Ko e Hā ʻa e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Moʻoní?
Ko hono maʻu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní ʻe lava ke hoko ia ʻo fakafiefia. Ka ko e hā nai ʻa e meʻa ko iá? Ko ha fuʻu paʻanga lahi? Ko ha siueli totongi mamafa pe makehe? Ko e ongoongoá mo e tuʻu-ki-muʻá? ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he kakai tokolahi ʻa e ngaahi meʻá ni. Ko hono maʻu kinautolú ʻe lava ke tokonaki mai ai ʻa e ngaahi meʻa ki he moʻuí, ʻai ʻa e moʻuí ke mohu ʻuhinga ange, pe fakatōliʻa ha fiemaʻu ʻi loto ke ʻiloa mo lavameʻa. ʻOku tau feinga ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa peheé, ʻo ʻamanaki te nau fakahoko ʻetau ngaahi taumuʻa mo e fakaʻamu ki he kahaʻú?
ʻOKU fakamahuʻingaʻi ʻe he kakaí ʻi he tuʻunga lahi tahá ha meʻa ʻo makatuʻunga ʻi he anga ʻo ʻene fakahoko ʻenau ngaahi fiemaʻú pe fakatōliʻa ʻenau ngaahi holi fakafoʻituituí. ʻOku tau koloaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e ongoʻi lelei pea ʻomai ʻa e ʻamanaki ki ha kahaʻu malú. ʻOku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻomai vave ʻa e fakanonga, fakafiemālie, pe ʻiloá. Neongo ia, ko e fakakaukau ʻoku mahuʻinga ha meʻa ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau ngaahi holi feliliuakí pe ngaahi mahuʻingaʻiá ʻoku mamaha ia pea ko ha sio nounou. ʻI hono moʻoní, ʻoku fakapapauʻi ʻa e mahuʻinga moʻoní ʻe he meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ko e meʻa ia ʻoku tau fiemaʻu lahi tahá.
Ko e hā ʻa ʻetau fiemaʻu lahi tahá? ʻOku ʻikai ke mahuʻinga ha meʻa ʻi he taʻekau ai ʻa e meʻa tefito ʻe taha—ko e moʻuí. ʻI he ʻikai ʻa e moʻuí, ʻoku ʻikai te tau ʻi ai. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “Ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa . . . ʻoku ʻikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ʻilo, pe ha poto ʻi lolofonua [faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá].” (Koheleti 9:5, 10) Kapau ʻe hoko fakafokifā mai kiate kitautolu ʻa e maté, ʻoku fakamālohiʻi ai kitautolu ke liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú. Ko ʻetau fiemaʻu lahi tahá leva ke maʻu mai ha meʻa, ʻa ia te ne fakatolonga ʻetau moʻuí. Ko e hā te ne fai ʻa e meʻa ko iá?
Ko e Hā Te Ne Fakatolonga ʻEtau Moʻuí?
“Ko e paʻanga ko e maluʻanga,” ko e fakamatala ia ʻa Tuʻi Solomoné. (Koheleti 7:12) ʻI he feʻunga ʻa e paʻangá, ʻe lava ke tau maʻu mai ai ha meʻakai mo ha ʻapi fakalata. ʻE lava ʻe he paʻangá ʻo ʻai ke tau malava ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻi he folau ki he ngaahi feituʻu mamaʻó. ʻOku lava ke ne tokonaki mai ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻi he taimi ʻoku ʻikai kei lava ai ke tau ngāue koeʻuhi ko e taʻumotuʻá pe ko e mahamahakí. ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo hono maʻu ʻa e paʻangá. Neongo ia, ʻoku ʻikai lava ʻe he paʻangá ke fakatolonga ʻetau moʻuí. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia Tīmote: “Ke ke naʻinaʻi kiate kinautolu ʻoku koloaʻia fakaemaama ko eni, ke ʻoua te nau angahiki, ʻumaʻā ke tuʻu ʻenau falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua.” (1 Timote 6:17) Ko e kotoa ʻo e paʻanga ʻi he māmaní ʻe ʻikai lava ke ne fakatau mai ha moʻui maʻatautolu.
