Tali Fiefia ʻa e Tataki ʻa Sihová
FAKAMATALA FAI ʻE ULYSSES V. GLASS
Ko ha meʻa kehe ʻaupito ia naʻe hokó. Ko e toko 127 pē ʻa e kau ako ʻi he kalasi maʻu tohi fakamoʻoni akó. Ka naʻe haʻu ki ai ha kau fanongo loto-māfana ʻe toko 126,387, ʻa ia naʻa nau haʻu mei he ngaahi fonua lahi. Ko e foaki tohi fakamoʻoni ako ia ʻa e kalasi hono 21 ʻo e Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ʻo Kiliatí, naʻe fai ʻi he Yankee Stadium ʻo Kolo Niu ʻIoké ʻi Siulai 19, 1953. Ko e hā naʻe hoko ai ia ko ha meʻa mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí? Tuku ke u fai atu ha kiʻi fakamatala.
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi Vincennes, Indiana, U.S.A., ʻi Fepueli 17, 1912, ko e taʻu nai ia ʻe ua ki muʻa ʻi hono fanauʻi ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaiá, hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he Fakahā 12:1-5. ʻI he taʻu ki muʻá naʻe kamata ako ai ʻa e Tohitapú ʻe heʻeku ongo mātuʻá fakataha mo e ngaahi voliume ʻo e Studies in the Scriptures. ʻI he pongipongi Sāpate kotoa pē, naʻe lautohi ai ʻa e tangataʻeikí ki he fāmilí mei ha taha ʻo e ngaahi tohi ko iá, pea mau toki talanoa leva fekauʻaki mo ia.
Naʻe ngāueʻaki ʻe he fineʻeikí ʻa e meʻa naʻá ne akó ke tokoni ki hono fakafuo ʻa e fakakaukau ʻa ʻene fānaú. Ko ha tokotaha lelei ʻaupito ia—naʻá ne mātuʻaki ʻofa, pea mātuʻaki loto-lelei ke tokoni. Naʻe hoko ʻo toko fā kimautolu fānaú, ka naʻe aʻu atu ʻa e ʻofa ʻa e fineʻeikí ʻo fakakau ki ai ʻa e fānau kehe mei he kaungāʻapí. Naʻá ne fakamoleki ha taimi mo kimautolu. Naʻá ne fiefia ʻi hono talanoaʻi mai kiate kimautolu ʻa e ngaahi talanoa he Tohitapú mo hiva fakataha mo kimautolu.
Naʻá ne toe fakaafeʻi mai ki homau ʻapí ʻa e faʻahinga kehekehe ʻa ia naʻa nau ngāue taimi-kakato ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻa nau nofo mai ʻi ha ʻaho pē ʻe taha pe ua, ʻo faʻa fai ʻa e ngaahi fakataha mo fai ha ngaahi malanga ʻi homau ʻapí. Naʻa mau saiʻia tautefito ʻi he faʻahinga ko ia naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatātaá mo fai mai kiate kimautolu ʻa e ngaahi talanoá. ʻI he taimi ʻe taha ʻi he 1919, ko ha taʻu nai ia ʻe taha hili e ngata ʻa e ʻuluaki tau ʻa e māmaní, naʻe fakahanga mai ai ʻe he tokoua ʻaʻahí ʻa ʻene ngaahi fakamatalá kiate kimautolu fānaú. Naʻá ne lāulea ai ki he fakatoputapuʻí—ʻa e meʻa ʻoku tau lave totonu lahi ange ki ai he taimí ni ko e fakatapuí—pea tokoniʻi kimautolu ke mahino ʻa e anga ʻo ʻene kaunga ki heʻemau moʻuí. Ki mui ai ʻi he efiafi ko iá ʻi heʻeku ʻalu ʻo mohé, naʻá ku lotu ai ki heʻeku Tamai fakahēvaní ʻo tala ange kiate ia kuó u loto ke tauhi maʻu pē ia.
