LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 9/15 p. 4-7
  • ʻOku Tokanga Moʻoni Mai ʻa e Tokotaha

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Tokanga Moʻoni Mai ʻa e Tokotaha
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Masivá mo e Fakafeʻātungiá?
  • Ko ha Palopalema ʻE ʻIkai Lava ʻo Fakaleleiʻi ʻe he Tangatá
  • “Ke Fai Ho Finangalo . . . ʻi Māmani”
  • ʻE Lava ʻe ha Taha Pē ʻo Liliu Moʻoni ʻa e Māmaní?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Muimui he Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻo Fakahaaʻi ʻa e Tokanga ki he Masivá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • ʻOku Ofí Ni ha Māmani ʻIkai ʻi Ai ha Masiva
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 9/15 p. 4-7

ʻOku Tokanga Moʻoni Mai ʻa e Tokotaha

ʻOKU laui afe ʻa e kakai ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku nau tokanga moʻoni mai. ʻOku ʻikai te nau maʻu ʻa e fakakaukau taʻeongoʻi mo siokita ʻo pehē ko e ngaahi palopalema ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻikai haʻanau hohaʻa ki ai. ʻI hono kehé, ʻoku nau fai ʻa e meʻa kotoa te nau malavá​—ʻo aʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ki hono tuku atu ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻenau moʻuí tonu​—ke fakasiʻisiʻi atu ai ʻa e faingataʻá. Ko ha ngāue lahi ʻaupito eni, ko e taha ʻa ia ʻoku fakafihiaʻi ʻaki ʻa e ngaahi mafai mālohi ʻoku fakalaka atu ia ʻi heʻenau malavá.

Ko e ngaahi meʻa tefito pehē hangē ko e mānumanú, kākā fakapolitikalé, ngaahi taú, mo e ngaahi fakatamaki fakaenatulá ʻe lava ke ne fakasivaʻi ʻa e ʻamanakí naʻa mo e “ngaahi feinga lelei mo fakapapauʻi taha ke fakangata ʻa e fiekaiá,” ko e lau ia ʻa ha tokotaha ngāue tokoni ʻe taha. Ko hono toʻo atu ʻo e fiekaiá ko e taha pē ia ʻo e ngaahi palopalema lahi ʻoku fehangahangai mo e kakai ʻoku tokangá. ʻOku nau toe faitau mo e ngaahi meʻa hangē ko e mahakí, masivá, fakamaau taʻetotonú, pea mo e faingataʻaʻia lahi naʻe fakatupunga ʻe he taú. Ka ʻoku nau ikuna?

Ko e pule lahi ʻo e kautaha tokoni ʻe taha naʻá ne pehē ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻai ʻa e “ngaahi feinga lelei mo fakapapauʻi” pehē ke fakasiʻisiʻi ʻaki ʻa e fiekaiá mo e mamahí ʻoku nau hangē ko e tokotaha Samēlia manavaʻofa naʻe fakamatalaʻi ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsū Kalaisí. (Luke 10:​29-​37) Ka ko e hā pē ʻoku nau faí, naʻá ne pehē, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga maʻukoviá ʻoku hokohoko atu pē ʻene tupú. Ko ia naʻá ne ʻeke: “Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he tokotaha Samēlia leleí kapau ʻokú ne fononga he hala tatau ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha ngaahi taʻu peá ne ʻiloʻi ai ha tokotaha maʻukovia ʻe he kau kaihaʻá ʻi he uike taki taha ʻi he veʻehalá?”

ʻE faingofua ke hehema ki he meʻa kuo fakamatalaʻi ko e ‘mahaki fakatupu mate ʻi he helaʻia ʻa e tokotaha tokoní’ pea foʻi pē ai ʻi he siva ʻa e ʻamanakí. Ki heʻenau lāngilangí, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau tokanga moʻoni maí ʻoku ʻikai te nau foʻi. (Kaletia 6:​9, 10) Ko e fakatātaá, ko ha tangata ʻa ia naʻe tohi ki he Jewish Telegraph ʻa Pilitāniá naʻá ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa ia lolotonga ʻa e taimi ʻo Siamane Nasí “naʻa nau tokoniʻi ʻa e laui afe ʻo e kau Siú ke nau hao ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo Auschwitz.” “ʻI he taimi naʻe tāiʻi ai ʻa e meʻakaí,” ko e lau ia ʻa e tokotaha faitohí, “naʻa nau vahevahe ʻenau maá ki homau fanga tokoua mo e tuofāfine [Siú]!” Naʻe hanganaki fai ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e meʻa naʻa nau malavá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú.