Fakakaukau angé ki he meʻa naʻe hokosia ʻe ha tangata ko hono hingoá ko Hitoshi. ʻI hono ʻohake ia ʻi ha fāmili masivá, naʻe maʻu ʻe Hitoshi ha holi mālohi ke ne hoko ʻo tuʻumālie. Naʻá ne tui lahi ki he mālohi ʻo e paʻangá ʻo ne fakakaukau ai naʻa mo e tangatá ʻe lava ke fakatau mai ʻaki ia. Naʻe toki haʻu ha tangata ki he matapā ʻo Hitoshi ʻo ʻeke ange kiate ia pe naʻá ne ʻiloʻi naʻe pekia ʻa Sīsū Kalaisi maʻana. Naʻe ʻai ʻe he foʻi fehuʻi ko ení ke fieʻilo ʻa Hitoshi koeʻuhi naʻá ne ongoʻi ʻe ʻikai ha taha ʻe mate maʻa ha tokotaha ʻo hangē ko iá. Naʻá ne maʻu ha malanga faka-Tohitapu maʻá e kakaí peá ne ʻohovale ʻi he fanongo ai ki he naʻinaʻi ke ‘huʻufataha ʻa e matá.’ Naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha malangá ko ha mata ʻoku “huʻufataha” ko e mata ia ʻoku sio mamaʻo pea fakahangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. (Luke 11:34) ʻI he ʻikai ke ngāue mālohi ki he paʻangá, naʻe kamata leva ʻa Hitoshi ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié ʻi heʻene moʻuí.
Ko e ngaahi koloa fakamatelié ʻoku toe lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ha tuʻunga ʻo e tuʻumaʻu mo e maluʻanga. Ko hono maʻu ha meʻa lahí ʻoku lava ke ne fakanonga kitautolu mei he loto-moʻua fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó. Ko ha ʻapi lelei ʻi ha feituʻu kaungāʻapi fakaʻofoʻofá te ne ʻomai nai kiate kitautolu ha ongoʻi lavameʻa. Ko e ngaahi vala ʻi he sīpinga lolotongá mo ha meʻalele lelei ʻoku lava ke hohoi mai ai kiate kitautolu ʻa e niʻihi kehé.
Ko ha tāpuaki ia ke ‘ʻilo ʻa e lelei ʻi heʻetau ngaahi ngaue kehekehé.’ (Koheleti 3:13) Pea ko hono maʻu ʻo toe lahi angé ʻe malava nai ai ʻa e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí ke ‘fiemālie, kai, inu, mo fiefia.’ Kae kehe, ko e ngaahi meʻa fakamatelié ʻoku fakataimi pē ʻa honau mahuʻingá. ʻI ha fakatokanga ki he mānumanú, naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “Neongo oku fuʻu lahi ʻa e koloa ʻa ha taha, ka ʻoku ʻikai hoko ai ʻo tautau ʻene moʻui ki heʻene ngaʻotoʻota.” (Luke 12:15-21) Ko e koloá, tatau ai pē pe ko e hā hono lahí pe mahuʻingá, ʻoku ʻikai lava ke ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻa e moʻuí.
Ko e fakatātaá, ko Liz, naʻe mali ia mo ha tangata lavameʻa ʻi he tuʻunga fakapaʻangá. ʻOkú ne fakamatala: “Naʻá ma maʻu ha ʻapi fakaʻofoʻofa mo e kā ʻe ua, pea naʻe ʻomai kiate kimaua ʻe homa tuʻunga fakapaʻangá ʻa e tauʻatāina ke maʻu ha meʻa pē naʻe pau ke ʻomai ʻe he māmaní ʻi he tuʻunga fakamatelié . . . Ko e meʻa ʻoku ngali kehé, he naʻá ku kei hohaʻa pē ʻo fekauʻaki mo e paʻangá.” ʻOkú ne fakamatala: “Naʻe lahi ai ʻema tukuange ʻa e meʻa naʻe mahuʻingá. ʻOku hā ngali ko e lahi ange ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú, ko e siʻi ange ia ʻa hoʻo ongoʻi malú.”
