Masivá—Ko Hono Maʻu ʻa e Fakaleleiʻanga Tuʻuloá
NEONGO ʻa e ngaahi līpooti ʻikai lelei mei he māmaní takatakai ʻo fekauʻaki mo e masivá, ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau hanganaki fakatuʻamelie ʻe lava ke fai ha meʻa papau. Ko e fakatātaá, fakatatau ki ha ʻuluʻi ongoongo ʻi he Manila Bulletin, naʻe līpooti ai ʻe he Pangikē Fakalakalaka ʻĒsiá ʻo pehē “ʻe lava ke toʻo atu ʻe ʻĒsia ʻa e masivá ʻi he taʻu ʻe 25.” Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe he pangikeé ʻa e tupu fakaʻekonōmiká ko ha founga ia ke fusi hake ai ʻa e kakaí mei he tuʻunga masiva ʻangoʻangó.
Kuo ʻomai ʻe he ngaahi kautahá mo e ngaahi puleʻanga kehé ha lisi lōloa ʻo e ngaahi fokotuʻu mo e ngaahi palani ke feinga ke solovaʻaki ʻa e palopalemá. ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e meʻa ko iá ʻa eni: ngaahi polokalama maluʻi fakasōsiale, tuʻunga fakaako fakalakalaka, kaniseli ʻa e ngaahi moʻua ʻo e ngaahi fonua langalanga haké ki he ngaahi fonua tuʻumālié, toʻo ʻa e ngaahi fakangatangata ʻo e koloa hū maí koeʻuhi ke lava ʻe he ngaahi fonua ʻoku peseti lalahi ai ʻa e kakai masivá ʻo fakatau atu ʻenau koloá ʻi ha tuʻunga faingofua ange, pea mo e ngaahi fale totongi maʻamaʻa ki he masivá.
ʻI he taʻu 2000, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Fakataha Tokoni ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻa e ngaahi taumuʻa ke aʻusia ʻi he 2015. Naʻe kau heni ʻa hono fakangata ʻo e masiva ʻangoʻangó mo e fiekaiá pea pehē ki he taʻefaitatau lahi ʻo e paʻanga hū maí ʻi he ngaahi fonuá. Neongo ai pē nai ʻa e māʻolunga ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá, ʻoku filingaua ʻa e tokolahi pe ʻe lava ke aʻusia ia ʻi he māmani taʻefāʻūtaha ko ení.
Ngaahi Sitepu ʻAonga ke Fekuki Ai mo e Masivá
Koeʻuhi ʻoku siʻi ʻa e ʻamanaki ki he fakalakalaka moʻoni ʻi ha tuʻunga fakamāmani lahí, ʻe lava ke hanga ki fē ha taha ki he tokoní? Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻa angé, ʻoku ʻi ai ha matavai ʻo e poto ʻaongá ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e kakaí he taimí ni pē. Ko e hā ia? Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú.
Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e Tohitapú ke kehe mei he kotoa ʻo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehé? ʻOku haʻu ia mei he tuʻunga mafai māʻolunga tahá, ko hotau Tokotaha-Fakatupú. Kuó ne fakakau ʻi hono ngaahi pēsí ʻa e ngaahi koloa ʻo e potó—ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻaonga ʻa ia ʻoku ala feʻungamālie ki he kakai kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē, pea ʻi he taimi kotoa pē. Kapau ʻe muimui ki ai, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e masivá ke nau maʻu ha moʻui fakafiemālie ange naʻa mo e ʻi he taimí ni. Tau sio angé ki ha ngaahi fakatātā.
Maʻu ha vakai totonu ki he paʻangá. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e poto ko e maluʻanga, ko e paʻanga ko e maluʻanga: ka ʻoku hulu ʻa e ʻilo, he ʻoku fakahaofi ʻe he poto ʻa e tangata ʻoku maʻu ia.” (Koheleti 7:12) Ko e hā ʻa e poiní? Ko e paʻangá ʻoku ʻikai ko ʻene kakató ia. Ko e moʻoni, ʻokú ne ʻomai ha tuʻunga ʻo e maluʻangá. ʻOkú ne ʻai ke tau malava ʻo fakatau mai ʻa e ngaahi meʻa pau ʻoku tau fiemaʻú, ka ʻoku ʻi ai hono ngaahi fakangatangata. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻa ia ʻe ʻikai lava ke fakatau mai ʻe he paʻangá. Ko hono ʻiloʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ʻi he tuʻunga mafamafatatau totonú, ʻo fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi feifeitamaki ʻa e faʻahinga ʻa ia ko ʻenau moʻuí ʻoku fakatefito ʻi hono tānaki ke fokoleta ʻa e paʻangá. ʻE ʻikai lava ʻe he paʻangá ʻo fakatau mai ʻa e moʻuí, ka ko e ngāue fakapotopotó ʻe lava ke ne maluʻi ʻa e moʻuí he taimí ni pea aʻu ʻo lava ke ne fakaʻatā ai ʻa e malava ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.
Moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ke maʻú. Ko e ngaahi meʻa ʻoku tau holi ke maʻú ʻoku ʻikai tatau ai pē ia mo e ngaahi meʻa moʻoni ʻoku tau fiemaʻú. ʻOku totonu ke fai ʻa e fakamuʻomuʻá ki heʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOku lavangofua pē ke tau fakatuipauʻi kia kitautolu ʻoku tau fiemaʻu ha meʻa, ka ko hono moʻoní, ko ha holi ia ʻo ʻikai ko ha fiemaʻu. Ko e tokotaha potó te ne ʻuluaki vaheʻi ʻa e paʻanga hū mai ʻoku maʻú ki he ngaahi fiemaʻu taupotú—ʻa e meʻakaí, valá, maluʻangá, mo e alā meʻa peheé. Pea ʻi he ki muʻa ke fakamole ki ha meʻa lahi angé, te ne fakapapauʻi pe ʻe feʻunga ʻene toenga paʻangá ki ha toe ngaahi meʻa lahi ange. ʻI he taha ʻo ʻene ngaahi talanoa fakatātaá, naʻe faleʻi ai ʻe Sīsū ʻo pehē ko ha tokotaha “te ne nofo muʻa ʻo fatu hono totongi, pe ʻoku feʻunga ʻene paʻanga.”—Luke 14:28.
Ko Eufrosina, ʻi he ʻOtu Motu Filipainí, ko ha mātuʻa taʻehoa ia mo e fānau ʻe toko tolu, kuó ne hokosia ʻa e faingataʻa ʻo e kumi ha moʻuí pea ngāue mātuʻaki levaʻi ʻa e paʻanga ʻoku maʻú koeʻuhi naʻe liʻaki ia ʻe hono husepānití ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú. Lolotonga hono fai iá, kuó ne akoʻi ʻene fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ke muʻomuʻá ʻi hono ngāueʻaki ʻo e paʻangá. Ko e fakatātaá, ʻe sio nai ʻa e fānaú ki ha meʻa te nau saiʻia ai. ʻI he ʻikai pehē pē ʻikaí, ʻokú ne fakaʻuhinga mo kinautolu ʻaki ʻene pehē: “Sai, ʻe lava pē ke mou maʻu ʻa e meʻa ʻoku mou saiʻia aí, ka kuo pau ke mou fai ha fili. ʻOku tau maʻu ʻa e paʻanga feʻunga ki he meʻa pē ʻe taha. ʻE lava ke tau fakatau mai ʻa e meʻa ko eni ʻoku mou saiʻia aí, pe ʻe lava ke tau fakatau mai ha kiʻi meʻi kakanoʻi manu pe vesitapolo ke kiki ʻaki ʻetau laise ʻi he uike ní. Sai, ko fē te mou saiʻia aí? Mou fili.” ʻOku faʻa vave ʻa e sio ʻa e fānaú ki he poiní pea nau loto-tatau te nau saiʻia ke maʻu ʻa e meʻakaí ʻi ha meʻa kehe.
Fiemālie. “I he e tau maʻu ae mea kai moe kofu ke tau fiemalie ai,” ko e lau ia ʻa ha toe tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu ʻe taha. (1 Timote 6:8, PM) Ko e paʻangá ʻiate ia pē ʻoku ʻikai te ne ʻomai ʻa e fiefiá. ʻOku ʻikai ke fiefia ʻa e kakai koloaʻia tokolahi, lolotonga iá ʻoku mātuʻaki fiefia ʻa e kakai masiva tokolahi. Ko e faʻahinga ki muí kuo nau ako ke nau fiemālie ʻi he fanga kiʻi meʻa maʻamaʻa pē ʻoku fiemaʻu ʻi he moʻuí. Naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono maʻu ha ‘mata huʻufataha’ ʻa ia ʻoku fakahangataha ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé. (Mātiu 6:22) ʻOku tokoniʻi ʻe he meʻá ni ha tokotaha ke ne fiemālie. ʻOku ongoʻi mātuʻaki fiemālie ʻa e kakai masiva tokolahi koeʻuhí kuo nau fakatupulekina ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá pea maʻu ha moʻui fakafāmili fiefia—ko e ngaahi meʻa ʻa ia ʻe ʻikai lava ke fakatau mai ʻaki ʻa e paʻangá.
