“Kuo Toetuʻu Moʻoni ʻa e ʻEiki”!
Fakaʻuta atu ki he loto-mamahi naʻe ʻi ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai honau ʻEikí. Naʻe hā ngali mate ʻenau ʻamanakí ʻo hangē ko e sino naʻe tuku ʻe Siosefa ʻo ʻAlemateá ki he fonualotó. Ne mate ai foki mo ha ngaahi ʻamanaki pē ʻe hanga ʻe Sīsū ʻo fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau Siú mei he ʻioke faka-Lomá.
KAPAU ne ngata pē ai ʻa e meʻá, ngalingali naʻe mei pulia ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻo hangē ko e kau muimui ʻo e tokolahi ne nau taku ko e kau Mīsaia kinautolú. Ka naʻe moʻui ʻa Sīsū! Fakatatau ki he ngaahi Konga Tohitapú, naʻá ne hā ki hono kau muimuí ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻi he taimi nounou pē he hili ʻene pekiá. Ko ia, naʻe ueʻi ai ʻa e niʻihi ʻo kinautolu ke nau kalanga: “Kuo toetuʻu moʻoni ʻa e ʻEiki”!—Luke 24:34.
Naʻe pau ke hanga ʻe he kau ākongá ʻo taukapoʻi ʻenau tui kia Sīsū ko e Mīsaiá. ʻI hono fai iá, naʻa nau tuhu tautefito ki heʻene toetuʻu mei he pekiá ko ha fakamoʻoni fefeka ia ki hono tuʻunga faka-Mīsaiá. Ko e moʻoni, “naʻe tuʻu kaukaua ʻaupito ʻa e kau Aposetolo, heʻenau fakamoʻoni ki he toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi.”—Ngāue 4:33.
Kapau naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ha taha ko ha kākā ʻa e toetuʻu ko ení—mahalo ʻi hano ʻai ha taha ʻo e kau ākongá ke ne fakamoʻoniʻi naʻe pehē, pe ʻi hano fakahā naʻe kei ʻi ai ʻa e sino ʻo Sīsuú ʻi he fonualotó—ne mei mate ai pē ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he kamataʻangá. Ka naʻe ʻikai ke pehē. ʻI he ʻiloʻi naʻe moʻui ʻa Kalaisí, naʻe ʻalu ai ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú ki he feituʻu kotoa pē ʻo fanongonongo ʻa ʻene toetuʻú, pea naʻe hoko ai ʻa e fuʻu tokolahi ko e kau tui ki he Kalaisi kuo toetuʻú.
Ko e hā ʻoku lava ai ke ke tui mo koe foki ki he toetuʻu ʻa Sīsuú? Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ko ha meʻa moʻoni eni naʻe hoko?
Ko e Hā ke Vakaiʻi Ai ʻa e Fakamoʻoní?
Ko e fakamatala Kōsipeli kotoa ʻe faá ʻoku fakamatala ai ki he toetuʻu ʻa Sīsuú. (Mātiu 28:1-10; Maake 16:1-8; Luke 24:1-12; Sione 20:1-29)a Ko e ngaahi konga kehe ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku lau papau ai fekauʻaki mo hono fokotuʻu hake ʻo Kalaisi mei he pekiá.
ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono talaki ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻe hono kau muimuí! Kapau ne fokotuʻu moʻoni hake ia ki he moʻuí ʻe he ʻOtuá, ko e ongoongo fakaofo taha ia kuo faifai pea fanongoa ʻe he māmaní. ʻOku ʻuhinga iá ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻuhinga iá ʻoku moʻui ʻa Sīsū he taimí ni.
ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga kiate kitautolu ʻa e meʻa ko iá? Sai, naʻe lotu ʻa Sīsū: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) ʻIo, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e ʻilo foaki-moʻui ʻo fekauʻaki mo Sīsū pea mo ʻene Tamaí. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ʻilo peheé, neongo kapau te tau mate, ko kitautolu tonu ʻe lava ke fokotuʻu hake, koeʻuhi he naʻe pehē ʻa Sīsū. (Sione 5:28, 29) ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá ʻi he nima ʻo hono ʻAlo kuo fakalāngilangiʻí, ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi.—Aisea 9:6, 7; Luke 23:43; Fakahā 17:14.
Ko ia ai, ko e fehuʻi pe naʻe toetuʻu moʻoni ʻa Sīsū mei he pekiá ʻoku mahuʻinga. ʻOku kaunga ia ki heʻetau moʻuí he taimí ni pea mo ʻetau ngaahi ʻamanaki ki he kahaʻú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mau fakaafeʻi atu ai koe ke ke sivisiviʻi ʻa e tafaʻaki ʻe fā ʻo e fakamoʻoni naʻe pekia pea naʻe toetuʻu ʻa Sīsuú.
Naʻe Pekia Moʻoni ʻa Sīsū ʻi he ʻAkaú
ʻOku taukaveʻi ʻe he kau fakataʻetaʻetui ʻe niʻihi, neongo naʻe tutuki ia, naʻe ʻikai ke pekia moʻoni ʻa Sīsū ia ʻi he ʻakaú. ʻOku nau pehē ne meimei pekia pē ia pea naʻe fakaake ia ʻe he tuʻunga mokomoko ʻo e fonualotó. Neongo ia, ko e maʻuʻanga fakamatala kotoa pē ʻoku ala maʻú ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko e sino taʻemoʻui ʻo Sīsuú ʻa ē naʻe tuku ki he fonualotó.
Koeʻuhi naʻe tauteaʻi fakahāhā ʻa Sīsū, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni ki he moʻoniʻi meʻa ko ia naʻá ne pekia moʻoni ʻi he ʻakaú. Ko ʻene pekiá naʻe fakapapauʻi ia ʻe he senituliō ko ē naʻá ne tokangaʻi ʻa e fakahoko tauteá. Ko e ʻōfisa fakakautau ko iá ko ha palōfesinale ia ʻa ia ko ʻene ngāué naʻe kau ki ai ʻa hono fakapapauʻi kuo pekia moʻoni ia. ʻIkai ngata aí, ko e hili pē hono fakapapauʻi kuo pekia ʻa Sīsuú naʻe toki tukuange ai ʻe he Kōvana Loma ko Ponitō Pailató ʻa e sino ʻo Sīsuú kia Siosefa ʻo ʻAlemateá ki hono telió.—Maake 15:39-46.
Naʻe ʻIlo Atu Kuo ʻIkai ha Meʻa ʻi he Fonualotó
Ko e ʻikai ha meʻa ʻi he fonualotó naʻe ʻoange ai ki he kau ākongá ʻa ʻenau ʻuluaki fakamoʻoni ki he toetuʻu ʻa Sīsuú, pea ʻoku kei ʻikai pē ke fakakikihiʻi ʻa e fakamoʻoni ko ení. Naʻe telio ʻa Sīsū ʻi ha fonualoto foʻou, ko ha taha ne teʻeki ai ke ngāueʻaki. Naʻe ofi ia ki he feituʻu ʻo e tutukí pea ʻi he taimi ko iá naʻe lava ke mātuʻaki ʻiloʻingofua taʻetoefehālaaki ia. (Sione 19:41, 42) ʻOku felotoi ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fakamatala Kōsipelí ko e taimi naʻe aʻu atu ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsuú ki he fonualotó ʻi he pongipongi hono ua hili ʻene pekiá, naʻe pulia ʻa hono sinó.—Mātiu 28:1-7; Maake 16:1-7; Luke 24:1-3; Sione 20:1-10.