Ko e ongoongoá mo e tuʻu-ki-muʻá ʻoku toe fakamahuʻingaʻi lahi ia ʻe he tokolahi koeʻuhi ʻe lava nai ke na ʻomai ʻa e fakahīkihiki mo e fakalāngilangi. ʻI he māmani ʻo e ʻaho ní ko e ngāue tuʻumaʻu lavameʻá ko ha malava ia ʻoku fai ʻa e meheka ki ai. Ko hono fakatupulekina ʻa e ngaahi talēniti pe ngaahi pōtoʻi makehé te ne tokoniʻi nai kitautolu ke ʻiloa ai hotau hingoá. ʻE fakahīkihikiʻi nai ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé, ʻo vakai ʻi ha tuʻunga māʻolunga ki heʻetau ngaahi fakakaukaú, pea hoko ʻo loto-moʻua ke nau maʻu ʻetau leleiʻiá. Ko e meʻá ni kotoa ʻe lava ke hoko ʻo fakafiefia mo fakafiemālie. Kae kehe, ʻe faifai atu pē, ʻo mole ia. Naʻe maʻu ʻe Solomone ʻa e kotoa ʻo e lāngilangi mo e mālohi naʻe malava ke maʻu ʻe ha tuʻí, ka naʻá ne tangilāulau: “He ʻikai ha manatu ki he poto tatau mo e vale . . . kuo loa he ngalo hono kotoa.” (Koheleti 2:16) Ko e moʻuí ʻoku ʻikai ko ha pale ia ki he ongoongoá pe ko e tuʻu-ki-muʻá.
Ko ha tokotaha tā tongitongi ko hono hingoá ko Celo naʻá ne hoko ʻo fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he ongoongoá. ʻI heʻene talēnitiʻiá, naʻá ne taau ai ki he ako ʻa ia naʻe fakalahi ai ʻa ʻene ngaahi pōtoʻí. Naʻe vave ʻa e maʻu ʻe heʻene ngāué ʻa e fakahīkihiki ʻi he ngaahi maʻuʻanga ongoongó pea mei he kau fakaanga ʻi he ʻātí. Ko e lahi ʻo ʻene ngaahi tā tongitongí naʻe fakaʻaliʻali ia ʻi he ngaahi kolo lalahi ʻo ʻIulopé. ʻOku fakamatala ʻa Celo: “Kuo pau ke u fakahā naʻe hoko ʻa e ʻātí ʻi ha taimi ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻeku moʻuí. Kae kehe, naʻá ku hoko ʻo ʻilo ko e meʻa kiate aú, ko e hokohoko atu ʻi he tuli ki heʻeku ngāue tuʻumaʻú ʻe fakahoa ia ki ha feinga ke tauhi ʻa e ongo ʻeiki ʻe toko ua. (Mātiu 6:24) Naʻá ku tuipau ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe lava ke u faí ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, naʻá ku fai ʻa e fili fakafoʻituitui ke liʻaki ʻa ʻeku ngāue ko ha tokotaha tā tongitongí.”
Ko e Hā ʻOku Mahuʻinga Lahi Tahá?
Koeʻuhi ʻoku ʻikai ha ʻuhinga pe mahuʻinga ʻo ha meʻa ʻi he ʻikai ʻi ai ʻa e moʻuí, ko e hā ʻe lava ke tau maʻu ʻe fakapapauʻi ai ke hokohoko atu ʻetau moʻuí? ʻOku tupu ʻa e moʻuí kotoa meia Sihova ko e ʻOtuá. (Sāme 36:9) Ko e moʻoni, “ʻoku ʻiate ia ʻetau moʻui, mo ʻetau ngaúe, mo ʻetau ʻi ai.” (Ngāue 17:28) ʻOkú ne foaki mai ʻa e moʻui taʻengatá ko ha meʻaʻofa ki he faʻahinga ʻokú ne ʻofa ki aí. (Loma 6:23) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau taau ai ki he meʻaʻofa ko ení?
