ʻE Lava Ke Ke Lavameʻa Neongo Pe Naʻe Fēfē Hono ʻOhake Koé
NAʻE ʻi ai ha hehema angatuʻu ʻa Nikolasi talu pē mei heʻene kei siʻi haké.a ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko ʻene anga-fakafepaki ʻi loto ʻiate iá naʻe taki atu ai ia ki hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pea mo e inu lahi. ʻOku fakamatala ʻa Nikolasi: “Ko ʻeku tamaí naʻe ʻolokahōlika, pea naʻá ne fakatupunga kiate au mo hoku tuofefiné ha mamahi lahi.”
ʻI he vakai kotoa ki aí, ko e ongo mātuʻa ʻa Melinitaá ko ha ongo mēmipa maʻu lotu tokaʻi kinaua ʻi hona feituʻú. Ka naʻá na toe kau lahi ki ha lotu fakaeouau. “Ko e niʻihi ʻo ʻena ngaahi tōʻonga lotu fakaeouaú naʻe taʻetotonu ia kiate au peá ne fakaʻauha ai ʻa ʻeku fakakaukaú ʻi he tuʻunga ko ha kiʻi tamá,” ko e tangilāulau ia ʻa Melinitaá, ʻa ia ʻokú ne ʻi hono taʻu 30 tupú ʻi he taimí ni. ʻOkú ne tānaki mai ki ai: “Ko e ongoʻi taʻehaʻamanaki pea mo e ongoʻi taʻemahuʻinga naʻe fakahūhū kiate aú kuo hoko ia ko haku konga ʻi he kotoa ʻo ʻeku manatú.”
Ko hai ia ʻe lava ke ne fakaʻikaiʻi ko e tuʻunga kei siʻi ʻo e tokolahi kuo fakameleʻi ia ʻe he fakamālohí, ngaohikoviá, liʻaki ʻe he mātuʻá, pea mo e ngaahi meʻa tefito taʻepau kehé? Ko e ngaahi kafo ʻo ha taʻefiefia ʻi he kei siʻí ʻe lava ke hoko ia ʻo loloto. Ka kuo pau ke maumauʻi ʻo taʻengata ʻe he ngaahi loto-lavea peheé ʻa e ngalingali te te maʻu ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo hono maʻu ha tuʻunga lahi ʻo e fiefiá? Neongo ʻa e anga ʻo hona ʻohaké, ʻe lava nai ke lavameʻa ʻa Nikolasi mo Melinitā ʻi he tuʻunga ko ha ongo meʻa anga-tonu? ʻUluaki fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Siosaia ʻo Siutá.
Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu
Naʻe pule ʻa Siosaia ʻi Siuta feʻunga mo e taʻu ʻe 31 ʻi he senituli hono fitu K.M. (659-629 K.M.) ʻI he taimi ʻo e fakanofo tuʻi ʻo Siosaiá, hili hono fakapoongi ʻo ʻene tamaí, naʻe kovi ʻaupito ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi Siutá. Naʻe fakafonuʻaki ʻa Siuta mo Selusalema ʻa e kau lotu Pēalí pea mo e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi fuakava ki he ʻotua ʻĀmoni tefito ko Malekamí. Ko e kau pilinisi Siutá ko e “faga laione gugulu,” pea ko e kau fakamāú ko e “faga ulofi oe efiafi,” ko e lea ia ʻa Sēfanaia, ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ko iá. Ko hono ikuʻangá, naʻe mafolalahia ʻa e fakamālohí pea mo e kākaá ʻi he fonuá. Naʻe pehē ʻe he tokolahi ʻi honau lotó: “E ikai fai ha lelei ʻa Jihova, bea e ikai te ne fai ha kovi.”—Sefanaia 1:3–2:3, PM; Sefanaia 3:1-5, PM.
Ko e faʻahinga tokotaha pule fēfē naʻe hoko ki ai ʻa Siosaiá? Ko e tokotaha hiki tohi kalonikali ʻi he Tohitapú ko ʻĒselá ʻokú ne tohi: “Pea fai ʻe [Siosaia] ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova, ʻo ne fou ʻi he ngaahi ʻalunga o ʻene kui ko Tevita, ʻo ʻikai te ne afe ki he toʻomataʻu pe ko e toʻohema.” (2 Kalonikali 34:1, 2) Makatuʻunga ai, naʻe lavameʻa ʻa Siosaia ʻi hono fai ʻa e meʻa naʻe totonu ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe fēfē hono ʻātakai fakafāmilí?
Akoʻi pe Ngaohikovia ʻi he Kei Siʻí?
ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Siosaia ʻi he 667 K.M., ko ʻene tamaí, ʻa ʻĀmoni, naʻe taʻu 16 pē, pea ko ʻene kui tangatá ʻa Manase naʻe pule ki Siutá. Ko Manasé ko e taha ia ʻo e ngaahi tuʻi fulikivanu taha naʻe faifai pea pule ʻi Siutá. ʻI hono fokotuʻu ʻa e ngaahi ʻōlita kia Pēalí, “ne hulu ʻene fai ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova.” Naʻá ne ʻai ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi fohá ke nau laka atu ʻi he afí, tōʻongafai ʻaki ʻa e mēsikí, ngāueʻaki ʻa e tongafisí, pouaki ʻa e ngaahi tōʻonga fakahaʻele faʻahikehé, pea lilingi ʻa e toto taʻehalaiá ʻi he tuʻunga lahi. Naʻe toe ʻomai ʻe Manase ki he fale ʻo Sihová ʻa e ʻīmisi kuo tongi ʻo e pou toputapu naʻá ne ngaohí. Naʻá ne fakataueleʻi ʻa Siuta mo Selusalema ke “nau fai kovi, ʻo hulu ʻi he ngaahi kakai ne fakaʻauha ʻe Sihova mei he ʻao ʻo haʻa Isileli.”—2 Kalonikali 33:1-9.
Naʻe fuʻu kovi ʻaupito ʻa Manase ʻo ʻai ai ʻe Sihova ke taki sēiniʻi ia ki Pāpilone, ko e taha ʻo e ngaahi kolo pule fakatuʻi ʻo ʻAsīliá. Lolotonga ʻene nofo pōpulá naʻe fakatomala ʻa Manase, ʻo fakatōkilaloʻi ia tonu, pea kōlenga kia Sihova ki ha fakamolemole. Naʻe fanongo ʻa e ʻOtuá ki heʻene kole ki ha hōifuá pea toe fakafoki ia ki he tuʻunga tuʻi ʻi Selusalemá. Naʻe fakahoko leva ai ʻe Manase ʻa e ngaahi liliu ʻo ʻi ai hono ngaahi ola lelei.—2 Kalonikali 33:10-17.
Ko e hā ʻa e nunuʻa ʻi he kovi ʻa Manasé pea mo ʻene fakatomala naʻe hoko atu aí ki hono foha ko ʻĀmoní? Naʻá ne hoko ʻo fulikivanu ʻaupito. ʻI he taimi naʻe fakatomala ai ʻa Manase pea fai ʻa e feinga ke fakamaʻa ʻa e puleʻangá mei he ʻuli naʻá ne ʻomi ki aí, naʻe ʻikai ke tali ia ʻe ʻĀmoni. ʻI heʻene hoko ki he taloní ʻi hono taʻu 22, naʻe fai ʻe ʻĀmoni “ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova, ʻo hange ko e fai ʻe heʻene tamai ko Manase.” ʻI he ʻikai ke ne fakatōkilaloʻi ia ʻi he ʻao ʻo Sihová, “ko Amoni ia naʻe fakautuutu ai pe ʻene faihala.” (2 Kalonikali 33:21-23) Naʻe taʻu ono pē ʻa Siosaia ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻĀmoni ko e tuʻi ʻo Siutá. Ko ha tuʻunga kei siʻi fakalilifu moʻoni ē kuo pau naʻe ʻi ai ʻa Siosaiá!
Ko e pule fulikivanu ʻa ʻĀmoní naʻe ngata ia hili ʻa e taʻu ʻe ua ʻi he taimi naʻe puleakiʻi ai ia ʻe heʻene kau sevānití pea tāmateʻi iá. Ko ia ai, ko e kakai ʻo e fonuá, naʻa nau teʻia ʻa e kau puleakiʻi ʻo ʻĀmoní pea nau ʻai ʻa hono fohá, ʻa Siosaia, ke tuʻi.—2 Kalonikali 33:24, 25.
Neongo ʻa e ngaahi tuʻunga fakamamahi ʻo e muʻaki taimi ʻo ʻene kei siʻí, naʻe hoko atu ʻa Siosaia ke fai ʻa e meʻa naʻe leleí ʻi he ʻafio mai ʻa Sihová. Naʻe mātuʻaki lavameʻa ʻa ʻene pulé he ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Naʻe ʻikai ha tuʻi muʻa naʻe tatau mo ia, ʻa ia naʻe tafoki kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hono loto, mo e kotoa ʻo hono laumalie, mo e kotoa ʻo hono ivi, ʻo tatau pau mo e Lao ʻa Mosese pea naʻe ʻikai ke hoko ha taha ʻi mui hange ko ia.”—2 Tuʻi 23:19-25.
Ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa ē naʻe fakamoʻoniʻi ʻia Siosaiá ki he faʻahinga ʻa ia kuo pau ke nau kātekina ha tuʻunga fakalilifu ʻi he kei siʻí! Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá? Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siosaia ke ne fili ʻa e ʻalunga totonú pea nōfoʻi aí?
Kumi ke ʻIloʻi ʻa Sihova
Ko ha tākiekina lelei naʻe mālohi lolotonga ʻa e ngaahi muʻaki taʻu ʻo e moʻui ʻa Siosaiá ko e tuʻunga ko ia ʻo ʻene kui fakatomala ko Manasé. Ko e lahi ʻo e fetuʻutaki ʻa e toko uá ni, pea mo e taʻumotuʻa ʻo Siosaia ʻi he taimi naʻe fakatonutonu ai ʻe Manase ʻa ʻene ngaahi foungá, ʻoku ʻikai ke tala mai ia ʻe he Tohitapú. Koeʻuhi naʻe nofo vāofi ʻa e ngaahi fāmili Siú, kuo pau pē nai naʻe feinga ʻa Manase ke fakahaofi ʻa hono mokopuná mei he ngaahi tākiekina fakameleʻi takatakai ʻiate iá ʻaki hono fakahūhū ki he loto ʻa hono mokopuná ha tokaʻi ʻo e ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova, pea mo ʻene folofolá. Ko ha ngaahi tenga pē ʻo e moʻoní naʻe malava ʻe Manase ke tō ki he loto ʻo Siosaiá, mahalo naʻe fakatahaʻi ki ai mo e ngaahi tākiekina lelei kehé, naʻe faifai pē ʻo ne fakatupu ha ngaahi ola. ʻI hono taʻu valu ʻi he taloni ʻo Siutá, naʻe kumi ai ʻa e taʻu 15 ko Siosaiá ke ʻiloʻi pea mo fai ʻa e finangalo ʻo Sihová.—2 Kalonikali 34:1-3.
Ko e fetuʻutakiʻanga fakalaumālie pē naʻe maʻu ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻi heʻenau kei siʻí ko ha kāinga mamaʻo, ko ha maheni, pe ko ha kaungāʻapi. Neongo ia, kapau ʻe akoʻi, ko e ngaahi tenga ko ia kuo toó ʻe lava ke nau ʻomai ha ngaahi fua lelei ʻamui. Ko Melinitā, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻe kaungāʻapi mo ha tangataʻeiki anga-ʻofa ʻa ia naʻá ne ʻoange maʻu pē ʻa e ngaahi makasini Taua Leʻo pea mo e ʻĀ Hake! ki hono ʻapí. ʻI heʻene manatu ʻofa kiate iá, ʻokú ne pehē: “Ko e meʻa naʻe maongo lahi taha kiate au fekauʻaki mo hoku kaungāʻapí ko e ʻikai ko ia te ne kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó. Naʻe mahuʻinga eni kiate au koeʻuhi ko e Halouini pea mo e niʻihi ʻo e ngaahi ʻaho mālōlō kehé ko e ngaahi kātoanga ia ki he ngaahi tōʻonga fakaeouau ʻi he lotu fakaeouau ʻa ʻeku ongo mātuʻá.” ʻI ha hongofuluʻi taʻu ki mui ai, ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻe ha kaumeʻa ʻa Melinitā ke ne maʻu ha fakataha faka-Kalisitiane ʻi he Fale Fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne manatuʻi ai ʻa e kaungāʻapi ko ení peá ne tali lelei ʻa e fakaafé. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he meʻa ko iá ke ne kumi ki he moʻoní.
Hoko ʻo Anga-Fakatōkilalo ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá
Naʻe fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e pule ʻa Siosaiá ʻa e ngaahi liliu fakalotu lahi fakaʻulia ʻi he fonua ko Siutá. Hili hono fakahoko ha fakamaʻa taʻu ʻe ono ʻo e fonua ko Siutá mei he tauhi ʻaitolí, naʻe hoko atu ʻa Siosaia ʻo monomono ʻa e fale ʻo Sihová. Lolotonga e lele ʻa e ngāue ko iá, ko ha meʻa mahuʻinga moʻoni ē naʻe ʻilo ai ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Hilikaiá! Naʻá ne maʻu ʻa e muʻaki tatau ʻo e “Tohi ʻo e Lao ʻa Sihova.” ʻI hono ʻoange ʻe Hilikaia ʻa e meʻa mahuʻinga ko eni naʻe ʻiló, naʻe līpooti ai ʻe Safani ko e sekelitalí ki he tuʻí ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻe ʻai ʻe he ngaahi lavameʻa ko iá ʻa e taʻu 25 ko Siosaiá ke ne ongoʻi hīkisia?—2 Kalonikali 34:3-18.
