kīniá, ko e taha ia ʻi he fānau ʻe toko hongofulu. ʻOkú ne pehē: “Naʻe akoʻi ʻe heʻemau ongo mātuʻá kiate kimautolu ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú mei heʻemau kei valevalé. Naʻe ako mo kimautolu ʻa e tangataʻeikí ʻi he ngaahi tohi faka-Kalisitiané ʻi he uike kotoa pē. Koeʻuhi ko ʻene ngāué, naʻe ʻikai fai maʻu pē ʻa e akó ʻi he ʻaho tatau. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻene foki ki ʻapi mei he ngāué, naʻá ne sio kiate kimautolu ʻoku mau vaʻinga ʻi tuʻa peá ne tala mai, ʻi he miniti ʻe nima kuo pau ke mau hū kotoa ange ai ki fale ki heʻemau ako Tohitapú. Hili ʻemau ako Tohitapú, naʻe fakalototoʻaʻi kimautolu ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi pe lāulea ki ha faʻahinga palopalema pē.
“Naʻá ne fakapapauʻi ʻoku mau feohi mo e fānau anga-fakaʻotua. Naʻe ʻaʻahi tuʻumaʻu ʻa e tangataʻeikí ki he akoʻangá ke ʻeke ki he kau faiakó fekauʻaki mo homau ʻulungāngá. ʻI he ʻaʻahi ʻe taha naʻá ne fanongo ai naʻe fuhu hoku fanga tuongaʻane lalahi ʻe toko tolú mo e tamaiki tangata kehe pea naʻa nau anga-kovi ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe tauteaʻi kinautolu ʻe he tangataʻeikí ʻi heʻenau anga-koví, ka naʻá ne toe vaheʻi mo e taimi ke fakamatala ai mei he ngaahi Konga Tohitapú ki he ʻuhinga naʻe fiemaʻu ai ke ʻai honau ʻulungāngá ki ha founga fakaʻotuá.
“Naʻe fakahaaʻi mai ʻe heʻemau ongo mātuʻá kiate kimautolu ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e maʻu ʻo e ngaahi fakatahá ʻaki hono teuteu ʻa e ngaahi konga ki he fakatahá mo kimautolu. Naʻe akoʻi kimautolu ke hoko ko e kau faifekau ʻaki hono ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi kongá ʻi ʻapi. Naʻa mau ō fakataha ʻi he kei valevalé mo ʻemau ongo mātuʻá ʻi he ngāue fakamalangá.
“ʻI he ʻahó ni, ko e ongo tuongaʻane lalahi ʻe toko ua ʻokú na tāimuʻa makehe, ko e tokoua ʻe taha ʻoku tāimuʻa tuʻumaʻu, pea ko e tokoua ʻe taha, ʻa ia ʻoku mali mo maʻu ha fāmili, ko ha Fakamoʻoni faivelenga ia. Ko hoku ongo tokoua iiki angé, ʻokú na taʻu 18 mo taʻu 16, ko e ongo malanga papitaiso. ʻOku akoʻi ʻa e ongo tamaiki tangata iiki siʻi hifó. Kuó u ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Kīniá ʻi he taʻu ʻe tolu. ʻOku ou ʻofa mo houngaʻia ʻi heʻeku ongo mātuʻá koeʻuhi ko e ongo meʻa fakalaumālie kinaua; naʻá na fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei maʻamautolu.”
Tatau ai pē pe ʻoku toko fiha hoʻo fānaú, ʻoua ʻaupito ʻe foʻi ʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. ʻI hono tāpuakiʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi feingá, te ke fakaongo atu ai ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Sioné fekauʻaki mo ʻene fānau fakalaumālié: “ʻOku ʻikai haʻaku toe fiefia ʻoku lahi ʻi he meʻa ni, ʻa ʻeku fanongo ki heʻeku fanau, ʻoku nau laka ʻi he moʻoni.”—3 Sione 4.