ʻOku Malava ʻe he Tokotaha-Fakatupú ke Tānaki Mai ʻa e ʻUhinga ki Hoʻo Moʻuí
“Ke nau fakamalo ki he huafa o Jihova: he nae fekau eia, bea nae fakatubu akinautolu.”—SĀME 148:5, PM.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku totonu ke tau fai ha lāulea ki aí? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e kau ʻa e fakatupú ʻi he fehuʻi ʻa ʻAiseá?
“ʻIKAI kuo ke ʻilo?” ʻOku ongo nai ia hangē ha fehuʻi takí, ʻo ueʻi ai ʻa e tokolahi ke nau tali, ‘Ke ʻilo ʻa e hā?’ Ka ko ha fehuʻi fakamātoato ia. Pea ʻe malava ke tau houngaʻia lelei taha ʻi he talí ʻi hono fakatokangaʻi ʻa hono fokotuʻutuʻú—ko e vahe hono 40 ʻo e tohi ʻa ʻAisea ʻi he Tohitapú. Ko ha tokotaha Hepelu ʻo e kuonga muʻá, ko ʻAisea, naʻá ne tohi iá, ko ia ko ha fehuʻi motuʻa ia. Ka, ʻoku toe fakaeonopooni ʻaupito, ʻi he felāveʻi mo e ʻuhinga tefito ʻo hoʻo moʻuí.
2 ʻI heʻene mahuʻinga peheé, ʻoku taau ai ke tau tokanga fakamātoato ki he fehuʻi ʻi he Aisea 40:28: “ʻIkai kuo ke ʻilo? kehe, ʻikai kuo ke fanongo? ko e ʻOtua taʻengata ʻa Sihova, ʻa e Fakatupu ʻo e ngaahi ngataʻanga ʻo mamani.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) Ko ia ko e ‘ʻiló’ ʻoku fakakau ai ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e māmaní, pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he potutohí ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he māmaní. ʻI he ongo veesi ʻe ua ki muʻá naʻe tohi ai ʻa ʻAisea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fetuʻú: “Tangaki ki ʻolunga homou mata, ʻo vakai. Ko hai kuo ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻa ko é? Ko ia ʻoku taki mai mo lau honau kongakau . . . ko e meʻa ʻi he lahi hono ngaahi ivi, mo e tuʻu kaukaua hono ngu, ʻoku ʻikai ha taha ʻe to.”
3. Neongo kapau ʻokú ke ʻilo lahi fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú, ko e hā ʻoku totonu ai ke ke loto ke ʻilo lahi angé?
3 ʻIo, ko e fehuʻí “ʻIkai kuo ke ʻilo?” ʻoku fekauʻaki tonu ia mo e Tokotaha-Fakatupu ʻo hotau ʻunivēsí. Mahalo pē ʻokú ke tuipau fakafoʻituitui ko Sihova ko e ʻOtuá “ʻa e Fakatupu ʻo e ngaahi ngataʻanga ʻo mamani.” ʻOkú ke toe ʻilo lahi nai fekauʻaki mo hono ʻulungāngá mo ʻene ngaahi foungá. Kae fēfē ʻo kapau te ke fetaulaki mo ha tangata pe ko ha fefine ʻokú ne veiveiua ki he pehē ʻoku ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupú pea ʻoku ʻikai ʻaupito te ne ʻilo pe ko e tokotaha fēfē ia? ʻOku ʻikai totonu ke hoko ha fetaulaki pehē ko ha meʻa fakaʻohovale ia koeʻuhi he ʻoku laui miliona ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻilo pe tui ki he Tokotaha-Fakatupú.—Sāme 14:1; 53:1.
4. (a) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ke fai ha fakakaukau atu ki he Tokotaha-Fakatupú ʻi he taimi ko ʻení? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tali ʻoku ʻikai lava ke ʻomai ʻe he saienisí?
