LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w00 10/15 p. 4-7
  • Founga ʻe Lava Ke Ke ʻUnuʻunu Ofi Ai ki he ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ʻe Lava Ke Ke ʻUnuʻunu Ofi Ai ki he ʻOtuá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakatokangaʻi ʻa e Ngaahi ʻUlungaanga Fakaofo ʻo e ʻOtuá
  • Fakakaukau ʻo Fekauʻaki mo e Ngaahi ʻUlungaanga ʻo e ʻOtuá
  • Tauhi Maʻu ʻa e Fetuʻutaki Leleí
  • Fai Fakataha mo e ʻOtuá ʻa e Ngaahi Meʻá
  • Huafa ʻo e ʻOtuá​—Tuʻunga ʻo Hono Ngaahi ʻUlungāngá
  • ʻE Malava Moʻoni Ke Ke “ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá”?
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • “ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá, pea Te Ne ʻUnuʻunu Ofi Mai Kiate Kimoutolu”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • Ko e Moʻoni Fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Kalaisi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai) (2020)
  • “ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
w00 10/15 p. 4-7

Founga ʻe Lava Ke Ke ʻUnuʻunu Ofi Ai ki he ʻOtuá

“ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu,” ko e lau ia ʻa e Semisi 4:8. ʻI hono fakahaaʻi ʻa e lahi ʻo e fiemaʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo iá, naʻá ne foaki mai ai ʻa hono ʻAló koeʻuhi ko kitautolu.

ʻI HE tali ki he ngāue anga-ʻofa ko iá, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “ʻOku tau ʻofa ʻe kitautolu [ki he ʻOtuá], koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa ʻe he ʻEne ʻAfio kiate kitautolu.” (1 Sione 4:19) Ka kiate kitautolu fakafoʻituitui ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau fou ʻi he ngaahi sitepu pau. ʻOku nau meimei tatau mo e ngaahi founga ʻe fā ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ai ki he kaungā faʻahinga ʻo e tangatá, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he kupu ki muʻá. Tau sivisiviʻi angé he taimí ni ʻa e ngaahi meʻá ni.

Fakatokangaʻi ʻa e Ngaahi ʻUlungaanga Fakaofo ʻo e ʻOtuá

ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo e ʻOtuá, ko e niʻihi ʻoku tuʻu-ki-muʻa tahá ko ʻene ʻofá, potó, fakamaau totonú, mo e mālohí. Ko hono potó mo e mālohí ʻoku fakahaaʻi lahi ia fakatouʻosi ʻi he ʻuniveesi mamaʻó pea ʻi he māmani takatakai ʻiate kitautolú, mei he ngaahi kaniva lahi faú ki he fanga kiʻi ʻātomi valevalé. Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e ngaahi langi ʻoku nau tala ʻa e nāunauʻia ʻo e ʻOtua; pea ʻoku fakaha ʻe he ʻatā ʻa e ngaue ʻa hono nima.”​—Sāme 19:1; Loma 1:​20.

ʻOku toe tapua mei he fakatupú ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko e founga ʻo hono ngaohi kitautolú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke tau fiefia ʻi he moʻuí. Naʻá ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e malava ke sio ki he ngaahi lanú, ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa mo nāmuʻi, ke houngaʻia ʻi he fasí, ke kata, ke fiefia ʻi he fakaʻofoʻofá, pea ʻokú ne toe ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi malava mo e ngaahi tōʻonga kehe lahi fau ʻa ia ʻoku ʻikai ke fiemaʻu fakaʻaufuli ia ki he moʻuí. ʻIo, ʻoku nima-homo, anga-ʻofa, mo ʻofa moʻoni ʻa e ʻOtuá​—ko e ngaahi ʻulungaanga ia ʻoku tānaki taʻetoeveiveiua atu ki heʻene hoko “ko e ʻOtua fiefiá.”​—1 Timote 1:​11, NW; Ngāue 20:35.

