Līpooti ʻa e Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá
Kuo Holoholoʻi ʻe he ʻOtuá Hono Loʻimatá
KO E kakai ʻoku ʻomai ʻenau moʻuí ʻo fakatatau mo e ngaahi lao pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ʻoku tāpuakiʻi lahi kinautolu. Neongo ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa hono fai ʻo e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú, ko e tokoní mo e fakalototoʻá ʻoku ala maʻungofua ia. (Sāme 84:11) ʻOku fakatātaaʻi ʻeni ʻe he meʻa naʻe hokosia ʻi he Tonga-Hahake ʻo ʻĒsiá.
ʻI he lolotonga ʻo ha ʻeveʻeva mālōlō naʻe lea ai ha Fakamoʻoni mei Falanisē ki ha tokotaha pule ʻo ha falekoloa ko hono hingoá ko Kimia ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa Sihova ki he foʻi māmaní. Naʻá ne toe tuku ʻia Kimi ha tatau ʻo e tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní. ʻI heʻene vakaiʻi ʻa e tohí, naʻe aʻu mai ai ʻa Kimi ki ha ngaahi foʻi lea, “te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata.” (Fakahā 21:4) “Naʻe ueʻi moʻoni au ʻe he veesi ko ʻení,” ko e manatu ia ʻa Kimí. “ʻI he vakai mai ki heʻeku fōtunga fiefia ʻi he ngāueʻangá, ko hai te ne ʻilo ko ʻeku aʻu pē ki ʻapi ʻi he efiafí, ʻoku ou tangi pē ʻo aʻu ki heʻeku mohe?” ʻI hono fakahaaʻi ʻa e tupuʻanga ʻo ʻene loto-mamahí, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku nonofo mo ha tangata ʻi he taʻu ʻe 18 pea naʻe fuʻu fakamamahi ʻaupito koeʻuhi he naʻá ne fakafisi ke fakamaliʻi au. Naʻá ku loto ke fakangata ʻa e founga moʻui ko ʻení, ka ʻi he fuʻu fuoloa ʻema nofó, naʻe ʻikai te u lava.”
ʻI ha taimi nounou pē mei ai, naʻe tali ʻe Kimi ha ako Tohitapu mo ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko hono hingoa ko Lini. “Naʻá ku vēkeveke ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú,” ko e lea ia ʻa Kimí. “Ko e fakatātaá, naʻá ku taʻofi ʻeku lotu ki heʻeku fanga kuí, neongo naʻe iku ʻeni ki ha fakafepaki mei hoku fāmilí. ʻIkai ko ia pē, naʻá ku feinga ke fakalao ʻema nofó, ka naʻe fakafisi hoku kaumeʻá ke fai pehē. ʻI he lolotonga ʻo e taimi faingataʻa ko ʻení, naʻe hokohoko fakafolau mai kiate au ʻe he Fakamoʻoni mei Falaniseé ha ngaahi tohi faka-Tohitapu, pea naʻe fakalototoʻa lahi ʻaupito ʻa Lini kiate au. Ko e poupou anga-kātaki mo anga-ʻofa ʻa e ongo tuofāfiné ni naʻá ne tokoniʻi au ke u kītaki atu ʻo malava ai ke u sio ki he ʻulungaanga totonu ʻo hoku kaumeʻá. Naʻá ku toki ʻiloʻi naʻá ne ʻosi maʻu ha ‘uaifi’ ʻe toko 5 pea mo e fānau ʻe toko 25! Naʻá ku loto-toʻa ai heni ke liʻaki ia.
“Ko e hiki mei ha fuʻu fale lelei mo lahi ki ha ʻapātimeni siʻisiʻí naʻe ʻikai ke faingofua. Tānaki atu ki ai, naʻe tenge au ʻe hoku kaumeʻa ki muʻá ke u toe foki ange ke ma nofo, naʻa mo hono fakamanamanaʻi ke fakamatamatakoviʻi hoku fōtungá ʻaki ha ʻēsiti ʻo kapau te u fakafisi. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe malava ai ke u fai ʻa e meʻa naʻe totonú.” Naʻe hokohoko atu ʻa e fakalakalaka ʻa Kimí pea faai atu pē ʻo ne papitaiso ʻi ʻEpeleli 1998. Tānaki atu ki ai, ko ha toko ua ʻi hono fanga tokouá pea mo ʻene tamasiʻi taʻu hongofulutupú naʻe kamata ke nau ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
“Naʻá ku faʻa fakakaukau heʻikai pē ke toe ʻi ai ha ʻamanaki ia ki heʻeku moʻuí,” ko e lau ia ʻa Kimí. “Kae kehe, ʻi he ʻahó ni, ʻoku ou fiefia, pea ʻoku ʻikai te u toe tangi ʻi he poʻulí. Kuo ʻosi holoholoʻi ʻe Sihova ia ʻa e loʻimatá mei hoku matá.”
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e hingoá.