Ko e ʻikai ha meʻa ʻi he fonualotó naʻe fakaʻohovale ia ki he ngaahi fili ʻo Sīsuú, ʻo hangē pē ko ʻene hoko ki hono ngaahi kaumeʻá. Naʻe fuoloa ʻa e feinga ʻa hono ngaahi filí ke sio kuo pekia ia pea telio. ʻI hono fakahoko ʻenau taumuʻá, naʻa nau fai ʻa e ngaahi feinga ke tuku ha leʻo ai pea silaʻi ʻa e fonualotó. Ka neongo ia, ʻi he pongipongi ʻo e ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, naʻe ʻikai ha meʻa ia ai.
Naʻe ʻave ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsuú ʻa hono sinó mei he fonualotó? ʻOku ngalingali naʻe ʻikai, koeʻuhi he ʻoku fakahā ʻe he ngaahi Kōsipelí naʻa nau mamahi lahi ʻi he hili ʻa hono tautea maté. ʻIkai ko ia pē, ʻe faingataʻa ke hokohoko atu ʻa ʻene kau ākongá ke nau fuesia ʻa e fakatangá mo e maté ki ha meʻa naʻa nau ʻiloʻi ko ha kākā.
Ko hai naʻá ne fakamaha ʻa e fonualotó? Ko e ngaahi fili ʻo Sīsuú ʻe siʻi ʻa e ngalingali te nau ʻave ʻa e sinó. Neongo kapau naʻa nau fai ia, ne nau mei fakahaaʻi moʻoni ia ki mui koeʻuhi ke fakahalaʻi ʻaki ʻa e ngaahi taukaveʻi ʻa e kau ākongá naʻe toetuʻu ʻa Sīsū pea naʻá ne moʻuí. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke hoko ha meʻa pehē, he ko e ʻOtuá ia naʻá ne fai ʻa e ngāué.
ʻI ha ngaahi uike ki mui ai, naʻe ʻikai ke tali ʻa e ngaahi fili ʻo Sīsuú ʻaki ha fakakikihi lahi ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Pita ʻa e fakamoʻoni: “ʻA e tuʻunga Mātuʻa Isileli, mou fanongo ki heʻeku fakamatala ni: Ko Sisū mei Nasaleti, ko e tangata ia naʻe fakamoʻoni maʻana mei he ʻOtua kiate kimoutolu, ʻaki ha ngaahi mana mo e ngaahi meʻa fakaofo mo e ngaahi fakaʻilonga, ʻa ia ne fai ʻiate ia ʻe he ʻOtua ʻi homou lotolotonga, ʻo hange ko ia ʻoku mou lāuʻilo ki ai. Ko e toko taha ko ia ne tukuange, pea mou nimaʻaki ha kau hiteni, ʻo tukifaʻoa mo fakapōngi; ka kuo loa hono ʻosi tālangaʻi ʻi he ʻOtua, mo hono muʻaki ʻafioʻi. Pea ne vete ʻe he ʻOtua hono kafai ʻe Mate, ʻo toe fokotuʻu ia: kae fēfē, he naʻe ʻikai lava ke mapuke ai ia. He ʻoku pehē ʻe Tevita ʻi heʻene lau kiate ia, Ne u sio fakalaka ki he ʻamui, ʻoku ma feʻao maʻu pe mo e ʻEiki . . . kaeʻumaʻā ʻe ʻapitanga ʻamanaki pē ʻa hoto kakano ni. He talāʻehai te ke liʻaki hoto laumālie ʻi Hētesi, ʻumaʻā haʻo tuku ho Toko Taha Toputapu ke ʻilo ʻa e ʻauʻauha.”—Ngāue 2:22-27.