ʻOku ʻiloa ʻa Sihova ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ko hono ngāueʻi ʻa hono tuʻunga-haú pea ko hono poupouʻi ia ʻe heʻene ngaahi meʻa fakatupu ʻatamai potó ʻoku makatuʻunga tefito ia ʻi he ʻofá. (1 Sione 4:8) Ko e moʻoni, ko Sihova ʻa e Hau Fakalevelevá, ka ʻokú ne fai ki he faʻahinga ʻo e tangatá, tautefito ki heʻene kau sevāniti mateakí, ʻo hangē ko e fai ʻa ha tamai ʻofa ki heʻene fānaú. (Mātiu 5:​45) ʻOku ʻikai te ne mamaeʻi ha meʻa ʻa ia ʻe hoko ko e lelei ia kiate kinautolu. (Loma 8:​38, 39) Hangē ko ia naʻe lave ki aí, naʻe aʻu ʻo ne foaki ʻa hono ʻAlo-tofu-pē-taha-ne-fakatupú maʻatautolu. ʻIo, ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi ai ai pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá.​—Sione 3:​16.

Naʻe foaki mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻa e vavanga loloto ki he angaʻitangata ʻo e ʻOtuá koeʻuhi naʻá ne faʻifaʻitaki haohaoa ki heʻene Tamaí. (Sione 14:​9-​11) Naʻá ne taʻesiokita, fakaʻatuʻi, mo faʻa fakakaukau fakaʻaufuli. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakafeʻiloakiʻi ai ʻa Sīsū ki ha tangata ʻa ia naʻe tuli mo faingataʻa ʻa ʻene leá. ʻOku lava ke ke fakaʻuta atu ki he ongoʻi mā naʻe ʻi he tangatá nai ʻi heʻene ʻi he fuʻu kakai tokolahí. ʻOku fakatupu tokangá, he naʻe ʻave ʻe Sīsū ʻa e tangata ko ení ki ha feituʻu mavahe ʻo fakamoʻui ia ʻi ai. (Maake 7:​32-​35) ʻOkú ke houngaʻia ʻi he kakai ʻoku nau ongongofua ki hoʻo ngaahi ongoʻí pea ʻoku nau tokaʻi ʻa ho tuʻunga ngeiá? Kapau ko ia, tā te ke ʻunuʻunu ofi ange papau ai kia Sihova mo Sīsū ʻi he lahi ange ʻa hoʻo ako fekauʻaki mo kinauá.

Fakakaukau ʻo Fekauʻaki mo e Ngaahi ʻUlungaanga ʻo e ʻOtuá

ʻOku lava ke maʻu ʻe ha taha ha ngaahi ʻulungaanga fakaofo, ka ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e tokotaha ko iá koeʻuhi ke tau ʻunuʻunu ai ki he tokotaha ko iá. ʻOku ngāueʻaki ʻa e meʻa tatau kia Sihova. Ko e fakalaulauloto ki hono ngaahi ʻulungāngá ko ha sitepu mātuʻaki mahuʻinga ia hono ua ʻi he ʻunuʻunu ofi kiate iá. Ko Tuʻi Tēvita, ko ha tangata ʻa ia naʻe ʻofa moʻoni kia Sihova pea naʻe ‘tatau hono lotó mo e loto ʻo [Sihová],’ naʻá ne pehē: “Oku ou manatu ki he gaahi aho i mua; oku ou fakalaulauloto ki hoo gaue kotoabe; oku ou fifili ki he gaue a ho nima.”—Ngāue 13:​22, NW; Sāme 143:​5, PM.