Kae kehe, hili ʻa e 1922 naʻe hehema ʻa e ngaahi meʻa kehe naʻe fai ki ai ʻa e tokanga ʻi he moʻuí ke nau tekeʻi ʻa e fakapapau ko iá ke fika ua. Naʻa mau hiki mei he feituʻu ki he feituʻu pea ʻikai ha feohi mo ha fakatahaʻanga ʻo e kakai ʻa Sihová. Naʻe mamaʻo ʻa e tangataʻeikí koeʻuhi ko ʻene ngāue ʻi he halanga lēlué. Naʻe ʻikai ke tuʻumaʻu ʻemau ako ʻa e Tohitapú. Naʻá ku kau ki he ngaahi ako mo ha fakakaukau ke hoko ko ha tokotaha tā-fakatātā fakakomēsiale pea fai mo e ngaahi palani ke ʻalu ki ha ʻunivēsiti ʻiloa.
Fakatonutonu ʻa ʻEku Vakai ʻi he Moʻuí
Lolotonga ʻa e vaeuaʻanga ʻo e 1930 tupú, naʻe toe kamata ai ʻa e māmaní ke ngaʻunu atu ki ha tau fakalūkufua. Naʻa mau nofo ʻi Cleveland, Ohio, ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi mai ai ki homau matapaá ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻa mau kamata ai ke fakakaukau fakamātoato ange fekauʻaki mo e meʻa naʻa mau ako ʻi heʻemau kei siʻí. Ko hoku taʻoketé, ʻa Russell, naʻe tautefito ʻene fakakaukau fakamātoató, pea ko ia naʻe ʻuluaki papitaisó. Naʻá ku kiʻi kehe au ʻo ʻikai fakamātoato, ka ʻi Fepueli 3, 1936, naʻá ku papitaiso ai foki mo au. Naʻe tupulaki ʻa ʻeku houngaʻia ki he meʻa ʻoku kau ki he fakatapui kia Sihová, pea naʻá ku ako ke tali ʻa e tataki ʻa Sihová. ʻI he taʻu tatau pē ko hoku ongo tuofāfiné, ʻa Kathryn mo Gertrude naʻá na toe papitaiso mo kinaua. Ko kimautolu kotoa naʻa mau ngāue taimi-kakato ko e kau tāimuʻa.
Kae kehe, naʻe ʻikai ʻuhinga ia naʻe ʻikai ʻaupito ke mau toe fakakaukau kimautolu ki ha meʻa kehe. Naʻá ku fanongo tokanga ʻi he taimi naʻe talanoa mai ai kiate au ʻa hoku tuofefine-ʻi-he-fonó fekauʻaki mo ha taʻahine talavou ʻaupito ko hono hingoá ko Ann ʻa ia naʻe “longomoʻui ʻaupito” talu ʻa ʻene fanongo fekauʻaki mo e moʻoní pea naʻe teu ke ne haʻu ki he ngaahi fakataha ʻi homau falé. ʻI he taimi ko iá naʻe ngāue ai ʻa Ann ko ha sekelitali ʻi ha ʻōfisi lao, pea ʻi he taʻu pē ʻe taha naʻá ne papitaiso. Naʻe teʻeki ai ke u palani ke mali, ka naʻe hā mahino naʻe peseti ʻe 100 ʻa Ann ki he moʻoní. Naʻá ne loto ke kau kakato ʻi he ngāue ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ʻaupito ko ha tokotaha ia ke ne pehē, “ʻE lava ke u fai ia?” ʻI hono kehé, naʻá ne ʻeke, “Ko e hā ʻa e founga lelei taha kiate au ke u kamata ai ʻa hono fai iá?” Pea naʻá ne fakapapauʻi ke tutui atu ki ai. Naʻe fakamānako kiate au ʻa e fakakaukau pau ko iá. Tuku kehe iá, naʻá ne talavou ʻaupito, pea ʻokú ne kei pehē pē. Naʻá ne hoko ko hoku uaifi, pea ʻikai fuoloa naʻá ne hoko ko hoku hoa ʻi he ngāue tāimuʻá.
Ako Mahuʻinga ʻi he Hoko ko e Ongo Tāimuʻá
ʻI heʻema hoko ko e ongo tāimuʻá naʻá ma ako ai ki he fakapulipuli ʻo e founga ke fiemālie ai fakatouʻosi ʻi heʻema tōlalo ʻi he meʻa fakamatelié pea ʻi he taimi naʻá ma maʻu ai ʻo lahí. (Filipai 4:11-13) Naʻe fakaʻau ke efiafi ʻi he ʻaho ʻe taha, pea naʻe ʻikai haʻama meʻakai. Ko e sēniti pē ʻe nima naʻá ma maʻú. Naʻá ma ō ki he fale kakanoʻi manú, pea naʻá ku kole ange, “ʻE lava ke ke ʻomai haʻama konga sōsisi sēniti ʻe nima?” Naʻá ne sio mai kiate kimaua peá ne tuʻusi mai ha konga ʻe fā. Naʻá ku fakapapauʻi naʻe lahi ange ia ʻi he meʻa ʻe maʻu he sēniti ʻe nimá, pea naʻá ma kai ia.
Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ke fetaulaki mo e fakafepaki kakahá ʻi heʻema fakahoko ʻa ʻema ngāue fakafaifekaú. ʻI ha kolo ofi ki Syracuse, Niu ʻIoke, naʻa mau ʻi he halá ai ʻo tufa ʻa e ngaahi tohi fakaafe pea tui ha ngaahi papa fakamatala ke tohoaki mai ʻaki ʻa e tokangá ki ha fakataha makehe maʻá e kakaí. Naʻe puke au ʻe ha ongo fuʻu tama lalahi ʻo fusi takai holo. Ko e taha ko ha ʻōfisa polisi, ka naʻe ʻikai te ne tui teunga, pea naʻá ne tukunoaʻi ʻa ʻeku kole ange ke sio ki heʻene fakaʻilonga polisí. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe haʻu ai ʻa Grant Suiter mei he Pēteli Brooklyn ʻo pehē mai ke mau ō ki ʻapi polisi ke fakaleleiʻi ai ʻa e meʻá. Naʻá ne telefoni leva ki he ʻōfisi ʻo e Sōsaietí ʻi Brooklyn, pea naʻe fakahinohino ki ha toko ua ʻo kimautolu ke na toe ō ʻi he ʻaho tatau pē mo e ngaahi papa fakamatalá pea mo e ngaahi tohi fakaafé ke ʻi ai ha makatuʻunga ki ha hopo. Hangē ko ia naʻe ʻamanekiná, naʻe puke kimaua. Kae kehe, ʻi heʻema tala ange ki he kau polisí ʻe fakaʻilo kinautolu ʻi hono puke taʻefakalao kimauá, naʻa nau tukuange ai kimaua.
ʻI he ʻaho hono hokó naʻe tūʻuta ai ʻi homau feituʻu ʻasemipilií ha kau talavou fakamoveuveu ʻi hono fakalanga ʻe ha pātele, pea naʻe ʻikai ʻasi ha polisi ia ai. Naʻe tā ʻe he kau faifakamālohí ʻa e faliki papá ʻaki ʻa e ngaahi pate peisipolo, laku ki lalo ʻa e niʻihi ʻo e kau fanongó mei he ngaahi seá, pea nau kaka hake ki he peletifōmú, ʻa ia naʻa nau hiki hake ai ha fuka ʻAmelika pea kaila, “Salute ki ai! Salute ki ai!” Naʻa nau kamata hiva leva ʻa e “Beer Barrel Polka.” Naʻa nau fakangata fakaʻaufuli ʻa e fakatahá. Naʻá ma ʻuluaki hokosia ai ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē: “Ko e meʻa ʻi he ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu kae, kehe, ko e fili kimoutolu ʻe au mei māmani, ko hono ʻuhingā ʻe ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolu.”—Sione 15:19.
Ko e malanga maʻá e kakaí ko ha malanga moʻoni ia naʻe hiki kalamafoni naʻe fai ʻe J. F. Rutherford, ʻa ia ko e palesiteni ia ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó he taimi ko iá. Ko Ann mo au naʻá ma nofo ʻi he kolo ko iá ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pea ʻaʻahi ki he kakaí ke tuʻuaki kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke nau fanongo ai ki he malangá ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻe tali ʻe he tokosiʻi ʻa e tuʻuaki ko iá.
Pole ki he Ngāue ki Mulí
ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fakaava mai ai ʻa e ngaahi founga foʻou ʻo e ngāué. Ko hoku taʻoketé, ʻa Russell, pea mo hono uaifí, ko Dorothy, naʻe fakaafeʻi kinaua ko ha ongo meʻa mali ke na kau ki he ʻuluaki kalasi ʻo e Akoʻanga Kiliatí, ʻi he 1943, pea naʻe toki ʻave kinaua ki Kiupa ko e ongo misinale. Ko hoku tuofefine ko Kathryn naʻe ʻi he kalasi ia hono faá. Naʻe vaheʻi mo ia foki ki Kiupa. Naʻe toe vaheʻi ia ki mui ki he Lepupilika Tominiká pea mei ai ki Pueto Liko. Fēfē ʻa Ann mo au?