4 ʻOku fakatupu mai ʻe he ngaahi ʻapiakó ʻa e kau fakataʻetaʻetui tokolahi ʻa ia ʻoku nau fakakaukau ʻoku maʻu (pe ʻe ʻilo) ʻe he saienisí ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e ʻunivēsí mo e moʻuí. ʻI he The Origin of Life (ʻuluaki ʻuluʻi-tohi faka-Falanisē: Aux Origines de la Vie) ʻoku pehē ai ʻe he ongo faʻu-tohi ko Hagene mo Lenay: “Ko e tupuʻanga ʻo e moʻuí ʻoku kei tipeitiʻi pē ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli hono ua-tahá. Ko e palopalemá ni, ʻi heʻene mātuʻaki faingataʻa ke maʻu ha tali ki aí, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi fakatotolo ʻi he ngaahi malaʻé kotoa, mei he tuʻunga kāfakafa ʻo e ʻataá ki he kiʻi meʻa valevale taha taʻefakangatangatá.” Ka, ko e vahe fakamuimuí, “ʻOku Kei Tuʻu Pē ʻa e Fehuʻí,” ʻoku tala moʻoni mai ai: “Kuo mau kumi ha ngaahi tali fakasaienisi ki he fehuʻi, Naʻe anga-fēfē ʻa e hā mai ʻa e moʻuí ki he māmaní? Ka ko e hā e ʻuhinga naʻe hā mai ai ʻa e moʻuí? ʻOku ʻi ai ha taumuʻa ʻo e moʻuí? ʻOku ʻikai malava ke tali ʻe he saienisí ia ʻa e ngaahi fehuʻí ni. ʻOku fakatotolo pē ia ki he ‘founga’ ʻo e ngaahi meʻá. Ko e ‘anga-fēfeé’ mo e ‘ko e hā e ʻuhingá’ ko ha ongo fehuʻi mātuʻaki kehekehe ia. . . . ʻI he fekauʻaki mo e fehuʻi ‘ko e hā e ʻuhingá,’ ko e filōsofiá, lotú, pea—hiliō ai—ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu kuo pau ke tau maʻu ʻa e talí.”
Ko Hono Maʻu ʻa e Ngaahi Talí mo e ʻUhingá
5. Ko e hā ʻa e faʻahinga kakai ʻe tautefito ʻenau maʻu ʻa e ʻaonga mei he ako lahi ange fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú?
5 ʻIo, ʻoku tau fiemaʻu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻi ai ʻa e moʻuí—pea tautefito ki he ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí. ʻIkai ko ia pē, ʻoku totonu ke tau mahuʻingaʻia ʻi he kakai ko ia kuo teʻeki ai ke nau fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻoku ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupu moʻoni pea ʻilo siʻisiʻi fekauʻaki mo ʻene ngaahi foungá. Pe fakakaukau atu ki he faʻahinga ko honau ʻātakaí ʻoku kau ai ʻa e foʻi fakakaukau ki he ʻOtuá ʻoku kehe ʻaupito ia mei he meʻa ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú. Kuo tupu hake ʻa e laui piliona ʻi he Hahaké, pe ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻa ia ko e tokolahi taha ʻo e kakai ia aí ʻoku ʻikai te nau fakakaukau kinautolu ki ha tokotaha ko e ʻOtua, ko ha tokotaha moʻoni fakataha mo ha ʻulungaanga fakamānako. Kiate kinautolu, ko e foʻi lea “ʻotua” ʻokú ne langaʻi ʻe ia ha fakakaukau atu ki ha ivi fakaʻuliʻulilātai, pe ko ha tupuʻanga ʻoku ʻikai hano sino. Kuo ʻikai te nau ‘ʻilo ʻa e Fakatupú’ pe ko ʻene ngaahi foungá. Kapau ko kinautolú, pe ko e laui miliona ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau meimei tataú, naʻe malava ke nau tuipau ʻoku ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupu, he ngaahi ʻaonga lahi ē naʻe mei lava ke nau maʻu, ʻo kau ai ʻa e ngaahi ʻamanaki taʻengatá! Naʻe mei malava ke nau toe maʻu ai ʻa e meʻa ʻoku hāhāmolofia moʻoni—ko e ʻuhinga moʻoni, taumuʻa moʻoni mo e nonga ʻa e ʻatamaí, ʻi he moʻuí.
6. ʻOku anga-fēfē hono maʻu ʻe he moʻui ʻa e tokolahi he ʻaho ní ha tuʻunga meimei tatau mo e meʻa naʻe hokosia ʻe Paul Gauguin pea pehē ki he taha ʻo ʻene ngaahi tā-valivalí?