ʻI hoʻo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakaofo ʻo e fakatupú pe lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú, ʻokú ke hangē ko Tēvitá, ʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke sio ki ai mo laú? Fakaʻuta atu ki ha foha ʻa ia kuó ne toki maʻu ha tohi mei heʻene tamaí ʻa ia ʻoku ʻofa lahi ai. ʻE anga-fēfē ʻa ʻene vakai ki he tohi ko iá? ʻE ʻikai moʻoni te ne hila fakavave pē ki he meʻa ʻi lotó pea lī leva ia ki ha toloa. ʻI hono kehé, te ne fakakaukau ki ai, toʻo mei ai ʻa e fakaikiiki mo e fanga kiʻi meʻa makehe kotoa. ʻI he tuʻunga tatau, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke mahuʻinga ia kiate kitautolu, ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ki he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “ʻOi ʻeku ʻofa ki hoʻo lao na! ʻOku ou fakalaulauloto ki ai he ʻaho kotoa.”—Sāme 119:97.

Tauhi Maʻu ʻa e Fetuʻutaki Leleí

Ko e fetuʻutaki leleí ʻa e mālohi longomoʻui ki ha faʻahinga vahaʻangatae pē. ʻOku kau ki ai ʻa e lea mo e fanongo​—pea ʻikai ʻaki ʻa e ʻatamaí pē kae toe pehē foki ki he lotó. ʻOku tau lea ki he Tokotaha-Fakatupú fakafou ʻi he lotu, ʻa ia ko e fetuʻutaki fakaelotu hangatonu ia ki he ʻOtuá. ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi he ngaahi lotu ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻofa mo tauhi kiate ia mo lāuʻilo kia Sīsū Kalaisi ʻi hono tuʻunga ko ʻEne tokotaha fakafofonga tefitó.​—Sāme 65:2; Sione 14:​6, 14.

ʻI he kuohilí, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo kau ai ʻa ē ʻi he ngaahi vīsoné, ʻi he ngaahi misí, pea fakafou ʻi he kau ʻāngeló. Kae kehe, ʻi he ngaahi ʻahó ni, ʻokú ne fai ia fakafou ʻi heʻene Folofola kuo tohí, ko e Tohitapu Māʻoniʻoní. (2 Timote 3:​16) ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e Folofola kuo tohí. ʻOku lava ke vakai ki ai ʻi ha taimi pē. ʻI heʻene hangē ha faitohi maí, ʻoku lava ke toutou fiefia ai. Pea ʻoku ʻikai ke moʻulaloa ia ki he ngaahi mioʻi ʻa ia ʻokú ne faʻa fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi talanoa fakamatala ngutú. Ko ia, fakakaukau ki he Tohitapú ko ha tānekinga lahi ia ʻo e ngaahi faitohi mai mei hoʻo Tamai fakahēvani ʻofeiná, pea fakaʻatā ia fakafou ʻi he ngaahi tohí ni ke ne lea fakaʻaho atu ai kiate koe.​—Mātiu 4:4.

Hangē ko ení, ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Tohitapú ʻa e vakai ʻa Sihova ki he tonú mo e halá. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea ki he māmaní. Pea ʻokú ne fakaeʻa ʻa ʻene ngaahi feangainga mo e kakai pea mo e ngaahi puleʻanga lahi kehekehe, mei he kau lotu mateakí ki he ngaahi fili loto-fefeká. ʻI hono ʻai ʻa ʻene ngaahi fengāueʻaki mo e tangatá ke hiki ʻi he founga ko ení, kuo ʻomai ai ʻe Sihova ha fakamatala fakaikiiki lahi ʻo hono angaʻitangatá. ʻOkú ne fakaeʻa ai ʻa ʻene ʻofa, fiefia, mamahi, ongoʻi feifeitamaki, houhau, meesi, tokanga​—ʻio, ʻa e tuʻunga lahi ʻo ʻene ngaahi fakakaukaú mo e ongoʻí, pea mo e ngaahi ʻuhinga tefito ki he ngaahi meʻá ni—ʻi ha founga ʻoku lava kotoa ke mahinoʻi lelei ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá.​—Sāme 78:​3-7.