Naʻe Mamata ʻa e Tokolahi kia Sīsū Kuo Toetuʻú
ʻI he tohi ʻa Ngāué, naʻe pehē ai ʻe he tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké: “[Ko e kau ʻapositoló] foki naʻa ne fakahā ia ki ai hili hono feia: pea lahi mo mahino ʻene ngaahi fakamoʻoni [ʻa Sīsū] kuo ne moʻui: he naʻa ne ha kiate kinautolu, ʻo ʻaho fāngofulu, mo ne lea ki he ngaahi meʻa naʻe kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (Ngāue 1:2, 3) Naʻe mamata ha kau ākonga tokolahi kia Sīsū kuo toetuʻú ʻi ha ngaahi taimi kehekehe—ʻi ha ngoue, ʻi ha hala, lolotonga ʻo ha kai, pea ʻi he veʻe Tahi Taipilioó.—Mātiu 28:8-10; Luke 24:13-43; Sione 21:1-23.
ʻOku fehuʻia ʻe he kau fakaangá ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi hā holo ko ení. ʻOku nau pehē naʻe toki faʻu pē ʻe he kau hiki-tohí ʻa e ngaahi fakamatalá pe ʻoku nau lave ki he ngaahi kehekehe ʻoku ngali hā ʻiate kinautolú. Ko hono moʻoní, ko e fanga kiʻi faikehekehe siʻi ʻi he ngaahi fakamatala Kōsipelí ʻoku fakamoʻoniʻi ai naʻe ʻikai ke kau ai ha faʻufaʻu kākā. Ko ʻetau ʻilo fekauʻaki mo Sīsuú ʻoku fakalahi ia ʻi hono tokonaki mai ʻe he tokotaha-tohi ʻe taha ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻa ia ʻokú ne fakakakato ʻa e ngaahi fakamatala kehe ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa moʻoni naʻe hoko ʻi he moʻui fakaemāmani ʻa Kalaisí.
Ko e ngaahi hā holo ʻa Sīsū ʻi he hili ʻene toetuʻú ko ha ngaahi fehālaaki pē ia ʻi he anga ʻo e fakakaukaú? Ko ha fakakikihi pē ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ení ʻoku ʻikai hano makatuʻunga lelei, koeʻuhi he naʻe mamata ki ai ʻa e fuʻu kakai tokolahi. Naʻe ʻi honau lotolotongá ʻa e kau toutai, kau fefine, ko ha tokotaha ngāue fakapuleʻanga, pea naʻa mo e ʻapositolo veiveiua ko Tōmasí, ʻa ia naʻe toki tuipau pē ʻi he taimi naʻá ne sio ai ki he moʻoni taʻealafakakikihiʻi naʻe fokotuʻu hake ʻa Sīsū mei he pekiá. (Sione 20:24-29) ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe ʻikai ke ʻuluaki fakatokangaʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa honau ʻEiki naʻe toetuʻú. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe mamata ai kiate ia ha kakai ʻe toko 500 tupu, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻa nau kei moʻui pē ʻi he taimi naʻe ngāueʻaki ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻa ko ia ne hokó ko ha fakamoʻoni ʻi heʻene taukapoʻi ʻa e toetuʻú.—1 Kolinito 15:6.
Ko e Sīsū ʻOku Moʻuí ʻOku ʻI Ai ʻEne Kaunga ki he Kakaí
Ko e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia ʻoku fai ʻa e fieʻilo pe tipeiti ki ai. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻokú ne moʻuí kuo hoko ʻo kaunga ia ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi ha founga fakalakalaka. Talu mei he ʻuluaki senitulí, mo e tafoki ʻa e faʻahinga taʻefaʻalaua tāutaha mei he taʻemahuʻingaʻia pe fakafepaki kakato ki he lotu faka-Kalisitiané ki hono fakapapauʻi fakaʻaufuli ko e lotu moʻoní ia. Ko e hā naʻá ne liliuʻi kinautolú? Ko hano ako ʻa e ngaahi Konga Tohitapú naʻe fakamoʻoniʻi ai kiate kinautolu naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ki he moʻuí ko ha meʻamoʻui laumālie lāngilangiʻia ʻi hēvani. (Filipai 2:8-11) Kuo nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū pea ki he tokonaki ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he fakamoʻuí fakafou ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí. (Loma 5:8) Kuo maʻu ʻe he faʻahinga tāutaha peheé ʻa e fiefia moʻoni ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea ʻi he moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú.