6 Ke fakatātaaʻi: ʻI he 1891, naʻe ʻalu ai ha tokotaha tā-fakatātā Falanisē ko Paul Gauguin ke kumi ki ha moʻui fiemālie ʻi Falanisē Polinisia, ʻi ha palataisi tokua ʻoku lau. Ka naʻe vave hono hanga ʻe heʻene anga-tākatuʻu ʻi he kuohilí ʻo ʻomai ʻa e mahaki kiate ia mo e niʻihi kehe. ʻI heʻene ongoʻi kuo tuʻunuku mai ʻa e maté, naʻá ne vali ha fuʻu laʻi lā ʻa ia ʻoku ngalingali naʻá ne ‘fakaʻuhingaʻi ai ʻa e moʻuí ʻi he tuʻunga ko ha fuʻu misiteli.’ ʻOkú ke ʻilo ko e hā naʻe fakahingoaʻaki ʻe Gauguin ʻa e tā-valivali ko iá? “Ko ʻEtau Haʻú mei Fē? Ko e Hā Kitautolu? Ko ʻEtau ʻAlú ki Fē?” Mahalo pē kuó ke fanongo ʻi ha niʻihi kehe kuo nau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi meimei tatau. ʻOku fai ia ʻe he tokolahi. Ka ʻi he ʻikai te nau maʻu ha ngaahi tali fakafiemālié—ʻikai ha ʻuhinga moʻoni ʻi he moʻuí—ko fē ʻe lava ke nau ō ki aí? Te nau fakaʻosiʻaki nai ʻo pehē, ʻoku ʻikai loko faikehekehe ʻenau moʻuí mei he moʻui ʻa e fanga manú.—2 Pita 2:12.a
7, 8. Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻa e ngaahi fakatotolo ʻa e saienisí ʻiate kinautolu pē?
7 ʻOku lava ai ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻoku malava ai ha taha hangē ko e palōfesa ʻi he fīsikí ko Freeman Dyson ke ne tohi: “ʻOku ou kau fakataha mo e faʻahinga tokolahi ʻoku tokaʻí ʻi he taimi ʻoku ou toe ʻeke ai ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe ʻeke ʻe Siopé. Ko e hā ʻoku tau faingataʻaʻia aí? Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakamaau taʻetotonu ai ʻa e māmaní? Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e langá mo e mamahí?” (Siope 3:20, 21; 10:2, 18; 21:7) Hangē ko ia naʻe lave ki aí, ʻoku hanga ʻa e kakai tokolahi ki he saienisí ki ha ngaahi tali kae ʻikai ki he ʻOtuá. Ko e kau paiolosií, kau tala ʻo ʻōsení, mo e niʻihi kehe ʻoku nau tānaki atu ki he ʻilo fekauʻaki mo hotau foʻi kolopé mo e moʻui ʻi aí. ʻI he fekumi ʻi ha toe tafaʻaki ʻe taha, ʻoku toe ako lahi ange ai ʻa e kau ʻasitalōnomá mo e kau fīsikí ʻo fekauʻaki mo hotau sisitemi solá, ko e ngaahi fetuʻú, naʻa mo e ngaahi kaniva mamaʻó. (Fakafehoanaki mo Senesi 11:6.) Ko e hā ʻa e ngaahi fakamulituku ʻuhinga lelei ʻe lava ke tuhu ki ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa peheé?
8 ʻOku lāulea ʻa e kau faisaienisi ʻe niʻihi ki he “ʻatamai” ʻo e ʻOtuá, pe ko ʻene “ngaahi ngāue fakafoʻituitui” ʻoku fakahaaʻi ʻi he ʻunivēsí. Ka ʻoku ʻikai nai ke makupusi ai ʻa e poini tefitó? Naʻe pehē ʻe he makasini Science: “ʻI he pehē ʻe he kau fakatotoló ʻoku fakahā ʻe he ako ki he ʻunivēsí ʻa e ‘ʻatamai’ pe ko e ‘ngaahi ngāue fakafoʻituitui’ ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau taku ki he ʻOtuá ʻa e meʻa ko ia ʻe fakamoʻoniʻi nai ko e tafaʻaki siʻisiʻi ange ia ʻo e ʻunivēsí—ʻa hono faʻunga fakamatelié.” Ko hono moʻoní, ko e tokotaha fīsiki maʻu pale Nobel ko Steven Weinberg naʻá ne tohi: “Ko e lahi ange ʻo e hā taʻealamakupusi ʻo e ʻunivēsí, ko e lahi ange ai pē ia ʻo ʻene hā taʻeʻiai hano taumuʻá.”
9. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu mo e niʻihi kehé ke ako fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú?