Hili ʻa hoʻo lau ha konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe lava fēfē ke ke maʻu ha ʻaonga mei hoʻo lautohí? Pea, ʻi he tuʻunga tefitó, ʻe lava fēfē ke ke ʻunuʻunu ke ofi ange ai ki he ʻOtuá? ʻUluakí, fakakaukau atu fekauʻaki mo e meʻa kuó ke lau mo ako fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko e tokotahá, ʻo tuku ke aʻu ʻa e ngaahi poiní ki ho lotó. ʻI he lotú leva, tala ai kia Sihova ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo ngaahi ongoʻi loloto ʻi loto ʻo fekauʻaki mo e fakamatala kuó ke fakakaukau ki aí, pea mo e founga te ke feinga ai ke maʻu ʻaonga mei aí. Ko e fetuʻutakí ia. Ko e moʻoni, kapau ʻokú ke toe maʻu ha ngaahi meʻa kehe ʻi hoʻo fakakaukaú, ʻe lava ke fakakau moʻoni mo e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo lotú.

Fai Fakataha mo e ʻOtuá ʻa e Ngaahi Meʻá

ʻOku lau ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e kau tangata anga-tonu ʻe niʻihi ʻo e kuonga muʻá ʻa ia naʻa nau ʻaʻeva mo ia, pe ʻi he ʻao, ʻo e ʻOtua moʻoní. (Senesi 6:9; 1 Tuʻi 8:​25) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá? Naʻa nau nofo tefito ʻi he ʻaho taki taha ʻo hangē ia naʻe ʻi ai tonu mo kinautolu ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, naʻa nau angahalaʻia. Ka, naʻa nau ʻofa ʻi he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea naʻa nau moʻui ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻunuʻunu ʻa Sihova ki he faʻahinga peheé, pea ʻokú ne tokanga kiate kinautolu, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Sāme 32:8: “Te u akonakiʻi koe mo hulu ki he hala te ke foua: te u faleʻi koe ʻaki ʻeku hila.”

Te ke lava mo koe foki ʻo maʻu ʻa Sihova ko hao kaumeʻa fekoekoeʻi​—ko ha taha ʻoku ʻaʻeva mo koe, tokanga kiate koe, pea ʻoatu kiate koe ha faleʻi fakaetamai. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻAiseá ʻa Sihova ko e Tokotaha ‘ʻokú ne ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻokú ne tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí.’ (Aisea 48:17) ʻI heʻetau aʻusia ʻa e ngaahi ʻaonga ko ení, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻi ai ʻa Sihova “ʻi [hotau] nima toʻomataʻú,” hangē ko e laú, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Tēvitá.​—Sāme 16:​8, NW.

Huafa ʻo e ʻOtuá​—Tuʻunga ʻo Hono Ngaahi ʻUlungāngá

Ko e ngaahi lotu lahi pea mo e lahi fakautuutu ʻo e ngaahi liliu Tohitapú ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ai mo ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá. (Sāme 83:18) Neongo ia, ʻi he muʻaki konga tohi faka-Hepeluú, ko e huafa ko iá​—ʻa e Sihová​—ʻoku hā tuʻo 7,000 nai ai! (ʻI he ʻikai huʻufatahá, lolotonga ʻa hono toʻo ʻo e huafa fakaʻotuá, ko e tokolahi taha ʻo e kau liliu Tohitapú ʻoku nau tuku pē ai ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi ʻotua loi tokolahi naʻe lave ki ai ʻi he muʻaki konga tohí, hangē ko e Pēali, Peli, Melotaki, pea naʻa mo Sētane!)