“ʻI he ongoʻi leva ʻe he tuʻi ʻa e ngaahi lea ʻo e Lao,” ko e tohi ia ʻa ʻĒselá, “naʻa ne hae hifo hono kofu.” Ko ha fakahāhā loto-moʻoni ia ʻo e mamahí koeʻuhi naʻá ne ʻiloʻi ko e kotoa ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai ke fakahoko ia ʻe heʻenau fanga kuí. Ko e moʻoni, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e anga-fakatōkilaló! Naʻe fekau leva ʻi he taimi pē ko iá ʻe he tuʻí ha kau fakafofonga ko e kau tangata ʻe toko nima ke nau huhū kia Sihova fakafou ʻi he palōfita fefine ko Hūlitá. Naʻe ʻomai ʻe he kau fakafofongá ha līpooti ki he meʻa ko eni naʻe hokó: ‘ʻE ʻomi ha kovi ko e nunuʻa ia ʻo e talangataʻa ki he lao ʻa Sihová. Ka koeʻuhi ko koe, ʻe Tuʻi Siosaia, kuó ke [fakatōkilaloʻi] koe, ʻe ʻave koe ki ho faʻitoká ʻi he tuʻumalie, pea ʻe ʻikai te ke sio ki he ngaahi fuʻu koví ni.’ (2 Kalonikali 34:19-28) Naʻe hōifua ʻa Sihova ki he fakakaukau ʻa Siosaiá.
Neongo ʻa hotau ʻātakaí, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakatōkilaloʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova, pea fakahāhā ha fakakaukau ʻapasia kiate ia mo ʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú. Ko Nikolasi, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ne fai eni. ʻOkú ne pehē: “Neongo naʻe palopalemaʻia ʻa ʻeku moʻuí koeʻuhi ko hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pea mo e inu lahí, naʻá ku mahuʻingaʻia ʻi he Tohitapú mo fakaʻamu ke maʻu ha taumuʻa ʻi he moʻuí. Faifai atu pē, naʻá ku hoko ʻo fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, liliu ʻa ʻeku tōʻonga moʻuí, pea tali ʻa e moʻoní.” ʻIo, ʻe lava ke tau maʻu ha fakakaukau ʻapasia ki he ʻOtuá mo ʻene Folofolá ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa hotau ʻātakaí.
ʻAonga mei he Fokotuʻutuʻu ʻa Sihová
Naʻe toe maʻu ʻe Siosaia ha ʻapasia loloto ki he kau palōfita ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene huhū ki he palōfita fefine ko Hūlitá ka naʻe tākiekina lahi ia ʻe he kau palōfita kehe ʻi hono ʻahó. Ko e fakatātaá, fakatouʻosi ʻa Selemaia mo Sēfanaia naʻá na femoʻuekina ʻi hono fanongonongo ʻa hono kovi ʻo e ngaahi tōʻonga tauhi ʻaitoli naʻe fai ʻi Siutá. He fakalongomoʻui moʻoni ē kuo pau naʻe hoko kia Siosaia ʻi heʻene tokanga ki heʻena pōpoakí ʻi heʻene fai ʻa e feingangāue ki he lotu loí!—Selemaia 1:1, 2; 3:6-10; Sefanaia 1:1-6.
Ko e “eiki,” ʻa Sīsū Kalaisi, kuó ne fakanofo ʻa e kulupu ʻo ʻene kau muimui paní—“ae tamaioeiki agatonu mo boto”—ke ne tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻi hono taimi totonu. (Mātiu 24:45-47, PM) Fakafou ʻi he ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú pea mo e fokotuʻutuʻu ʻa e fakatahaʻangá, ʻoku tohoaki ʻe he kalasi tamaioʻeikí ʻa e tokangá ki he ngaahi ʻaonga ʻo e tokanga ki he akonaki ʻa e Tohitapú pea ʻomai ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. He feʻungamālie ē ke tau ngāueʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihová ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ai ha ngaahi fakakaukau faiaka loloto pē ʻoku ʻikai ke lelei! Mei heʻene kei siʻí, naʻe maʻu ʻe Nikolasi ha fehiʻa mālohi ki he tuʻunga mafaí. Naʻa mo ʻene ako ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe taʻofi ia ʻe he vaivaiʻanga ko ení mei heʻene tauhi ke toe kakato ange kia Sihová. Ko hono liliu ʻo e fakakaukau ko ení naʻe ʻikai ko ha pole siʻisiʻi ia kiate ia. Ka, ʻi he faai mai ʻa e taimi, naʻá ne lavameʻa. Anga-fēfē? “ʻI he tokoni ʻa ha ongo mātuʻa ʻiloʻilo ʻe toko ua,” ko e fakamatala ia ʻa Nikolasí, “naʻá ku fakahaaʻi ange ʻa ʻeku palopalemá pea kamata ke u ngāueʻaki ʻa ʻena akonaki anga-ʻofa Fakatohitapú.” ʻOkú ne tānaki mai: “Neongo ʻoku malanga hake ʻi he taimi ki he taimi ha kiʻi ongoʻi ʻita, kuó u mapuleʻi he taimí ni ʻa hoku natula angatuʻú.”