9 Neongo ia, mahalo pē ʻokú ke ʻi he lotolotonga ʻo e laui miliona kuo nau ako fakamātoato ʻa e meʻá pea kuo nau maʻu ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻi he moʻuí ʻoku felāveʻi mo e ʻilo ki he Tokotaha-Fakatupú. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Heʻikai lava ke pehē ʻe he tangatá ʻoku ʻikai te nau ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá. Mei he kamataʻanga ʻo e māmaní, naʻe malava ke sio ai ʻa e tangatá pe ko e tokotaha fēfē ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi he ngaahi meʻa kuó Ne ngaohí. ʻOku fakahaaʻi heni Hono mālohí ʻoku tolonga ʻo taʻengata. ʻOku fakahaaʻi ai ko Iá ko e ʻOtua.” (Loma 1:20, Holy Bible, New Life Version) ʻIo, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo hotau māmaní pea fekauʻaki mo kitautolu ʻoku lava ke tokoni ki he kakaí ke nau ʻiloʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupú pea ke maʻu ai ʻa e ʻuhinga ʻoku fekauʻaki mo iá. Fakakaukau ange ki he ngaahi tafaʻaki ʻe tolu ʻo e meʻá ni: ko e ʻuniveesi takatakai ʻiate kitautolú, ko e tupuʻanga ʻo e moʻuí, pea mo ʻetau ngaahi malava fakaʻatamaí tonu.
Ngaahi ʻUhinga ke Tui Aí
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai ha fakakaukau ki he “kamataʻanga”? (Senesi 1:1; Sāme 111:10)
10 Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko mai ʻa hotau ʻunivēsí? Mahalo pē ʻokú ke ʻiloʻi mei he ngaahi fakamatalá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa-fakaʻata mo e ngaahi meʻangāue fetuʻutaki mei he vavaá ʻoku ʻilo ai ʻe he tokolahi taha ʻo e kau faisaienisí ko hotau ʻunivēsí naʻe ʻikai ke ʻi ai maʻu ai pē. Naʻe ʻi ai hono kamataʻanga, pea ʻoku mafola lahi atu ia. Ko e hā ʻoku fakahuʻunga ki ai ʻení? Fanongo ange ki he ʻasitalōnoma ko Sir Bernard Lovell: “Kapau naʻe ʻi ai ha tuʻunga ʻi he kuohilí, naʻe ofi ʻaupito ai ʻi ha taimi ʻa e ʻUnivēsí ki ha tuʻunga ko ha foʻi meʻa pē ʻe taha pea siʻisiʻi taʻefakangatangata ʻi hono lahí mo e matolú, kuo pau ke tau ʻeke pe ko e hā naʻe ʻi ai ki muʻá . . . Kuo pau ke tau fehangahangai mo e palopalema ʻo ha Kamataʻangá.”
11. (a) ʻOku kāfakafa fēfē ʻa e ʻunivēsí? (e) Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he tonu matematē ʻa e ʻunivēsí?
11 Ko e faʻunga ʻo e ʻunivēsí, ʻo kau ai mo hotau foʻi māmaní, ʻoku tapua mei ai ha fakatonutonu māʻolunga fakaofo. Ko e fakatātaá, ko e ongo anga fakaofo ʻe ua ʻo hotau laʻaá mo e ngaahi fetuʻu kehé ko e lavameʻa mo e tuʻumaʻu fuoloá. Ko e fakafuofua lolotonga ʻo e lahi ʻo e ngaahi kaniva ʻi he ʻuniveesi hāmaí ʻoku ʻalu mei he 50 pilioná (50,000,000,000) ki he 125 pilioná. Pea ko hotau kaniva Milky Way ʻoku laui piliona ai ʻa e ngaahi fetuʻú. Sai fakakaukau angé: ʻOku tau ʻilo ko e mīsini meʻalelé ʻoku fiemaʻu ki ai ha fua tonu matematē ʻo e penisiní mo e ʻeá. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo kā, te ke nooʻi mai nai ha tokotaha ʻenisinia pōtoʻi ke ne fakatonutonu hono mīsiní, koeʻuhi ke lele moulu ange hoʻo kaá, mo lavameʻa ange. Kapau ʻoku mahuʻinga ʻa e tonu matematē peheé ki he mīsiní pē, ko e fakatātaá, fēfē hake ai hotau laʻā ʻoku lavameʻa ʻa ʻene “ulo”? ʻOku hā mahino, ko e ngaahi ivi tefito ʻoku kau ki aí ʻoku fakatonutonu tonu matematē ia ki he moʻui ke ʻi ai ʻi he foʻi māmaní. Naʻe hoko noa mai pē ia? Naʻe ʻeke kia Siope ʻo e kuonga muʻá: “Naʻá ke fakahaaʻi atu ʻa e ngaahi lao ʻoku nau puleʻi ʻa e ngaahi langí, pe fakapapauʻi ʻa e ngaahi lao ʻo e natula ʻo e foʻi māmaní?” (Siope 38:33, The New English Bible) Naʻe ʻikai fai ia ʻe ha tangata. Ko ia naʻe haʻu mei fē ʻa e tonu matematē ko iá?—Sāme 19:1.
