LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w05 5/15 p. 4-7
  • ʻOku Ofí Ni ha Māmani ʻIkai ʻi Ai ha Masiva

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Ofí Ni ha Māmani ʻIkai ʻi Ai ha Masiva
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā Kuo Fakaʻatā Ai ʻa e Masivá?
  • “ʻOua Te Mou Lotomoʻua”
  • Ko ha Tokonaki Lelei
  • Ko ha Māmani ʻIkai ʻI Ai ha Masiva—ʻAfē?
  • ʻOku Vavé Ni, ke ʻIkai ha Taha ʻe Toe Masiva!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Muimui he Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻo Fakahaaʻi ʻa e Tokanga ki he Masivá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Masivá—Ko Hono Maʻu ʻa e Fakaleleiʻanga Tuʻuloá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Ko e Hā Hono Lōloa ʻo e Tatali ʻa e Kau Masivá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
w05 5/15 p. 4-7

ʻOku Ofí Ni ha Māmani ʻIkai ʻi Ai ha Masiva

KO E ngaahi fakatātā ʻo Palataisí, hangē ko e taha ko ia ʻi he takafi ʻo e makasini ko ení, ʻoku fakamānako ia ki he kakai ʻoku nau moʻui masivá. Ko e palataisí ko ha meʻa moʻoni ia ki he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi. Ko hona ʻapí ko e ngoue ko ʻĪtení. (Senesi 2:​7-​23) Neongo naʻe mole ʻa e Palataisi ko iá, ko e tui ki ha palataisi ʻi he kahaʻú—ʻi ha māmani foʻou ʻikai ʻi ai ha masivá—ʻoku ʻikai ko ha misi pē. ʻOku makatuʻunga fefeka ia ʻi he ngaahi talaʻofa ʻoku ʻi he Tohi Tapú.

Fakakaukau angé ki he talaʻofa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene moʻui ʻi māmaní. Ko e taha ʻo e ongo faikovi ʻa ia naʻe mate fakataha mo Sīsuú naʻá ne fakahaaʻi ʻa e tui ki he malava ʻa e ʻOtuá ke solova ʻa e ngaahi palopalema ʻa e tangatá. Naʻá ne pehē: “ʻE Sisu, manatuʻi au, ʻo ka ke ka hoko mai kuo ke puleʻanga.” ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi leá ni naʻe tui ʻa e tokotaha faikoví ʻe pule ʻa Sīsū ko e Tuʻi pea ʻe toe fakamoʻui ʻa e kau maté. Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ko au e, ʻoku ou tala atu, Ko e ʻaho ni te ke ʻi Palataisi mo au.”—Luke 23:​42, 43.

ʻI he lea fekauʻaki mo e faʻahinga te nau nofo ʻi Palataisí, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Te nau langa fale, ʻo nofo ai; pea te nau to ngouevaine, pea kai hono fua.” (Aisea 65:21) ʻIo, “te nau nofo taki taha ʻi hono lolo vaine, pea ʻi hono lolo fiki; ʻo ʻikai mafakahohaʻa kinautolu ʻe ha taha—he kuo folofola ki ai ʻa e fofonga ʻo Sihova Sapaoti.”—Maika 4:4.

Ko ia ai, ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ke hoko he taimí ni ʻa e masivá? Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ki he masiva ʻangoʻangó? ʻE iku ʻo ngata ʻafē ʻa e masivá?

Ko e Hā Kuo Fakaʻatā Ai ʻa e Masivá?

