ʻOku Vavé Ni, ke ʻIkai ha Taha ʻe Toe Masiva!
“OUA e manavahe: vakai, he oku ou omi kiate kimoutolu ae ogoogolelei oe fiefia lahi, aia e hoko ki he kakai fulibe.” (Luke 2:10, PM) Ko e ngaahi lea fakatupu langa haké ni naʻe fanongoa ia ʻe he kau tauhi-sipi moʻutāfuʻua ofi ki Pētelihema ʻi he pō naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. ʻI he fehoanakimālie mo e tala fakahāhā ko iá, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha fakamamafa lahi ʻi he “ogoogolelei” he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní. ʻI he ʻahó ni, ʻi heʻetau fakafalala ʻo fuʻu hulu ki he paʻangá ke tokangaʻi ʻa ʻetau ngaahi fiemaʻú, ʻe malava fēfē ke ʻaonga kiate kitautolu ʻa e ongoongo lelei ʻo kau kia Sīsuú?
Naʻe fanongonongo ʻe Sīsū ʻa e “ongoongolelei ki he masiva.” (Luke 4:18) Fakatatau ki he Mātiu 9:35, “pea foli ʻe Sisu ʻa e ngāhi kolo mo e ngāhi vilisi, ʻo ne faiako ʻi honau ngāhi falelotu, mo ne malangaʻaki ʻa e Kosipeli ʻo e Puleʻanga.” Naʻe tautefito ʻa e fakalototoʻa ʻa ʻene pōpōakí kiate kinautolu naʻe masiva ʻaupitó. “Pea ʻi heʻene sio ki he ngāhi fuʻu kakai, naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa kiate kinautolu: he naʻa nau nofo ongosia mo tukuhāusia, ʻo hange ko ha fanga sipi taʻe hanau tauhi.” (Mātiu 9:36) Ko e moʻoni, naʻe pehē ʻe Sīsū, “He ko e meʻa ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu,” ka heʻikai te tau fakamulituku ai ʻe kitautolu mei he ngaahi leá ni ʻo pehē kuo ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki ia kiate kinautolu ʻoku masiva ʻaupitó. (Sione 12:8) Lolotonga ʻo e kei ʻi ai ʻa e tuʻu fulikivanu ko ʻení, ʻe kei ʻi ai pē ʻa e kakai masiva, tatau ai pē pe ko e hā nai ʻa e meʻa ʻokú ne fakatupunga ʻenau faingataʻaʻiá. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai te ne fakaʻikaiʻi ʻa e moʻoni ko ia ʻo e masivá, ka ʻoku ʻikai ke nōfoʻi ia ʻi he ngaahi tafaʻaki taʻepaú. Ka, ʻokú ne fakaʻaliʻali ki he kau masivá ʻa e tokoni ke fekuki mo e ngaahi lotomoʻua ʻi he moʻuí.
Tokoni ki he Kau Māsivá
ʻI hono fakatokangaʻí, kuo leaʻaki ʻa e meʻá ni: “ʻOku ʻikai ha toe kavenga lahi ange ʻi hono fuesia ʻe ha tokotaha ka ko hono ʻilo ʻoku ʻikai ha taha te ne tokangaʻi pe mahinoʻi ia.” Kae kehe, neongo ʻa e siʻi ʻa e kaungāongoʻí ʻi he tafaʻaki ʻoku tokolahi tahá, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ongoongo lelei ki he masivá—fakatouʻosi ʻi he lolotongá ni pea ki he kahaʻú.
ʻOku fakamamahí, he ko e tokolahi ʻoku siʻi ʻenau mahuʻingaʻia ʻi hono tokoniʻi ʻo e masivá. Fakatatau ki he World Book Encyclopedia, ʻoku tui ʻa e niʻihi ʻoku “feʻauhi ʻa e kakai ʻi he sōsaietí ki he haoʻangá pea . . . ʻoku hoko ai ʻo mālohi mo koloaʻia ʻa kinautolu tāutaha ʻoku māʻolunga angé.” Ko kinautolu ʻoku tui ki he foʻi fakakaukau ko ʻení naʻe ui ko e sōsiale ʻa Darwin, ʻoku nau vakai ki he masivá ko ha kakai nai ʻoku fakapikopiko pe fakamole noaʻia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau leipa he ngaahi kolo ʻutá, kau haʻu ngāue mei mulí, mo e niʻihi kehe, neongo ʻa e totongi koví, ʻoku nau faʻa ngāue mālohi ke fafanga honau ngaahi fāmilí.