ʻI heʻema fanongo fekauʻaki mo e Akoʻanga Kiliatí pea mo e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku loto ʻa e Sōsaietí ke fekau atu ha kau misinale ki he ngaahi fonua kehé, naʻá ma ongoʻi te ma saiʻia ke fakafaingamālieʻi kimaua ki he ngāue ki mulí. ʻUluakí, naʻá ma fakakaukau ke ma ō pē ʻiate kimaua, ki Mekisikou nai. Ka naʻá ma fakapapauʻi leva ngalingali ʻe lelei ange ke tatali pea tuku ke vaheʻi kimaua ʻe he Sōsaietí hili haʻama kau ki he Akoʻanga Kiliatí. Naʻá ma ʻiloʻi ko ha fokotuʻutuʻu eni ia naʻe ngāueʻaki ʻe Sihová.
Naʻe fakaafeʻi kimaua ki he kalasi hono fā ʻo e Akoʻanga Kiliatí. Kae taimi nounou pē ki muʻa ke kamata ʻa e kalasí, ko N. H. Knorr, ʻa ia naʻe palesiteni ʻi he taimi ko iá ʻi he Sōsaieti Taua Leʻó, naʻá ne hoko ʻo ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fakangatangata naʻe maʻu ʻe Ann koeʻuhi ko ʻene maʻu ʻa e poliō ʻi heʻene kei siʻí. Naʻá ne lea mai kiate au fekauʻaki mo ia peá ne fakapapauʻi ʻe ʻikai fakapotopoto ke fekauʻi kimaua ke ngāue ʻi ha toe fonua ʻe taha.
ʻI he taʻu nai ʻe ua ki mui ai, ʻi heʻeku fai ʻa e ngāue ki muʻa he fakataha-lahí, naʻe toe sio mai kiate au ʻa Tokoua Knorr peá ne ʻeke mai pe ʻokú ma kei mahuʻingaʻia pē ke hū ki Kiliati. Naʻá ne tala mai kiate au ʻe ʻikai te ma ō ki ha vāhenga-ngāue muli; naʻe ʻi ai ʻa e meʻa kehe ʻi heʻene fakakaukaú. Ko ia ʻi he taimi naʻe lēsisita ai ʻa e kalasi hono hivá ʻi Fepueli 26, 1947, naʻe fakakau ai kimaua ki he kulupu ʻo e kau akó.
Ko e ngaahi ʻaho ko iá ʻi Kiliati naʻe fakangalongataʻa. Naʻe mahu fakalaumālie ʻa e ngaahi akó. Naʻe fakahoko ai mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. Ka ko ʻeku fekauʻaki mo e akoʻangá naʻe fakalahi atu ia ʻo fakalaka ia ai.
ʻI he Vahaʻa ʻo Uāsingatoni mo Kiliatí
Naʻe kei ʻi ha tuʻunga foʻou ʻa e Akoʻanga Kiliati. Naʻe ʻikai ke maheni feʻunga ʻa e founga-pule ʻIunaite Seteté mo e ngaahi taumuʻa ʻa e akoʻangá, ko ia naʻe ʻohake ai ʻa e ngaahi fehuʻi lahi. Naʻe fiemaʻu ʻe he Sōsaietí ke ʻi ai ha fakafofonga ʻi Uāsingatoni, D.C. Ko e feituʻu ia naʻe fekau ki ai kimaua ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē hili ʻa ʻema maʻu tohi fakamoʻoni ako mei Kiliatí. Naʻá ku tokoni ʻi hono maʻu mai ʻa e ngaahi visa maʻá e faʻahinga ko ia naʻe fakaafeʻi ke nau haʻu ki Kiliati mei he ngaahi fonua kehé pea ʻi hono maʻu mai ʻa e ngaahi pepa fakalao koeʻuhi ke lava ʻo fekau atu ai ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ki muli ki he ngāue fakamisinalé. Ko e kau ʻōfisa ngāue ʻe niʻihi naʻa nau mātuʻaki faitotonu mo tokoni. Ko e niʻihi naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi ongoʻi fakafepaki mālohi ki he Kau Fakamoʻoní. Ko ha tokosiʻi ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau fakapolitikale mālohí naʻa nau fakahaaʻi naʻe ʻi ai ʻemau felāveʻi mo e ngaahi kulupu mavahe ʻa ia naʻa nau fakakaukau ʻoku ʻikai fiemaʻu.