Ko e ngaahi fakatātā siʻisiʻi pē eni ʻo e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻa e Tohitapú ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau masivá ke nau fekuki ai mo honau tuʻungá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lahi ange. Hangē ko ení, fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻulungaanga kovi hangē ko e ifí mo e pelepaʻangá, ʻa ia ʻoku fakamoleki ai ʻa e meʻa ʻoku maʻú; ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ange ʻi he moʻuí, tautefito ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié; ʻi he feituʻu ʻoku fakangatangata ai ʻa e ngāué, feinga ke tuʻuaki ha pōtoʻi pe ngāue ʻa ia ʻoku fiemaʻu ʻe he niʻihi kehé. (Palovepi 22:29; 23:21; Filipai 1:9-11) ʻOku fakaongoongoleleiʻi ʻe he Tohitapú ʻa hono ngāueʻaki ʻa e “boto mooni moe iloilo” koeʻuhi “e hoko ai ia koe moui ki ho laumalie.”—Palovepi 3:21, 22, PM.
Lolotonga ko e ngaahi fokotuʻu ʻa e Tohitapú ʻe ʻomai nai ai ʻa e ngaahi tokoni ʻaonga ki he faʻahinga ʻoku nau fetakai mo e masivá, ʻoku kei tuʻu pē ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e kahaʻú. Kuo fakatufakangaʻi ʻa e masivá ke nau faingataʻaʻia ʻi he fusimoʻomó ʻo taʻengata? ʻE faifai ange pea fakaleleiʻi ʻa e taʻefaitatau ʻi he vahaʻa ʻo e tuʻumālie lahí mo e masiva fakaʻuliá? Tau sivisiviʻi angé ha fakaleleiʻanga ʻa ia ʻoku ʻikai lāuʻilo ki ai ʻa e tokolahi.
ʻOku ʻOmai ʻe he Tohitapú ʻa e ʻUhinga ki ha ʻAmanaki
ʻOku fakahaaʻi ʻe he tokolahi ko e Tohitapú ko ha tohi lelei. Kae kehe, ʻoku ʻikai te nau faʻa lāuʻilo ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamatala pau ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi liliu lahi kuo vavé ni ke fakahokó.
ʻOku fakataumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fai ha ngāue ke solovaʻaki ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo kau ai ʻa e masivá. Koeʻuhi kuo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻikai malava pe ʻikai loto-lelei ʻa e ngaahi puleʻanga fakaetangatá ke fai iá, ʻoku fakataumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fetongi kinautolu. Anga-fēfē? ʻOku fakahaaʻi papau ʻe he Tohitapú ʻi he Taniela 2:44: “Ko e ʻOtua ʻo Langi te ne fokotuʻu ha puleʻanga ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata; pea ko hono pule ʻe ʻikai tuku ki ha kakai kehe: ka te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia, kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.”
ʻI hono toʻo atu ʻa e “ngaahi puleʻanga” pe ngaahi founga-pule ko ení, ʻe ngāue leva ʻa e Tokotaha-Pule ʻa e ʻOtuá tonu kuo fakanofó. Ko e Tokotaha-Pule ko iá ʻoku ʻikai ko ha tangata ka ko ha meʻamoʻui mālohi fakahēvani ia ʻo hangē ko e ʻOtuá tonu, ʻokú ne maʻu ʻa e malava ke fai ha ngaahi liliu lahi ʻoku fiemaʻu ke fakangataʻaki ʻa e ngaahi taʻefaitatau lolotongá. Kuo fili ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló tonu ke ne fai ʻa e meʻá ni. (Ngāue 17:31) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Sāme 72:12-14 ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he Tokotaha-Pule ko ení, ʻo pehē: “ʻOku ne fakahaofi ʻa e masiva ʻo ka tangi; ko e vaivai foki mo ia ʻoku ʻikai hano tokoni. Ko e tuʻutamaki mo e masiva ʻoku ne fakaʻatuʻi, pea ko e ngaahi laumalie ʻo e masiva ʻoku ne fakamoʻui. ʻOku ne huhuʻi honau laumalie mei he maumau mo e fakamalohi, pea ʻoku mahuʻinga honau toto ʻi heʻene vakai.” Ko ha ʻamanaki fakaofo moʻoni ē! Ko e nonga ē ʻe iku ki aí! Ko e Tokotaha-Pule ʻa e ʻOtuá kuo fakanofó te ne ngāue maʻá e masivá mo e māʻulaló.