Ko e meʻa anga-maheni ʻa e masivá ʻi he ngaahi fonua lahi. Ko ia ai, ko e masivá—ʻa e lahi tahá—ʻoku ʻikai ʻai ke nau ongoʻi ko kinautolú ko e kau taʻemalava. Kae kehe, ʻi he ngaahi fonua peheé ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku moʻui tuʻumālie lahi ʻi he uhouhonga ʻo e masivá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻapi malu mo moʻumoʻua ʻi he tafaʻaki ʻo e fanga kiʻi fale tuʻu feʻefiʻefihi mo ʻuli. ʻOku fakaʻuli holo ʻa e kau tangata vāhenga leleí ʻi heʻenau ngaahi kā totongi mamafá ʻi he ngaahi hala ʻoku feʻefiʻefihi ai ʻa e kau masivá mo e kau taʻemaʻu ngāué. ʻI he ngaahi fonua peheé ko e kau masivá ʻoku fakamamahi ʻa ʻenau ʻilo ki heʻenau faingataʻaʻiá. Ko hono moʻoní, “ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kau masivá mei he māʻulalo ʻa e meʻatokoní, kovi ʻa e nofoʻangá, pea taʻefeʻunga ʻa e tokangaʻi fakafaitoʻó, ka ʻi he lotomoʻua maʻu pē ʻo fekauʻaki foki mo honau tuʻungá,” ko e lau ʻeni ʻa e World Book Encyclopedia. “Ko e taʻemalava ke maʻu mo ʻi ai ha ngāue leleí, ʻoku mole kotoa leva ʻa e ongoʻi ko ia ʻo e ngeiá mo e fakamahuʻingaʻi kitá.” ʻOku anga-fēfē leva ʻa e fekuki ʻa e niʻihi ʻoku masiva ʻaupitó mo honau tuʻungá? Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e ongoongo lelei ko ia ʻo kau kia Sīsuú ki he fekuki ko ʻení?
ʻUluakí, manatuʻi ko e masivá ʻe lava nai ʻo ʻai ke toe kovi ange ʻaki ʻa e ngaahi anga-taʻefakapotopoto. Fakakaukau ki he ngaahi fakatātaá ni. ʻOku fakahā ʻe Valdecir ʻo pehē ʻi he lolotonga ʻo e siʻi ʻa e meʻa ke kai ʻe hono malí mo e fānau iikí, naʻá ne fakamoleki ʻa e paʻangá ʻi hono fai maʻu ʻo ha founga moʻui ʻulungaanga taʻetaau. ʻOkú ne pehē: “Neongo naʻe ʻi ai ʻa e ngāue, naʻe ʻikai teitei ʻi ai haʻaku paʻanga maʻa hoku fāmilí ka naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi tikite lulu kehekehe ʻi hoku kató.” Ko Milton, koeʻuhi ko e tōtuʻa ʻo e inú mo e ifi tapaká, ne mole ai ʻene pisinisí mo e kau ngāue ʻe toko 23. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku ʻi he halá ʻi ha ngaahi pō, ʻo ʻikai lava ke u ʻalu ki ʻapi, pea naʻe faingataʻaʻia lahi hoku fāmilí koeʻuhi ko au.”