Ko ha tangata ʻe taha ʻa ia naʻá ku ʻalu ki hono ʻōfisí naʻá ne fakaangaʻi mālohi kimautolu koeʻuhi ko e ʻikai te mau salute ki he fuká pe ʻalu ʻi he taú. Hili ʻene longoaʻa fekauʻaki mo ia ʻi ha taimi, naʻe faifai pē peá u pehē ange: “ʻOku ou loto ke ke ʻilo, pea ʻokú ke ʻilo, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau kau ʻi ha tau mo ha taha pē ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai te mau kau ʻi he ngaahi meʻa ʻa e māmaní. ʻOku ʻikai te mau kau ʻi heʻenau ngaahi taú, mo ʻenau ngaahi politikí. ʻOku mau tuʻu-ʻatā fakaʻaufuli. Kuo mau ʻosi ikunaʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku mou fehangahangai mo iá; ʻoku mau maʻu ʻa e fāʻūtaha ʻi heʻemau kautahá. . . . Sai, ko e hā ʻokú ke loto ke mau faí? ʻOkú ke loto ke mau toe foki ki hoʻomou founga ʻo hono fai ʻo e ngaahi meʻá pea tukuange haʻamautolú?” Naʻe ʻikai te ne toe lea ki ha meʻa ʻi he hili iá.
Ko e ʻaho kakato ʻe ua ʻi he uike naʻe vaheʻi ki he ngāue fakataha mo e ngaahi ʻōfisi fakapuleʻangá. Tānaki atu ki he meʻa ko iá, naʻá ma ngāue ko ha ongo tāimuʻa makehe. ʻI he taimi ko iá, naʻe kau ki he meʻá ni ʻa hono fakamoleki ʻa e houa ʻe 175 ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he māhina taki taha (ki mui mai, naʻe liliu ia ki he houa ʻe 140), ko ia naʻá ma faʻa ʻalu maʻu pē ʻi he ngāué ʻo aʻu ki he efiafi poʻulí. Naʻá ma maʻu ha taimi fakafiefia. Naʻá ma fai ha ngaahi ako lelei lahi mo e ngaahi fāmili kakato, pea naʻa nau fai ʻa e fakalakalaka lelei. Naʻá ma fili mo Ann ke ʻoua te ma maʻu fānau, ka ke leaʻaki ʻi he tuʻunga fakalaumālié, kuó ma maʻu ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fānaú, kae toe pehē foki ki he fanga makapuna mo e makapuna ua. Ko ha meʻa fakafiefia ia ki homa lotó ʻa kinautolu!
ʻI he konga ki mui ʻo e 1948, naʻá ku maʻu ai ha toe vāhenga-ngāue lahi ange. Naʻe fakamatala mai ʻe Tokoua Knorr ko Tokoua Schroeder, ʻa e failēsisita pea mo e taha ʻo e kau faiako ʻi he Akoʻanga Kiliatí, naʻe teu ke hoko ia ʻo moʻua ʻi ha ngāue mahuʻinga kehe, ko ia naʻe kole mai kiate au ke u akoʻi ha ngaahi kalasi ʻi Kiliati ʻi he taimi ʻe fiemaʻu aí. ʻI heʻeku ongoʻi loto-moʻuá, naʻá ku toe aʻu ai ki Kiliati, ʻi South Lansing, Niu ʻIoke, mo Ann ʻi Tīsema 18. ʻUluakí, naʻá ma ʻi Kiliati pē ʻi ha ngaahi uike siʻi ʻi ha taimi, peá ma toki foki ki Uāsingatoni. Kae kehe, naʻe faifai atu pē ʻou fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi Kiliati ʻi he taimi ʻi Uāsingatoní.
Ko e lolotonga ʻo e vahaʻa taimi ko ení, hangē ko ia naʻá ku lave ki ai ki muʻá, naʻe maʻu tohi fakamoʻoni ako ai ʻa e kalasi hono 21 ʻo Kiliatí ʻi he Yankee Stadium ʻi Niu ʻIoké. Ko ia ʻi he tuʻunga ko e taha ʻo e kau faiakó, naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ke kau ʻi he polokalama ʻo e hilifaki tohi fakamoʻoni akó.