12. Ko e hā ʻoku ʻikai taʻeʻuhinga ai ke fakakaukau atu ko ha ʻAtamai-Poto mālohi ʻoku tuʻu mei mui ʻi he fakatupú?
12 Naʻe haʻu nai ia mei ha meʻa pe mei ha Taha ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai ʻaki ʻa e mata fakaetangatá? Fakakaukau ange ki he fehuʻí ni ʻi he fakamaama ʻa e saienisi ʻi onopōní. Ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻasitalōnomá ʻoku nau tali he taimí ni ʻo pehē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi nāunau fakalangi mātuʻaki mālohi—ngaahi foʻi luo ʻuliʻuli. ʻOku ʻikai lava ke sio ki he ngaahi foʻi luo ʻuliʻuli ko ʻení, ka ʻoku tuipau ʻa e kau mataotaó ʻoku nau ʻi ai. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo pehē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui mālohi ʻi ha toe nofoʻanga ʻe taha ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai—ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻamoʻui taʻehāmai mālohi pehē, ʻikai ʻoku ngali lelei ke pehē ko e tonu matematē kuo fakahaaʻi ʻi he kotoa ʻo e ʻunivēsí naʻe tupu mei ha ʻAtamai-Poto mālohi?—Nehemaia 9:6.
13, 14. (a) Ko e hā kuo fokotuʻu moʻoni ʻe he saienisí fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e moʻuí? (e) Ko e hā ʻoku tuhu ki ai ʻa e ʻi ai ʻa e moʻuí ʻi he foʻi māmaní?
13 Ko ha tuʻunga hono ua ʻo e fakamoʻoni ʻoku lava ke tokoni ki he kakaí ke nau tali ʻoku ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupú ʻoku fekauʻaki ia mo e tupuʻanga ʻo e moʻuí. Talu mei he taimi ʻo e ngaahi fakatotolo ʻa Louis Pasteur, kuo tali ai ko e moʻuí ʻoku ʻikai ke tupu noa pē ʻa ʻene ʻi aí mei ha kamataʻanga naʻe hoko tuʻungaʻa mai pē. Ko ia naʻe anga-fēfē ʻa e tupu mai ʻa e moʻui fakaemāmaní? ʻI he 1950 tupú, naʻe feinga ai ʻa e kau faisaienisí ke fakamoʻoniʻi naʻe malava ke tupu māmālie hake ia ʻi ha ʻōseni ʻi muʻa ʻi he taimi naʻe hoko ʻo taaʻi tuʻumaʻu ai ʻe he ʻuhilá ha ʻatimosifia ʻi he kuonga muʻá. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamoʻoni ki muí ni mai ange ia, ko ha kamataʻanga pehē ʻo e moʻui ʻi he foʻi māmaní ʻoku ʻikai ngali moʻoni ia koeʻuhi naʻe ʻikai ʻaupito ke ʻi ai ha faʻahinga ʻatimosifia pehē ia. Ko ia ai, ʻoku fekumi ʻa e kau faisaienisi ʻe niʻihi ki ha fakamatala ʻoku ʻikai ke mele peheé. Ka ʻoku nau toe tō ai pē mei he poiní?
14 ʻI he hili hono fakamoleki ʻa e ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻi hono ako ʻa e ʻunivēsí mo e moʻui ʻoku ʻi aí, naʻe fakamatala ʻa e faisaienisi Pilitānia ko Sir Fred Hoyle: “ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe tali ʻa e kiʻi fakamahalo anga-kehe fekauʻaki mo e moʻuí ko e tupu hake ʻo fakafou mai he ngaahi ivi taʻeʻiloa ʻo natulá, ʻoku hā ʻoku ngali lelei ange ke pehē ko e tupuʻanga ʻo e moʻuí ko ha foʻi ngāue poto ia naʻe ʻosi fakakaukauʻi.” ʻIo, ko e lahi ange ʻo ʻetau ako fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻo e moʻuí, ko e ʻuhinga lelei ange ia ke pehē naʻe haʻu ia mei he Matavai poto ʻe taha.—Siope 33:4; Sāme 8:3, 4; 36:9; Ngāue 17:28.
15. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ʻokú ke makehé?
15 Ko ia ko e ʻuluaki tuʻunga ʻo e fakaʻuhingá ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻunivēsí, pea ko hono uá, ko e tupuʻanga ʻo e moʻui ʻi he foʻi māmaní. Fakatokangaʻi ange ʻa hono tolú—ko ʻetau makehé. ʻOku makehe ʻa e tangatá kotoa ʻi he ngaahi founga lahi, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ʻokú ke pehē foki mo koe. ʻO anga-fēfē? Mahalo pē kuó ke fanongo kuo fakahoa ʻa e foʻi ʻutó ki ha fuʻu komipiuta mālohi. Neongo ia, ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi ʻilo ki muí ni maí ʻoku fuʻu tōnounou mamaʻo ʻa e fakahoa ko ʻení. Ko ha faisaienisi ʻi he Massachusetts Institute of Technology naʻá ne pehē: “Ko e ngaahi komipiuta ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau ofiofi ki ha kiʻi leka taʻu 4 ʻi heʻenau malava ke sió, talanoá, ngaué, pe ngāueʻaki ʻa e fakakaukau leleí. . . . Kuo fai hono fakafuofuaʻi ko e fakamatala ʻoku lava ke faʻo naʻa mo e ʻi ha fuʻu komipiuta lahi kāfakafa mālohi tahá ʻoku tatau pē ia mo e sisitemi neave ʻo ha ʻelili-vao—ko ha kiʻi konga valevale pē ia ʻo e mālohi ʻoku ala maʻu ʻe he fuʻu komipiuta kāfakafa ʻi loto ʻi [ho] ngeʻesi-ʻulú.”
16. ʻOku tuhu ki he hā ʻa hoʻo malava ke leá?
16 Ko e leá ko ha malava ia ʻokú ke maʻu koeʻuhi ko ho foʻi ʻutó. ʻOku ʻi ai ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau lea ʻi he ngaahi lea ʻe ua, tolu, pe lahi ange, ka ko e malava ke lea naʻa mo e ʻi he lea ʻe taha peé ʻokú ne fakaʻilongaʻi kitautolu ʻoku tau makehe. (Aisea 36:11; Ngāue 21:37-40) Ko e ongo palōfesa ko R. S. mo D. H. Fouts naʻá na ʻeke: “Ko e tangatá pē . . . ʻoku malava ke fetuʻutaki ʻaki ʻa e leá? . . . Ko e fanga monumanu māʻolunga ange kotoa pē ʻoku nau fetuʻutaki papau ʻaki ʻa e . . . ngaahi ngaue, ngaahi nanamu, ngaahi ui, ngaahi tangi, mo e ngaahi hiva, pea naʻa mo e ngaungaue ʻa e fanga honé. Ko ia, ko e fanga monumanú tuku kehe ʻa e tangatá ʻoku hā ʻoku ʻikai te nau maʻu ha lea faʻunga fakakalama. Pea ko e fanga monumanú ʻoku ʻikai te nau tā ha ngaahi fakatātā ke fakafofongaʻi fakaeʻaati ha meʻa, ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga lahi. Ko e meʻa lelei taha ʻoku malava ke nau faí ko e takohi noaʻia pē.” Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻo e tangatá pē ʻoku malava ke nau ngāueʻaki ʻa e foʻi ʻutó ke lea ai ʻi ha lea pea tā ha ngaahi fakatātā mohu ʻuhinga.—Fakafehoanaki mo Aisea 8:1; 30:8; Luke 1:3.
17. Ko e hā ʻa e faikehekehe tefito ʻi he sio ʻa ha manu ʻi ha sioʻata pea mo e fai pehē ʻa ha tangata?
17 ʻIkai ngata aí, ʻokú ke maʻu ha lāuʻilo kiate koe; ʻokú ke ʻiloʻi koe. (Palovepi 14:10) Kuó ke siofi ha foʻi manupuna, kulī, pe kiʻi pusi ʻokú ne sio ki ha sioʻata peá ne tosi, ngungulu, pe ʻoho ki ai? ʻOkú ne fakakaukau ia ʻokú ne sio ki ha toe monumanu ʻe taha, ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻe ia ia. ʻI hono kehe ʻaupitó, ʻi he taimi ʻokú ke sio ai ki ha sioʻata, ʻokú ke ʻiloʻi ko koe ia. (Semisi 1:23, 24) Te ke vakavakaiʻi nai ai ho fōtungá pe fifili nai pe te ke hā fēfē ʻi ha ngaahi taʻu siʻi ka hoko maí. ʻOku ʻikai fai pehē ʻa e fanga manú ia. ʻIo, ʻoku ʻai koe ʻe ho foʻi ʻutó ke ke makehe. Ko fē ke ʻalu ki ai ʻa e fakahīkihikí? Naʻe hoko fēfē mai ho foʻi ʻutó, kapau naʻe ʻikai mei he ʻOtuá?