Ko e ngaahi palopalema lahi fekauʻaki mo e masivá ʻe solova ia he taimi ko iá. ʻOku pehē ʻe he veesi 16 ʻo e Sāme 72: “Ke mafola mai ʻa e koane ʻi he fonua, pea lea hange ko Lepanoni hono fua ʻi he funga moʻunga.” ʻE ʻikai toe ʻi ai ha ngaahi nounou fakameʻatokoni ko e tupu mei he hongé, hala he paʻangá, pe founga-pule fehālaakí.
ʻE toe solova foki mo e ngaahi palopalema kehé. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻahó ni ko e fuʻu peseti lahi ʻo e kau nofo ʻi he māmaní ʻoku ʻikai lava ke nau maʻu hanau ʻapi tonu. Kae kehe, ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻOtuá: “Te nau langa fale, ʻo nofo ai; pea te nau to ngouevaine, pea kai hono fua. ʻE ʻikai te nau langa, kae nofo ai ha taha kehe; ʻe ʻikai te nau to, kae kai ʻe ha taha kehe: he hange ko e fuoloa ʻo ha ʻakau ʻe pehe ʻa e fuoloa ʻa hoku kakai; pea ko ʻeku fanga pele te nau ʻosiki ʻa e ngaue ʻa honau nima.” (Aisea 65:21, 22) ʻE maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻa hono ʻapi ʻoʻona pea fiefia ʻi heʻene ngāué. Ko ia ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ha fakaleleiʻanga fakalūkufua mo tuʻuloa ki he masivá. ʻE ʻikai toe ʻi ai ha ngaahi fuʻu motuhia lalahi ʻi he vahaʻa ʻo e koloaʻiá mo e masivá, ʻe ʻikai toe ʻi ai ha kakai ʻoku nau fāinga ke maʻu ha meʻa ke moʻui ai.
ʻI he ʻuluaki fanongo ki he ngaahi talaʻofa faka-Tohitapu ko ení, ʻe ongoʻi nai ʻe ha taha ʻoku ʻikai ke moʻoni ia. Kae kehe, ko ha sivisiviʻi ofi ange ʻo e Tohitapú ʻoku fakahaaʻi ai ko e ngaahi talaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí kuo hoko moʻoni. (Aisea 55:11) Ko ia ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻo e fakaʻapē pe ʻe hoko. ʻI hono kehé, ko e fehuʻi moʻoní eni, Ko e hā kuo pau ke ke fai ke maʻu ʻaonga ai ʻi heʻene hokó?
Te Ke ʻI Ai?
Koeʻuhi ko e founga-pulé ʻoku ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau hoko ko e faʻahinga kakai ʻa ia ʻe tali ʻe he ʻOtuá ke hoko ko e kau tangataʻifonua ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga pule ko iá. Kuo ʻikai te ne tuku taʻefakahinohinoʻi kitautolu ki he founga ke taau aí. Ko e ngaahi fakahinohinó ʻoku fokotuʻu mai ia ʻi he Tohitapú.
Ko e Tokotaha-Pule kuo fakanofó, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻoku māʻoniʻoni. (Aisea 11:3-5) Ko ia ai, ko e faʻahinga ʻoku tali ki he moʻui ʻi he malumalu ʻo e founga-pule ko ení ʻe toe ʻamanekina foki ke nau māʻoniʻoni. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 2:21, 22: “Ko e kau angatonu te nau nofoʻia ʻa e fonua, pea ko e haohaoa te ne ʻi ai ai pe. Ka ko e kakai kovi ʻe tuʻusi mei he fonua, ʻio, ko kinautolu ʻoku fai kākā ʻe taʻaki mei ai.”
ʻOku ʻi ai ha toe founga ke ako ai ki he tuʻunga ke aʻusia ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ení? ʻIo, ʻoku ʻi ai. ʻAki hono ako ʻa e Tohitapú pea ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi fakahinohinó, ʻe malava ai ke ke maʻu ʻa e kahaʻu fakaofo ko ení. (Sione 17:3) ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe ʻi he ako ko iá. ʻOku mau fakaafeʻi koe ke ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie ko ení ke hoko ai ʻo kau ʻi ha sōsaieti ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito hokosia ai ʻa e masivá mo e fakamaau taʻetotonú.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Eufrosina: “Ko ha paʻanga levaʻi lelei ʻoku tokoniʻi ai hoku fāmilí ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻú”
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Ko ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá mo ha moʻui fakafāmili fiefia ʻe ʻikai malava ke fakatau mai ia ʻaki ʻa e paʻangá