Ko hono maʻu ʻa e meʻaʻofa ko e moʻui taʻengatá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi heʻetau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. Ko ia ai, ko ʻene hōifuá, ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi ha toe meʻa kehe pē te tau malava ʻo maʻu. ʻI heʻetau maʻu iá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ki he fiefia moʻoni mo taʻengata. Kae kehe, ʻi he ʻikai maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau fehangahangai ai mo e mate taʻengata. ʻOku hā mahino leva, ko ha meʻa pē te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihová ʻoku mahuʻinga lahi ʻaupito ia.
Meʻa Kuo Pau Ke Tau Faí
Ko ʻetau lavameʻá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi heʻetau maʻu ʻa e ʻiló. Ko e matavai ʻo e ʻilo totonú ko e Folofola ʻa Sihová, ʻa e Tohitapú. Ko ia pē taha ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau ako fakalelei ʻa e ngaahi Konga Tohitapú. Ko ha feinga tōtōivi ke ako ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ʻo fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisí ʻoku iku ia ki he ‘ʻilo ʻoku ʻuhingá ko e moʻui taʻengata.’ (Sione 17:3) Ko e ʻilo peheé ko ha koloa ia ke tauhi!—Palovepi 2:1-5.
Ko e ʻilo ʻoku tau maʻu mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne teuʻi kitautolu ke tau fou ai ʻi he lākanga hono hokó—ko e ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi. Kuo tuʻutuʻuni ʻe Sihova ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau haʻu kiate iá kuo pau ke nau fai ia fakafou ʻia Sīsū. (Sione 14:6) Ko hono moʻoní, “ʻoku ʻikai ke tuʻu ʻi ha taha kehe ʻa e fakamoʻui.” (Ngāue 4:12) Ko ʻetau hao fakaʻosí ʻoku fakatuʻunga ia ʻo ʻikai ʻi he ‘siliva pe koula, . . . ka ʻi he taʻataʻa maʻongoʻonga ʻo Kalaisí.’ (1 Pita 1:18, 19) Kuo pau ke tau fakahāhā ʻetau tuí ʻaki ʻa e tui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú pea muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. (Hepelu 12:1-3; 1 Pita 2:21) Pea ko e meʻa mahuʻinga moʻoni ē ko ʻene feilaulaú! Ko e ngāueʻaki ʻa hono ngaahi ʻaongá ʻoku fakapapauʻi ai ʻa e kahaʻu taʻengata ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki kakato ai ia maʻatautolú, ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga moʻoni ko e moʻui taʻengatá.—Sione 3:16.
Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho laumalie kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho loto kotoa.” (Mātiu 22:37, PM) Ko e ʻofa kia Sihová ʻoku ʻuhinga iá ko “ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni.” (1 Sione 5:3) Ko ʻene ngaahi tuʻutuʻuní ʻoku fiemaʻu ai ke tau hanganaki mavahe mei he māmaní, tauhi maʻu ʻa e ʻulungaanga faitotonú, pea poupouʻi mateaki ʻa hono Puleʻangá. Ko e founga ia ʻo ʻetau “fili ki he moʻui” kae ʻikai ko e maté. (Teutalonome 30:19) Kapau ʻoku tau ‘ʻunuʻunu atu ki he ʻOtuá, ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kitautolu.’—Semisi 4:8.
Ko ha fakapapauʻi ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi koloa ʻi he māmaní. Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu iá ko e kakai tuʻumālie taha ia ʻi he māmaní! ʻOfa ke tau feinga leva ke maʻu ʻa e koloa ʻoku mahuʻinga moʻoní—ko e hōifua ʻa Sihová. ʻI he meʻa kotoa, tau tokanga ki he naʻinaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Tuli ki he fai totonu, ki he lotu moʻoni, ki he tui, ki he ʻofa, ki he kataki, ki he angavaivai. Tau ʻa e tau lelei ʻo e tui, puke ki he moʻui taʻengata.”—1 Timote 6:11, 12.
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Ko e hā ʻokú ke fakamahuʻingaʻi lahí? Ko e paʻangá, ngaahi koloa fakamatelié, ongoongoá, pe ko ha meʻa kehe?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻOku fiemaʻu ke tau ako fakalelei ʻa e ngaahi Konga Tohitapú