Ko e Palataisi naʻe tuku ki ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví ne mole ia tupu mei he angatuʻu naʻe kamataʻi ʻe ha ʻāngelo fulikivanu, ko Sētane ko e Tēvoló. ʻI hono ngāueʻaki ha ngata ko ʻene tokotaha-leá, naʻe fakataueleʻi ai ʻe Sētane ʻa ʻIvi ki hono maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ke ʻoua ʻe kai ʻa e fua ʻo ha fuʻu ʻakau pau. Naʻá ne kākaaʻi ia ke ne tui ko e tauʻatāina mei he ʻOtuá te ne ʻomai kiate ia ha moʻui lelei ange. ʻI hono tuʻuaki ange ʻe ʻIvi ʻa e fuaʻiʻakau ne tapuí kia ʻĀtamá, naʻá ne kai mo ia foki, ʻo ne sītuʻa ai mei he ʻOtuá ʻi heʻene fai ki he loto ʻo hono uaifí.​—Senesi 3:​1-6; 1 Timote 2:​14.

Naʻe totonu ʻa hono kapusi ʻa e ongo meʻa angatuʻú mei Palataisí pea talu mei ai mo e pau ke na fāinga ke moʻui. Aʻu mai ki he ʻahó ni, kuo fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne puleʻi ʻa e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá, ʻo ʻai ai ke hā mahino ʻa e ngaahi ola ʻo e talangataʻa ki he ʻOtuá. Kuo fakamoʻoniʻi ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá ʻe ʻikai lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo ʻomai ʻa e Palataisí ki he māmaní. (Selemaia 10:23) ʻI hono kehé, ko e tauʻatāina mei he ʻOtuá kuo iku ia ki he ngaahi palopalema fakatuʻutāmaki, ʻo kau ai ʻa e masivá.—Koheleti 8:9.

Kae kehe, ʻoku ʻikai ke liʻaki taʻehatokoni ʻa e masivá ʻi he māmani fonu faingataʻa ko ení. Ko e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ʻi ai ʻa e tataki lelei maʻanautolu.

“ʻOua Te Mou Lotomoʻua”

ʻI heʻene lea ki ha fuʻu kau fanongo ʻa ia naʻe kau ai ʻa e kakai masiva tokolahi, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Vakai ange e fanga manupuna ʻo e ʻatā: he ʻoku nau tūtūʻi pe tuʻusi, pe faʻoaki feleoko? Ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi. ʻIkai ʻoku mou mahuʻinga noa pe ʻiate kinautolu? . . . Ko ia, ʻoua te mou lotomoʻua, ʻo mou pehe, Te tau kai ai e ha mo inu e ha? mo kofuʻaki ʻa e ha? he ko e ngāhi mea ko eni ʻoku hehenga ki ai ʻa Senitaile: pea ʻoku meaʻi ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi ʻoku tāu mo kimoutolu ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa. Ka mou kumi muʻa ki hono puleʻanga, mo e maʻoniʻoni aʻana, pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.”—Mātiu 6:​26-33.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ki ha tokotaha masiva ke ne kaihaʻa. (Palovepi 6:​30, 31) ʻE fai ʻa e tokonaki maʻana kapau ʻokú ne fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí. Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo Tukiso, ko ha tangata ʻi Lesoto, ʻi he fakatonga ʻo ʻAfiliká. ʻI he 1998, naʻe hū ai ha ngaahi kongakau muli ki Lesoto ke fakangata ha angatuʻu ki he puleʻangá. Tupu mei he tau ko iá, naʻe kaihaʻasia ai ʻa e ngaahi falekoloá, mole mei he kakaí ʻenau ngaahi ngāué pea naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi nounou fakameʻatokoni lahi fau.

Naʻe nofo ʻa Tukiso ʻi he feituʻu masiva taha ʻo e kolomuʻá. Ko e tokolahi ʻo hono ngaahi kaungāʻapí naʻa nau kaihaʻa ʻi he ngaahi falekoloá koeʻuhi ke nau moʻui. ʻI he foki atu ʻa Tukiso ki hono nofoʻanga loki ʻe tahá, naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe lahi ʻa e ngaahi koloa ʻa Maseiso, ʻa e fefine naʻá ne nofo mo iá ʻi heʻene kaihaʻá. “ʻAve ʻa e ngaahi meʻá ni ki tuʻa,” ko e lea ia ʻa Tukisó, ʻo fakamatalaʻi ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻi he lao ʻa e ʻOtuá ke kaihaʻa. Naʻe talangofua ki ai ʻa Maseiso. Naʻe manukiʻi kinaua ʻe he ngaahi kaungāʻapí pea nau ʻave ʻa e meʻakai kaihaʻá.