Ka, ko hono moʻoní heʻikai ha lahi ʻo e vahevahe ʻo e maá te ne ʻomai ha ngataʻanga fakaʻaufuli ki he faingataʻaʻia ʻa e tangatá. ʻOku ʻikai ʻuhinga eni ia ke ne fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻa kuo fai ʻe he kakai manavaʻofá. Ko ha ngāue pē ʻokú ne fakasiʻisiʻi totonu ʻa e faingataʻá ʻoku ʻaonga. Ko e Kau Fakamoʻoni ko iá naʻa nau fakasiʻisiʻi ʻi ha tuʻunga ʻa e mamahi ʻa e kaungāpōpulá, pea naʻe faifai pē ʻo fakaʻauha ʻa e tuʻunga faka-Nasí. Kae kehe, ko e fokotuʻutuʻu fakaemāmani ko ia ʻokú ne fakatupunga ʻa e fakafeʻātungia peheé ʻoku hao mai ia, pea ʻoku kei tokolahi fau pē ʻa e kakai taʻetokangá. Ko e moʻoni, “oku ai ae toutagata e taha, oku tatau ho nau nifo moe heleta, mo ho nau gao oku hage koe hele, ke kai o oji ae majiva mei he fuga o mamani, bea oji moe baea mei he kakai.” (Palovepi [Lea Fakatātā] 30:​14, PM) Ngalingali, ʻokú ke fifili ki he ʻuhinga ʻoku peheni aí.

Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Masivá mo e Fakafeʻātungiá?

Naʻe pehē ʻi he taimi ʻe taha ʻe Sīsū Kalaisi: “Ko e meʻa ki he masiva te mou feangai ai pē mo kinautolu, pea ka mou ka loto ke fai ha ʻofa ki ai pea faingofua.” (Maake 14:7) Naʻe ʻuhinga ʻa Sīsuú ʻe ʻikai ʻaupito ngata ʻa e masivá ia mo e fakafeʻātungiá? Hangē ko e kakai ʻe niʻihi, naʻá ne tui ko e faingataʻaʻia peheé ko e konga ia ʻa ha palani ʻa e ʻOtuá ke ʻoange ai ki he faʻahinga manavaʻofá ʻa e faingamālie ke fakahaaʻi ai ʻa hono lahi ʻo ʻenau tokangá? ʻIkai! Naʻe ʻikai tui ʻa Sīsū ia ki ai. Naʻá ne fakamahinoʻi pē ko e masivá ʻe hoko ko e konga ia ʻo e moʻuí lolotonga ʻa e kei ʻi ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá. Ka naʻe toe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻá ni: Naʻe ʻikai ko e muʻaki taumuʻa ia ʻa ʻene Tamai fakahēvaní ke ʻi ai ha ngaahi tuʻunga pehē ʻi he māmaní.

Naʻe fakatupu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e māmaní ke hoko ko ha palataisi, ʻo ʻikai ko ha feituʻu ʻoku fakameleʻiʻaki ʻa e masivá, fakamaau taʻetotonú, mo e fakafeʻātungiá. Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e lahi ʻo ʻene tokanga mai ki he fāmili ʻo e tangatá ʻaki hono fai ha ngaahi tokonaki fakaofo ʻa ia ʻe tānaki atu ki he fiefia ʻi he moʻuí. Fēfē ke fakakaukau ki he hingoa tofu pē ʻo e ngoue ʻa ia naʻe ʻi ai tonu ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIví! Naʻe ui ia ko ʻĪteni, ko hono ʻuhingá ko e “Fiemālie.” (Senesi 2:​8, 9) Naʻe ʻikai ke fakangatangata ʻe Sihova ʻa e tangatá ki ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ki he moʻuí ʻi ha ʻātakai palakū, mo fakafeʻātungia. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene ngāue fakaefakatupú, naʻe saveaʻi ai ʻe Sihova ʻa e meʻa kuó ne ngaohí peá ne fakahaaʻi naʻe “lelei ʻaupito.”​—Senesi 1:​31.

Sai, ko e hā leva ʻoku mafolalahia ai ʻi he māmaní he ʻahó ni, ʻa e masivá, fakafeʻātungiá, mo e ngaahi tupuʻanga kehe ʻo e faingataʻá? Ko e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotonga ʻo e ngaahi meʻá ʻoku ʻi aí koeʻuhi ko e fili ʻa ʻetau muʻaki ongo mātuʻá ke angatuʻu ki he ʻOtuá. (Senesi 3:​1-5) Naʻe langaʻi hake ʻe he meʻá ni ʻa e fehuʻi pe naʻe totonu ki he ʻOtuá ke ne kounaʻi ʻa e talangofua mei heʻene ngaahi meʻa fakatupú. Ko ia naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ki he fānau ʻa ʻĀtamá ha vahaʻa taimi fakangatangata ʻo e tauʻatāiná. ʻOku kei tokanga mai pē ʻa e ʻOtuá ki he meʻa ʻoku hoko ki he fāmili ʻo e tangatá. Naʻá ne fai ʻa e tokonaki ki hono fakafoki ʻa e maumau kotoa ʻe hoko ʻi he angatuʻu kiate iá. Pea kuo mātuʻaki vavé ni, ke fakangata ʻe Sihova ʻa e masivá mo e fakafeʻātungiá​—ko hono moʻoní, ʻa e faingataʻá kotoa.​—Efeso 1:​8-​10.