18. Ko e hā ʻa e ngaahi malava fakaʻatamai ʻokú ne fakamavaheʻi koe mei he fanga monumanú?
18 ʻOku toe fakaʻatā koe ʻe ho foʻi ʻutó ke ke houngaʻia ʻi he pōtoʻi fakaeʻātí mo e mūsiká pea pehē ki hono maʻu ha ʻiloʻi ʻo e ʻulungaanga tāú. (Ekisoto 15:20; Fakamāu 11:34; 1 Tuʻi 6:1, 29-35; Mātiu 11:16, 17) Ko e hā ʻoku pehē ai koé kae ʻikai pehē ʻa e fanga monumanú? ʻOku nau ngāueʻaki tefito pē honau foʻi ʻutó ke tokanga ki heʻenau ngaahi fiemaʻu taupotu maí pē—ke maʻu ha meʻakai, kumi ha hoa, pe ngaohi ha pununga. Ko e faʻahinga pē ʻo e tangatá ʻoku nau fakakaukau ʻo mahulu atú. ʻOku aʻu ʻo fakakaukau ʻa e niʻihi fekauʻaki mo e founga ʻe kaunga ai ʻenau ngaahi tōʻongá ki he ʻātakaí pe ki honau ngaahi hakó ʻi he kahaʻu mamaʻó. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku pehē ʻe he Koheleti 3:11 fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá: “Kaeʻumaʻa kuo ne [ko e Tokotaha-Fakatupú] ʻai ʻa itaniti ki honau loto.” ʻIo, ko hoʻo malava ke fakakaukau atu ki he ʻuhinga ʻo e taʻehanongataʻanga ʻo e taimí pe ki he fakakaukauloto atu ki he moʻui taʻengatá ʻoku makehe.
Tuku ki he Tokotaha-Fakatupú Ke Ne Tānaki Mai ʻa e ʻUhingá
19. Ko e hā ʻa e tuʻunga konga-tolu ʻo e fakaʻuhingá te ke ngāueʻaki nai ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke fakakaukau fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú?
19 Kuo tau lave ki he ngaahi tafaʻaki pē ʻe tolu: ko e tonu matematē ʻoku vakai ki ai ʻi he ʻuniveesi kāfakafá, ko e tupuʻanga ʻo e moʻui ʻi he foʻi māmaní, pea mo e makehe taʻealafakaʻikaiʻi ʻo e foʻi ʻuto ʻo e tangatá, fakataha mo ʻene ngaahi malava kehekehé. ʻOku tuhu ʻa e foʻi tolu ko ʻení ki he hā? Ko ha tuʻunga ʻeni ʻo e fakaʻuhingá ʻe lava ke ke ngāueʻaki ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau aʻu ki ha fakamulitukú. ʻE lava ke ke ʻuluaki ʻeke: Naʻe ʻi ai ha kamataʻanga ʻo e ʻunivēsí? Ko e tokolahi taha te nau loto-tatau naʻe ʻi ai. ʻEke ange leva: Ko e kamataʻanga ko iá naʻe ʻikai hano fakatupunga, pe naʻe fakatupunga? ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ko e kamataʻanga ʻo e ʻunivēsí naʻe fakatupunga. ʻOku taki atu ai heni ki he fehuʻi fakaʻosí: Naʻe fakatupunga ʻa e kamataʻangá ʻe ha meʻa taʻengata pe ʻe ha Tokotaha taʻengata? ʻI hono ʻoatu mahino mo ʻuhinga totonu pehē ʻo e ʻīsiú, ʻe lava ke taki ai ʻa e tokolahi ke nau fakaʻosiʻaki: Kuo pau pē ʻoku ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupu! ʻI heʻene peheé, ʻikai ʻoku totonu ke malava ke ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻi he moʻuí?
20, 21. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ʻa e ʻilo ki he Tokotaha-Fakatupú ki heʻetau maʻu ʻa e ʻuhinga ki he moʻuí?