ʻOku ongoʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ko hono liʻaki ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá ko ha meʻa launoa ia. Kae fakakaukau angé: ʻOku faingataʻa ange pe faingofua ange ke fakatupu ha vahaʻangatae vāofi mo mahino kakato mo ha tokotaha taʻehingoa? Ko e ongo hingoa fakalakanga hangē ko e ʻOtuá mo e ʻEikí (ʻa ia ʻoku toe ngāueʻaki ki he ngaahi ʻotua loí) ʻe tohoaki nai ai ʻa e tokangá ki he mālohi, mafai, pe tuʻunga ʻo Sihová, ka ko hono hingoa fakafoʻituituí pē ʻokú ne fakahaaʻi mahino iá. (Ekisoto 3:​15; 1 Kolinito 8:​5, 6) Ko e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtua moʻoní ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa hono ngaahi ʻulungāngá mo e ngaahi tōʻongá. Ko e teolosia ko Walter Lowrie naʻá ne fakamatalaʻi totonu: “Ko ha tangata ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻi hono huafá ʻoku ʻikai moʻoni te ne ʻiloʻi ia ʻi hono tuʻunga ko ha tokotahá.”

Fakakaukau angé ki he fakatātā fekauʻaki mo Maria, ko ha tokotaha Katolika loto-moʻoni ʻoku nofo ʻi ʻAositelēlia. ʻI he taimi naʻe ʻuluaki fetaulaki ai mo ia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe fakaʻatā ʻe Maria ʻa e Kau Fakamoʻoní ke nau fakahaaʻi ange kiate ia ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Tohitapú. Naʻe anga-fēfē ʻa ʻene tali ki aí? “ʻI heʻeku ʻuluaki sio ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Tohitapú, naʻá ku tangi. Naʻe mātuʻaki ueʻi au ʻe he ʻiloʻi ʻe lava moʻoni ke u ʻiloʻi mo ngāueʻaki ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá.” Naʻe hoko atu ʻa Maria ke ako ʻa e Tohitapú, pea ko e ʻuluaki taimi ia ʻi heʻene moʻuí, naʻá ne hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko ha tokotahá peá ne malava ai ke langa hake ha vahaʻangatae tuʻuloa mo ia.

ʻIo, ʻoku lava ke tau “ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua,” neongo ʻoku ʻikai lava ke tau sio kiate ia ʻaki hotau matá tonu. ʻOku lava ke tau “sio” ki hono angaʻitangata lelei fakaʻofoʻofá ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó pea tupulaki ai ʻi heʻetau ʻofa kiate iá. Ko e ʻofa peheé “ko e fakamaʻu [ia] ʻo e haohaoa.”—Kolose 3:14.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 6]

ʻOku Tali Mai ʻe Sihova Hoʻo ʻOfa Kiate Iá

KO E ngaahi vahaʻangataé ʻoku tafaʻaki ua. ʻI heʻetau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, ʻokú ne tali mai ʻaki ʻene ʻunuʻunu ofi ange mai ai kiate kitautolu. Fakakaukau ki heʻene ngaahi ongoʻi ki he ongo taʻumotuʻa ko Simione mo ʻAná, ʻa ia naʻá na fakatou maʻu ha lave makehe ki ai ʻi he Tohitapú. Ko e tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ko Simioné naʻe “agatonu . . . mo faa lotu,” ʻo ne tatali ki he Mīsaiá. Naʻe siofi ʻe Sihova ʻa e ngaahi anga-lelei ko eni ʻia Simioné pea fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki siʻi tangataʻeiki ko ení ʻaki hono fakahaaʻi kiate ia “e ikai mate ia, kae oua ke ne mamata ki he Kalaisi.” Naʻe tauhi ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofá pea tataki ʻa Simione ki he valevale ko Sīsuú, ʻi hono ʻomai ʻe Heʻene ongo mātuʻá ki he temipale ʻi Selusalemá. ʻI he fiefia mo e loto-houngaʻia lolotó, naʻe fāʻofua ʻa Simione ʻi he valevalé peá ne lotu: “E Eiki, koeni, oku ke tukuage a hoo tamaioeiki ke fonoga i he fiemalie, o hage ko hoo folofola: He kuo mamata a hoku mata ki hoo fakamoui.”—Luke 2:​25-35, PM.