Ko ha Palopalema ʻE ʻIkai Lava ʻo Fakaleleiʻi ʻe he Tangatá

ʻI he ngaahi senituli kotoa talu mei hono fakatupu ʻo e tangatá, kuo ʻunu ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo toe mamaʻo ange mei he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. (Teutalonome 32:​4, 5) ʻI heʻenau hokohoko talitekeʻi ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá, kuo fetauʻaki ai ʻa e tangatá, pea “pule ai ha tangata ki he kakai ke nau kovi ai.” (Koheleti 8:9) Ko e ngaahi feinga kotoa ke fakahoko mai ʻaki ha sōsaieti faitotonu moʻoní, ʻo ʻataʻatā mei he meʻa kotoa ko ia ʻokú ne fakameleʻi ʻa e tokolahi faingataʻaʻiá, kuo mioʻi ia ʻe he siokita ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga pē ʻanautolú kae ʻikai ke fakamoʻulaloa ki he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá.

ʻOku toe ʻi ai ha palopalema ʻe taha​—ko e taha ʻa ia ʻe tukunoaʻi nai ʻe he tokolahi ko ha manavahē taʻeʻuhinga launoa. Ko e tokotaha fakatupu ʻo e angatuʻu ki he ʻOtuá ʻokú ne kei fakaʻaiʻai pē ʻa e kakaí ki he koví mo e siokitá. Ko Sētane ia ko e Tēvoló, pea naʻe ui ia ʻe Sīsū Kalaisi ko e “ʻeiki ʻo e maama ko eni.” (Sione 12:31; 14:30; 2 Kolinito 4:4; 1 Sione 5:​19) ʻI he meʻa fakahā naʻe ʻoange ki he ʻapositolo ko Sioné, ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa Sētane ko e tupuʻanga lahi taha ia ʻo e mamahí​—ko e tokotaha ia ʻoku fatongia tefito ki hono “kākāʻi ʻa mamani kātoa.”​—Fakahā 12:​9-​12.

Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻa e tokanga ʻa e kakai ʻe niʻihi fekauʻaki mo honau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá, ʻe ʻikai ʻaupito te nau malava ke toʻo atu ʻa Sētane ko e Tēvoló pe ke liliu ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻa ia ʻokú ne fakaʻaiʻai ha toe fakautuutu ange ʻo e tokolahi ʻo e faʻahinga maʻukoviá. Ko e hā leva ʻoku fiemaʻu ke ne solova ʻa e ngaahi palopalema ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá? Ko e fakaleleiʻangá ʻoku ʻikai ko ha tokotaha pē ʻoku tokanga mai. ʻOku ʻi ai ha fiemaʻu ki ha taha ʻoku ʻi ai ʻene loto-lelei pea mo e mālohi ke toʻo atu ʻa Sētane mo ʻene fokotuʻutuʻu taʻetotonú kotoa.

“Ke Fai Ho Finangalo . . . ʻi Māmani”

ʻOku talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke ne fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko eni ʻo e ngaahi meʻá. ʻOkú ne fakatou maʻu ʻa e loto-lelei pea mo e mālohi ʻoku fiemaʻu ki hono fai iá. (Sāme 147:​5, 6; Aisea 40:​25-​31) ʻI he tohi Tohitapu fakaekikite ʻa Tanielá, naʻe tomuʻa tala ai: “Ko e ʻOtua ʻo Langi te ne fokotuʻu ha puleʻanga ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata; pea ko hono pule ʻe ʻikai tuku ki ha kakai kehe: ka te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia, kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata”​—ʻio, ʻo lauikuonga. (Taniela 2:​44) Naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e founga-pule fakahēvani tuʻuloa mo lelei ko ení ʻi he taimi naʻá ne akoʻi ai ʻene kau ākongá ke kole ki he ʻOtuá ʻi he lotú: “Ke hoko hoʻo Pule, ke fai ho Finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.”​—Mātiu 6:​9, 10.