Naʻe fai ʻe Tukiso ʻa e tuʻu ko ení koeʻuhi ko e meʻa naʻá ne ʻilo ʻi heʻene ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe iku ʻa ʻene talangofua ki he lao ʻa e ʻOtuá ki ha hōngea? ʻIkai. ʻI ha taimi ki mui ai naʻe fetuʻutaki ai mo Tukiso ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova naʻá ne kau ki aí pea nau ʻoange kiate ia ha meʻakai. Ko hono moʻoní, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he kaungāʻapi ʻi ʻAfilika Tongá naʻa nau ʻomai ʻa e tokoni laka hake he toni ʻe uá ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiane ʻi Lesotó. Naʻe maongo kia Maseiso ʻa e talangofua ʻa Tukiso ki he ʻOtuá pea mo e tokoni ʻofa ʻa e fakatahaʻangá. Naʻá ne kamata mo ia foki ke ako Tohi Tapu. Naʻe iku ʻo mali fakalao ʻa e ongo meʻá ni peá na taau ai ke papitaiso ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova. ʻOkú na kei tauhi faitōnunga pē ki he ʻOtuá.

ʻOku tokanga mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he masivá. (Sio ki he puha ʻoku fakakaveinga “ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Masivá?”) Kuó ne fai ʻa e tokonaki ʻofa ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe hangē ko Tukiso mo Maseisó ke nau ako lahi ange fekauʻaki mo ia. Pea ʻi heʻene Folofolá, kuó ne ʻomai ai ʻa e faleʻi ʻaonga ki he moʻui fakaʻahó.

Ko ha Tokonaki Lelei

Kuo feinga maʻu pē ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tapua atu ʻa e tokanga ʻa e ʻOtuá ki he masivá. (Kaletia 2:10) ʻOku faʻa hoko ʻo fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki ha tokoni pau ke fai, ʻi he taimi ʻoku taaʻi ai ʻe ha fakatamaki ha fonua pea uesia ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e tokanga ki he ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻa e tokotaha kotoa, ʻo kau ai ʻa e masivá. (Mātiu 9:​36-38) Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 60 kuohilí, kuo pole ai ʻa e laui afe ʻo ha kau faifekau kuo akoʻi, ke nau ngāue ko e kau misinale ʻi he ngaahi fonua mulí. Ko e fakatātaá, naʻe malava ha ongo mātuʻa misinale mei Finilani ʻi heʻena ako ʻa e lea faka-Sesotó ke akoʻi ʻa Tukiso mo Maseiso ke na hoko ai ko e ongo ākonga ʻa Sīsū. (Mātiu 28:​19, 20) Ko e ngāue fakamisinale peheé ʻoku faʻa kau ki ai ʻa hono feilaulauʻi ha moʻui fiemālie ʻi ha fonua tuʻumālie pea hiki ki ha fonua masiva.

Ko e kaihaʻa ke moʻuí ʻoku ʻikai ko ha ʻalunga ia ke fili ʻe he kau Kalisitiane moʻoní. ʻI hono kehé, ʻoku nau maʻu ʻa e tui ki he malava ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke tokonaki maí. (Hepelu 13:​5, 6) Ko e founga ʻe taha ʻoku tokonaki ai ʻa Sihova maʻa hono kakaí ʻoku fakafou ia ʻi he kautaha ʻa ʻene kau lotú ʻi māmani lahí, ʻa ia ʻoku nau fetokangaʻaki.