Ngāue ʻi he ʻUluʻiʻapitanga ʻi he Māmaní
ʻI Fepueli 12, 1955, naʻá ma kamata ai ʻi ha toe vāhenga-ngāue ʻe taha. Naʻá ma hoko ko e ongo mēmipa ʻo e fāmili Pētelí ʻi he ʻuluʻiʻapitanga ʻo e kautaha hāmai ʻa Sihova ʻi he māmaní. Ka ko e hā naʻe kau ki aí? Ko hono moʻoní, ko e loto-lelei ki ha meʻa pē naʻe vaheʻi mai kiate kimaua, ʻo kau ʻi he ngaahi foʻi ngāue naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e fāitaha mo e niʻihi kehé. Ko e moʻoni, naʻá ma ʻosi fai ia ki muʻa, ka ʻi he taimi ní te ma hoko ai ko ha konga ʻo ha fuʻu kulupu lahi ange ʻaupito—ko e fāmili Pēteli ʻo e ʻuluʻiʻapitangá. Naʻá ma tali fiefia ʻa e vāhenga-ngāue foʻou ko ení he ko ha fakamoʻoni ia ʻo e tataki ʻa Sihová.
Ko ha konga lahi ʻo ʻeku ngāué naʻe kau ki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga ongoongó. Koeʻuhi ko e holi ki he ngaahi talanoa fakatoʻoalotó pea koeʻuhi ko e maʻu ʻa e fakamatala mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala tomuʻa fehiʻá, naʻe hiki ai ʻe he faiʻanga pulusí ha ngaahi meʻa fakalielia fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻa mau feinga ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ko iá.
Naʻe loto ʻa Tokoua Knorr ke fakapapauʻi naʻe lahi ʻa e meʻa ke mau faí ʻe kimautolu kotoa, ko ia naʻe ʻi ai foki mo e ngaahi vāhenga-ngāue kehe. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni naʻe fiemaʻu ki ai ʻeku ngaahi taukei naʻe maʻu ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha tā-fakatātā fakakomēsialé. Naʻe kau ki he niʻihi ʻa e fale letiō WBBR ʻa e Sōsaietí. Naʻe ʻi ai ʻa e ngāue ke fai fekauʻaki mo e ngaahi heleʻuhila naʻe faʻu ʻe he Sōsaietí. Ko e moʻoni, ko e hisitōlia fakateokalatí, ko e konga ia ʻo e ako ʻi Kiliatí, ka ʻi he taimi ko ení naʻe fai ai ʻa e ngaahi ngāue kehekehe ke maheni ʻa e tokolahi ange ʻo e kakai ʻa Sihová mo e ngaahi fakaikiiki ʻo e hisitōlia ko ia ʻo e kautaha fakateokalati ʻi onopōní pea ke ʻai eni ke ala maʻu foki ʻe he kakaí. Ko e toe tafaʻaki ʻe taha ʻo e ako ʻi Kiliatí naʻe kau ki ai ʻa e malanga ki he kakaí, pea naʻe fiemaʻu ʻa e ngāue ke fai ke ʻai ke lahi ange ai ʻa e ngaahi meʻa tefito fekauʻaki mo e malanga ki he kakaí ke ala maʻu ki he fanga tokoua ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Ko ia naʻe lahi ʻa e meʻa ke faí.
Kiliati ʻi ha Tuʻunga Tuʻumaʻu
ʻI he 1961, ʻi he ofi ki hono akoʻi ʻo e kau ʻovasia fefonongaʻakí mo e kau ngāue vaʻá, naʻe hiki ai ʻa e Akoʻanga Kiliatí ki Brooklyn, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻōfisi tefito ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó. Naʻá ku toe foki ai ki he loki akó—ʻo ʻikai ko ha tokotaha faiako fakataimi ʻi he taimi ko ení ka ko ha mēmipa tuʻumaʻu ʻo e akó. Ko ha monū moʻoni ia! ʻOku ou tuipau mālohi ko e Akoʻanga Kiliatí ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova, ko ha meʻaʻofa ʻa ia kuo ʻaonga ki he kotoa ʻo ʻene kautaha hāmaí.