ʻE tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu peheé koeʻuhi ʻokú ne tokanga moʻoni mai fekauʻaki mo e fāmili ʻo e tangatá. Fakatatau ki he ngaahi lea fakaekikite ʻa e Sāme 72, ʻe fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ke ne ʻomai ʻa e fiemālie tuʻuloa ki he masivá, ko e ngaohikoviá, pea mo e kau fakafeʻātungiaʻi ko ia ʻoku nau poupouʻi ʻa e tuʻunga-pule ʻo Sīsuú. Ko ia, naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāme fakamānavaʻí: “Ko e kakai ngaohikovia te ne [Tuʻi faka-Mīsaia ʻa e ʻOtuá] taukapoʻi, ko haʻa masiva te ne fakahaofi, kae laiki ʻa ia ʻoku fai fakamalohi. . . . He ʻoku ne fakahaofi ʻa e masiva ʻo ka tangi; ko e vaivai foki mo ia ʻoku ʻikai hano tokoni. Ko e tuʻutamaki mo e masiva ʻoku ne fakaʻatuʻi, pea ko e ngaahi laumalie ʻo e masiva ʻoku ne fakamoʻui. ʻOku ne huhuʻi honau laumalie mei he maumau mo e fakamalohi, pea ʻoku mahuʻinga honau toto ʻi heʻene vakai.”​—Sāme 72:​4, 12-​14.

ʻI ha vīsone fekauʻaki mo hotau taimí, naʻe vakai ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki “ha langi foʻou mo ha fonua foʻou,” ko ha fokotuʻutuʻu foʻou fakaʻaufuli ʻo e ngaahi meʻá naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá. Ko ha tāpuaki ē ki he faʻahinga faingataʻaʻia ʻo e tangatá! ʻI hono tomuʻa tala ʻa e meʻa ʻe fai ʻe Sihová, naʻe tohi ʻe Sione: “Pea ongo mai ha fuʻu leʻo mei he taloni, ʻoku ne pehē, Ko eni, ko e tapanekale ʻo e ʻOtua, ʻoku tuʻu mo e kakai. Pea ʻe nofo hono Sikaina mo kinautolu, pea te nau nofo ko hono kakai; pea ʻe nofo ʻe he ʻEne ʻAfio, ko e ʻOtua ʻoku kau maʻanautolu, ʻio, ko honau ʻOtua. Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa. Pea folofola ʻe ia naʻe ʻafio ʻi he taloni, Ko eni ʻoku ou fakafoʻou ʻa e meʻa kotoa pe. Pea ne pehe mai, Tohi, he ko e ngaahi lea ko eni ʻoku ala falala ki ai, pea ko e moʻoni ʻo e moʻoni.”​—Fakahā 21:​1-5.

ʻIo, ʻoku lava ke tau tui ki he ngaahi leá ni, he ʻoku nau alafalalaʻanga mo moʻoni. ʻE vavé ni ke ngāue mai ʻa Sihova ke toʻo mei he māmaní ʻa e masivá, fiekaiá, fakafeʻātungiá, puké, pea mo e fakamaau taʻetotonu kotoa. Hangē ko ia ʻoku faʻa fakahaaʻi ʻe he makasini ko ení mei he ngaahi Konga Tohitapú, ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamoʻoni lahi ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻa ia ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi talaʻofá ni. Ko e māmani foʻou naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻoku ofí ni! (2 Pita 3:​13) ʻE vavé ni ʻa hono hanga ʻe Sihova ʻo “folofua ʻa mate ʻo taʻengata” pea te ne “holoholo ʻa e loʻimata mei he mata fuape.”​—Aisea 25:8.

ʻI he teʻeki ke hoko iá, ʻe lava ke tau fiefia he naʻa mo e taimí ni ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau tokanga moʻoni mai. Ko ha tupuʻanga lahi ange ki he fiefiá he ʻoku tokanga moʻoni mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá tonu. ʻE vavé ni ʻa ʻene toʻo atu ʻa e fakafeʻātungiá mo e faingataʻá kotoa.

ʻE lava ke ke maʻu ʻa e falala fakaʻaufuli ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Naʻe pehē taʻetoeveiveiua ʻa ʻene sevāniti ko Siosiuá. ʻI he falala kakato, naʻá ne tala ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá: “ʻOku ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu, kuo ʻikai ke hala ha meʻa ʻe taha.” (Siosiua 23:14) Ko ia ai, lolotonga ʻa e kei ʻi ai ʻa e fokotuʻutuʻu lolotonga ʻo e ngaahi meʻá, ʻoua ʻe tuku ke lōmekina koe ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ʻe pau nai ke ke fehangahangai mo iá. Lī atu ʻa e kotoa ʻo hoʻo loto-moʻuá kia Sihova, he ʻokú ne tokanga moʻoni mai.​—1 Pita 5:7.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻI he māmani foʻou ne talaʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻatā ai ʻa e māmaní mei he masivá, fakafeʻātungiá, puké, mo e fakamaau taʻetotonú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share