Fakakaukau atu ki he ʻuhinga ʻo e hoko ko ha Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe ʻikai ke maʻu ai ha tuʻunga ʻiloa, mafai, pe koloaʻia. ʻI heʻene mātuʻaki kehé, ko e muʻaki kau Kalisitiane tokolahi ‘naʻa nau tali fiefia ʻa e faʻaoa ʻo ʻenau ngaʻotoʻotá’ koeʻuhi ko ʻenau tuí. (Hepelu 10:34) Naʻe feʻungamālie ki he lotu faka-Kalisitiané ha moʻui ʻo e feilaulauʻi mo e fakatangaʻi ʻa ia ʻi he ngaahi tuʻunga lahi naʻe iku ia ki he mate fakamāʻata.
Ki muʻa ke hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻamanaki lelei ʻa e niʻihi ʻi he fekauʻaki mo e tuʻunga ʻiloá pea mo e koloaʻiá. Ko Saula ʻo Tāsusí naʻá ne ako ʻi he malumalu ʻo e faiako Lao ʻiloa ko Kāmelielí pea naʻe kamata ke ne fakamāʻolungaʻi hake ia tonu ʻi he vakai ki ai ʻa e kau Siú. (Ngāue 9:1, 2; 22:3; Kaletia 1:14) Neongo ia, naʻe hoko ʻa Saula ko e ʻapositolo ko Paulá. Ko ia mo e tokolahi kehe naʻa nau talitekeʻi ʻa e tuʻunga ʻiloa pea mo e mafai naʻe tuʻuaki mai ʻe he māmani ko ení. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ke fakamafola ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki moʻoni naʻe makatuʻunga ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá pea ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia kuo fokotuʻu hake ʻa Sīsū Kalaisi mei he pekiá. (Kolose 1:28) Naʻa nau loto-lelei ke faingataʻaʻia ki ha taumuʻa ʻa ia naʻa nau ʻiloʻi naʻe makatuʻunga ʻi he moʻoní.
ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ki he laui miliona ʻi he ʻahó ni. ʻE lava ke ke ʻiloʻi kinautolu ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahi. ʻOku fakaafeʻi loto-māfana atu koe ʻe he Kau Fakamoʻoní ki he fakamanatu fakataʻu ʻo e pekia ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻe fai ia ʻi he hili e tō ʻa e laʻaá ʻi he Sāpate, ʻEpeleli 8, 2001. Te nau fiefia ke ke ʻi ai ʻi he kātoanga ko iá pea ʻi heʻenau ngaahi fakataha kotoa ki he ako Tohitapú ʻoku fai ʻi honau ngaahi Fale Fakatahaʻangá.
Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke ako lahi ange, ʻo ʻikai ngata pē fekauʻaki mo e pekia pea mo e toetuʻu ʻa Sīsuú kae pehē foki ki heʻene moʻuí mo ʻene ngaahi akonakí? ʻOkú ne fakaafeʻi mai kitautolu ke tau haʻu kiate ia. (Mātiu 11:28-30) Ngāue he taimí ni ke maʻu ʻa e ʻiloʻi totonu ʻo Sihova ko e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi. Ko hono fai iá ʻoku lava ke ʻuhinga ia ko e moʻui taʻengata ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he nima ʻo hono ʻAlo ʻofaʻangá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e alafalalaʻanga ʻa e ngaahi fakamatala Kōsipelí, sio ki he “Ko e Ngaahi Kōsipelí—Hisitōlia pe Talatupuʻa?” ʻi he Taua Leʻo ʻo Mē 15, 2000.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻOku maʻu ʻe he laui miliona ʻa e fiefia moʻoní ʻi he hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 6]
From the Self-Pronouncing Edition of the Holy Bible, containing the King James and the Revised versions