20 Ko ʻetau ʻi aí fakalūkufua, ʻo kau ai ʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻulungaanga tāú pea mo e tuʻunga fakaeʻulungaanga tāú ʻiate ia tonu ʻoku totonu ke fekauʻaki ia mo e Tokotaha-Fakatupú. Naʻe tuʻo taha ʻa e tohi ʻa Dr. Rollo May ʻo pehē: “Ko e faʻunga feʻungaʻānoa pē taha ki he ʻulungaanga tāú ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻuhinga tefito ʻo e moʻuí.” ʻE maʻu ia ʻi fē? Naʻá ne hoko atu: “Ko e faʻunga tefitó ko e natula ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ia ʻoku makatuʻunga ai ʻa e moʻuí mei he kamataʻanga ʻo e fakatupú ki he ngataʻangá.”
21 ʻOku lava leva ke mahino lelei kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga naʻe fakahāhā fakatouʻosi ai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e anga-fakatōkilalo mo e poto ʻi he taimi naʻá ne kōlenga ai ki he Tokotaha-Fakatupú: “ʻEiki, fakaʻilo mai ho ngaahi founga; ako kiate au ho ngaahi ʻalunga. Tataki au ʻi hoʻo moʻoni, pea ako kita; he ko koe hoku ʻOtua fakamoʻuiʻanga.” (Sāme 25:4, 5) ʻI heʻene hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ko hono moʻoní, naʻe hoko ai ʻa e moʻui ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo maʻu ʻa e ʻuhinga, taumuʻa, mo e tataki lahi ange. Ko e meʻa tatau pē ʻe lava ke hoko ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolu.—Ekisoto 33:13.
22. Ko e hā ʻoku kau ki he hoko ʻo ʻilo ʻa e ngaahi founga ʻa e Tokotaha-Fakatupú?
22 Ko e hoko ʻo ʻilo ʻa e “ngaahi founga” ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻoku kau ai ʻa e hoko ʻo toe ʻilo lelei ange pe ʻoku fēfē ia, fakatouʻosi ʻi hono ʻulungāngá mo ʻene ngaahi foungá. Ka koeʻuhi ko e Tokotaha-Fakatupú ʻoku taʻehāmai pea mālohi fakaofo fau, ʻe lava fēfē ke tau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ia? ʻE lāulea ki he meʻá ni ʻi he kupu hoko maí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he lave ki he ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻi he ngaahi kemi fakamamahi ʻa e kau Nasí, naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Dr. Viktor E. Frankl: “Ko e fekumi ʻa e tangatá ki he ʻuhingá ko ha foʻi ivi tefito ia ʻi heʻene moʻuí pea ʻoku ʻikai ko ha ‘fakaʻuhinga fakaʻatamai fika ua ia’ ʻo e poto fakaenatulá,” ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he fanga manú. Naʻá ne tānaki mai ʻo pehē ko e laui hongofuluʻi taʻu hili ʻa e tau hono uá, ko ha savea ʻi Falanisē “naʻe fakahaaʻi ai ko e 89% ʻo e kakai naʻe pālotí naʻa nau tala moʻoni ʻoku fiemaʻu ki he tangatá ‘ʻa e meʻa’ koeʻuhi ke ne maʻu ai ha taumuʻa ki he moʻuí.”
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakalaka atu mei hono maʻu ʻa e fakamatala fakasaienisi fekauʻaki mo hotau ʻunivēsí?
◻ ʻI hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakakaukau fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú, ko e hā te ke tuhu nai ki aí?
◻ Ko e hā ko ha kī ai ki hono maʻu ʻa e ʻuhinga fakafiemālie ki he moʻuí ʻa hono ʻiloʻi ʻa e Tokotaha-Fakatupú?
[Taiakulemi/Fakatātā ʻi he peesi 18]
(Ki he fakamatala kakato kuo ʻosi fokotuʻu, sio ki he tohi)
Ko e Hā Hoʻo Fakamulitukú?
Ko Hotau ʻUnivēsí
↓ ↓
Naʻe ʻIkai Hano Naʻe ʻI Ai Hano
Kamataʻanga Kamataʻanga
↓ ↓
ʻIkai Fakatupunga Naʻe Fakatupunga
↓ ↓
ʻE ha MEʻA ʻE ha TOKOTAHA
Taʻengata Taʻengata
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko e tuʻunga kāfakafa mo e tonu matematē ʻoku hā ʻi he ʻunivēsí kuó ne taki ʻa e tokolahi ke nau fakakaukau fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Peesi 15 mo e 18: Jeff Hester (Arizona State University) and NASA