Ko e toe founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa e masivá ko hono ʻoange kia kinautolu ʻa e faleʻi ʻaonga ʻi he moʻui fakaʻahó. Ko e fakatātaá, ʻoku fekau mai ʻi he Tohi Tapú: “Ke ʻoua naʻa kei kaihaʻa ʻe he kaihaʻa: ka ne fakafitefitaʻa muʻa, ʻo ngaueʻaki ʻa e ongo nima ko ia ki he meʻa ʻoku lelei, koeʻuhi ke ai haʻane meʻa ke foaki ki he masiva.” (Efeso 4:28) Kuo malava ʻa e kakai taʻemaʻungāue tokolahi ke kamataʻi ha ngaahi ngāue maʻanautolu, fai ʻa e ngāue mālohi, ʻo hangē ko hono tō mo tokangaʻi ha ngoue vesitapolo. ʻOku toe tokoniʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kakai masivá ke nau tauhi ha paʻanga ʻaki hono akoʻi kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga koví, hangē ko e ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó.—Efeso 5:18.

Ko ha Māmani ʻIkai ʻI Ai ha Masiva—ʻAfē?

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku tau moʻui ʻi he “kuonga fakamui” ʻo e pule ʻa Sētané. (2 Timote 3:1) Kuo vavé ni ke fekauʻi mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa Sīsū Kalaisi ke ne fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā ʻe hoko ʻi he taimi ko iá? Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ʻa e talí ʻi he taha ʻo ʻene ngaahi talanoa fakatātaá. Naʻá ne pehē: “ʻO ka ʻiloange ʻe hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata, kuo ne ʻai hono nāunau, pea haʻofia ia ʻe he kau angelo kotoa pe, te ne toki nofo ʻi hono taloni langilangiʻia: pea ʻe fakatahataha ki hono ʻao ʻa e ngāhi kakai kotoa pe; pea te ne vaheʻi kinautolu, ʻo hange ʻoku vaheʻi ʻe ha tauhisipi ʻa e fanga sipi mei he fanga kosi.”—Mātiu 25:​31-33.

Ko e fanga sipi ʻo e talanoa fakatātā ko ení ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakamoʻulaloa ki he tuʻunga-tuʻi ʻo Sīsuú. Naʻe fakatatau kinautolu ʻe Sīsū ki he fanga sipí koeʻuhi ko ʻenau muimui ʻiate ia ʻi hono tuʻunga ko honau Tauhí. (Sione 10:16) Ko e faʻahinga ko eni hangē ha sipí te nau maʻu ʻa e moʻui ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga-pule haohaoa ʻa Sīsuú. ʻE hoko ia ko ha moʻui fiefia ʻi ha māmani foʻou ʻatā mei he masivá. Ko e faʻahinga ʻo e tangatá hangē ha kosí, ʻa ia ʻoku nau talitekeʻi ʻa e pule ʻa Sīsuú, ʻe fakaʻauha taʻengata kinautolu.—Mātiu 25:46.

ʻE fakangata ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e fulikivanú. ʻE hoko leva ʻa e masivá ko ha meʻa ʻo e kuohilí. ʻI hono kehé, ʻe nofoʻi ʻa e foʻi māmaní ʻe he kakai ʻoku nau ʻofa mo fetokangaʻaki. Ko e malava ko ia ke ʻi ai ha māmani foʻou peheé ʻoku lava ke hā ia ʻi he fetokouaʻakiʻofa fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, he naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”—Sione 13:35.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 6, 7]

ʻOKU ANGA-FĒFĒ ʻA E VAKAI ʻA E ʻOTUÁ KI HE MASIVÁ?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ko e tokotaha “Tufa-ma ki he fiekaia.” (Sāme 146:7) ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi veesi laka hake he teaú ʻoku fakaeʻa ai ʻa e tokanga ʻa e ʻOtuá ki he masivá.