ʻI Brooklyn naʻe maʻu ai ʻe he ngaahi kalasi Kiliatí ʻa e ngaahi faingamālie naʻe ʻikai ʻiloʻi ia ʻe he kau ako ʻi he ngaahi kalasi ki muʻá. Naʻe tokolahi ange ai ʻa e kau faiako fakaafé pea naʻe ʻi ai ha feohi vāofi mo e Kulupu Pulé mo ha feohi lahi ange mo e fāmili Pēteli ʻo e ʻuluʻiʻapitangá. Naʻe toe malava ki he kau akó ke nau maʻu ʻa e ako ki he ngaahi ngāue fakaʻōfisí, ngaahi ngāue ʻi he ʻapi Pētelí, pea ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ngāue fakaefalengāué.
ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú naʻe kehekehe ai ʻa e tokolahi ʻo e kau akó, pea pehē pē ki he tokolahi ʻo e kau faiakó. Naʻe liliu foki mo e tuʻuʻanga ʻo e ʻapiakó ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi. ʻI he taimi ní ʻoku ʻi ha ngaahi ʻātakai fakaʻofoʻofa ia ʻi Patterson, Niu ʻIoke.
Ngāue mo e Kau Akó
Ko ha fiefia moʻoni ia ke akoʻi ʻa e ngaahi kalasi ko ení! ʻOku ʻi heni ʻa e faʻahinga kei siʻi ʻoku ʻikai te nau mahuʻingaʻia ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻá. Naʻa nau tukuange honau fāmilí, ko honau ngaahi kaungāmeʻá, ko honau ʻapí, pea mo e kakai ʻoku nau lea ʻi heʻenau leá. Ko e ʻeá, ko e meʻakaí—ko e meʻa kotoa pē ʻe kehe. ʻOku ʻikai foki te nau ʻiloʻi naʻa mo e fonua te nau ʻalu ki aí, ka ko ʻenau taumuʻá ke hoko ko e kau misinale. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke ueʻi atu ʻa e faʻahinga kakai ko iá.
ʻI heʻeku ʻalu ki he loki akó, ko ʻeku taumuʻá maʻu pē ke ʻai ʻa e kau akó ke nau ongoʻi fiemālie. ʻE ʻikai ke ako lelei ha taha ʻi he taimi ʻokú ne manavasiʻi ai mo loto-hohaʻá. Ko e moʻoni, naʻá ku faiako, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻo e hoko ko ha tokotaha akó. Naʻá ku tangutu ʻi ha taimi ʻi he ngaahi sea ko iá. Ko e moʻoni, naʻa nau ako mālohi pea ako ha meʻa lahi ʻi Kiliati, ka naʻá ku toe loto ke nau maʻu ha taimi fakafiefia.
Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi naʻa nau ʻalu ai ki honau ngaahi vāhenga-ngāué, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa pau naʻe fiemaʻu kiate kinautolu koeʻuhi ke nau lavameʻa. Naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e tui mālohi. Naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e anga-fakatōkilalo—lahi ʻaupito. Naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ke nau ako ke fetaulaki lelei mo e kakai kehé, ke tali ha ngaahi tuʻunga, ke fakamolemole faitauʻatāina. Naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ke nau hokohoko atu ʻi hono fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālié. Naʻe toe fiemaʻu kiate kinautolu ke nau ʻofa ʻi he kakaí pea ke ʻofa ʻi he ngāue ne fekau kinautolu ke faí. Ko e ngaahi meʻa ia naʻá ku feinga tuʻumaʻu ke fakamamafaʻi ki he kau akó lolotonga ʻenau ʻi Kiliatí.
ʻOku ʻikai moʻoni te u ʻiloʻi pe ko e kau ako ʻe toko fiha kuó u akoʻí. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e anga ʻo ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo kinautolú. Hili hono fakamoleki ʻa e māhina ʻe nima mo kinautolu ʻi he loki akó, naʻá ku hoko ʻo mātuʻaki ʻofa ʻiate kinautolu. Pea ʻi he taimi naʻá ku siofi ai kinautolu ʻi heʻenau luelue mai ʻi he peletifōmú ʻo maʻu honau tipilomá ʻi he ʻaho foaki tohi fakamoʻoni akó, naʻá ku ʻiloʻi kuo nau fakakakato lavameʻa ʻa e akó pea kuo vave pē ʻenau mavahé. Naʻe hangē ia ha māvae mo ha konga ʻo hoku fāmilí. ʻE lava fēfē ke ke taʻofi koe mei he ʻofa ʻi ha kakai naʻa nau loto-lelei ke foaki atu kinautolu pea fai ʻa e ngāue ʻa ia ʻe fai ʻe he kau talavou ko ení?