Ko João naʻá ne fakamoleki ʻene vahé ʻi he ngaahi tōʻonga kovi. “Naʻá ku mavahe ʻi ha ngaahi pō mei ʻapi. Ko e vahe naʻá ku maʻú naʻe ʻikai feʻunga ia ki heʻeku fai ʻa e ngaahi tōʻonga koví mo e nonofo koví. Naʻe aʻu ʻa e tuʻungá ni ʻo ʻikai toe makātakiʻi, pea naʻe fiemaʻu ʻe hoku uaifí ke ma māvae.” ʻI he tānaki atu ki heʻene ngaahi palopalema fakapaʻangá mo fakaenofomalí, naʻe toe ʻi ai pē ʻa e ngaahi palopalema kehe. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fakatupu ʻa e ngaahi palopalema mo e ngaahi kāingá pea mo e kaungāʻapí, kae tautefito ki he ʻi ai hoku ngaahi palopalema ʻi he ngāueʻangá. Ko hono ikuʻangá, naʻe tuku au ki tuʻa mei he ngāueʻangá.” Ko Júlio naʻe maʻu ia ʻe he faitoʻo kona tapú. Ka neongo ia, naʻá ne fakamatala: “Koeʻuhi ko e ʻikai ke feʻunga ʻeku vāhengá ke ne fakaai ʻeku angaʻaki hono maʻu ʻo e faitoʻo kona tapú, naʻá ku kamata ngāue leva ʻi hono tuʻuaki atu ʻo e faitoʻo kona tapú koeʻuhi ke ʻoua te u toe fakatau faitoʻo kona tapu.”
ʻI heʻene tupu hake ʻi ha fāmili masiva ʻo e fānau ʻe toko valu, naʻe fiemaʻu ʻe José ke ʻi ai ha meʻa maʻana. ʻI he fakakaukau ke ʻoua ʻe toe kovi ange ʻa e tuʻunga naʻe ʻi aí, naʻá ne kau fakataha mo e toʻutupu kehé ʻi he kaihaʻa mei he kakaí. ʻI he ʻikai ha ʻamanaki, ko ha toʻutupu ʻe taha naʻá ne kau ki ha kaukengi naʻe ui ko e Kautāʻulu. Naʻá ne fakamatala: “Koeʻuhi ko e tokolahi taha ʻo kimautolú naʻe masiva ʻaupito, naʻa mau maʻu ha faʻahinga fiemālie ʻi hono maumauʻi ʻo e ngaahi meʻa pea mo hono ʻohofi ʻo e kakaí.”
Neongo iá, ʻi he ʻahó ni ko e kau tangata ko ʻení mo honau ngaahi fāmilí kuo ʻikai te nau toe faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi masiva lahi pe ongoʻi tāufehiʻa mo loto-mamahi. Kuo ʻikai ke nau toe masiva tokoni pe masiva ʻamanaki. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻa nau ako ʻa e ongoongo lelei naʻe malangaʻi ʻe Sīsuú. Naʻa nau ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻi he Tohitapú pea feohi mo e faʻahinga tāutaha fakakaukau tatau ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻa nau ako foki ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo kau ki he koloaʻiá pea mo e masivá.
Tokoni ke Fekuki mo e Masivá
ʻUluakí, naʻa nau ʻilo kapau te nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohitapú ʻe malava ke fakasiʻisiʻi ai ha ngaahi nunuʻa kovi ʻo e masivá. ʻOku fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ʻulungaanga taʻetaaú, konaá, pele paʻangá, mo e ngāuehalaʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú. (1 Kolinitō 6:9, 10) Ko e ngaahi meʻá ni ʻoku fuʻu fakamole paʻanga ʻaupito. ʻE malava ke nau ʻai ha tangata koloaʻia ke masiva, pea mo ha tangata masiva ke toe masiva ange. Ko hono liʻaki ʻo e ngaahi tōʻonga koví ni mo e ngaahi meʻa kehe hangē ko iá ʻokú ne ʻai ke lahi ange ai hono toe fakaleleiʻi ʻo e tuʻunga fakaʻikonōmika ʻo ha fāmili.