Hangē ko ení, ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ʻene Laó ki he puleʻanga motuʻa ʻo ʻIsilelí, naʻá ne fekauʻi ai ki he kau faama ʻIsilelí ke ʻoua te nau utu ke ʻosiʻosingamālie ʻa e ngaahi tuliki ʻo ʻenau ngoué. Naʻe ʻikai fiemaʻu ke nau tānaki ʻa e fuaʻiʻakau naʻe toé ʻaki hano tufi tuʻo ua ha fuʻu ʻōlive pe vaine. Ko e ngaahi laó ni ko ha tokonaki ʻofa ia ki he kau mulí, kau paeá, kau uitoú mo e faʻahinga faingataʻaʻia kehé.—Livitiko 19:​9, 10; Teutalonome 24:​19-21.

ʻIkai ngata aí, naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻIsilelí: “ʻIlonga ha uitou, pe fanau tamai-mate, ʻe ʻikai te mou fakamamahiʻi kinautolu. Kapau te mou momoʻi fai fakamamahi ki ai, ʻio ka momoʻi tangi ʻe ia kiate au, te u matuʻaki ongoʻi ʻenau tangi; pea ʻe kakaha ʻeku ʻita, pea te u tamateʻi kimoutolu ʻaki ʻa e heleta, pea ʻe uitou ʻa homou ngaahi uaifi, pea tamai-mate hoʻomou fanau.” (Ekisoto 22:​22-24) Ko e meʻa fakamamahí, naʻe tukunoaʻi ʻe he kau ʻIsileli koloaʻia tokolahi ʻa e ngaahi lea ko iá. ʻI he meʻá ni mo e faihala kehe, naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi fakatokanga kehekehe fakafou ʻi heʻene kau palōfitá. (Aisea 10:​1, 2; Selemaia 5:​28; Emosi 4:​1-3) Naʻe faifai pē, ʻo fakatupunga ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻAsīliá pea ki mui ai ko e kau Pāpiloné ke nau ikunaʻi ʻa e vahefonua ʻIsilelí. Naʻe tāmateʻi ai ʻa e kau ʻIsileli tokolahi, pea naʻe ʻave pōpula ʻa e faʻahinga naʻe haó ki he ngaahi fonua muli.

Ko e ʻAlo ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻá ne tapua atu ʻa e tokanga ʻofa ʻa ʻene Tamaí ki he masivá. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e Laumalie ʻo e ʻEiki ʻoku ʻiate au; he naʻa ne pani au ke u ʻalu mo e ongoongolelei ki he masiva.” (Luke 4:18) ʻOku ʻikai ʻuhinga eni iá naʻe fakangatangata pē ʻe Sīsū ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú ki he masivá. Naʻá ne tokoniʻi anga-ʻofa foki mo e kakai koloaʻiá. Kae kehe, lolotonga ʻene tokoniʻi ʻa e koloaʻiá, naʻe faʻa fakahāhā ʻe Sīsū ʻa ʻene tokanga ki he masivá. Ko e fakatātaá, naʻá ne ʻoange ʻa e faleʻi ko ení ki ha pule koloaʻia ʻe taha: “Fakatau aia kotoabe oku aau, o tufaki ki he majiva, bea te ke maʻu ae koloa i he lagi: bea ke haʻu, o muimui iate au.”—Luke 14:​1, 12-14; 18:​18, 22, PM; Lk 19:​1-10.

Ko Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAló ʻokú na tokanga lahi fekauʻaki mo e masivá. (Maake 12:​41-44; Semisi 2:​1-6) ʻI he tapua atu ʻo ʻene tokanga ki he masivá, ʻoku tauhi ʻe Sihova ʻi heʻene manatú ʻa e laui miliona ʻo e kakai masiva kuo nau maté. Ko e faʻahinga kotoa ko iá ʻe fokotuʻu mai ki ha māmani foʻou ʻe ʻatā mei he masivá.—Ngāue 24:15.

[Fakatātā]

Ko e fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku fakahaaʻi ai ʻe malava ke hoko ʻa e māmani foʻoú

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Ko Tukiso mo Maseiso pea mo e misinale naʻe ako Tohi Tapu mo Tukiso

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Ko Maseiso ʻi he matapā ʻo hono falé mo e misinale naʻe ako Tohi Tapu mo iá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share