ʻI he ngaahi taʻu ki mui ai, ʻi heʻenau foki mai ke ʻaʻahí, ʻoku ou fanongo ai kiate kinautolu ki heʻenau talanoa fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fiefia ʻi he ngāué, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku nau kei ʻi honau ngaahi vāhenga-ngāué, ʻo fai ʻa e meʻa naʻe akoʻi kinautolu ke nau faí. ʻOku ʻai au ʻe he meʻa ko iá ke u ongoʻi fēfē? Tala atu, ko ha ongoʻi fiefia moʻoni ia.
Hanga Atu ki he Kahaʻú
Kuo ʻikai ke kei lelei ʻeku sió he taimí ni, pea ʻoku ou aʻusia ʻa e ngaahi ongoʻi feifeitamaki ʻoku ʻomai ʻe he meʻa ko iá. ʻOku ʻikai te u kei lava ke faiako ʻi he loki ako Kiliatí. ʻUluakí, ko ha feʻunuʻaki faingataʻa ia ke fai, ka ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí kuó u ako ke tali ʻa e ngaahi tuʻungá pea fekuki mo kinautolu. ʻOku ou faʻa fakakaukau ki he ʻapositolo ko Paulá pea mo hono “tolounua i he kakano.” Naʻe lotu tuʻo tolu ʻa Paula ki ha fakafiemālie mei he faingataʻa ko iá, ka naʻe tala ange kiate ia ʻe he ʻEikí: “Ko eku tokoni e lahi maau: he kuo fakakakato eku malohi i hoo vaivai.” (2 Kolinito 12:7-10, PM) Naʻe hokohoko atu ʻa e moʻui ʻa Paula mo e meʻa ko iá. Kapau naʻá ne malava ia, ʻoku totonu ke u feinga. Neongo ʻoku ʻikai te u kei lava ʻo fai ʻa e ngaahi konga ʻi he kalasí, ʻoku ou houngaʻia ʻi he lava ke u kei sio ki he kau akó ʻi heʻenau feʻaluʻaki holó ʻi he ʻaho taki taha. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou malava ke talanoa mo kinautolu, pea ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia ki hoku lotó ʻi he fakakaukau atu ki he laumālie lelei ʻoku nau fakahāhaá.
ʻOku fakaofo ʻa e fakalaulauloto atu ki he meʻa ʻoku tuku tauhi mai ʻi he kahaʻú. ʻOku fakatoka he taimí ni ʻa e makatuʻungá. Kuo fakahoko ʻe Kiliati ha konga tuʻu-ki-muʻa ʻi he meʻa ko iá. Fakalaka atu ʻi he mamahi lahí, ʻi he taimi ʻe fakaava ai ʻa e ngaahi takainga tohi ʻoku lave ki ai ʻi he Fakahā 20:12, ʻe ʻi ai ha taʻu ʻe taha afe ʻo e ako māʻolunga lahi ange ʻi he ngaahi founga ʻa Sihová. (Aisea 11:9) Ka naʻa mo ia ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ia. Ko e kamataʻangá moʻoni pē ia. ʻI he kotoa ʻo ʻitānití, ʻe lahi ange ai ʻa e meʻa ke ako fekauʻaki mo Sihová pea mo e meʻa lahi ange ke fai hangē ko ia ʻoku tau sio ki ai ʻi hono fakahaaʻi ʻo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOku ou tuipau kakato ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa e ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga kotoa pē kuó ne faí, pea ʻoku ou loto ke ʻi ai ke kau ʻi hono tali ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa Sihova kiate kitautolu ʻi he taimi ko iá.
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Foaki tohi fakamoʻoni ako ʻa Kiliati ʻi he Yankee Stadium ʻo Niu ʻIoké ʻi he 1953
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Gertrude, ko au, Kathryn, mo Russell
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ngāue mo N. H. Knorr (taupotu ki toʻohemá) mo M. G. Henschel ʻi he fokotuʻutuʻu ki he fakataha-lahí
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
ʻI he fale fakamafolalea WBBR
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
ʻI he loki ako Kiliatí
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Fakataha mo Ann, ʻikai fuʻu fuoloa ʻi he kuohilí