Ko hono uá, naʻa nau ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he moʻuí ʻoku toe mahuʻinga ange ia ʻi he koloaʻiá. ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi lea fakamānavaʻi ko ʻení ha vakai mafamafatatau: “He ko e poto ko e maluʻanga, ko e paʻanga ko e maluʻanga: ka ʻoku hulu ʻa e ʻilo, he ʻoku fakahaofi ʻe he poto ʻa e tangata ʻoku maʻu ia.” (Koheleti 7:12) ʻIo, ʻoku fiemaʻu ʻa e paʻangá. Ka ko e ʻilo mo e poto fakatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻoku hulu ʻānoa ange hono mahuʻingá. Ko e moʻoni, ki he tokotaha masiva potó, ko e maʻu ʻo fuʻu lahi ʻo e paʻangá ʻe malava ke hoko ia ko ha kavenga lahi ʻo hangē pē ʻoku maʻu siʻisiʻi ʻaupitó. Naʻe lotu fakapotopoto ʻa e tokotaha tohi Tohitapu: “ʻOua ʻe tuku ke u masiva pe koloaʻia; fafangaʻaki au ʻa e meʻakai ʻo hoku ʻinasi; naʻa ʻiloange te u fuʻu makona, ʻo u fakaʻotuamateʻi ʻa e ʻAfiona; ʻo u pehe, ‘Ko hai ʻa Sihova?’ Pea naʻa ʻiloange te u masiva, ʻo kaihaʻa; pea u talakaaʻi ʻa e huafa ʻo hoku ʻOtua.”—Palōvepi 30:8, 9.
Ko hono tolú, naʻa nau ʻilo kapau ʻe moʻui ha taha ʻo fakatatau ki he ongoongo lelei naʻe malangaʻi ʻe Sīsuú, ʻe ʻikai leva haʻane toe ongoʻi līʻekina. Ko e ongoongo leleí ʻoku kau ki ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e pōpoaki ko iá ʻoku ui ko e “ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtua,” pea ʻi hotau ʻahó ni ʻoku malangaʻi ia ʻi he māmaní kotoa. (Mātiu 24:14) Naʻe talamai ʻe Sīsū kiate kitautolu kapau ʻe tuʻu ʻetau ʻamanakí ʻi he Puleʻangá ʻe tokoniʻi kitautolu. Naʻá ne pehē: “Ka mou kumi muʻa ki hono puleʻanga, mo e maʻoniʻoni aʻana, pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.” (Mātiu 6:33) ʻOku ʻikai talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi kā fakaʻofoʻofa pe ngaahi fale tuʻumālie. Naʻe lea ʻa Sīsū ʻo kau ki he ngaahi fiemaʻu pau ʻi he moʻuí, ko e ngaahi meʻa hangē ko e meʻakai mo e vala. (Mātiu 6:31) Ko ia ko e laui miliona ʻi he ʻahó ni ʻoku malava ke nau fakamoʻoniʻi ko e talaʻofa ʻa Sīsuú ʻoku falalaʻanga. Ko ha tokotaha, naʻa mo ha taha ʻoku fuʻu masiva, ʻoku ʻikai liʻekina ʻaupito ia ʻo kapau te ne fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻangá.
Ko hono faá, naʻa nau ʻiloʻi ko e tokotaha ʻokú ne fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai fakalotomamahiʻi ia ʻe he ngaahi faingataʻaʻia fakaʻikonōmiká. ʻIo, ko ha tangata masiva kuo pau ke ne ngāue mālohi. Ka ʻo kapau ʻokú ne tauhi ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai leva hono vahaʻangatae monūʻia mo hono Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ʻoku lea ki ai ʻa e Tohitapú: “He naʻe ʻikai te ne taʻetokaʻi, pea naʻe ʻikai te ne fakaliliʻa he mamahi ʻa siʻi fakamalohia; pea naʻe ʻikai te ne hanga kehe meiate ia; pea ʻi heʻene tangi naʻa ne talia.” (Sāme 22:24) ʻI he tānaki atu ki aí, ko ha taha masiva, ʻokú ne maʻu ʻa e tokoni ʻi heʻene fekuki mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí. ʻOkú ne fiefia ʻi he feohi māfana mo e kaungā Kalisitiané peá ne maʻu ʻa e ʻilo mo e falala ki he finangalo ʻo Sihova kuo fakahaá. Ko e ngaahi meʻa hangē ko ʻení ʻoku “mahuʻinga ange ia ʻi he koula, ʻio ha koula lelei mo lahi.”—Sāme 19:10.