“ʻI he taimi pe ko ia,” naʻe toe fakahāhaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ʻofa ki he taʻu 84 ko ʻAná ʻaki hono toe tataki mo ia foki kia Sīsū. Ko e uitou tokaʻi lahi ko ení, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu, naʻe ʻi ai maʻu pē ʻi he temipalé ʻo “tauhi” kia Sihova. ʻI heʻene fonu mahuohua ʻi he houngaʻiá, ko ia, hangē ko Simioné, naʻá ne fakamālō kia Sihova ʻi heʻene anga-ʻofa hulu faú, hili iá naʻá ne lea ʻo fekauʻaki mo e kiʻi tamá “kiate kinautolu kotoa pe ʻi Selusalema naʻe nofo ʻamanaki ki he huhuʻi.”—Luke 2:​34-38.

ʻIo, naʻe siofi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo e loloto ʻa e ʻofa mo e manavahē ʻa Simione mo ʻAna kiate iá pea mo e anga ʻo ʻena tokanga ki hono fakahoko ʻo ʻene taumuʻá. ʻIkai ʻoku tohoakiʻi koe ʻe he ngaahi fakamatala faka-Tohitapu peheé kia Sihova?

ʻI he hangē ko ʻene Tamaí, naʻe toe ʻiloʻilo ʻa Sīsū ki he tokotaha moʻoni ʻi lotó. Lolotonga ʻene faiako ʻi he temipalé, naʻá ne siofi ai ha “uitou masiva” ʻokú ne fai ha foaki meʻaʻofa ko “ha ongo kiʻi ­paʻanga kapa.” Ki he kau mamata kehé, ko ʻene meʻaʻofá naʻe ʻikai hano mahuʻinga, ka naʻe ʻikai pehē ia kia Sīsū. Naʻa ne fakahīkihikiʻi ʻa e fefiné ni koeʻuhi naʻá ne foaki ʻa e meʻa kotoa naʻá ne maʻú. (Luke 21:​1-4) Mei hení, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ai ʻoku houngaʻia ʻa Sihova mo Sīsū ʻiate kitautolu kapau ʻoku tau foaki kiate kinaua ʻetau lelei tahá, tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻi ʻa ʻetau meʻaʻofá.

Lolotonga ʻoku fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi he faʻahinga ʻoku nau ʻofa kiate iá, ʻokú ne ongoʻi mamahi ʻi he taimi ʻoku tafoki ai ʻa e tangatá meiate ia ʻo muimui ʻi ha ʻalunga ʻo e faihalá. ʻOku tala mai ʻe he Senesi 6:6 kiate kitautolu ko Sihová naʻe “fakamamahi ʻi hono finangalo” koeʻuhi ko e faikovi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki muʻa ʻi he Lōmaki ʻo e ʻaho ʻo Noá. Ki mui ai, naʻe toutou hanga ʻe he kau ʻIsileli talangataʻá ʻo “ahiahiʻi ae Otua, o nau hūhūmamaʻi [“fakamamahiʻi,” NW] ae Toko Taha Maonioni o Isileli,” ko e lau ia ʻa e Sāme 78:41 (PM). ʻIo, ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha “Tupuʻanga ʻUluaki” mamaʻo ia ʻoku ʻikai haʻane ngaahi ongoʻi. Ko ha tokotaha moʻoni ia, ko ha taha ʻa ia ko ʻene ngaahi ongoʻí ʻoku ʻikai ke taʻemafamafatatau pe taʻemahino ʻi he taʻehaohaoá, ʻo hangē ko haʻatautolú.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko e fakakaukauloto ki he fakatupu ʻa Sihová ko e founga ia ʻe taha ke ʻunuʻunu ofi ai kiate ia

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share