Ko Melinitā foki ʻokú ne kumi ki he fakahinohino ʻa e kau mātuʻá ʻi he taimi ʻokú ne fai ai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻi heʻene moʻuí. ʻI he fekuki mo e ongoʻi taʻehaʻamanaki pea mo e ongoʻi taʻemahuʻinga ʻa ia naʻe tupu pē mei hono ngaahi ʻuluaki taʻú, ko e meʻa ʻokú ne ʻilo ʻoku tautefito ʻa e taʻehanotatau hono mahuʻingá ko e ngaahi kupu kehekehe ʻi he Taua Leʻo pea mo e ʻĀ Hake! ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai pē ha foʻi palakalafi pe ko ha foʻi sētesi ʻi ha kupu—ko ha kiʻi meʻa siʻi pē—ʻoku maongo ia kiate au. ʻI he taʻu nai ʻe hiva kuohilí, naʻá ku kamata tauhi ai ʻa e ngaahi kupu peheé ʻi ha kava koeʻuhi ke faingofua pē ʻeku huke ki aí.” ʻI he ʻahó ni, ko ʻene ngaahi kava ʻe tolú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kupu nai ʻe 400!
ʻIkai, ʻoku ʻikai pau ke hoko ʻa e kakaí ko ha faʻahinga maʻukovia tuʻumaʻu ʻo ha moʻui fakafāmili kovi. ʻI he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke nau lavameʻa fakalaumālie. Hangē pē ko ha ʻikai lava ʻe hano ʻohake lelei ʻo fakapapauʻi ʻa e anga-tonu ʻa ha tokotahá, ko ha kovi ʻa e tuʻunga ʻi he kei siʻí ʻoku ʻikai taʻofi ai ha taha ia mei haʻane hoko ʻo manavahē-ʻOtua.
Hili hono ʻilo ʻa e tohi ʻo e Laó lolotonga ʻa e ngāue monomono ʻo e temipalé, ko Siosaia naʻá ne ‘fai kovinanite ʻi he ʻao ʻo Sihová, ke angimui kia Sihova, pea ke talangofua kiate ia ʻaki hono lotó kotoa mo hono laumalié kotoa.’ (2 Kalonikali 34:31) Pea naʻe ʻikai te ne toumoua mei he fakapapau ko ení ʻo aʻu ki heʻene mate. ʻOku fakapapauʻi tatau pē ʻe Melinitā pea mo Nikolasi ke na hanganaki mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá pea ke hoko ai ʻo lavameʻa ʻi he tuʻunga ko e ongo meʻa anga-tonu. ʻOfa ke ke hoko mo koe foki ʻo fakapapauʻi ke nofo ofi ki he ʻOtuá pea tauhi loto-tōnunga kiate ia. ʻE lava ke ke tuipau te ke lavameʻa, he ʻoku palōmesi mai ʻa Sihova: “ʻOua ʻe manavahe, he ʻoku ou ʻiate koe ʻe au; ʻoua ʻe kilokilo holo, he ko ho ʻOtua au: te u poupou koe ʻe au; ʻio, te u tokoni kiate koe; ʻio, te u pukepuke koe ʻaki ʻa e toʻomataʻu o ʻeku faitotonu.”—Aisea 41:10, 13.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Neongo hono maʻu ha tuʻunga kei siʻi fakalilifú, naʻe kumi ʻa Siosaia ke ne ʻiloʻi ʻa Sihova pea hoko ai ʻo lavameʻa ʻa ʻene moʻuí
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he kau mātuʻá ke ikuʻi ha angaʻitangata kuo faiaka loloto
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he “Taua Leʻo” mo e “ʻĀ Hake!” ke tauhi maʻu hoʻo anga-tonú