Ko Hono Fakamulitukú, ʻE ʻIkai Toe ʻI Ai ha Masiva!
Ko hono fakaʻosí, ko kinautolu ʻoku tokanga ki he ongoongo leleí ʻoku nau ʻilo ko Sihova ko e ʻOtuá kuó ne taumuʻa ke fakaleleiʻi ʻa e palopalema ʻo e masivá ʻo tā tuʻo taha ʻaki hono Puleʻangá. ʻOku talaʻofa ʻa e Tohitapú: “He ʻe ʻikai ngalo maʻu ai pe ʻa e masiva, ʻe ʻikai mate taʻengata ʻa e ʻamanaki ʻa siʻi ngaohikovia.” (Sāme 9:18) Ko e Puleʻangá ko e founga-pule moʻoni, naʻe fokotuʻu ia ʻi he ngaahi langí pea mo e Tokotaha-Pulé ko Sīsū Kalaisi. Kuo vavé ni ke hanga ʻe he Puleʻanga ko iá ʻo fetongi ʻa e ngaahi founga-pule fakaetangatá mei heʻenau fakalele ʻa e ngaahi meʻa ʻa e tangatá. (Tāniela 2:44) Ko ia ai, ko Sīsū ko ha Tuʻi kuo fakanofo pea “ko e tuʻutamaki mo e masiva ʻoku ne fakaʻatuʻi, pea ko e ngaahi laumalie ʻo e masiva ʻoku ne fakamoʻui. ʻOku ne huhuʻi honau laumalie mei he maumau mo e fakamalohi, pea ʻoku mahuʻinga honau toto ʻi heʻene vakai.”—Sāme 72:13, 14.
ʻI heʻetau hanga atu ki he taimi ko iá, ʻoku pehē ʻi he Maika 4:3, 4: “Ka te nau nofo taki taha ʻi hono lolo fiki; ʻo ʻikai mafakahohaʻa kinautolu ʻe ha taha—he kuo folofola ki ai ʻa e fofonga ʻo Sihova Sapaoti.” Ko hai ʻoku lau ki ai ʻi hení? Ko kinautolu kotoa ʻoku anganofo ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e Puleʻanga ko iá te ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema kotoa pē ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá—naʻa mo e palopalema ʻo e mahamahakí mo e maté. “Te ne folofua ʻa mate ʻo taʻengata; pea ko Atonai Sihova te ne holoholo ʻa e loʻimata mei he mata fuape.” (ʻAisea 25:8; 33:24) Ko ha toki māmani kehe ē ʻe ʻi aí! Manatuʻi foki, ʻe malava ke tau tui ki he ngaahi talaʻofá ni koeʻuhi kuo fakamānavaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá tonu. ʻOkú ne pehē: “Pea ʻe nofo ʻa hoku kakai ʻi ha nofoʻanga fiemalie, pea ʻi ha ngaahi ʻapitanga falalaʻanga, pea ki he ngaahi maloloʻanga ʻoku lava ai ke hamumunoa.”—ʻAisea 32:18.
Ko e falala pau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fakaleleiʻi ʻa e siʻi ʻo hono fakamahuʻingaʻi kitá ʻa ia ʻoku faʻa fakatupu ʻe he masivá. Ko ha Kalisitiane masiva ʻokú ne ʻiloʻi ʻokú ne mahuʻinga tatau pē ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá mo ha Kalisitiane ʻoku koloaʻia. ʻOku ʻofa tatau pē ʻa e ʻOtuá ʻi he ongo meʻá ni fakatouʻosi, pea ʻokú na fakatou maʻu ʻa e ʻamanaki tatau. ʻOkú na fakatou hanga atu ki he taimi, ʻa ia ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e masivá ʻe hoko pē ia ko e meʻa ʻi he kuohilí. Ko ha toki taimi lāngilangiʻia ia ʻe hoko! Ko hono fakamulitukú ia, ʻe ʻikai ha taha ʻe toe masiva!